Hoćemo, dočekat ćemo prugu Lastovo-Dubrovnik, odgovorio je župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, odgovarajući na vijećničko pitanje Marina Pažina (HSP AS), kojega je nakon sastanka župana s predstavnicima Jadrolinije zanimalo hoćemo li dočekati katamaransku liniju prema otoku koji je, iako administrativno pripada Dubrovačko - neretvanskoj županiji, bolje povezan sa Splitsko - dalmatinskom županijom.

- Obećali smo povezati Lastovo sa sjedištem Županije Dubrovnikom. Točno je i da je Lastovo bolje povezano sa Splitom. Vlada je uvažila naš zahtjev o uvođenju cjelogodišnje brodske linije Dubrovnik - Lastovo i obratno. Dobili smo dopis u kojem nas iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture obavještavaju da će uvesti cjelogodišnju liniju i da su za taj projekt u državnom proračunu osigurana dodatna sredstva. – rekao je župan.

- S resornim Ministarstvom moramo dogovoriti režim plovidbe. Kako stvari stoje to će biti brodska linija Dubrovnik – Sobra – Korčula – Ubli i obratno. Jako smo zadovoljni, još samo da utanačimo plovidbeni red koji će odgovarati Lastovcima i Dubrovčanima.- rekao je Dobroslavić, najavivši kako će djeca s Lastova po uvođenju ove katamaranske linije, ukoliko žele, moći pohađati srednje škole u Dubrovniku ili na Korčuli.

- Ovim potezom približavamo i srednje škole učenicima s Lastova, bilo u Dubrovniku ili na Korčuli i imamo jedan projekt kako ponuditi djeci s Lastova školovanje u srednjim školama na Korčuli i to je moguće jedino uz kvalitetnu vezu. Očekujemo izjašnjenje roditelja s Lastova žele li da im djeca već od iduće godine idu u školu na Korčulu i tad ćemo u dogovoru s Ministarstvom znanosti i obrazovanja realizirati smještaj djece u domu na Korčuli. – kazao je župan Dobroslavić.

Budući da na području Dubrovačko-neretvanske županije nema legalnog skloništa za životinje, vijećnica HNS-a Marina Vučković Matić pitala je na župana Nikolu Dobroslavića na sjednici Županijske skupštine hoće li možda Županija po tom pitanju napraviti iskorak.

- Grad godinama pokušava riješiti problem, a svjedoci smo da ni nova vlast nije pronašla lokaciju niti je prvu lopatu stavila u zemlju. Na Žarkovici se zbrinjavaju životinje iz cijele Županije pa me zanima hoće li Županija napraviti iskorak i riješiti ovaj problem? - pitala je župana vijećnica Vučković Matić.

Župan Dobroslavić odgovorio je kako će, ukoliko Grad ne uspije, Županije po tom pitanju morati poduzeti određene korake.

- Znamo da Grad pokušava riješiti sklonište i nadamo se da će uspjeti i da će to biti sklonište i za druge gradove i općine, ako to bude moguće. Ukoliko se to dogodi, Županija bi imala riješeno sklonište i to bi bilo najbolje rješenje. Ukoliko se to ne dogodi onda Županija mora povući neke poteze i mi ćemo to učiniti onog časa kad vidimo da Grad to neće realizirati. Znamo da je problem u lokaciji, a da postoji politička volja, nisu problem ni novci.- odgovorio je Dobroslavić.

N.Metković

Koliku Dubrovnik muku muči sa sezoncima, odnosno nedostatkom smještajnih jedinica govori i inicijativa Grada Dubrovnika da u budućnosti stanovnici Ivanice državnu granicu mogu brže prelaziti uređenjem tamošnje prometnice, odnosno kako bi radnici koji tamo žive ili samo spavaju u susjednoj BiH, a njih prema nekim podacima ima oko 300, mogli brže doći do Dubrovnika gdje rade.

Ne radi se tu o ideji koja je od jučer. Još po preuzimanju gradonačelničke dužnosti Mato Franković obišao je Ivanicu te izjavio kako je moguća suradnja sa susjednom BiH u rješavanju problema smještaja jer je, kako je on to rekao, „stanovanje u BiH puno jeftinije nego u Dubrovniku“.

„Grad Dubrovnik je u suradnji s Općinom Ravno predložio Ministarstvu financija RH da se za stanovnike pograničnog područja, točnije područja Ivanica, omogući poseban režim prelaska državne granice kakav već funkcionira na nizu prijelaza. Poseban režim prelaska granice služi isključivo onima u posjedu kartica koje im omogućuju prijelaz državne granice pod video nadzorom.“ - napisali su iz Grada Dubrovnika na upit portala Dubrovnikpress.hr o ovoj temi.

„Navedenu dionicu moguće je napraviti na dijelu preko štreke između Ivanice i naselja Brgat. Grad Dubrovnik je spreman uložiti potrebna novčana sredstva za uređenje prometnice, ali da bi se sve navedeno realiziralo potrebno je ishoditi prethodnu suglasnost Ministarstva financija RH koju u ovom trenutku još uvijek nemamo.“ - stoji još u odgovoru Grada Dubrovnika.

Gradonačelnik Franković još je lani u lipnju kazao kako se čeka povratna informacija Ministarstva financija, koje evo gotovo godinu dana poslije nije pristupilo problematici.

Nagradu za životno djelo Dubrovačko-neretvanske županije dobili su Oliver Dragojević i Stjepan Šešelj, odlučeno je danas na sjednici Županijske skupštine.

Nagradu za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanske županije dobili su Vlado Onofri i Hrvatska glazba Potomje, a Nagradu za iznimna postignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju dobili su Petar Baničević, KUD Metković i Narodna glazba Smokvica.

N.M.

Država nema dovoljno novca za pokriti sve naše potrebe, ali inzistirat ćemo na autocesti Zagreb-Dubrovnik, rekao je na sjednici Županijske skupštine župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić, odgovarajući na pitanje Tea Andrića što je s projektom autoceste, odnosno "je li istina da će ona ići Dubrovniku iza leđa".

Naime, Andrića je zanimalo više o povezivanju juga zemlje s ostatkom države. Tako je pitao postoje li više ikakve prepreke za gradnju Pelješkog mosta nakon što je potpisan ugovor za izgradnju istog. Pitao je i što je s projektom brze ceste od Zračne luke Dubrovnik do Osojnika.

- Doista smo imali jednu ugodu nazočiti potpisivanju ugovora s izvođačem radova na Pelješkom mostu. Čovjek ne može reći nešto izvan svoje nadležnosti, ali možemo izraziti uvjerenje da neće biti prepreka za realizaciju projekta. Bio sam član Radne skupine za praćenje i provedbu projekta, a Vlada je proglasila Pelješki most strateškim projektom broj jedan i toga se držala. Cijeli postupak je proveden ozbiljno i uredno. Bilo je žalbi, ali one su pale na Državnoj komisiji za kontrolu javne nabave, što znači da je odabir postao pravomoćan. Bila je tužba, nećemo komentirati što će se s njom dogoditi, ali polazimo od toga da je Vlada poručila kako se može nastaviti raditi na projektu. - kazao je Dobroslavić.

- Što se tiče autoceste, imamo lokacijsku dozvolu za dionicu Osojnik-Rudine, ustrajemo na tome, a i predviđena je u Prostornom planu. Nadamo se da će autocesta od čvora Metković do Osojnika biti izgrađena što je moguće prije. Postoje inicijative da autocesta prema jugu prođe izvan države, a to je neprihvatljivo. Smatramo to nonsensom. - rekao je Dobroslavić.

Rekao je više i o projektu brze ceste ZL Dubrovnik-Osojnik.
- Ta cesta je u fazi izrade studije izvodljivosti. Imali smo posla na studiji, nismo bili zadovoljni nekim rješenjima, a nisu bili zadovoljni niti iz općina Župa Dubrovačka i Konavle. Izrađivač je obećao uskladiti projekt, a tada se može ići u daljnje projektiranje. Ustrajemo na brzoj cesti ZL Dubrovnik-Osojnik, smatramo je nužnom za truizam i gospodarstvo. - zaključio je župan Nikola Dobroslavić.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić i načelnik Općine Župa dubrovačka SIlvio Nardelli nazočli su jučer na Hvaru biskupskom ređenju msgr. Petra Palića.

Ređenje msgr. Palića održalo se u katedrali Svetog Stjepana I. Glavni zareditelj bio je zadarski nadbiskup i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije. Želimir Puljić,. Suzareditelji biskupskog ređenja bili su apostolski administrator Hvarske biskupije msgr. Slobodan Štambuk i dubrovački biskup msgr. Mate Uzinić.

Msgr. Palić podrijetlom je iz Janjeva, a rođen je 1972. godine. Nakon završene osnovne škole, a potom Klasične gimnazije u Skoplju i Subotici pohađao je Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Teologiju je doktorirao 2009. godine na Sveučilištu Karl-Franzen u Grazu. Za svećenika Dubrovačke biskupije zaređen je 1996. godine gdje je obnašao brojne dužnosti, a od 2009. do 2017. bio je generalni vikar Dubrovačke biskupije. Prošle godine izabran je na funkciju generalnog tajnika Hrvatske biskupske konferencije.

Msgr. Petar Palić je 56. hvarski biskup, a Hvarska biskupija obuhvaća tri srednjodalmatinska otoka – Brač, Hvar i Vis, te niz manjih otoka. Ustanovljena je sredinom 12. stoljeća.

DPP

Vijećnici Županijske skupštine usvojili su rebalans proračuna Dubrovačko-neretvanske županije koji je uvećan za 12,9 milijuna kuna. On sad iznosi 698,8 milijuna kuna. Župan Nikola Dobroslavić objasnio je zašto se ranije nego inače proračun rebalansirao.

- Na zadnjoj sjednici donijeli smo odluku o osnivanju Javne ustanove za regionalni razvoj, odnosno odluke kojom je DUNEA sukladno zakonu postala javna ustanova. Promijenili smo ustroj upravnih tijela Dubrovačko-neretvanske županije te sad umjesto 11 ima šest upravnih odjela. Zato radimo rebalans. Ne radi se o disproporciji u prihodima ili rashodima nego prilagođavanju proračuna novim činjenicama kako bi mogli nesmetano raditi. - kazao je župan Dobroslavić.

Vijećnik SDP-a Krešimir Kuran imao je dva amandmana na rebalans. Zatražio je da se sredstva namijenjena za uređenje poslovnih prostora i županijskih upravnih odjela prenamijeni na pomoć obiteljima s više od četvero djece. Također, naveo je i kako bi se 150 tisuća kuna trebalo usmjeriti za jaslice u Opuzenu.

- Ako je netko imao amandmane na proračun, trebao ih je ranije predložiti. Kad se to radi ovako, onda je to predstava za medije. I mi ne možemo prihvatiti ovakav način mijenjanja proračuna. Uostalom, vrtiću su nadležnost lokalne samouprave, mi ih možemo pomagati, ali onda bi trebali utvrditi u cijeloj županiji koje područje ima najveći problem s vrtićima. Zato što gradonačelnik Opuzena ima probleme sa svojom oporbe ne trebamo mijenjati proračun posebno jer Grad Opuzen to nije tražio. Poslovnički ovi su amandmani dopušteni, ali nam niste dali prostora da se ozbiljnije osvrnemo na predloženo. - rekao je župan Dobroslavić.

Županijski vijećnici nisu usvojili amandmane vijećnika Kurana.

V.Salvia

Postupajući po nalogu Prekršajnog suda u Dubrovniku, policijski službenici Policijske postaje Korčula su Veloj Luci u ponedjeljak izvršili pretragu kuće koju koristi 61-godišnji hrvatski državljanin te su pronašli jednu automatsku pušku, deset spremnika za automatsku pušku, dva spremnika za pištolj i 248 komada raznog streljiva za automatsku pušku i pištolj.

Protiv osumnjičenog je zbog kaznenog djela Nedozvoljeno posjedovanje, izrada i nabavljanje oružja i eksplozivnih tvari nadležnom ODO-u u Dubrovniku podnesena kaznena prijava, a sukladno Zakonu o oružju protiv istog je podnesen optužni prijedlog.

DPP

Dječji vrtići Dubrovnik od ponedjeljka 7. svibnja započinju s radom u produženom radnom vremenu do 17 sati, a sve sukladno rezultatima ispitivanja potreba roditelja za promjenom radnog vremena vrtića koje je krajem veljače i početkom ožujka provedeno u 14 od ukupno 19 objekata.

Navedenom korekcijom gradska uprava izlazi ususret roditeljima koji su u značajnoj mjeri iskazali potrebu za produljenjem radnog vremena do 17 sati.

Što se tiče potreba za uvođenjem poslijepodnevne smjene kao i rada subotom, Grad Dubrovnik će prijaviti projekt u sklopu natječaja "Unaprjeđenje usluga za djecu u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja" koji provodi Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske kroz korištenje sredstava Europskog socijalnog fonda te će kako je već najavljeno za dvosmjenski rad kandidirati dječji vrtić „Palčica“. Naime, prema rezultatima provedene ankete, u kojoj je sudjelovalo 868 roditelja, bit će dostatno dvosmjenski rad organizirati u jednom objektu.

Predmetni natječaj Europskog socijalnog fonda vrijedan je 300 milijuna kuna i otvoren je 8. ožujka, a projektne prijedloge jedinice lokalne samouprave i sami dječji vrtići mogu dostaviti zaključno s 31. prosinca 2019. godine, odnosno do iskorištenja sredstava. Intenzitet potpore može iznositi i do 100% prihvatljivih troškova što znači da prijavitelji nisu dužni osigurati vlastito sufinanciranje.

U okviru poziva financirat će se upravo oni projekti koji će doprinijeti usklađivanju obiteljskog i poslovnog života obitelji s uzdržavanim članovima rane i predškolske dobi kroz unaprjeđenje usluga i produljenje radnog vremena dječjih vrtića, kombiniranjem produljenog boravka, poslijepodnevnog i smjenskog rada s ciljem veće dostupnosti i obuhvaćenosti djece programima ranog i predškolskog odgoja.

DPP

Zabrinut zbog epidemije ospica koja je nedavno poharala Srbiju, vijećnik SDP-a Krešimir Kuran pitao je župana Nikolu Dobroslavića što Županija može učiniti ne bi li se pojačala procijepljenost djece na jugu, koja je najmanja u zemlji.

- Na području Županije procijepljeno samo 42 posto djece školskog uzrasta. Što Županija planira poduzeti, može li pojačati edukacijske i neke druge jer s ovakvom procijepljenosti epidemija nam u budućnosti ne gine. Zanima me vaše mišljenje župane, tko je odgovoran roditelji ili pedijatri i od koga tražite odgovornost? - pitao je Kuran.

- Svjesni problema još smo prije nekoliko mjeseci upozorili na slabu procijepljenost, održali smo konferenciju za novinare, pozvali HZJZ i Županijska zavod za javno zdravstvo, kao i roditelje koji su po zakonu dužni cijepiti svoju djecu, ali to ne čine. Razni su razlozi zašto to ne čine, od toga da dijete dobije neku virozu pa se cijepljenje u tom slučaju mora odgoditi i na kraju se na to zaboravi, ili ne mare, teško je reći. Ne bih vagao čija je odgovornost. Pozvali smo da se poveća procijepljenost jer je stanje vrlo, vrlo loše i zato je bila medijska buka, da se vidi da smo u opasnoj situaciji jer ako se dogodi epidemija ospica moramo računati da će biti i smrtnog ishoda. U Srbiji su radili neke statistike o stopi smrtnosti onih koji su oboljeli od ospica. - rekao je župan.

Kad je u pitanju prevencija, Dobroslavić je istaknuo kako će i dalje apelirati na roditelje i ZJZ da izvrše svoju obvezu.

- Ako roditelji to ne rade onda postoji postupak po kojem se oni moraju kažnjavati jer zakonska je obveza cijepiti djecu. Ne radi se samo o zdravlju vlastitog djeteta, već cijele populacije. Kad dijete s takvom bolešću dođe u vrtić, zarazit će cijeli vrtić. To je vrlo, vrlo opasna situacija. Vidim da Grad razmišlja da cijepljenju djecu ne prima više u vrtiće i pozdravljam tu odluku i pozivam Grad da u tome ustraje. Svi smo mi spremni prihvatiti neke stvari dok se ne dogodi tragedija. Sve će bit dobro dok jedno dijete ne umre od ospica, a što ćemo onda? Kunemo se u djecu, ona jesu naša najveća vrijednost i zato ih moramo štititi. - rekao je Dobroslavić.

Predsjednik dubrovačkog SDP-a Jadran Barač ući će u Gradsko vijeće umjesto Mladena Gojuna na sljedećoj sjednici. Upravo danas trebao bi Službi Gradskog vijeća stići i zahtjev Gojuna za stavljanjem mandata u mirovanje.

Još početkom ožujka Gradski odbor SDP-a donio je odluku o stavljanju vijećničkih mandata na raspolaganje SDP-u, a kako bi Barač dobio priliku kao predsjednik stranke okušati se u gradskoj vijećnici što je svakako najbolji način za političku afirmaciju. Također, očekuje se i da Tatjana Šimac Bonačić prepusti polovicu svog mandata Baraču.

Promjena vijećnika u SDP-u neće biti jedina na sljedećoj sjednici Gradskog vijeća. Kako je portal Dubrovnikpress.hr prvi pisao, Nikolina Soko svoj mandat vratila je Ivanu Maslaću, koji je isti zatražio nakon što je iz gradske uprave prešao u Zračnu luku Dubrovniku.

Također, špekulira se i kako će doći do promjena u DDS-u, odnosno kako bi Matko Munitić među vijećničkim klupama trebao zamijeniti Patriciju Mage Vidak. Kako doznaje portal Dubrovnikpress.hr, DDS-ovci za to još uvijek nisu predali službeni zahtjev. Svakako, još uvijek imaju vremena budući da bi se iduća sjednica Gradskog vijeća trebala održati krajem svibnja.

V.Salvia

Ovo nije koalicija, nismo potpisivali nikakve ugovore, mi nemamo ništa pa nemamo niti što dijeliti i uzimati, ali možemo najaviti jednu lijepu suradnju. rekli su za portal Dubrovnikpress.hr na današnjem prvomajskom druženju u gruškom parku predsjednik dubrovačkog SDP-a Jadran Barač i predsjednik dubrovačkog ogranka stranke Naprijed Hrvatska! - progresivni savez Božo Letunić.

- Gospar Božo je u svom polju veliki stručnjak. On je sudjelovao i u obnavljanju Grada, on se razumije u tekovine Grada, u promet... U jednu širu sliku. A u nas ljudi gledaju točkasta rješenje, a ne gledaju kako treba Grad širiti, kako treba rješavati odvodnju, stanogradnju... Sve se to radi stihijski. Zato Gradi jest u infrastrukturnom kolapsu. Mi ćemo u tom smislu uskoro predlagati praktična rješenja. - rekao je Barač.

Letunić kaže kako su se Barač i on našli "prije nekoliko dana".

- Jako me zaintrigiralo razmišljanje mladog kolege Jadrana Barača o problematici Grada. Mi nismo stvorili koaliciju, niti je stvaramo, niti je možemo stvoriti. Ali, ideje i promišljanja su nam zajednička. A i svjetonazorski smo jako slični. Ta suradnja može biti jako dobra i možemo jedni s drugima nadopunjavati naša razmišljanja. Ići ćemo zajedno na dobrobit Grada s rješenjima jer se ne slažemo s nekima koja su sad na snazi. Tako želimo i pomoći aktualnoj gradskoj vlasti da bude bolje i kvalitetnije u Gradu. - objasnio je Letunić.

Posebno je istaknuo aspekt Praznika rada

- U 15 godina je iselilo 210 tisuća ljudi. Zasigurno su rađene greške s ljudima, da nisu ljudi ne bi selili iz ove naše lijepe i krasne zemlje. Prva je greška rađena kod privatizacije, imam iskustvo jer sam bio među prvim zaposlenima Babinog kuka. A ljudima koji su izgradili Babin kuk je oteta imovina. Drugo, ljudima koji su otplatili stanove su isti oteti i ponovo naplaćivani. Treća greška je što je sve predano u ruke profita, a nije se mislilo na ljude koji stvaraju profit. Zato je radništvo toliko važno, a mi vjerujemo kako će i suradnja naše dvije stranke doprinijeti njegovom razvoju u Gradu Dubrovniku. - kazao je predsjednik dubrovačkog ogranka stranke Naprijed Hrvatska! - progresivni savez Božo Letunić.