Izložba Dubrovačkih muzeja „Dubrovačke medalje i plakete – otisak vremena“ otvorena je u srijedu (3. svibnja) u Arheološkom muzeju u Zagrebu gdje će se moći razgledati do 27. svibnja. Izložba je realizirana u okviru međumuzejske razmjene, a prati je katalog na hrvatskom i engleskom jeziku.

Predstavljeno je više od 40 domaćih i stranih autora s preko 200 ostvarenja datiranih od 15. stoljeća do današnjih dana. Jedan dio građe pripada fundusu dubrovačkog Kulturno-povijesnog muzeja, dok je veći dio izložaka pristigao iz brojnih privatnih zbirki i fundusa drugih kulturnih ustanova i društava.

Dubrovačke medalje i plakete prvi su put predstavljene javnosti u Kneževu dvoru 2016. godine, a sada će se s tim važnim i vrijednim segmentom dubrovačke kulturne baštine imati priliku upoznati i zagrebačka publika. Autor izložbe je Dino Lokas, a autorica likovnog postava Ivona Michl, oboje kustosi Dubrovačkih muzeja.

Dubrovački muzeji

Povodom obilježavanja Dana Europe i Europskog tjedna, Dubrovačko-neretvanska županija i Regionalna razvojna agencija DUNEA u suradnji s Centrom za poduzetništvo, Razvojnom agencijom Grada Dubrovnika DURA-om, Korčulanskom razvojnom agencijom za lokalni razvoj KORA-om i Općinom Ston organiziraju Dane otvorenih vrata EU projekata 2018., a u sklopu programa Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Naime, Hrvatska se i ove godine uključila u kampanju koju provodi Europska komisija pod nazivom “Europe in My Region“, a čiji je cilj potaknuti građane da otkriju i nauče više o projektima koje Europska unija financira diljem Europe.

Obilježavanje Europskog tjedna počinje u Bruxellesu, gdje će u Odboru regija Predstavnički ured Dubrovačko-neretvanske županije u Bruxellesu imati informativni štand te završava na otoku Korčuli s predstavljanjem EU projekata na info štandu KORA-e.

Centralno događanje na sam Dan Europe biti će u Domu vinarske tradicije u Putnikovićima na poluotoku Pelješcu, obnovljenom kroz EU projekte. Osim razgledavanja Doma, predstavit će se novo izdanje brošure Pelješac – vinsko carstvo, a građani će moći doznati više o ostalim EU projektima koji se provode na području Županije.

Razvojna agencija Grada Dubrovnika DURA i Regionalna razvojna agencija Dubrovačko-neretvanske županije DUNEA predstaviti će i uspješne EU projekte s područja cijele Dubrovačko-neretvanske županije te će se ujedno udržavati i Dani otvorenih vrata DUNEA-e i Centra za poduzetništvo Dubrovačko-neretvanske županije, kada će se građani moći neposredno upoznati s radom na EU projektima, natječajima i postupcima prijave.

DPP

U organizaciji Dubrovačke udruge likovnih umjetnika, izložba "Zeleno obojeno zelenim" otvorena je večeras u Luži. Izložba prikazuje radove na temu zelenih tonova, u skladu s proljećem.

- Ideja je bila da ove slike povežemo jednom temom boje sukladno vremenu kad se izložba događa. Dakle, u proljeće. Nadam se da smo uspjeli. Ukupno je izloženo 38 radova, od naša 22 člana. Nadam se da će se radovi svidjeti publici. - rekao je Valter Kožul iz Dubrovačke udruge likovnih umjetnika, dodajući kako je ovo druga ovogodišnja izložba ove udruge, naznačivši kako će biti još dvije u ovoj godini.

Na izložbi svoje radove su izložili Nedjeljka Gligor Nene, Dubravka Rathman, Jagoda Lasić, Vedran Grabovac, Nikola-Nino Dubčić, Franica Čebirić, Luce Đuraš, Ana Salai Barčot, Dragica - Maca Lučić, Rina Andelić, Mirica Dubčić, Baldo Božović, Miroslav Stamatović, Jagoda Jakir, Sunčana Barbarić, Marijan Fragić, Zlata Lučev Perović, Ivan Oberan, Andrea Vukoja, Ljiljana Vukotić, Marijana Hure, Valter Kožul.

Izložba je sufinancirana sredstvima Grada Dubrovnika, Upravnog odjela za kulturu i baštinu. Izložbu su pomogli Kinematografi Dubrovnik.

[youtube url="https://youtu.be/lmNxheGN-as"]

V.S.

Opća bolnica Dubrovnik uz pomoć Grada Dubrovnika, ali i Lige protiv raka Dubrovnik kupit će digitalni mamograf s tomosintezom i stereotaksijskom biopsijom. Radi se o uređaju koji košta 1,75 milijuna kuna, kojeg će se tako isključivo isplatiti od donacija.

Naravno, radi se o lijepoj vijesti. Svako unapređenje zdravstvene zaštite civilizacijski je korak naprijed. Posebno kad se tiče otkrivenja karcinoma dojke, najčešćeg zloćudnog tumora u žena u svijetu. Kad je jučer, na sjednici Županijske skupštine, koja je dala suglasnost za kupnju ovog uređaja, predsjednica iste dr. Vilma Kosović, inače voditeljica odjela radiologije OB Dubrovnik, govorila o kupnji mamografa, govorila je i o statističkim podacima.

Tako je samo ove godine u OB Dubrovnik dijagnosticirano 27 karcinoma dojke, lani njih 76, a preklani 67. No, dr. Kosović je govorila i o stanju bolničkih uređaja. Trenutno, ova bolest otkriva se uz pomoć uređaja koji je star 16 godina. Navela je i kako Dom zdravlja nema rendgenski uređaj te kako se stoga u OB Dubrovnik vrše pregledi primarne i sekundarne zdravstvene zaštite. Što se tiče ultrazvuka, objasnila je dr. Kosović, jedan uređaj je star tri, a drugi 15 godina. Uređaj za magnetnetsku rezonancu star je sedam godina i trenutno je u kvaru.

Užasno porazni podaci. Može se tu upotrijebiti i ona fraza o najbogatijem gradu u državi, turističkom središtu ovog dijela Europe koje eto ima takvu bolnicu, ali stvari su dosta kompleksnije od toga. Iz jednostavnog razloga što je osnivač bolnice puno siromašnija Županija dubrovačko-neretvanska, koja je dakle zadužena i za financiranje bolnice, a u prilog stanja ne ide niti neuspjela sanacija Vlade RH.

Ali, stalno se tako provlači teza o Gradu Dubrovniku koji bi trebao pomagati bolnicu. Pa, kad Grad Dubrovnik to ne čini u mjeri koja se smatra idealnom, onda je Grad Dubrovnik dežurni negativac.

Tako je na jučerašnjoj sjednici Županijske skupštine vijećnica SDP-a Kristina Ćurčija rekla kako je Rezervat Lokrum do 2009. godine primao pomoć od milijun kuna od Grada Dubrovnika kako bi se isplatile plaće, dodajući kako je "očito došlo vrijeme da se vrati ono što se ulagalo".

Ćurčija, inače zaposlenica Rezervata, rekla je kako vjeruje da ovo neće biti zadnja donacija, ali je apelirala i na druge gradske tvrtke da izdvoje sredstva ako ih imaju.

Koliko god da je stanje užasno, a očito jest užasno, za bolnicu i njene troškove zadužena je Županija. Po čemu bi itko u Gradu Dubrovniku trebao osjećati odgovornost za osiguravanje sredstava bolnici, posebno dok ostale jedinice lokalne samouprave u Županiji dubrovačko – neretvanskoj nitko ni ne pita za sredstva, a svi se bolnicom koriste?

Bolnica je dužna više od 100 milijuna kuna, a HZZO-ovih 11 milijuna kuna mjesečno očito nije dovoljno te dug - raste. Nije dovoljno niti županijskih sedam milijuna kuna godišnje, a niti pet milijuna kuna koje je obećao Grad Dubrovnik.

S financijskim kolapsom uzročno-posljedično povezano je i pitanje kadra. Tako OB Dubrovnik nedostaje preko 20 specijalizanata, a novci se troše na gostujuće liječnike, što ispadne na kraju skuplje nego da ima stalno zaposlene doktore.

Ukratko, Opća bolnica Dubrovnik je rupa bez dna i jasno je kako je tu osuđena na donacije kako bi kupovala uređaje. Nažalost, ne može pomoći niti trud Uprave na čelu s ravnateljem dr. Marijom Bekićem, a niti trud osnivača Županije dubrovačko-neretvanske koja se također mora baviti s ovim vrućim krumpirom. Jednostavno, problem seže još u daleku prošlost, u brojne pogrešne strateške odrednice s državnog nivoa.

No, baš zato ignorantski je tražiti od jedinice lokalne samouprave, u ovom slučaju Grada Dubrovnika da začepi rupe s kojima se drugi ne mogu nositi. Jasno, dobrodošle su i hvalevrijedne donacije za kupnju uređaja, kao i neke humanitarne inicijative, ali treba znati razlikovati humanitarne namjene, od onih koje se sve češće mogu čuti, a prema kojima bi se Grad Dubrovnik "pod normalno" trebao baviti bolničkim pitanjem. Kad su u pitanju rupe bez dna, onda je svaka pomoć tek kap u moru koja ne rješava problem. Ono što je potrebno bolničkom funkcioniranju uporište može imati samo u sistemskim promjenama, ali tu se ionako ništa ne pita niti bolnicu, ali niti Županiju dubrovačko - neretvansku.

Tijekom obavljanja granične kontrole, suradnjom policijskih službenika Postaje granične policije Metković i djelatnika Mobilne jedinice carine Dubrovnik, u utorak je na GP Klek pronađeno 7,5 kg marihuane u vozilu BiH oznaka kojim je i upravljalo 30-godišnji državaljnin BiH.

„Oko 13,30 sati, ulaznoj graničnoj kontroli na GP Klek, pristupilo je osobno vozilo BiH nacionalnih oznaka kojim je upravljao 30-godišnji državljanin BiH, posumnjalo se na krijumčarenje droge te je temeljem naloga, obavljena pretraga vozila, kada je u bočnim vratima pronađeno 8 paketa u kojima se nalazilo oko 7,5 kg droge marihuane. Zbog sumnje da je počinio kazneno djelo neovlaštene proizvodnje i promet drogama, osumnjičeni je uz kaznenu prijavu predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.“ – navode iz PU dubrovačko – neretvanske.

DPP

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista E-visitor, Dubrovnik je u prva četiri mjeseca ove godine ostvario rekordne turističke rezultate. Od 1. siječnja do 30. travnja u Dubrovniku je boravilo 154 220 turista, što iznosi četiri posto više nego u istom razdoblju 2017. godine. Ostvareno je 436 121 noćenja, odnosno tri posto više nego prošle godine.

Od 1. siječnja do 30. travnja, najviše dolazaka ostvareno je u hotelskim objektima (118 644 dolazaka), koji bilježe porast u broju dolazaka od pet posto u odnosu na prva četiri mjeseca 2017. godine, ali bolju popunjenost bilježe i privatni smještajni kapaciteti (27 476 dolazaka), 13 posto povećanje u dolascima u odnosu na isto razdoblje prošle godine. U hotelskom smještaju ostvareno je 308 242noćenja, (porast od dva posto u odnosu na 2017. godinu), a u privatnom smještaju 87 256 noćenja (porast od devet posto u odnosu na prošlu godinu).

U travnju 2018. Godine ostvareno je 88 115dolazaka, što je 1 posto više nego u istom mjesecu prošle godine te269 175 noćenja, što je na razini prošle godine.

Za produženi vikend, od 28. travnja do 1. svibnja u Dubrovniku je ostvareno 16 912 dolazaka (šest posto više nego prošle godine), te 52 836 noćenja (pet posto više nego prošle godine).

S.M.

Ugovor o financiranju aktivnosti Hrvatske gorske službe spašavanja - Stanice Dubrovnik vrijedan 250 tisuća kuna potpisali su danas gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i pročelnik HGSS-a Stanice Dubrovnik Marijo Begić.

Ugovor je potpisan na temelju Programa javnih potreba za obavljanje djelatnosti Hrvatske gorske službe spašavanja – stanica Dubrovnik za 2018. godinu (Službeni glasnik br. 7/2018). usvojenom na 10. sjednici Gradskog vijeća.

Gradonačelnik Mato Franković ovom prilikom je istaknuo angažman i entuzijazam pripadnika HGSS-a baziran na volonterstvu te je iskazao namjeru Grada i da u budućnosti radi na daljnjem osnaživanju ove službe.

- I u sljedećem ćemo rebalansu proračuna osigurati jednak iznos sredstava jer HGSS držimo kao jednu od važnih karika sustava zaštite i spašavanja Grada Dubrovnika, jednako kao što su to i Dubrovački vatrogasci kojima smo nedavno podigli plaće. Također, financirali smo i novi sustav komunikacije koji sada posjeduje i HGSS, a u kojem su umrežene sve hitne službe Grada. U slučaju bilo kakve ugroze možemo svi brzo djelovati i funkcionirati u istom komunikacijskom kanalu. - izjavio je gradonačelnik Franković podsjetivši i kako je Grad već prethodno osigurao financijska sredstva za kupnju jednog vozila za HGSS.

- Sve što radimo, radimo besplatno, ali oprema koju koristimo za spašavanje stoji i zato su nam donacije poput ove od velike pomoći. - rekao je pročelnik Marijo Begić pohvalivši suradnju s gradonačelnikom Matom Frankovićem i gradskom upravom.

Sredstva koja će temeljem navedenog Programa i danas sklopljenog ugovora Grad Dubrovnik doznačiti HGSS-u Stanici Dubrovnik utrošit će se na financiranje zajedničke spasiteljske opreme, opreme, odjeće i obuće za opremanje Stanice, troškova akcija spašavanja (prehrana, smještaj), medicinskog materijala, pripremnih vježbi, predavanja, susreta, radionica o prevenciji za fizičke i pravne osobe te putnih troškova na savezne obuke, tečajeve, seminare, sveukupne vrijednosti 250.000 kuna.

DPP

Preporučili smo školama da se na poziv Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta prijave za eksperimentalnu provedbu kurikularne reforme, rekao je župan Nikola Dobroslavić na sjednici Županijske skupštine.

Naime, vijećnik HDZ-a Alan Farac rekao je kako su dvije škole kojima je Županija osnivač izabrane za provedbu programa te pitao župana Dobroslavića je li on smatra da je broj mogao biti i veći.

- Prijavljeno je šest škola kojima je Županija osnivač. Dvije su škole uspjele u svom naumu da provode eksperimentalnu kurikularnu reformu. To je osnovna škola u Blatu i srednja škola u Vela Luci. Možda nije dobra okolnost da su blizu jedna drugoj, ali to je radilo Ministarstvo i ne znam kakvi su bili kriteriji i koliko se Povjerenstvo koje je odlučivalo držalo kriterija. Zadovoljni smo da su u projekt ušle naše dvije škole, nadamo se da će nakon dogovora oko kurikularne reforme u svim školama imati usuglašeni model obrazovanja naših najmlađih. - objasnio je župan Dobroslavić.

V.S.

Velika međunarodna izložba „U moru intimnosti. Podvodna arheologija priča priču Jadrana“, u kojoj su Dubrovački muzeji sudjelovali kao najveći pojedinačni posuditelj građe, zatvorena je 1. svibnja u Salone degli Incanti u Trstu, gdje je bila postavljena od 17. prosinca prošle godine.

Voditeljica projekta i glavna autorica izložbe, nastale kao rezultat zajedničkog doprinosa preko 60 talijanskih, hrvatskih, slovenskih i crnogorskih ustanova i 50 istraživača, je Rita Auriemma, direktorica Istituto regionale per il Patrimonio Culturale del Friuli Venezia Giulia (IPAC).

U okviru izložbe su po prvi puta predstavljene relikvije, umjetnine, svakodnevni uporabni predmeti, roba za prodaju i sigurnosna oprema pronađena na brodovima potopljenima u Jadranu i to na preko 2 tisuće četvornih metara izložbenog prostora nekadašnje ribarnice. Među gotovo tisuću nalaza s podvodnih lokacija koje su predstavljene na izložbi 304 su posuđene iz hrvatskih ustanova, a od toga čak 59 predmeta iz zbirki podvodnih nalaza dubrovačkoga Pomorskog muzeja.

Kroz šetnju po golemom brodu što se, uslijed brodoloma, usidrio na morskom dnu, posjetiteljima je na sveobuhvatan način dočaran intenzitet kulturnih i komercijalnih tokova razmjene, specifičnost brodogradnje, bogatstvo infrastrukture i dinamičnost obalnih pejzaža, kao i priče o ljudima iz „mora intimnosti“. Tematski se izložba bavila jadranskim prostorom, lukama, brodovima, robama, ljudima i njihovim aktivnostima, posebice ratovima, svetim mjestima, migracijama, ali i istraživanjima pod morem.

Izložba je bila posvećena Predragu Matvejeviću, a sam je naslov inspiriran njegovim Mediteranskim brevijarom u kojem kaže kako je Sredozemlje more blizine, a Jadran intimnosti. Bogati popratni program izložbe sastojao se od vodstava kroz izložbu, predavanja, te edukativnih radionica za različite školske uzraste.

J.A.B.

Tijekom travnja 2018. godine na području Dubrovačko-neretvanske županije ostvareno je 121.882 dolazaka, što je dva posto više od travnja 2017. godine i 388.364 noćenja, što je jedna posto manje nego u travnju 2017. godine.

Tijekom prva četiri mjeseca 2018. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji registrirano je 203.435 dolazaka s ostvarenih 619.348 noćenja. U usporedbi s 2017. godinom dolasci su u porastu za šest posto, a noćenja za dva posto

Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Hrvatske, Ujedinjenog kraljevstva, Bosne i Hercegovine, Njemačke i SAD-a.

DPP

Izgradnju nove škole u Cavtatu sufinancirat će Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, Županija dubrovačko-neretvanska i Općina Konavle, rekao je župan Nikola Dobroslavić na sjednici Županijske skupštine.

Župan Dobroslavić i načelnik Općine Konavle Božo Lasić bili su nedavno na sastanku u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta na temu financiranja izgradnje škole. Vijećnika Vlaha Ivaniša (HDZ) zanimalo je što je na sastanku zaključeno.

- Osnovna škola u Cavtatu nema uvjete za nastavak rada. Radit će u postojećoj zgradi koliko bude potrebno dok ne počnemo gradnju nove škole. Uvjerili smo Ministarstvo u potrebu gradnje nove škole, a imali smo i inspekcije od strane Ministarstva koje se uvjerilo u stanje škole. - kazao je Dobroslavić.

- Ne možemo ići na EU fondove, no u postupku je donošenje novog zakona koji će omogućiti interventnu gradnju u slučaju ovakvih situacija gdje je nemoguće odvijanje normalnog rada u školi. Ministarstvo smatra da će se ići u projekt nakon što se donese novi zakon. Sad završavamo projektnu dokumentaciju, idemo na glavni projekt, on će biti gotov u listopadu i ako zakon bude donesen do tada, nadamo se da ćemo uspješno aplicirati na poziv Ministarstva i da će naša škola u Cavtatu ići u prioritetno sufinanciranje. Tako ćemo dobiti novu školu u Cavtatu. - dodao je Dobroslavić.

- Cijeli postupak je povezan s problemom izgradnje novog vrtića kojega planira graditi Općina, ali i problemom izmještanja učenika za vrijeme gradnje. No, stajališta smo da je jedino rješenje ići na gradnju nove škole najbržim mogućim načinim, a to je sufinanciranje između Ministarstva, Županije i Općine. - zaključio je župan Dobroslavić.

U sklopu boravka u Hrvatskoj grupa polaznika programa edukacije Leadership Wisconsin iz SAD-a posjetila je Županijsku komoru Dubrovnik.

Polaznici grupe voditelji su u raznim tvrtkama i institucijama u saveznoj državi Wisconsin, koji tijekom dvogodišnje izobrazbe stječu znanja kako postati bolji voditelj. ŽK Dubrovnik bila je među posljednjim postajama u edukativnom proputovanju kroz Republiku Hrvatsku.

U sklopu posjeta ŽK Dubrovnik predstavila je gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije, s naglaskom na ekonomski uspjeh temeljen na kulturno-povijesnom nasljeđu Dubrovnika. Nakon kratkog uvodnog predavanja o nedavnoj hrvatskoj povijesti, razgovor je potekao u smjeru turizma i ekonomije na dubrovačkom području. Glavne teme bile su ekološki, ekonomski i turistički uspjesi Dubrovnika kao turističke destinacije, kao i daljnji razvoj turizma u Dubrovniku i ostatku Dubrovačko-neretvanske županije.

Izv. prof. dr. sc.  Ivona Raguž Vrdoljak  sa Sveučilišta u Dubrovniku pružila je detaljniji uvid u suvremene probleme dubrovačkog turizma, kao i njegovim pogodnostima obzirom na njegovu povijest i kulturno nasljeđe.

Prezentaciji su se pridružile i članice udruge Hrvatskih poslovnih žena Krug, ogranka Dubrovnik, Paula Janović i Kristina Kriste. Tema razgovora bila je žensko poduzetništvo, a raspravljalo se o problemima i preprekama na koje nailaze žene poduzetnice u Hrvatskoj, ali i u SAD-u.

DPP