Društvo multiple skleroze Dubrovačko-neretvanske županije prikupilo je 5.024 potpisa u sklopu peticije za legalizaciju uzgoja konoplje u medicinske svrhe, obavijestilo je Društvo.

"Peticija je poslana za Rijeku koja će nastaviti prikupljati peticije iz drugih gradova Hrvatske. Nakon prikupljanja cilj je predati peticiju u Ministarstvo zdravlja, (koje je iz nepoznatih razloga zaustavilo rad vladinog Povjerenstva za legalizaciju konoplje u medicinske svrhe) sa potrebom da Povjerenstvo nastavi sa radom i olakša život osobama sa teškim dijagnozama." - stoji u obavijesti Društva.

Podsjetimo, peticija se mogla potpisati 21. travnja na Stradunu, ali i svakog dana u uredu Društva.

Konoplja za medicinske svrhe se uz recept može kupiti u ljekarnama, ali ona je jako skupa te postoji samo u obliku tableta. Stoga, oboljeli od multiple skleroze snalaze se kako umiju, a legalizacijom uzgoja konoplje, odnosno njezinim pojeftinjenjem, život oboljelih itekako bi se olakšao budući da konoplja smanjuju simptome ove bolesti.

V.S.

Iako se pravni okvir Lazareta promijenio pa kompleksom sad upravlja gradska tvrtka Dubrovačka baština, pravi vlasnik Lazareta u praksi i dalje su dubrovačke udruge, najmoprimci tamošnjih prostora, koji su već više od 20 godina preplaćene na isti. Tako su udruge, bez ikakvog natječaja, dobile i priliku dijeliti dio kolača od više od deset milijuna kuna. Novac je to iz europskih fondova, namijenjen za programske aktivnosti koje će se u ovoj nekadašnjoj karanteni u budućnosti odvijati.

Dakle, za projekt "Lazareti - kreativna četvrt Dubrovnika" osigurano je ukupno 31 milijun kuna, od čega na obnovu osme, devete i desete lađe ide 20,6 milijuna kuna. Ostatak novca ide za opremanje ostalih lađa, što uključuje i razvijanje budućih programa od strane partnera.

ZAŠTO BAŠ OVE UDRUGE?

A partneri su osim Zavoda za obnovu Dubrovnika, DURA-e i Turističke zajednice Grada Dubrovnika, kojima po nekoj logici i pripada pravo razvijati ovaj projekt, još FA Linđo, Udruga Deša, Socijalno poduzeće Deša Pro, Art radionica Lazareti, Studentski teatar Lero, Udruga DART i Galerija Artur Sebastian Design.

Dakle, jasno je da su Deša, Lero, FA Linđo i ARL tu kao korisnici prostora, ali odakle tu još Udruga DART i Galerija Artur Sebastian Design? Radi se o udruzi, odnosno galeriji Tee Batinić, koja je na sebe tako preuzela razvoj dubrovačkog karnevalskog programa, koji se dijelom održava u Lazaretima.

I, tu se nameću neka pitanja. Zašto baš ove udruge, a ne neke druge? Odnosno, gledajući širu sliku, zašto konkretno DEŠA, ARL i Lero imaju ekskluzivno i očito doživotno pravo na korištenje prostora Lazareta? Ne treba tu računati i FA Linđo kojemu je osnivač Grad Dubrovnik.
Na novinarski upit zašto za sudjelovanje u ovom projektu nije proveden natječaj, iz Grada Dubrovnika odgovorili su kako se "za odabir partnera na projektu ne raspisuje natječaj". Dodali su i kako je "isključivo pravo nositelja projekta da odabere kao partnere na projektu one ustanove, udruge ili poduzeća koji odgovaraju propozicijama raspisanog natječaj na koji se projekt prijavljuje te koji će ujedno provođenjem svojih aktivnosti na projektu doprinositi ostvarenju zadanih ciljeva".

Iako se zakonski natječaji ne moraju provoditi, potrebno je stati na kraj tome da se oko Lazareta u Gradu Dubrovniku stvari odvijaju inercijom, a to je upravo ono što se događa.

Također, iz Grada Dubrovnika napisali su kako tijekom pisanja projekta 2015. godine na inicijalne sastanke pozvani "mnogi potencijalni partneri čija djelatnost se uklapala u propozicije natječaja za koji smo projekt pripremali".

"Od potencijalnih partnera se tražilo da dokažu kako su do sada provodili aktivnosti srodne onima koje su navedene u projektu, a tematski vezane za Lazarete. Također, potencijalni partneri su morali zadovoljiti odgovarajuće tehničke i financijske komponente raspisane u natječaju. Neki od potencijalnih partnera odustali su u samom početku koncipiranja projekta iz raznih razloga. Ostali su oni partneri s kojima je na kraju potpisan ugovor o suradnji i koji su se obvezali da će provoditi zadane aktivnosti u skladu sa svim propozicijama koje nalaže proces provođenja projekta financiranog sredstvima EU. Logično je također da su neki od partnera na projektu ujedno i korisnici prostora Lazareta." - piše u odgovoru Grada.

DEŠA, ARL, LERO i LINĐO "DOŽIVOTNO" MUKTE U LAZARETIMA

Inače, predviđeno je da Deša, ARL, Lero i Linđo budu kontinuirani korisnici Lazareta, drugim riječima do kad to oni sami budu htjeli, a pritom ne plaćaju najam. Ideja je bila da ove udruge koriste polovinu Lazareta, a da drugi dio bude svojevrsni multinamjenski prostor, što u praksi i nije zaživjelo.
Jasno, nakon rata, kad je sve to skupa bilo u ruševnom stanju, Deša, ARL i Lero svojim programima oživjeli su Lazarete, odnosno pokretali tamo svoje programe. No, trebaju li na temelju starih zasluga zauvijek imati pravo na Lazarete? Društveni život koji se odvija u Lazaretima trenutno je okrenut prema "unutra", skrojen da zadovoljava očito internu ekipu te tako u vrlo rijetkim prigodama privuče Dubrovčane koji i nisu povezani s tamošnjim ustrojem.

BISER ZVAN "HIBRIDNA USTANOVA U KULTURI"

Što je šteta jer se radi o itekako atraktivnom prostoru, nadomak Grada koji bi na konstantnoj osnovi mogao biti zabavno-kulturna osnovica Grada, gdje se neće (samo) organizirati predstave jednog te istog redatelja koji je ujedno i scenarist ili izložbe za dvadesetak involviranih u same projekte ili zabave zatvorenog karaktera. Ovako, ispada da je prostor zatvoren za sve koji imaju neku ideju oživjeti stvari.

A koliko su upravo udruge vlasnici Lazareta govori i način na koji su htjeli urediti stvari kad se uređivao tamošnji pravni okvir. Tada je jedan od prijedloga bio "biser" da se osnuje "hibridna" ustanova u kulturi, kojoj bi oni, kao budući registrirani "savez udruga", bili osnivači zajedno s Gradom Dubrovnikom. U prenesenom smislu, graniči to s idejom da podstanar stana predloži vlasniku da se uknjiži na taj isti stan temeljem toga jer je dugo tu i jer je eto možda zamijenio neke cijevi. Uostalom, da takve stvari u hrvatskom društvu mogu čak i proći pokazuje ugovor DPDS-a i Grada Dubrovnika.

Kako bi to označilo i posljednji čavao u lijesu Lazareta kao javnog prostora, Grad na prijedlog dakako nije pristao već je upravljanje Lazaretima povjerio Dubrovačkoj baštini.

GRAD ŠUTI NA KOMERCIJALNO DJELOVANJE UDRUGA

No, kako udruge očito smatraju kako njima doslovno pripadaju Lazareti, tako je primjerice Art radionica Lazareti osnovala tvrtku Lacroma, kojoj je u podzakup dala tamošnji prostor. Sve kako bi mogla komercijalno djelovati, odnosno naplaćivati organizaciju koncerata. Istim modelom je i Deša osnovala Socijalno poduzeće Deša Pro, što ajde ima i svoju plemenitu svrhu kroz zapošljavanje ugroženih skupina društva.

Primjeri s Art radionicom Lazareti i Dešom nisu od jučer, a na što gradske garniture očito rado žmire, jer im je takvo što očito normalno. Inače, iz Grada Dubrovnika nisu odgovorili na pitanje portala Dubrovnikpress.hr na koji način su ovi odnosi regulirani te kakav je stav Grada Dubrovnika po ovom pitanju.

KOLIKO JE KOJA UDRUGA NAMAKNULA OD GRADA U ZADNJIH DESET GODINA...

Kad se govori o odnosu Grada i udruga partnera na projektu "Lazareti - kreativna četvrt Dubrovnika" zanimljivo je vidjeti i koliko je Grad Dubrovnik ovim udrugama ukupno isplatio novca u zadnjih deset godina, sve to dok i besplatno koriste prostore.
Kako su napisali iz Grada Dubrovnika, na ime donacija i sponzorstva, Udruzi Dart su isplaćene 304.000 kuna, Artur Sebastian Designu 390.925 kuna, Deši 887.665 kuna, Deši Pro 21.200 kuna, Art radionici Lazareti 1.624.370 kuna, a Leru 914.819 kuna.

Sigurno da se za te novce mogao privući veći broj Dubrovčana, ali za takvo što potrebno se vratiti na već spomenutu zatvorenost udruga koje djeluju u Lazaretima, a kojima očito nije cilj privući novu publiku.

ŠTO ĆE TU BITI...

No, hoće li se nova publiku privući injekcijom od gotovo deset milijuna kuna koji će se utrošiti i za osmišljavanje novih programa?

Na pitanje portala Dubrovnikpress.hr na što će se utrošiti iznos novca od 10,4 milijuna kuna, odgovorili su, između ostaloga, kako će Linđo uvježbavati novi ples i nabaviti nove nošnje, kako će se razviti novi virtualni online muzej, postaviti nove predstave, održavati radionice i postavlja izložbe, ali uspostaviti i art kino, škola fotografije, unaprijediti karnevalski program...

Nadalje, trebali bi tu biti i novi proizvodi poput, kako navode iz Grada, "suvenira, tematskih puzzli, gradnje lijerice, ekološki proizvodi, animirani film, didaktičke igračke za djecu nadahnute poviješću i tradicijom".
Sredstva će se utrošiti i na promociju i vidljivost pa će se osmisliti novi vizualni identitet Lazareta, nova web i Facebook stranica, mobilna aplikacija, audio vodiči na pet svjetskih jezika, kao i izrada monografije Lazareta, promotivni film...

Opremit će se čitaonica s dnevnim boravkom, akustično tretirati jedna lađa za održavanje glazbenih priredbi, nabaviti "pametne" klupe, oprema za holograme, 3D mapping i 3D printanje, oprema za radionice izrade eko suvenira, opremanje Lazareta sustavom za praćenje i upravljanje posjetiteljima, nabavu 3D makete Lazareta namijenjene slijepim i slabovidnim osobama itd.

Također, navodi se i "kako će se educirati zaposlenici korisnika Lazareta i upravitelja Grada Dubrovnika kroz Dubrovačku baštinu te turistički vodiči i zainteresirani građani pedagoške struke u svrhu povećanja stručnih kapaciteta kompleksa i destinacije, poboljšanja kvalitete postojećih programa, kreiranja novih programa i budućeg pozicioniranja Lazareta kao kulturnog središta".

EKO SUVENIRI ĆE OBOGATITI LAZARETE?!

Kad se već krenulo u zahtjevnu obnovu Lazareta i kad tu, po svemu sudeći, Zavod za obnovu Dubrovniku radi dobar posao, šteta da ne postoje dionici koji to mogu pratiti i u kreativnom smislu. Osim ako netko ne misli da novi Facebook profil Lazareta, izrada nekakvih eko suvenira, ma što god to značilo, ili didaktičkih igara za djecu znači nekakvu kreativnost.

Nažalost, ne znači. Znači jednako tapkanje u mraku kakvo je bilo svih prethodnih godina. Znači kako će Lazareti i dalje biti samo igračka pojedinaca, koja će se evo osnažiti s dodatnih 10,5 milijuna kuna.

Tako će Lazareti nastaviti svoj dosadašnji život kakav su živjeli i do sada, s istim opisom i jednakom svrhom, u praksi ne davajući apsolutno nikakvu dodatnu vrijednost Gradu Dubrovniku.

Župan Nikola Dobroslavić prisustvuje sastanku radne skupine za odnose sa zapadnim Balkanom u Europskom odboru regija u Bruxellesu. Proces proširenja EU treba biti uključiv postupak u kojem sudjeluje cijelo društvo. Europski odbor regija ulogu lokalnih i regionalnih predstavnika u procesu proširenja EU smatra ključnom jer oni prikazuju koristi od članstva EU i potiču na korištenje instrumenata koji su im na raspolaganju.

Sastancima radnih skupina za odnose sa zemljama koje se žele priključiti EU uz članove Odbora regija, prisustvuju čelnici lokalne i regionalne samouprave i stručnjaci iz tih zemalja. Razgovaralo se o odnosima EU i Kosova, lokalnoj demokraciji u Mostaru te digitalnoj transformaciji zapadnog Balkana.

Na sastanku je bilo govora i o prijedlogu novog proračuna EU nakon 2020. godine na koji će Odbor regija u narednim mjesecima izraditi prijedlog mišljenja koje će kao izvjestitelj predstaviti župan Dobroslavić . EU kao vodeći svjetski čimbenik ima obveze prema trećim zemljama kao i državama koje se pripremaju za članstvo u EU, državama kandidatkinjama ili potencijalnim kandidatkinjama, što obuhvaća pretpristupne pomoći, promicanje gospodarskog razvoja, održavanje mira te pomaganje žrtvama katastrofa i sukoba.

DPP

Kako bi predstavili svoj poljoprivredni program, članovi Živog zida okupili su se danas u Uvali Lapad. Nazočan je tu bio i saborski zastupnik Živog zida Branimir Bunjac. Okupljenim novinarima rekao je više o poljoprivrednoj problematici, ali dodirnuo se i podrške Živog zida u Dubrovnika.

- Moj dolazak pokazuje da nam je stalo do Dubrovačko-neretvanske županije i Dalmacije. Živom zidu je jasno da bez Dalmacije ne može formirati vladu, što je naš krajnji cilj. Želimo stranku graditi i na jugu zemlje, kao što smo to učinili i u drugim dijelovima Hrvatske. U DNŽ već imamo nekoliko stotina članova, ali nismo ih uspjeli organizirati na način da prijeđu izborni prag. Uvjereni smo da će na sljedećim parlamentarnim izborima deseta izborna jedinica dobiti saborskog zastupnika iz Živog zida. Po mogućnosti više njih. Ovdje je razvijen turizam pa je možda lakše, ali i ovdje se mogu osjetiti isti problemi kao u ostatku Hrvatske. Ti problemi su male plaće, niske mirovine, mladi nemaju perspektivu, a tu su i pravosudni, administrativni problemi. Problemi su zajednički, a i rješenja moraju biti zajednička. - kazao je Bunjac.

Što se tiče poljoprivredne politike, Bunjac je rekao:

- Živi zid je na prvom stranačkom kongresu u Zagrebu predstavio program i sad smo krenuli na teren ljudima prezentirati dio programa. U ovom slučaju program za poljoprivredu. - rekao je Bunjac, koji je inače zajedno s članovima dubrovačkog Živog zida građanima dijelio sjemenke batate.

- Poljoprivredu smatramo jednim od hrvatskih prioriteta. Ona je u očajnom stanju. Dovoljno se okrenuti oko sebe i vidjeti da poljoprivrednici jednostavno zatvaraju svoje OPG-ove, odustaju od zemlje, sele se u inozemstvo pa su se mnoge regije pretvorile u pustoš. Živi zid misli zaštiti domaću proizvodnju tako da sve što možemo sami proizvoditi prestanemo uvoziti. Mi uvozimo 95 posto soli, pokraj Jadranskog mora. To je nevjerojatno. Uvozimo 40 posto voća, povrća, orašastih plodova. Proizvodnja govedine je postala rijetkost. Svemu tome krive su europske integracije uz koje je kuna precijenjena. Oni, koji uvoze su u prednosti, a Hrvatska ne može propisati niti carinske cijene. Recimo, kad Dubrovnik naplati carinu to odlazi u Bruxelles jer su europske granice. - objasnio je Bunjac, dodajući kako je lani "Hrvatska ostvarila rekord u uvozu od deset milijardi kuna".

- Imate slučajeve da su poljoprivrednici prisiljeni prodavati kilogram krumpira za 70 lipa i mlijeko za kunu. To je neisplativo. Danas se više ne isplati biti poljoprivrednik, a svjedoci smo i da su pojedini poljoprivrednici počinili samoubojstvo. Moramo se zapitati kako je moguće da pored takve predivne plodne zemlje i takve divne klime moramo uvoziti hranu? - zapitao se Bunjac.

Kazao je kako bi se u Dubrovniku poljoprivreda "trebala vezati uz turističke centre pa stoga ono što je potrebno otkupljivati od domaćih proizvođača".

- U programu Živog zida stoji da bi se od domaćih proizvođača otkupljivalo sve ono što ide u školske menze, bolnice, vojarne... I to u krugu od deset kilometara od navedenih ustanova. Isto i za potrebe turista. Onda ne bi bilo gubitaka. Za sve je to potrebno malo dobre volje. - zaključio je Bunjac.

Također, Bunjac je prije Dubrovnika i u Metkoviću sudjelovao u prezentaciji poljoprivrednog programa tamošnjim građanima. Inače, recimo i da su članovi Živog zida posebno zaintrigirali veselu grupu britanskih turista odjevenih u "kockaste" dresovi, koji su se tako poželjeli i fotografirati s njima.

Uređenjem plaže na Mandraču započete su aktivnosti na održavanju i sanaciji javnih kupališta i plaža koje redovito godišnje prema nalogu Grada Dubrovnika provodi za tu namjenu odabrani ugovorni izvođač.

Radovi će se sljedećeg tjedna nastaviti najprije na predjelu Biskupija u Svetom Jakovu, na kupalištu ispod parka Đivović, na Komardi i Porporeli, u Šulića te na Dančama.

Prema definiranom planu radova uredit će se plaže na području Lozice, Vrbice, Štikovice, na više lokacija u Zatonu te u Orašcu, Trstenom i Brsečinama kao i na Elafitima. Uredit će se u kupališta kod Vile Banac, na potezu šetnice Nika i Meda Pucića kao i na drugim lokacijama sukladno potrebama.

Radovi na svim kupalištima uključuju poravnavanje postojećih i nasipanje novih žala te sanaciju različitih oštećenja na ogradama, rukohvatima, betonskim platoima i stazama ili skalinima na samim kupalištima i pristupima moru.

DPP

U sklopu programa redovnog i investicijskog održavanja gradskih prometnica, Upravni odjel za promet Grada Dubrovnika u srijedu, 2. svibnja započeo je radove na uređenju ulice Gornji Kono, od križanja sa Sinjskom ulicom pa do spoja s Tivatskom.

U cijelosti se uklanja postojeći oštećeni asfaltni i betonski pokrov kako bi se asfaltirala čitava dionica duljine 120 metara i površine zahvata 550 metara kvadratnih.

Predviđeno vrijeme trajanja radova ukupne vrijednosti 150 tisuća kuna s PDV-om je sedam dana.

DPP

JVP Dubrovački vatrogasci su i jučerašnji dan svog zaštitnika sv. Florijana obilježili radno. Tako je u u jutarnjim satima održana jzajednička vatrogasna vježba sa vatrogascima otoka Lokrum, a nakon vježbe položeni su vijenci na spomeniku poginulim vatrogascima kod Hotela Libertas.

Također, Dubrovački vatrogasci sudjelovali su na misi služenoj za sve poginule i umrle vatrogasce u Katedrali. Misu je predvodio don Stanko Lasić.

V.S.

Projekt „Poštujmo Grad“ ostao je mrtvo slovo na papiru i bit će zapamćen tek kao još jedno prekršeno izborno obećanje gradonačelnika Frankovića i njegova HDZ-a. To je jasno već sada nakon što je opet dolaskom više kruzera i 8000 putnika s njima u gradu nastao kaos kojeg ni gradonačelnik ni ravnatelj Lučke uprave zajednički nisu uspjeli riješiti. - piše u priopćenju predsjednika dubrovačkog HNS-a Miha Obradovića.

„Jedini uspjeh koji su ostvarili bio je skrivanje broja putnika po pojedinom kruzeru na stranicama lučke uprave. Do dolaska ove gradske uprave i novog vodstva Lučke uprave Dubrovnik ti su podaci bili javno objavljivani upravo kako bi naši sugrađani, ali i gospodarstvenici, mogli planirati svoje dnevne i tjedne obaveze i rasporede sudjelovanja u prometovanju gradom.” - piše dalje Obradović.

„Ipak, iz drugih dostupnih podataka jasno se vidi kako će u ovom mjesecu kruzeri dovesti gotovo 108 000 putnika, dakle 27 000 tjedno. Od toga njih 38 000 u samo pet dana gotovo istovremeno će stići u grušku luku i krenuti prema Pilama. Tako nas već sutra očekuje dolazak 7000 gostiju, sljedeći utorak dolazi ih 8000, a 17. svibnja očekuje se dolazak 9000 gostiju s četiri kruzera koji u grad svi dolaze u jutarnjim satima.

O skrivanju do jučer javnih podataka kako bi prikrili vlastitu nesposobnost ne treba posebno trošiti riječi. Taj potez sam za sebe govori i više nego dovoljno. Ali nažalost cijenu bombastičnih nerealnih obećanja i nesposobnosti uprave ponovno će platiti građanke i građani Dubrovnika. Sezona je tek počela, a s njom i kaos u režiji gradonačelnika.” - zaključio je predsjednik dubrovačkog HNS-a Miho Obradović.

DPP

U teškoj prometnoj nesreći koja se dogodila jutros, oko 6,30 sati, na državnoj cesti D8 u blizini Orašca smrtno je u sudaru s kamionom stradala 46-godišnjakinja, vozačica golfa.

„Do prometne nesreće je došlo kada je 46-godišnjakinja upravljajući osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka, krećući se iz pravca Dubrovnika iz neutvrđenih razloga prešla na suprotnu kolničku traku usljed čega je došlo do udara u teretno vozilo karlovačkih registarskih oznaka kojim je iz suprotnog smjera upravljao 36-godišnjak. Vozačica osobnog vozila je smrtno stradala na mjestu događaja.

Za vrijeme trajanja očevida kojim je rukovodio zamjenik državnog odvjetnika promet na tom dijelu ceste se odvijao naizmjenično.“ – piše u izvještaju PU dubrovačko – neretvanske.

DPP

Dok se ne potpišu svi ugovori za gradnju nove škole u Cavtatu, učenici se neće premještati, rekao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić na temu gradnje nove osnovne škole u Cavtatu, odnosno pitanja održavanja nastave dok škola ne počne s izgradnjom.

Nedavno, zajedno sa županom Dobroslavićem, načelnik Lasić bio je u Zagrebu, na sastanku u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta po pitanju ove problematike. Tamo im je objašnjeno da je u postupku donošenje novog zakona koji će omogućiti interventnu gradnju u slučaju ovakvih situacija gdje je nemoguće odvijanje normalnog rada u školi.

Nova škola financirala bi se novčanim sredstvima Ministarstva, Županije dubrovačko-neretvanske i Općine Konavle.

- Bio je to jedan plodan sastanak. Dobili smo obećanja da škola ide među četiri prioriteta u Republici Hrvatskoj. I nadamo se da će izmjenom zakona o obrazovanju omogućiti da se financira gradnja nove škole. Nadamo se da će se to do listopada riješiti i da neće tu biti nekih problema. - kazao je Lasić.

- U tijeku je ishodovanje građevinske dozvole i projektne dokumentacije. Mi se nadamo da će to biti ove godine sve gotovo. No, što se tiče pohađanja nastave, moj stav je jasan. Prenio sam ga i županu Dobroslaviću. Ponavljam, dok se ne potpišu ugovori, učenici se neće premještati. Kad se osiguraju sredstva za financiranje, onda se mogu eventualno učenici premjestiti jer kad počne gradnja ćemo znati i da će se završiti. Ali, sad premještati djecu, a ne znati kad će projekt biti gotov, to nema smisla. Preko ljetnih ferija ćemo donirati sanirati postojeću školu kako bi se nastava mogla odvijati na jesen. - objasnio je načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

HDZ-ovci i "srđevci" polemizirali su proteklih dana putem priopćenja na njima podobnim portalima i biltenima o povlaštenom parkingu oko povijesne jezgre. I dok su tzv. srđevci stava kako rezervirana, odnosno povlaštena parkirna mjesta treba ukinuti, HDZ-ovci su mišljenja kako se ukidanjem 15 povlaštenih mjesta ne bi promijenilo stanje na parkiralištima oko povijesne jezgre gdje građani koji stanuju na tom području znaju i po nekoliko sati čekati na parkirno mjesto.

I dok su se HDZ-ovci i "srđevci" prepucavali, nekidan je stanovnike iznenadila obavijest Sanitata kako na dane 28. i 29. travnja, za vikend, moraju ukloniti svoja vozila, odnosno bilo im je zabranjeno parkirati na potezu od mosta na Pločama do parkirališta ispod žičare. Na obavijestima je pisalo kako je sve to zbog "potreba Sanitata".

A kako je Dubrovnikpress.hr u međuvremenu doznao, te potrebe su, osim za ocrtavanja mjesta, bile i za svadbenu večeru Marina Čilića. Čiliću je Sanitat iznajmio 35 parkirnih mjesta na potezu od mosta na Pločama do parkirališta ispod žičare.

"Najam 35 parkirnih mjesta u terminu od 18 sati na dan 28. travnja pa do 3 sata na dan 29. travnja 2018. zatražen je putem posredničke agencije, a ne od strane gospodina Čilića osobno. Cijena najma u cijelosti je iznosila 12.600,00 HRK." - stoji u odgovoru direktora Sanitata Tomislava Tabaka na upit portala Dubrovnikpress.hr.

Tabak je također naveo kako je "dio iznosa koji je tvrtka Sanitat Dubrovnik d.o.o. uprihodovala od najma iskorišten već istu noć kako bi se obojila iznajmljena parkirna mjesta".

Automobili parkirani na mjestima koja je iznajmio Čilić svejedno su se morali micati jer je Sanitat na tom potezu, kazao je Tabak, već bio započeo redovno ocrtavanje parkirnih mjesta. Potvrdio je to i u pisanom odgovoru na upit portalu Dubrovnikpress.hr u kojem je naveo: "Naime, upravo ovom zonom završavamo projekt osvježavanja svih parkirališta na području Grada Dubrovnika kada će dio po dio parkirališnih mjesta morati biti ispražnjen u određenom periodu kako bi se provelo bojanje".

Kad je u pitanju mogućnost najma parkinga ili parkirališnih mjesta Tabak je naveo:
"Odluke o najmu parking mjesta kao u ovom slučaju ili u prilikama kada parkirališna mjesta dajemo u najam za potrebe različitih snimanja koje provode svjetske produkcijske kuće donosimo u iznimnim slučajevima odgovarajući na podnesene zahtjeve i u maniri dobrog domaćina. Ističem kako pritom uvijek nastojimo racionalno ograničiti takva korištenja kako bi naši sugrađani mogli uz što manje ometanja koristiti te površine." - napisao je Tabak.

Kada je Sanitat u mogućnosti stanovnicima povijesne jezgre u neposrednoj blizini osigurati zamjenska parkirna mjesta, odluke o najmu parkinga za potrebe nekog događaja ne bi trebale biti ni najmanje sporne, no zamjenskih mjesta nema. Svakako je sporno kad se usluge ekskluzivne naravi, što zakup parkirališta za jedno vječanje svakako jest, nude za bagatelu.

Jer za bagatelu je Sanitat proteklog vikenda Čiliću iznajmio parkirna mjesta. Naime, kada se 12600 kuna podijeli s 35 zakupljenih mjesta, ispada da je jedno parkirno mjesto iznajmljeno za 360 kuna. Tih 360 kuna nije ni približno iznosu od 600 kuna, koliko bi vas trenutno stajala dnevna karta ili 800 kuna, koliko od 1. svibnja do 31. listopada stoji, kako je u Sanitatu zovu "višesatna karta" za parkirno mjesto u zoni oko povijesne jezgre, odnosno kazna ukoliko ne platite parking.

Da je u mogućnosti, vjerojatno bi i direktor Sanitata zakup parkirališta nudio po znatno većim cijenama. No, direktor Sanitata, baš kao i svaki drugi direktor društva u vlasništvu Grada provodi poslovnu politiku kakvu pred njega stavi gradska uprava.

U gradskoj upravi, neovisno tko je na vlasti, konačno bi se trebali prestati ustručavati ubirati novac od onih koji ga imaju, koji zarađuju na Dubrovniku ili su u njega došli snimati filmove, vjenčati se ili zabaviti u nekom prostoru koji su za te potrebe zakupili jer takve se usluge svugdje u svijetu, posebice u destinacijama poput Dubrovnika masno naplaćuju, svugdje osim u Dubrovniku u kojem je očito sramota prodati vrijednost za novac. Uostalom, mala je to cijena za maltretiranje građana koji u vlastitom gradu nemaju gdje parkirati jer je netko rezervirao parking mjesto.

Inače, naši gradski oci često znaju reći kako je reklama koju je od filmova i serija koje su se snimale za Dubrovnik nemjerljiva, što je i točno jer brojni turisti koji hrle u Dubrovnik o njemu nažalost ne znaju gotovo ništa, osim da sesnimala hit serija Game of Thrones, ali ipak je pretjerano za tako sitan novac iznajmiti 35 parking mjesta na bilo čije vječanje. Ako je do kamera i fotoaparata, tj. nekakve reklame Grada, one su ionako neizostavan dio "konjice" koja redovito prati poznate osobe iz svijeta sporta, glazbe ili filma.

Croatia Airlines, tvrtka Dubrovčanima posebno "simpatična" zbog odvratno skupih karata na letu za Zagreb izgleda da je pred propašću. Ukoliko ne dođe do novog kolektivnog ugovora, početkom sezone moglo bi doći do štrajka kojeg organizira Organizacija radnika Croatia Airlinesa. U svakom slučaju, štrajk radnika u sezoni značit će potpunu katastrofu.

Hrvatski sindikat prometnih pilota još je u siječnju uputio otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću u kojem izražava zabrinutost za sudbinu Croatia Airlinesa, a oglasili su se piloti i krajem travnja, upozorivši kako je samo u posljednjih nekoliko godina iz hrvatske državne aviokompanije otišlo četrdeset obrazovanih i stručnih pilota. Napisali su oni tada kako politika postavlja direktore, ali i zaključili da je "nevjerojatno da gledamo propast nacionalne aviokompanije u trenutku kada zračni prijevoz doživljava dosad neviđen rast". Posebno je tu bio alarmantan njihov navod kako je od 12. do 18. travnja CA otkazala 18 letova te da će od 8. do 17. svibnja otkazati čak 21 let.

Kad je riječ o Dubrovniku i Dubrovčanima otkazanih letova i slijetanja CA je svima više na vrh glave, a zaista su rijetki primjeri gdje su dva politička pola na istim stajalištima oko nekog pitanja. A oko Croatia Airlinesa jednake stavove u Dubrovniku dijelili su i lijevi i desni, i nekadašnji gradonačelnik Andro Vlahušić i aktualni gradonačelnik Mato Franković. Konkretno, tražili su oni jeftinije karte za građane s juga zemlje, budući da karta Dubrovnik-Zagreb košta 1500 kuna. Nikad to nisu dobili.

Vlahušić je tako govorio o maćehinskom odnosu CA, odnosno države prema Dubrovniku, tražeći i peticijama da se za građane Dubrovnika osigura 50 tisuća zrakoplovnih karata godišnje po znatno jeftinijim cijenama. Istim putem nastavio je i Franković, isto spominjući maćehinski odnos, i to ispred predsjednice Kolinde Grabar Kitarović. Franković je jednom i ispravno precizirao kako je jeftinije poći iz Dubrovnika do Londona nego do Zagreba.

Zanimljivo, iz Croatia Airlinesa ne bi se tu posipali pepelom, nego bi se redovito brecnuli na te optužbe. Tako su Vlahušiću poručili da laže oko subvencija za koje je on rekao da ih primaju od države, a Frankoviću su poručili kako je vrijeme da se počne baviti stvarnim problemima koji tište Grad. Eto, kad netko iz Zagreba vjeruje da Dubrovčane ne tišti što ne mogu za normalne novce u Zagreb...

Ipak, vrhunac budalaština iz Croatia Airlinesa bio je kad su i Frankoviću i Vlahušiću napisali kako su "u doba Domovinskog rata na vlastiti rizik i pod uzbunama, bez bilo kakvih osobnih interesa letjeli u Dubrovnik kako bi ga povezali sa Zagrebom i svijetom".

Ako se CA prema svim putnicima odnosi kao prema putnicima za i iz Dubrovnika, ne promijeni li se ne samo odnos prema vlastitim djelatnicima nego dakle isključivo prema onima zbog kojih kompanija i postoji – putnicima koji (pre)skupo plaćanju svoje karte, onda za tu kompaniju nema sreće ni budućnosti, ali zbog toga nitko nije nikad najavio štrajk.