Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić primio je vinare čija su vina na ovogodišnjem međunarodnom vinskom festivalu Dubrovnik FestiWine ocijenjena najboljima. Također, župan Dobroslavić primio je i dobitnike edukativnih jednomjesečnih stipendija za mlade talente u kulinarstvu i sommelierstvu.

- Festival možemo ocijeniti veoma uspješnim. Svaku godinu smo sve bolji i bolji. Naši vinari proizvode najbolja hrvatska vina. Svaka nagrada ima svoju težinu i čestitam dobitnicima. - rekao je župan Dobroslavić.

Izvršna producentica Festivala Tilda Bogdanović podsjetila je na tijek Festivala, ističući kako je počeo vinskom setemanom, dodajući da se na središnjoj izložbi predstavilo 63 vinara iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije i Italije.

Veliko zlato na Festivalu osvojio je vinar Niko Karaman sa svojom Malvasijom dubrovačkom Karaman 2016.
- Velika medalja nam je vrhunac čitavog rada i truda koji smo utkali u revitalizaciju dubrovačke Malvasije kao sorte koja je iznimno značajna za Dubrovnik i za sve nas. Puno toga je o njoj ispričano, ima svoju dugu tradiciju u povijesti Grada. Dokumenti o njoj datiraju još iz Dubrovačke Republike i oni nas obvezuju da je nastavimo i dalje čuvati kao tradiciju. Četiri su velika brenda u našoj županiji, a to je Pošip, Plavac mali, Grk i Malvasija. To je naše blago. To je naše blago i s tim trebamo nastaviti jer moramo očuvati naše raritetne stvari. - objasnio je Karaman.

Također, na prijemu su se nazočnima obratili i drugi nagrađeni vinari Igor Skaramuča iz Dingač-Skaramuča, Ante Martinović iz PZ Dingač i vinarija, Ivan Batistić iz Obrta Zure te Josip Volarević iz Volarević vinograda. Svi oni rekli su kako im je bilo drago sudjelovati na ovom Festivalu. Popis svih pobjednika Festivala možete pročitati OVDJE.

Što se tiče stipendista, treba naglasiti kako je DNŽ prvotno raspisala javni natječaj za dodjelu dvije stipendije perspektivnim kandidatima za usavršavanje znanja i sposobnosti u ugostiteljskoj struci. Dobitnici stipendija ovogodišnjeg FestiWine Challangea su Ivana Beran i Dario Baule koji će na jesen provesti mjesec dana u restoranu Strelec u Ljubljani, pod stručnim mentorstvom kuhara Igora Jagodica i njegovog tima.

Nadovezujući se na raspravu o pripuštanju pričesti političara koji su, suprotno naputku biskupa, glasovali za Istanbulsku konvenciju, smatram nužnim nakon svega, zbog određene nedorečenosti koja je ostala i koja dopušta različita tumačenja koja nisu nikad dobra, dati dva pojašnjenja, zapisao je biskup dubrovački Mate Uzinić na svom Facebook profilu, a što je objavljeno i na službenim web stranicama Dubrovačke biskupije.

Uzinić dakle piše:
„Prvo je da, iako Crkva doista nikoga ne želi isključiti iz svog zajedništva nego želi biti otvorena svima tražeći putove pomirenja, ipak postoje neka moralna pitanja, poput abortusa i eutanazije, koja ne samo subjektivno nego i objektivno isključuju iz crkvenog zajedništva, a time i pričesti, one koji ih, suprotno crkvenom naučavanju, javno odobravaju i promoviraju.

Drugo je da nisu sva moralna pitanja iste težine kao pitanja abortusa i eutanazije i da u nekim pitanjima, za primjer možemo uzeti pitanja koja regulira Istanbulska konvencija i koja su bila temelj svih naših prijepora proteklih mjeseci, i među katolicima može postojati legitimna raznolikost mišljenja.

Da bih potkrijepio ove dvije tvrdnje, a tim i objasnio zašto i dalje držim da oni koji su glasovali suprotno od naputka biskupa tim nisu objektivno prekinuli svoje crkveno zajedništvo – naravno oni se subjektivno sami trebaju u savjesti ispitati je li se to dogodilo – u nastavku donosim važan tekst na kojima ih temeljim. Riječ je o odgovoru kardinala Josepha Ratzingera, tadašnjeg prefekta Kongregacije za nauk vjere, kardinalu Theodoru E. McCarricku, tadašnjem nadbiskupu Washingtona i predstojniku povjerenstva za „unutarnju politiku” Biskupske konferencije Sjedinjenih Američkih Država, a tiče se katolika političara koji su se javno zalagali za pravo na abortus i eutanaziju i zbog čega im je bila uskraćena pričest. Ovaj odgovor je objavljen u prvom tjednu srpnja 2004., a ja ga ovdje donosim u svom prijevodu. „ - napisao dubrovački biskup i prenio Ratzingera:

"Biti dostojni primiti svetu pričest: Opća načela
Kardinal Joseph Ratzinger,
prefekt Kongregacije za nauk vjere
 
1. Pristupiti primanju svete pričesti treba biti svjesna odluka, utemeljena na razložnoj prosudbi u odnosu na vlastito dostojanstvo za to, usklađeno s objektivnim kriterijima Crkve, postavljajući pitanja kao što su: „Jesam li u punom zajedništvu s Katoličkom Crkvom? Jesam li odgovoran za teški grijeh? Jesam li upao u kazne (npr. ekskomunikaciju, zabranu bogoslužja) koje mi zabranjuju primiti svetu pričest? Jesam li se dostojno pripremio posteći barem sat vremena?" Praksa neselektivnog pristupanja svetoj pričesti, jednostavno kao posljedica onoga biti prisutan na misi, zloupotreba je koja se mora ispraviti (usp. Instrukcija „Redemptionis Sacramentum ”, br. 81, 83).
 
2. Crkva uči da je pobačaj ili eutanazija teški grijeh. Enciklika „Evangelium Vitae”, s obzirom na sudske odluke ili civilne zakone koji odobravaju ili promoviraju pobačaj ili eutanaziju, kaže da postoji „teška i precizna obveza suprotstaviti im se prigovorom savjesti. [. ..] U slučaju suštinski nepravednog zakona, kao što je taj koji odobrava pobačaj ili eutanaziju, nikada mu se nije dozvoljeno pokoriti, niti sudjelovati u širenju mišljenja u korist takvog zakona, niti za njega glasovati"(br. 73). Kršćani „su pozvani, zbog teške obveze u savjesti, formalno ne surađivati u takvim činima koji su, premda dopušteni civilnim zakonodavstvom, u suprotnosti s Božjim zakonom. Doista, s moralnog stajališta, nikad nije dopušteno formalno surađivati u zlu. [...] Ta suradnja nikad ne može biti opravdana, ni pozivanjem na poštovanje slobode drugoga niti oslanjanjem na činjenicu da građanski zakon predviđa i zahtijeva“ (br. 74).
 
3. Nemaju sva moralna pitanja istu moralnu težinu kao pobačaj i eutanazija. Na primjer, ako se katolik ne bi slagao sa Svetim Ocem o primjeni smrtne kazne ili o odluci da se vodi rat, on se zbog tog razloga ne bi smatrao nedostojnim pristupiti svetoj pričesti. Dok Crkva potiče civilne vlasti da traže mir, a ne rat, i na vršenje diskrecije i milost u primjeni kazne na kriminalce, može svejedno biti dopušteno uzeti oružje da bi se otjeralo agresora ili pribjeći smrtnoj kazni. Može postojati legitimna raznolikost mišljenja također među katolicima o vođenju rata i primjeni smrtne kazne, ali ne može ni na koji način u odnosu na pobačaj i eutanaziju.
 
4. Osim prosudbe pojedinaca o njegovom vlastitom dostojanstvu za pristupanje svetoj pričesti, djelitelj svete pričesti se može naći u situaciji u kojoj on mora odbiti podijeliti svetu pričest nekome, kao u slučaju proglašenog izopćenja, proglašene zabrana bogoslužja, ili tvrdokorne ustrajnosti u očito teškom grijehu (usp. kan. 915).
 
5. Što se tiče teškog grijeha pobačaja ili eutanazije, kada je formalna suradnja postala očita (podrazumijeva se, u slučaju katoličkog političara, njegovog vođenja izborne promidžbe i glasovanja za zakone koji dopuštaju pobačaj i eutanaziju), njegov se pastir (župnik) treba s njim sastati, poučiti ga o naučavanju Crkve, obavijesti ga da ne smije pristupiti svetoj pričesti sve dok ne prekine objektivno stanje grijeha, upozoravajući ga da će mu u protivnom biti uskraćena euharistija.
 
6. Onda kad „ove mjere opreza nisu imale učinka ili nisu bile moguće”, a osoba u pitanju, s tvrdokornom ustrajnošću, pristupi svejedno da bi primila euharistiju „služitelj svete pričesti je mora odbiti podijeliti” (usp. Izjava Papinskog vijeća za tumačenje zakonodavnih tekstova: „Sveta pričesti i rastali i ponovno civilno vjenčani katolici”, 2000, br. 3-4). Ova odluka, pravo govoreći, nije sankcija ni kazna. Niti služitelj svete pričesti donosi presudu o subjektivnoj krivnji osobe; nego reagira na javnu nedostojnost te osobe primiti svetu pričest, zbog objektivne situacije grijeha.
 
[N.B. Katolik bi bio odgovoran za formalnu suradnju u zlu, i tako nedostojan pristupiti svetoj pričesti, ako bi namjerno glasao za kandidata zbog njegovog pozitivnog stava o dozvoljenosti pobačaja i /ili eutanazije. Kada katolik ne dijeli pozitivni stav nekog kandidata za pobačaj i/ili eutanaziju, nego glasuje za tog kandidata iz drugih razloga, to se smatra daljnjom materijalnom suradnjom, koja se u prisutnosti razmjernih razloga može dopustiti."

DPP

Matematika je egzaktna znanost, dva i dva daju uvijek četiri, a nakon potpisivanja ugovora za obnovu preostale tri lađe u Lazaretima matematika nam govori kako će svaka od njih koštati 6,86 milijuna kuna, odnosno ukupno 20,6 milijuna kuna. Obnova sedam lađa u vremenu mandata Andra Vlahušića koštala je 48 milijuna kuna, tj. također oko 6,86 milijuna kuna po jednoj lađi.

Zašto ovo vrijedi istaknuti? Vrijedi istaknuti kako bi se i na ovom primjeru moglo vidjeti licemjerje aktualne HDZ-ove vlasti u Gradu Dubrovniku koja vuče jednake poteze koje je do jučer kritizirala, a obnova Lazareta nije jedini primjer. Sjetimo se samo nedavne odluke HDZ-ove vlasti da se za potrebe dječjih vrtića iznajmi dio samostanskog kompleksa u Staroj Mokošici dok su isti ti HDZ-ovci grmili kontra iznajmljivanja prostora za potrebe dječjih vrtića u vrijeme mandata Andra Vlahušića. Sad se isto događa s Lazaretima, konačna cijena od oko 6,86 milijuna kuna koliko je na koncu u prosjeku koštala obnova svake od sedam lađa u vrijeme Vlahušićevog mandata po HDZ-u je neprihvatljiva, ali u vrijeme mandata Mata Frankovića je eto prihvatljiva. Obnova lađa u vrijeme mandata Andra Vlahušića se istražuje jer je s početne cijene od 29 dosegnula 48 milijuna kuna, 6,86 milijuna kuna po lađi, ali se obnova koja se priprema po istoj cijeni u mandatu Mata Frankovića neće istraživati. Čudo jedno kako je obnova preostale tri lađe ugovorena po gotovo istoj cijeni.

HDZ-ovci će vjerojatno istaknuti kako je prethodna obnova sedam lađa bila loša, no kako će izgledati obnova koja tek slijedi ujedno tek treba vidjeti. Istina je doduše da prethodna obnova nije bila dobra u pojedinim elementima, no to se uglavnom odnosi na završne radove poput npr. toga da kakav okvir prozora nije dobro legao ili da ne radi špina u zahodu, da pojedine instalacije nisu prekrivene žbukom i sl. Za one velike radve, koji nose najveći dio cijene nekih zamjerki i nije baš bilo. Uglavnom, da je moglo bolje u vrijeme mandata Andra Vlahušića, bogami je moglo, ali da se ugovara ista cijena obnove koja je dosegnuta i u prethodnoj obnovi, a da je s obzirom na sve navedeno nekome normalno da sad nitko nema ništa kontra cijene, e to već nema puno veze sa zdravim razumom, ima veze s politikom, ali sa zdravim razumom baš i ne, no politika i zdravi razum odavno su posvađani dok je tablica množenja i dijeljenja Mata Frankovića i Andra Vlahušića, čudna li čuda, ista.

Čini se da je ipak najveći problem u svemu bio taj što je prethodna obnova dodijeljena osječkoj tvrtki Monte Mont koja se povezuje s predsjednikom HNS-a Ivanom Vrdoljakom, ali danas nije problem što će radove izvoditi tvrtka Alfa plan građenje koja se povezuje s HDZ-om ili Građevinar Quelin koji je redovan izvođač radova za potrebe DPDS-a čiji dobri odnosi s HDZ-om nisu nikakva tajna.

Problem je bio i što je prilikom javnog natječaja od Monte Monta ponuđena jedna cijena, a na koncu je cijena radova iznosila puno, puno više. No, ostaje ono osnovno pitanje, ako je cijena radova Monte Monta od oko 6,86 milijuna kuna po lađi upitna, kako to da nije upitna ista cijena za radove za koji je danas potpisan ugovor? O kvaliteti radova Monte Monta može se raspravljati, što je napravljeno i što nije, može se i uspoređivati kada radovi na obnovi preostale tri lađe budu gotovi, no to je već druga priča, ali cijena radova je i dalje ista, cijena koja je u svemu što je prethodilo istrazi o Lazaretima uvijek bila i ostala problem. Sad eto kad cijenu dogovara HDZ ona nije problem. Alanfordovski reklo bi se: Halo Bing. Cijena? Prava sitnica.

Ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković odbio je danas špekulacije kako se novim Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu pogoduje Uberu, a što se tiče mogućih gužvi na gradskim prometnicama, poglavito u turističkik središtima poput Dubrovnika, Butković se time ne zamara.

Naime, Butković je, predstavljajući prijedlog zakona u Hrvatskom saboru, kazao kako se gužvi "ne treba bojati" i da su gradonačelnici ti koji moraju poraditi da se gužve smanje.

- Želimo taksi učiniti jeftinijim i dostupnijim građanima, a novi zakon uvodi jednaka pravila za sve i nikome se ne pogoduje, jedini povlašteni su naši građani koji će plaćati jeftiniji taksi. - kazao je ministar Butković.

Novim zakonom inače je predviđeno da gradovi i općine više neće određivati broj taksista na području svoje jurisdikcije već će izdavati onoliko dozvola koliko bude i zahtjeva. Također taksisti više neće morati polagati ispit iz poznavanja područja na kojem rade.

D.M.

Ove tekuće stvari, dubrovačke svakodnevne se odrađuju, a od ovih krupnijih stvari poput otpada, kanalizacije, rješenja infrastrukture, nema ništa. - riječi su kojima je predsjednik dubrovačkog ogranka stranke Naprijed Hrvatska! - progresivni savez inženjer Božo Letunić prokomentirao za portal Dubrovnikpress.hr rad aktualne gradske uprave.

Letunić kaže kako je gradska uprava dosta toga i naslijedila, navodeći kako je tu ipak pitanje njihove motivacije i snage.
- Dosta je tu pitanje. Koja uključuju i brzu cestu koju očekivamo, ali i obnovu povijesne baštine. U Dubrovniku je vrijeme da se uspostave rješenja koja su u skladu s našom tradicijom i poviješću. Vrijeme je da se krene naprijed. Ozbiljno naprijed. - dodao je Letunić.

- Tu je i slučaj gradnje pročistača otpadnih voda u Lapadu. Gradskoj upravi je važno da nešto ide, ali to u ovom slučaju ide u krivom smjeru. Uz taj projekt kroz Grad će proći 80 tisuća šlepera. Na njima je da projekt izmijene, da promijene lokaciju pročistača. Odgovornost će netko snositi. - dodao je Letunić.

Odgovorio je na pitanje smatra li da su silna zapošljavanja u javnim upravama, ne samo u Dubrovniku, nego i diljem države, jedan od većih trenutnih društvenih problema.
- Stvari se mijenjaju, društvo se izgrađuje, a sad koliko dobro... Prije smo imali svega nekoliko ljudi zaduženih za urbanizam i graditeljstvo od Prevlake do Orebića. Dakle, toliko je bilo zaposlenih. Sad ih ima cijela gomila... Taj teret je očit. Svi bi u stranke da riješe probleme, to se mora rješavati jer ovo nije dobro. - govori Letunić.
- U svijetu to nije tako. Radio sam s njemačkim javnim firmama. Tamo niti pročelnici ne dolaze iz politike, a kamoli direktori poduzeća. U situaciji smo da se ne može tako ići naprijed. - riječi su Letunića.
Kao jedan od dubrovačkih problema nameće se i pretjerana ovisnost ka turizmu, odnosno orijentiranost isključivo uslužnim djelatnostima.

- Mi smo u Dubrovniku morali osmisliti programe koji bi išli paralelno s turizmom. Tu su i IT industrije, koje su neiskorištene, a gdje su još tek druge industrije. No, u nas je sve još uvijek preadministrirano i vrlo su teška opterećenja za razvoj firmi. Mi još nismo blizu centara, autocesta, naša povezanost je ona avionima. Sve to onemogućava razvoj izvan turizma. - objasnio je Božo Letunić.

Kako naprijed?
- Treba se dogoditi ono što se govori. Trebaš raditi ono što govoriš. Toga uz nas nema. Ne poštujemo struku i bahati smo kad dođemo na vlast. Ne koristi se one koji znaju nego one koji su podobni. I svatko gleda kako će nešto jamiti, bilo kroz to da te nekakvi partneri odvedu na ručak ili nešto drugo. Kad je tako, bit će logično da se pada na projektima. Evo, 40 godina radimo na cesti od Grada do aerodroma. Sad bi država jeftiniju varijantu koja ide donjom stranom, a Općina Župa dubrovačka skuplju, ali bolju varijantu iznad naselja. Projekt je to koji moramo podržati, a nama je da se izborimo za kvalitetnija rješenja, a ne da bude taj put teži nego je sada, ali mi smo ionako sami po sebi nemogući. - zaključio je za portal Dubrovnikpress.hr predsjednik dubrovačkog ogranka stranke Naprijed Hrvatska! - progresivni savez inženjer Božo Letunić.

Zamjenica župana Žaklina Marević pozdravila je danas sudionike TRIO sastanka koji se održao u Dubrovniku.

Naime, Republika Hrvatska predsjeda Vijećem Europske unije u prvoj polovici 2020. godine, a predsjedat će u TRIO partnerstvu s Republikom Finskom i Rumunjskom. Sastanak služi kao priprema TRIO programa, a na njemu su uz ministra rada i mirovinskoga sustava Marka Pavića i ministricu za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nadu Murganić, prisustvovali i ministrice/ministri iz Republike Finske i Rumunjske.

DNŽ

Dubrovačke ljetne igre ovo ljeto održat će tri majstorske radionice namijenjene mladim glazbenicima iz hrvatske i međunarodne zajednice, a vodit će ih violinist Stefan Milenković, tenor Krešimir Špicer i pijanistica Maria João Pires. Programi se ostvaruju u suradnji sa zakladom Caboga Stiftung koja je donator programa te s Umjetničkom školom Luka Sorkočević gdje će se održavati satovi dok će završni koncerti radionica biti izvedeni u ljetnikovcu Bunić – Kaboga.

Majstorska radionica Stefana Milenkovića trajat će od 23. do 29. srpnja, a polaznicima će omogućiti tri individualna te šest grupnih violinskih satova sa Stefanom Milenkovićem, dok će posljednji dan majstorske radionice polaznici nastupiti na završnom koncertu koji se u sklopu programa 69. Dubrovačkih ljetnih igara održava u glavnoj dvorani ljetnikovca Bunić – Kaboga. Koncertni program bit će odabran iz repertoara radionice, a ulaz slobodan za publiku. Prijave za majstorsku radionicu Stefana Milenkovića zaprimaju se preko umjetnikovih mrežnih stranica OVDJE do 15. svibnja, a uskoro će biti otvorene i prijave za majstorske radionice Krešimira Špicera te Marije João Pires.

Ugovor o donaciji zaklade Caboga Stiftung Dubrovačkim ljetnim igrama vrijedan je 920.000 kuna, a zahvaljujući tome 69. Igre će osim tri majstorske radionice za mlade glazbenike organizirati i nekoliko koncerata u sklopu Igara i u izvanfestivalskom periodu.

- Naša misija je investiranje u budućnost, u ljude i u objekte za javnu namjenu i ova suradnja s Dubrovačkim ljetnim igrama je nastavak našeg ulaganja u Dubrovnik, prvenstveno u mlade i talentirane umjetnike. - kazao je povodom potpisivanja ugovora predsjednik zaklade dr. Ivo Felner.

K.L.

U suradnji s predstavništvom Hrvatske turističke zajednice za Ujedinjeno kraljevstvo, u Manchesteru, u ponedjeljak je održana uspješna prezentacija turističke ponude Dubrovnika, na kojoj je nazočilo oko pedesetak britanskih agenata.

Ovaj turistički događaj zajednički je projekt jednog od najstarijih i najvećih britanskih touroperatora Thomas Cook-a, predstavništva HTZ-a u Ujedinjenom kraljevstvu te Turističke zajednice grada Dubrovnika. Povod ovog događaja je uvođenje novog leta Thomas Cook-a na liniji Manchester - Dubrovnik.

Direktorica Turističke zajednice grada Dubrovnika Romana Vlašić predstavila je britanskim agentima dubrovačku turističku ponudu, s posebnim osvrtom na kulturno-povijesne znamenitosti, prirodne ljepote, kulturna događanja te odličnu zračnu povezanost Dubrovnika i Manchestera. Poseban interes publika je pokazala i prema filmskim snimanjima u Dubrovniku, jer je serijal Game of Thrones u Ujedinjenom kraljevstvu vrlo popularan. Na kraju prezentacije održan je kviz s pitanjima o Dubrovniku, s vrijednim nagradama.

Već je poznato da su upravo Britanci naši najvjerniji turisti te su već tradicionalno pozicionirani na prvo mjesto na top-ljestvici turista koji dolaze u Dubrovnik. Udio u cjelokupnom turističkom prometu Dubrovnika, s tržišta Ujedinjenog kraljevstva u 2017. godini iznosio je 15,36 % u dolascima te 22,10 % u noćenjima. U Dubrovniku je tijekom 2017. godine boravilo 181562 britanskihturista, koji su ostvarili 875174 noćenja, što je 22 % porast u dolascima te 17 % više u noćenjima u odnosu na prethodnu godinu.

S.M.

„Jedrenjak na moru i lađa u selu“ objedinjeni je naziv dvaju programa Dubrovačkih muzeja u sklopu ovogodišnje 23. edukativno-muzejske akcije (EMA) koju, pod nazivom Lađa, organizira Sekcija za muzejsku pedagogiju i kulturnu akciju Hrvatskog muzejskog društva. Autori programa su muzejska pedagoginja Aleksandra Piteša i kustosi Etnografskog muzeja Lana Milošević Đerek i Ivica Kipre.

Program Pedagoškog odjela je otpočeo je krajem prošlog tjedna u Pomorskom muzeju radionicama i prilagođenim vodstvima za učenike 3. i 4. razreda OŠ Marina Getaldića. Učenici su „uplovili u Pomorski muzej“ uz pomoć bojanke s enigmatskim sadržajem „S Pavlom i Đivom u điru po muzejima“. Na zabavan način i prilagođen uzrastu učenici su otkrivali poznate dubrovačke pomorce, slavne dubrovačke jedrenjake, razlike među njima, ukrase na njihovim pramcima i navigacijske sprave kojima su bili opremljeni.

- Zbog velikog interesa pojačali smo broj radionica s jedne tjedno na dvije. U Pomorskom muzeju radionice će se održavati dva puta tjedno sve do kraja akcije sredinom svibnja 2018. Na žalost, svi termini za ovu akciju su nam popunjeni, no naši učenici moći će sudjelovati na istim radionicama u novoj nastavnoj godini. Ovaj tjedan na redu su tri 2. razreda iz OŠ Marina Držića. O svemu ćemo vas redovno slikovno izvještavati – kazala je Aleksandra Piteša.

Svim polaznicima edukativnih programa u Pomorskome muzeju osigurane su bojanke na poklon, a svakoj školi primjerak vodiča „S Pavlom i Đivom u Pomorskom muzeju“ za njihove školske knjižnice.
Edukativni program Etnografskog muzeja, koji se već godinama odvija pod naslovom „Mala škola etnologije – baština in situ“ planiran je za 5. svibnja, kad će kustosi dubrovačkoga Etnografskoga muzeja Lana Milošević – Đerek i Ivica Kipre polaznike upoznati sa selima i seoskim gospodarstvom Dubrovačkog primorja.

- Etnografski muzej svakodnevno brižno čuva i morima današnjice ''prevozi'' segmente materijalne i nematerijalne kulturne baštine ruralne zajednice. Stare kuće i okućnice su kao lađe, vremenske kapsule što plove kroz vrijeme sa svim vrijednim predmetima koje čuvaju te nam, uz pomoć priča i kazivanja, omogućuju plovidbu prošlošću – zaključili su autori.

Dubrovački muzeji

Radovi asfaltiranja Ulice dr. Ante Šercera izvodit će se u četvrtak, petak i subotu. U vrijeme izvođenja radova promet ulicom, koja vodi prema Općoj bolnici Dubrovnik, odvijat će se uz uspostavu privremene svjetlosne prometne signalizacije - semafora, pa stoga molimo sve sugrađane da poštuju privremenu regulaciju prometa.

Također molimo cijenjene sugrađane za razumijevanje i strpljenje ukoliko se zbog radova dogode povremeni zastoji na navedenoj lokaciji.

Podsjetimo, Ulica dr. Ante Šercera temeljito je sanirana na potezu od križanja s Ulicom Iva Vojnovića pa do spoja s Liechtensteinovim putem, a uz sanaciju kolnika, radovi uključuju uređenje nogostupa i javne rasvjete.

Procijenjena vrijednost ove investicije iznosi 1,75 milijuna kuna.

Grad Dubrovnik

Nije čak ni ista cijena obnove po lađi u Lazaretima u vrijeme mog mandata i mandata sadašnjeg gradonačelnika kako ste danas napisali, nego je u vrijeme mog mandata cijena bila i duplo manja jer obnova sedam lađa nije koštala 48 kako su govorili u HDZ-u da će koštati, već je plaćeno 32 milijuna kuna. Kompletno je tim novcem obnovljeno dakle sedam lađa, pet lađa javne namjene i dvije Linđove, a u zadnjoj desetoj lađi u cijelosti, po željama korisnika Deše i Teatara Lero uređen je unutarnji sto posto funkcionalni prostor. – govori za Dubrovnikpress.hr bivši gradonačelnik Andro Vlahušić nakon što je danas potpisan ugovor o obnovi preostale tri lađe, što će koštati 20,6 milijuna kuna o čemu je Dubrovnikpress.hr pisao OVDJE, a o usporedbama cijena u vrijeme mandata Vlahušića i Frankovića OVDJE.

- Obnovljena je i postavljena u cijelosti infrastruktura za svih deset lađa, plus završen je cijeli trg. Obnova je trajala skoro tri godine s desecima izmjena koje je tražio Konzervatorski odjel Ministarstva kulture. Trebalo je učiniti i prilagodbe rješenja koje je bilo potrebno napraviti kada se vidjelo što sve treba popraviti i iznova napraviti, kada su se raskopali cijeli Lazareti. Trebalo je i uskladiti projekt s trenutno važećim zakonskim rješenjima kao što su instalacije i protupožarna zaštita koja je važila na dan tehničkoga prijema, a bila je drugačija nego kad se projekt radio. I sve je to koštalo 32 milijuna, a po našoj procjeni završilo se oko 85 posto svih predviđenih radova. Sada će eto samo tri lađe, bez trga i infrastrukture košta 20.6 milijuna kuna.– govori Vlahušić.

Vlahušić je učinio i računicu pa kaže:
- Idemo računati, Franković za tri lađe daje 20,6 milijuna kuna ili po svakoj lađi 6,86 milijuna kuna. U vrijem mog mandata trg i infrastruktura koštali su oko osam milijuna kuna, a sedam obnovljenih lađa 24 milijuna kuna ili svaka lađa oko 3,43 milijuna kuna, dakle duplo jeftinije od ovog što će dati Franković. – kazao je Andro Vlahušić.

- Potrebica i Franković su dakle podnijeli kaznenu prijavu za duplo jeftiniju obnovu po lađi koja je trajala četiri puta duže od predviđenih šest mjeseci za preostale tri, i riješila sva otvorena pitanja s konzervatorima, krov, grede, kamenu obnovi i sva zakonska tehnička rješenja. Tko će protiv njih podnijeti kaznenu prijavu? Hoće li se sami prijaviti? – dodao je i zaključio Vlahušić. 

Arheološki lokalitet u Pustijerni napokon bi u skoroj budućnosti trebao zaživjeti, kako je rečeno na nedavno održanoj prezentaciji Zavoda za obnovu Dubrovnika, a portal Dubrovnikpress.hr zabilježio je kako sad izgleda ovaj predio smješten na jugoistočnom dijelu Grada. A izgleda zaista loše.

Naime, Pustijerna je prije potresa 1667. bila gusto naseljeno područje, nakon kojega objekti nikad nisu obnovljeni. Danas, ne samo da je sve skupa zaraslo u korov, nego je toliko neuredno da je uopće teško zamisliti da se tu ustvari radi o povijesnoj jezgri, odnosno turistima jednoj od najatraktivnijih lokacija u ovom dijelu Europe.

Inače, idejno rješenje uređenja Pustijerne podrazumijeva i montažnu pozornicu za Dubrovačke ljetne igre, igralište za djecu, pametne klupe, a više o prezentaciji možete pročitati OVDJE.

Za nadati se samo kako će se neke od ideja zaista i realizirati, kako bi se ovaj dio povijesne više ne bi služio na sramotu cijelom Gradu Dubrovniku.

V.S.