Izbori za gradske kotare i mjesne odbore koji su nedavno održani na području Grada Dubrovnika, kad je u pitanju rezultat i odaziv birača nisu imali znatno drukčiji ishod od izbora za vijeća gradskih kotara i mjesnih odbora koji su posljednji put održani. Naime, i tada i sad uvjerljivi izborni pobjednik bio je HDZ, baš kao što je i tada i sad odaziv birača na te izbore bio žalostan.

Ipak, izborna pobjeda HDZ-a nije najbolje sjela tzv. srđevcima koji su se natjecali s više lista isprepletenih u inicijativu „Dajmo ruke“ pa su nakon izbora objavili kako su građani koji su im dali potporu prekinuli izbornu dominaciju HDZ-a na kotarskim izborima i opasno približavanje jednostranačju. Drugim rječima, pokušali su se prikazati kao nekakvi pobjednici.

Nije jasno kakvu su to dominaciju prekinuli kad je HDZ gotovo pa apsolutni pobjednik izbora nakon kojih će bez problema u većini kotara i mjesnih odbora formirati većinu. Ako su 162 mandata HDZ-a od ukupno 207 vijećničkih mjesta neuspjeh, odnosno ako je na taj način inicijativa „Dajmo ruke“ prekinula dominaciju političkih stranaka, tj. HDZ-a, onda se svi članovi te inicijative trebaju vratiti u osnovnu školu kako bi naučili osnove matematike.

Ne bi bilo loše doduše nikome s ovih izbora uhvatit se malo matematike prije no što izlaze u javnost s raznim priopćenjima, jer ono što bi uistinu trebalo brinuti „srđevce“ iz inicijative „Dajmo ruke“, HDZ, SDP, HSS, HSU i DUSTRA-u jest upravo matematika, a koja najbolje pokazuje svu mizeriju netom okončanih izbora za vijeća gradskih kotara i mjesnih odbora.

OVO JE GORKA ISTINA O PODRŠCI GRAĐANA

Nije višak ponoviti, od 38.718 birača, koliko ih ima na području Grada Dubrovnika, kotarskim izborima odazvalo se njih 5.498 ili 14,42 posto. Najmanja izlaznost zabilježena je u GK Gruž gdje je na izbore izašlo mizernih 6,28 posto birača, odnosno tek njih 421 od upisanih 6.700 birača. U najvećem kotaru, Mokošici, od 7.554 birača izborima se odazvalo svega njih 673-oje.

Najveći odaziv u gradskim kotarima zabilježen je u kotaru koji, nakon Komolca, ima najmanji broj upisanih birača, GK Grad. U Gradu je izašlo 23,03 posto birača, njih 454 od 1.971 upisanih.

Od 5.498 birača koji su izašli na kotarske izbore njih 3.450 svoj glas dalo je HDZ-u, što je 8,9 posto glasova od ukupnog broja birača od 38.718, jer HDZ je jedini imao liste u svim kotarima i mjesnim odborima.

U kotarevima i mjesnim odborima u kojima se natjecala koalicija SDP-HSS je 33.296 upisanih birača, a potporu im je dalo svega 403 birača ili njih 1,21 posto.

Od 22.822 birača u kotarima i mjesnim odborima u kojima se natjecao HSU, povjerenje im je dalo 329 birača ili njih 1,44 posto.

Inicijativa Dajmo ruke od 20.776 birača, koliko ih je upisano tamo gdje su se natjecali, dobila je 1.048 glasova ili ukupno 5,04 posto.

DUSTRA je na izbore izašla samo u Gradskom kotaru Montovjerna u kojem ju je od 5 885 birača podržao 181 birač ili njih 3,07 posto.

Iako iz brojki proizlazi da za kandidate koji su se natjecali na listama nije glasala ni sva rodbina koju imaju, političke stranke i „srđevce“ to ni najmanje ne brine.

Umjesto da se dakle svi redom poklope po ušima tzv. srđevci i HDZ-ovci ovih se dana po pojedinim medijima „gađaju“ priopćenjima i natežu oko rezultata, uspoređuju ih i s izborima za Gradsko vijeće u čemu svi griješe.
Griješe tako u HDZ-u kada rezultate kotarskih izbora uspoređuju s rezultatima izbora za Gradsko vijeće jer HDZ bi na lokalnim izborima osvojio znatno više od 3.450 glasova birača, no to ni izbliza ne bi donijelo takvu pobjedu koju su ostvarili na ovim izborima za kotare i mjesne odbore, a usput HDZ-ovci nespretno impliciraju da je tih oko tri i pol tisuće glasova njihov vrhunac.

„Srđevci“ pak s druge strane idu obratnom logikom i pri tome ne razumiju osnovu stvar, da na kotarskim baš kao i na lokalnim raspolažu s kapitalom tek nešto većim od tisuću glasova birača, odnosno da se njihov broj birača vrlo vjerojatno i na izborima za Gradsko vijeće ne bi znatno povećao.

ULOGA KOTARA I MJESNIH ODBORA

Inače, približavanje ljudima u zajednici trebao bi biti osnovni smisao djelovanja gradskih kotara i mjesnih odbora. Tamo bi građani trebali ići iznositi svoje ideje i primjedbe što je dobro, a što treba popraviti u kotarima u kojima stanuju te što im u njihovim naseljima nedostaje.

No, naši kotari i mjesni odbori dosad nisu tako funkcionirali niti građane zanima što se u njima događa što su pokazali i minimalnim odazivom na izbore. Doduše, trebali bi kotari i mjesni odbori početi normalno funkcionirati jer gradonačelnik Mato Franković nedavno je najavio kako će im dati određena sredstva za rad. Tim sredstvima bi članovi Vijeća gradskih kotara i mjesnih odbora trebali realizirati projekte u područjima u kojima stanuju, a dogodi li se to, onda možda za četiri godine budemo i imali izbore u punom smislu riječi, izbore za koje će se građani zainteresirati jer će znati da time mogu i utjecati na vlastitu kvalitetu života.

Vijeće jedinice mjesne samouprave donosi program rada i izvješće o radu mjesnog odbora i gradskog kotara, donosi financijski plan i godišnji obračun, plan manjih komunalnih akcija i utvrđuje prioritet u njihovoj realizaciji, odlučuje o korištenju sredstava kojima raspolaže jedinica mjesne samouprave, predlaže koncept razvoja svoga područja u okviru razvojnog plana Grada, predlaže rješenja od interesa za svoje područje u postupcima izradbe i donošenja prostornih i drugih planskih dokumenata i njihova ostvarenja.

Sve bi to trebala raditi vijeća gradskih kotara i mjesnih odbora, ali dosad to nisu radila. Hoće li konačno profunkcionirati, ovisit će o volji gradonačelnika, a gradonačelnik Mato Franković javno je obećao da hoće. Nema razloga da Franković ne uradi tako, jer prepreka nema, sve odrađeno do sljedećih izbora pribrajat će se kao plus i uspjeh HDZ-a, jer HDZ je pobjednik izbora, drži većinu u šest od osam kotara i 16 od 17 mjesnih odbora, nije jasno što tu nekome nije jasno.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković dobit će još jednu tajnicu ili tajnika. Naime, gradska uprava raspisala je oglas na radno mjesto „Savjetnik I - tajnik gradonačelnika”.

Naravno, gradonačelnik Franković već ima tajnicu, ali kako se navodi u oglasu, novo radno mjesto otvara se „radi obavljanja poslova čiji se opseg privremeno povećao u Upravnom odjelu za poslove gradonačelnika Grada Dubrovnika”.

Radi se o zaposlenju na određeno vrijeme, dakle u trajanju od šest mjeseci uz mogućnost produženja za još šest mjeseci uz obvezni probni rad u trajanju od 2 mjeseca.

Plaća? Oko 11 tisuća kuna. Što se tiče obrazovanja, traži se magistar struke ili stručni specijalist javnih medija, odnosa s javnostima, pravne ili ekonomske struke.

Bilo kako bilo, treba podsjetiti i na Frankovićeve riječi sa sjednice Gradskog vijeća prošlog ljeta na temu zapošljavanja u gradskoj upravi.
- Uvijek sam govorio za vrijeme kampanje, a i danas to tvrdim, kako ću doći s desetak ljudi i s njima poći jer nemam namjeru uhljebljivati i dovoditi nove ljude. Gradska uprava ima dovoljan broj izvršitelja i dio njih će se raspodijeliti na određene poslove. - rekao je tada Franković.

Danas, ne samo da je broj novozaposlenih daleko nadmašio brojku od desetak ljudi nego se uz opravdanje o "širem obimu" posla otvaraju nova radna mjesta na pozicije gdje već postoje zaposleni. Toliko o preraspodjeli posla i o namjeri da se ne uhljebljuje.

U svakom slučaju, gradska uprava ubrzo će dobiti nove snage u vidu tajnice ili tajnika, a ukoliko smatrate da natječaj nije namješten, odnosno da nije raspisan reda radi, dobra je to prilika za sasvim lijepu plaću od 11 tisuća kuna.

Napreduju radovi na uređenju parka s dječjim i sportskim igralištem i prostorom za fitness na otvorenom u Solitudu započeti prije dva tjedna, obavijestili su iz gradske uprave.

U tijeku su armiranobetonski radovi, koji uključuju izradu temelja, potpornih i ogradnih zidova, a uslijedit će nasipavanje i formiranje novih platoa. Paralelno će se započeti s izradom košarkaškog igrališta.

Podsjetimo, izgradit će se vježbalište na otvorenom i potpuno novi teren za basket i vježbalište na otvorenom, dok će se postojeća dječja igrališta rekonstruirati i obogatiti novom opremom; vrtuljcima, trampolinima i toboganom. Iznad dječjeg igrališta postavit će se tribine i klupe. Planirana je izgradnja pješake komunikacije - staza i stuba uz krajobrazno uređenje čitave zone. Investicija je ukupno vrijedna 1,1 milijun kuna s PDV-om što uključuje i nabavku potrebne sportske i dječje opreme.

Kombiniranjem sadržaja za sport i rekreaciju Solitudo će dobiti novi cjeloviti javni prostor i zelenu zonu namijenjenu svim dobnim skupinama.

DPP

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i privremeni pročelnik Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more Marko Miljanić boravili su u srijedu u Kotoru u prigodi potpisivanja Memoranduma o prijateljstvu između Dubrovnika, Kotora, Mostara i Ohrida, gradova pod zaštitom UNESCO-a.

Svečano potpisivanje upriličeno je u prostorijama Pomorskog Muzeja Crne Gore, a uz gradonačelnika Frankovića Memorandum o prijateljstvu potpisali su predsjednik Općine Kotor Vladimir Jokić, gradonačelnik Ohrida Jovan Stojanoski te, u ime gradonačelnika Mostara Ljuba Bešlića, glavna savjetnica Grada Mostara Rada Komadina.
Usvajanjem Memoranduma o prijateljstvu gradovi su potvrdili svoju namjeru o učvršćivanju i širenju prijateljstva kroz međusobnu suradnju na svim poljima od zajedničkog interesa te namjeru da trajno surađuju na zaštiti i promociji svog prirodnog i kulturnog naslijeđa razmjenjujući iskustva i njegujući svijest o značaju UNESCO statusa. U tekst Memoranduma ugrađena je i namjera da gradovi potpisnici razvijaju suradnju na poljima kulture i sporta stvarajući na taj način čvrstu i dugoročnu osnovu iskrenog prijateljstva.

- Brojni su problemi i izazovi pred UNESCO-vim povijesnim sredinama koje možemo zajednički rješavati i nadilaziti razmjenom iskustava i dobrih praksi te raditi na promociji sporta i kulture kroz zajedničke projekte. - kazao je nakon potpisivanja Memoranduma gradonačelnik Mato Franković izrazivši zadovoljstvo potpisivanjem Memoranduma, ali i žaljenje što do formaliziranja suradnje na ovaj način nije došlo i ranije.

Istaknuo je kako su gradovi Dubrovnik i Kotor već započeli intenzivnu suradnju na poljima obnavljanja spomeničke baštine, održivog turizma i upravljanja destinacijom.

- Ovaj potpis samo je potvrda već započete suradnje koja, uistinu se nadamo, neće ostati samo na papiru. - zaključio je gradonačelnik Franković.

Nakon potpisivanja povelje održan je i zajednički sastanak gradonačelnika i predstavnika gradova s Upravnim odborom Udruge svjetskih povijesnih gradova (OWHC), koji od 24. do 27. travnja zajeda u Kotoru.

Dubrovnik, Kotor i Ohrid na Popis svjetske baštine UNESCO-a upisani su 1979., dok je Mostar na ovu respektabilnu listu uvršten 2005. godine.

DPP

Prošlo je potpisivanje i ugovora o izgradnji Pelješkog mosta s pristupnim cestama, događaj koji je apsolutno jedan od značajnijih za dubrovačko područje u nešto bližoj povijesti. Kad će "pasti" prva lopata još uvijek preostaje za vidjeti, ali onako nominalno radi se o koraku naprijed.

Ipak, sami čin potpisivanja ugovora, odnosno svečanost priređena u Excelsioru govori o jednoj zabludi u kojoj je društvo zapelo, a koja se tiče samih uzvanika. Po pravilu, uvijek i udara po mozgu kad svaki od govornika protokolarno nabraja uzvanike, što u principu seže sve do zamjenika raznih zamjenika. No, ako se ta nabrajalica može i opravdati nekakvom normom, činjenica da je bila valjda nekoliko stotina tih "zamjenika od zamjenika" ne može se opravdati s ničim već se može samo opisati stanjem blata ovog društva.

Gdje su bili gospodarstvenici, hotelijeri, ekonomisti, uostalom i privatni poduzetnici? Nije ih bilo, već sve je bilo rezervirano za ekipu ekipu iz jednog ministarstva pa ekipu iz drugog ministarstva, brojnu ekipu iz Hrvatskih cesta i agencija jer nije bilo dovoljno da dođu samo direktori, bio je tu i ministar obrane kao da nabavljamo tenkove, a ne gradimo most itd. Ukratko, masa onih koji su bespotrebno došli u Dubrovnik, da im guzica vidi puta, na račun raznih proračuna, a za samu izgradnju mosta potpuno su nebitni, jednostavno, oni koji nikad neće doživjeti da svojom rukom uberu plod kojega su zasadili, uzgojili i pustili u život, već oni koji su jednostavno profesionalni uvlakači i lizoguzi.

I, to je Hrvatska danas. Država s 20 županija i posebnim statusom Grada Zagreba, 128 gradova i 428 općina. Kad se uzme u obzir svaka državna uprava ili agencije, ali i da svaka jedinica lokalne samouprave ima svoje odjele, odsjeke ili poduzeća, dobijemo lijepu brojku od bezbroj poželjnih mjesta onih koji eto ne žele da ih "ubije posao".

Masa onih koji su bili u Exclesioru kao uzvanici upravo su ti koje „posao ubija”, a načini na koje se namještaju, poništavaju i prepravljaju natječaji kako bi se nekoga smjestilo nisu ništa nego ljudski sramotni. I kad se takvo nešto dogodi, umjesto da se crvene obrazi od stida i srama, postoje oni koji će ovako po kafama po Gradu neka imenovanja opravdati, pronaći smisao što ide do te mjere gdje se čak posumnja radi li se o mentalno zdravim ljudima. No, nije niti to nelogično, jasno, pravdat će se oni koji su i sami došli na svoje pozicije jednakim postulatima, a cijela je armija takvih, profesionalnih klimača glavom, dvoličnih ljudi bez stava.

Živa je to rana društva koja će uz ovakve odnose snaga teško zacijeliti, a imaginarna sloboda koju neki misle da uživaju osuđena je tako na vječnu poziciju u ropstvu vlastitih zabluda.

Ciklus edukativnih koncerata Slušaonica M.U.Z.A. (Muzika.Umjetnost.Znanje.Aktivnost.) Dubrovačkog simfonijskog orkestra, namijenjenih učenicima 7. i 8. razreda dubrovačkih osnovnih škola, završen je prošli tjedan petim programom, odnosno koncertima popularne klasike, filmske i jazz glazbe. Cilj koncerata bio je edukacija i razvoj publike interaktivnim pristupom te približavanjem sadržaja mladima putem izvedbi glazbenika, ali i popratnim sadržajima kao što su audio-video projekcije i prezentacije.

Slušaonica M.U.Z.A. organizirana je od strane Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Grada Dubrovnika u suradnji sa zakladom Caboga-Stiftung i pijanisticom Ivanom Jelačom, ujedno i autoricom i voditeljicom projekta. Projekt je započeo u prosincu 2017. godine, a osmišljen je na način da prati nastavni plan glazbenog odgoja u školama.

Na prvom edukativnom koncertu za učenike pripremljen je glazbeno-scenski kolaž s pregledom najvažnijih karakteristika glazbenih razdoblja od baroka do 20. stoljeća. Tom prilikom učenici su se imali priliku upoznati s djelima skladatelja koji su u povijesti glazbe bili značajni za formiranje novih glazbenih stilova. Drugi program sadržajno je bio vezan uz društveno-povijesni kontekst Dubrovnika, prikazan je razvoj dubrovačkog orkestra, od vremena Kneževog orkestra, kada je živio prvi hrvatski simfoničar Luka Sorkočević. Tako su se učenici upoznali s bogatom poviješću glazbenog života u Dubrovniku. Na trećem programu u ožujku nastupom gudačkog kvarteta i pijanistice Ivane Jelače prikazao se ugođaj salonskog okupljanja i muziciranja u ljetnikovcima dubrovačke vlastele. Glazbeni program povezao je europske skladatelje s dubrovačkima, s naglaskom na snažne kulturno-političke veze koje je Dubrovačka Republika održavala kroz povijest.

Četvrti program bio je fokusiran na priču o formiranju instrumenata i ansambala, ali i predstavljanju skladatelja 19. i 20. stoljeća, a svaki od instrumenata predstavili su glazbenici komornog sastava Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Na kraju svake izvedbe učenici su imali priliku „zasvirati“ na odabranom puhačkom instrumentu. Posljednji program bio je svojevrsni multimedijalni koncert. Glazbenu izvedbu pratila je vizualna projekcija filmskih ulomaka i snimki jazz glazbenika.

Na kraju svakog navedenog programa, učenici su pisali svoje dojmove i razmišljanja o koncertima te izlagali svoje prijedloge i ideje o budućim koncertima. U programu su sudjelovale sve dubrovačke osnovne škole, a edukacija mladih nastavit će se i dalje kroz razne nadolazeće projekte.

DPP

Dubrovačko glazbeno proljeće, ciklus od četiri koncerta organiziran od strane Dubrovačkog simfonijskog orkesta, završit će koncertom u petak, 27. travnjau dubrovačkoj katedrali. Orkestrom će ravnati maestro Tomislav Fačini, a kao solist će nastupiti violinist Marco Graziani. Početak koncerta je u 20 sati.

Na programu je Simfonija br. 6 u D duru „Jutro“ Josepha Haydna, dok ćemo solista čuti u Koncertu za violinu i orkestar u D duru Johannesa Brahmsa.

Svestranog zagrebačkog dirigenta Tomislava Fačinija dubrovačka publika jako dobro pozna i voli, a imala je priliku čuti i mladog violinista Marca Grazianija koji je u gradu nastupio kako s Dubrovačkim simfonijskim orkestrom, tako i na Dubrovačkim ljetnim igrama. Violinu je počeo učiti u dobi od sedam godina, 2010. diplomirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Iste godine postaje i asistent na Muzičkoj akademiji u Zagrebu, gdje od 2016. djeluje kao docent. Koncertni je majstor Zadarskog komornog orkestra od 2011., a od 2012. do 2016. obnašao je funkciju koncertnog majstora orkestra Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu.

Solistički, u komornim sastavima i s orkestrima uspješno se predstavio publici u Hrvatskoj, Austriji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Italiji, Nizozemskoj, Litvi, Njemačkoj, Portugalu, Poljskoj, Japanu i Rusiji. Godine 2009. snimio je svoj drugi nosač zvuka s violončelistom Stjepanom Hauserom. Osvojio je brojne nagrade i priznanja među kojima su državna nagrada „Stjepan Šulek“ za najbolju violinističku izvedbu u 2005. i 2006. godini, godišnje nagrade grada Rijeke za vrhunske koncertne, umjetničke i natjecateljske uspjehe u Hrvatskoj i inozemstvu, nagrada „Papandopulo“, nagrada „Judita“ za nastup na Splitskom ljetu te nagrada „Ivo Vuljević“.

R.R.

Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku sinoć je predstavio novi broj svog časopisa za književnost i znanost Dubrovnik br. 1/2018.

Uvodne tematske stranice časopisa posvećene su obilježavanju 700. godišnjici neprestanog djelovanja Ljekarne Male braće u Dubrovniku.

Objavljen je dio radova sa simpozija 700. godina ljekarništva u Dubrovniku održanog u studenom prošle godine s radovima Andreasa S. Zieglera, Stipe Nosića, Josipa Sopte, Nede Kovačić, Rine Kralj-Brassard, Slavice Stojan, Pavice Obuljen, Ljiljane Betice Radić, Jadranke Šeparović Hanževački i Marije Bagović Lučić te pjesma Nevještu ljekaru Đura Hidže.

U rubrici Baština Franko Oreb piše o Odjeku Viške bitke (1866.)u pjesmi i glazbi a Sanja Žaja Vrbica i Nikolina Vukanović Urljević o Oglašavanju i prodaji namještaja u Dubrovniku na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

Mario Kopić objavljuje prijevod filozofijskog eseja O Jedinstvenosti Emmanuela Levinasa. Objavljena je i prvi hrvatski prijevod proze Mještace Lea Lipskog i proza Afganistanski kuhar Isabelle Feimer.
Središnji dio časopisa posvećen je pjesniku Mihu Monaldiju (1540.-1592.) i njegovim Prigodnim sonetima koje je preveo Tonko Maroević. „Sonetna prepiska Miha Monaldija svakako nudi lijep uvid u dubrovački renesansni ambijent, u društvenu elitu i oblike zahtjevne pismenosti.“ – ističe u bilješci Tonko Maroević.

U novom broju Dubrovnika objavljena je i nagrađivana drama Ogrebotine Olje Lozice, dramaturginje i redateljice koja je u Kazalištu Marina Držića ostvarila zanimljive autorske projekte (Prasac koji gleda u sunce, Divan dan). I novi Album preporučuje se do sada nepoznatim fotografijama dubrovačkog vremeplova.

U rubrici Spomenar objavljeno je po svemu vrijedno podsjećanje na teatrologa, redatelja, književnika i prevodioca Marka Foteza, jednog od utemeljitelja Dubrovačkih ljetnih igara i redatelja koji je, nakon 400. godina, prvi režirao Dunda Maroja. Tekst Jelene Lužine detaljno i pedantno prati posebice Fotezove dubrovačke godine, ljeta od Igara, njegov umjetnički suživot s glumicom Marijom Crnobori, njegov teatrološki, redateljski, književni i svekoliki umjetnički trag koji obvezuje uz nekoliko do sada nepoznatih fotografija Marka Foteza u Dubrovniku koje svjedoče njegove ljetne kazališne snove koje, i nakon toliko godina, i danas prepoznajemo u programima Dubrovačkih ljetnih igara. Završne stranice časopisa posvećene su osvrtima na znanstvenu i književnu aktualnu produkciju dubrovačkog predznaka uz kroniku rada Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku 2017. godine i spomen na Anicu Kisić (1940.-2017.) i Iva Perića 81930.-2018.).

Časopis su, u čitaonici Narodne knjižnice Grad, predstavili fra Josip Sopta koji je govorio o časopisnom štivu posvećenom Ljekarni Male braće, Jasenka Maslek koja je analitički i pregledno predstavila pjesništvo i životne tragove Miha Monaldija i Davor Mojaš koji je informirao o ostalom raznovrsnom i preporučujećem štivu prvog ovogodišnjeg Matičinog broja časopisa Dubrovnik 1/2018.

DPP

Na području Cavtata, Čilipa, Močića, Oboda, Zvekovice, Ljute, Grude i Molunta između 25. i 30. travnja provodit će se preventivna deratizacija i dezinsekcija shodno članku 4. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti.

Dezinsekcija komaraca provodi se primjenom insekticida-larvicida regulatora rasta ubacivanjem formulacije u obliku tableta u potencijalna legla komaraca koja se ne mogu ukloniti: lokve, bare, i druge slabo pokretne vode, ulični slivnici oborinske vode, nakupine vode u barkama, zapuštene lokve i cisterne, nakupine kišnice koje se ne mogu ukloniti (u gumama, različitim
kontejnerima, vazama), na zapuštenim javnim površinama.

Deratizacija će se provoditi izlaganjem meka zatrovanih rodenticida iz skupine antikoagulanata II generacije na biljnom nosaču u parafiiniziranom ili rasutom obliku. Koristit će se rodenticidi na bazi aktivnih tvari bromadiolona 0,A05o, svježem ili parafiniziranom obliku sukladno Pravilniku o načinu provedbe obvezne dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije (NN 35107). Deratizacija će se provesti na slijedećim površinama: javne površine, kanalizacijski sustav, potoci i kanali oborinskih voda, zelene površine, javne prometne površine.

Potreba za ponovnim tretmanom utvrđuje se na temelju podataka prikupljenih tijekom nadzora, stručnim izvidom te dojavom građana o pojačanoj aktivnosti glodavaca (štete, oglodi, izmet, ugrizi, vizualni kontakti).

Općina Konavle

Dolazi vjerojatno do još jedne rošade u gradskoj upravi. Naime, najnovijom sistematizacijom radnih mjesta u Upravnom odjelu za turizam, gospodarstvo i more otvara se mjesto pomoćnika pročelnika Marka Miljanića. Kako neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr, mjesto je to rezervirano za Antonelu Đurđević Bujak, koja je u Gradu Dubrovniku trenutno zadužena za protokol.

Tako bi ubuduće Đurđević Bujak trebala biti zadužena za organizaciju i provedbu projekata, suradnju u izradi nacrta i prijedloga propisa iz nadležnosti odjela, kao i izradu stručnih materijala, itd.

Pošto pročelnik svakog upravnog odjela ima svog zamjenika, malo je nejasno eto čemu i poseban pomoćnik. Inače, UO za turizam gospodarstvo i more broji desetak zaposlenih.

No, ovaj transfer Đurđević Bujak ne bi trebao iznenaditi. Naime, može se čuti kako Đurđević Bujak na mjesto pomoćnice pročelnika ne ide kako bi nešto posebno napredovala, nego je „nagrađena” iz drugih razloga. Radi se o tome što za nju jednostavno više nema mjesta u Odsjeku za protokol i informiranje Grada Dubrovnika. Navodno, između Đurđević Bujak i nove gradske uprave ne cvjetaju ruže, a Franković je u međuvremenu ionako zaposlio niz službenika za informiranje i protokol.

Kako su ustvari zaposlenici gradske uprave „zaštićena vrsta” zbog njihovih ugovora o radu, jednostavnom metodom premješta se Đurđević Bujak na mjesto pomoćnice pročelnika.

I nije baš neka kazna. Voljeli bi vjerojatno svi radnici koji su u nemilosti svojih nadređenih i kojima eventualno prijeti otkaz biti ovako „kažnjeni” za istu ili sličnu plaću. No, dubrovačka gradska uprava očito ima neka svoja pravila.

V.Salvia

Veteranima Domovinskog rata koji još uvijek nemaju vlastitu nekretninu Grad Dubrovnik sprema se ponuditi na otkup po povoljnim cijenama gradske stanove koje koriste kako bi na taj način trajno bilo riješeno njihovo „stambeno pitanje“, doznaje neslužbeno portal Dubrovnikpress.hr.

Rješenje je to koje se u gradskoj upravi navodno ozbiljno razmatra, budući da su i sami postali svjesni kako u skoro vrijeme neće moći riješiti stambena pitanja veterana na način da im se izgrade davno obećani stanovi. No, ni nakon što se veteranima koji su već u gradskim stanovima ponudi te iste stanove na otkup, Grad zapravo neće riješiti problematiku stambenog zbrinjavanja branitelja.

Dijelu branitelja, kao način rješavanja njihova stambenog pitanja, ponuđeno je zemljište na Nuncijati krajem mandata bivše dubrovačke gradonačelnice Dubravke Šuice, a što je amenovao i tadašnji saziv Gradskog vijeća.

No, iako je 2016. usvojen DPU naselja Nuncijata, sa zemljištem za branitelje tom se prostoru uvijek pristupalo s figom u džepu. Naime, ne samo da na Nuncijati još uvijek nije provedena parcelacija nego je u međuvremenu UNESCO preporučio da se na tom području, kao i još nekima, izbjegne gradnja.

Govoreći o stambenoj problematici branitelja, još je na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća gradonačelnik Mato Franković istaknuo kako će gradnja na Nuncijati, području koje je UNESCO svrstao u tzv. buffer zonu, ipak biti moguća.

Odluka o zabrani gradnje na Nuncijati proizvoljna je odluka gradske uprave jer mišljenje UNESCO-a ni po čemu nije obvezujuće. Ukoliko iz gradske uprave dijelu veterana i ponude na otkup gradske stanove, postavlja se pitanje kad će i na koji način zbrinuti one koji nisu imali privilegiju koristiti se gradskim stanovima, a takvih je popriličan broj.

Već duže vrijeme ozbiljno se najavljuje izgradnja 108 stanova za stradalnike Domovinskog rata u Mokošici. Iako potpisan u srpnju 2017. sporazum o izgradnji stanova za stradalnike Domovinskog rata u Mokošici još je daleko od realizacije. Tako su još u srpnju 2017. ministar branitelja Tomislav Medved i gradonačelnik Mato Franković potpisali ugovor o izgradnji stambenih jedinica u Mokošici vrijedan 57 milijuna kuna od čega je Grad trebao investirati 10,8 milijuna kuna. Iako je najavljivano kako će se upravo kroz taj projekt riješiti najveći dio stradalnika Domovinskog rata on izgleda nije daleko odmakao. Naime, nakon raspisanog javnog natječaja, Ministarstvo branitelja trebalo je 5. travnja donijeti odluku o odabiru izvođača radova na izgradnji dviju stambenih zgrada za branitelje u Mokošici, ali to se nije dogodilo,

Prema neslužbenim informacijama, odluku o odabiru najpovoljnijeg ponuditelja za izgradnju 108 stanova za veterane u Mokošici, resorno je Ministarstvo još jednom je prolongiralo, a rok je bio 20. travnja. Na službeni upit jesu li u Ministarstvu branitelja donijeli odluku tko je izabran za najpovoljnijeg ponuditelja, do zaključena ovog napisa još nije stigao odgovor.

Po svemu sudeći oni koji polažu pravo na stambeno zbrinjavanje još će se dobrano načekati da dobiju stan u Mokošici. Naime, kako neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr, Ministarstvo branitelja navodno ima problema s odabirom izvođača radova za izgradnju stanova u Mokošici zbog visokih cijena koje su potencijalni izvođači radova ponudili na natječaju, a koje dobrano premašuju 57 milijuna kuna, koliko bi trebala stajati izgradnja 108 stanova u Mokošici.

Inače, ne čudi razmišljanje gradske uprave da dio nekadašnjih branitelja stambeno zbrine na način da im ponudi na otkup gradske stanove u koje su privremeno zbrinuti. Naime, još je bivši gradonačelnik Andro Vlahušić u svojim medijskim istupima isticao takvu mogućnost pa se može zaključiti da je aktualna gradska uprava, svjesna sporosti rješavanja stambene problematike dijela braniteljske populacije, odlučila ozbiljno sagledati model na kojem je radio i bivši gradonačelnik.

I gradski vijećnik HDZ-a Ivo Lučić Minđuha jedan je od veterana Domovinskog rata koji se našao u gradskom stanu, a iz kojega se sukladno rješenju iz Grada Dubrovnika mora iseliti. Lučić Minđuha tako je u svojim medijskim istupima najavio kako će se iz gradskog stana vratiti u Mrčevo.

Stambeno zbrinjavanje veterana, za koje je država u nemogućnosti da ih sama zbrine, spušteno je dijelom na rješavanje jedinicama lokalne samouprave, a već je davno trebalo biti okončano, ali to se nije dogodilo.

Bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić predat će zahtjev za obnovu postupka za aferu Šipan u kojoj je osuđen uvjetno zbog čega se nije mogao ni kandidirati na proteklim izborima.

- Nakon svjedočenja Denisa Orlića na dubrovačkom sudu gdje je priznao kako se nije sastajao sa mnom oko isplate novca Dubrovačkom primorju, tj. da je samostalno uplatio milijun kuna, kad čovjek to kaže na sudu, kad je jasno da se nekog krivo optužilo, a netko drugi prizna da je napravio ono što se meni stavljalo na teret, očekivao sam da se protiv njega pokrene postupak po službenoj dužnosti. U ovom slučaju se to nije dogodilo, a Orlić kaže da je samostalno donio odluku da isplati milijun kuna. - kaže za Dubrovnikpress.hr Andro Vlahušić.

Nakon toga je istaknuo:
- Postoji zapisnik na sudu i očekivao sam da će po službenoj dužnosti netko reagirati i reći, osudili smo nevinog čovjeka, ali to se nije dogodilo pa pošto nije onda će moj odvjetnik napisati zahtjev za obnovu postupka za presudu za aferu Šipan. Mi ćemo to učiniti kad veće neće država i za to nadležna tijela, iako imaju izjavu Denisa Orlića. Čekamo zapisnik sa suda i onda ćemo to učiniti, zahtjev za pokretanjem novog postupka na Šipan ćemo podnijeti Vrhovnom sudu. - najavio je Vlahušić.

- Nadam se da će i prije nego što moj odvjetnik to učini reagirati oni koji su bili uključeni u postupak i zatražiti njegovu obnovu jer je Orlić priznao da je sve sam učinio. Imamo novog državnog odvjetnika i valjda će mu ljudi iz dubrovačkog DORH-a poslati Orlićevo svjedočenje o tome kako je isplatio novce i nadam se da će ljudi iz DORH-a i ostalih službi zapitati i oko ovih novih detalja za Lazarete jer svojevremeno su od HDZ-a zaprimili prijave za obnovu koja je tri puta jeftinija od ove koja će uslijediti, pa da vidimo na koji način oni to rade. Zaposlenici gradske uprave koji su bili uključeni u ondašnju obnovu Lazareta, nadzor, izvođač radova su kod javnog bilježnika potpisali da pod punom materijalnom i kaznenom odgovornošću odgovaraju da je sve provedeno na zakonit i efikasan način. - rekao je Vlahušić.

Vlahušić se tako danas ponovo osvrnuo na novi ugovor o obnovi preostale tri lađe u Lazaretima:
- Nadam se da će neke službe pročitati analizu koju sam dao o obnovi Lazareta, ako ništa, ostat će zapisano u arhivima Grada jer to su, Šipan i Lazareti, dvije velike priče koje su korištene za napade na mene pa je onda uslijedio lex Vlahušić, ali u međuvremenu je Orlić priznao da je isplatio novac bez mog znanja, a obnova preostale tri lađe u Lazaretima bit će duplo skuplja od obnove u vrijeme mog mandata. Treća priča je Revelin i ona će pokazati kako je Revelin najisplativiji projekt kojega je Grad napravio u turizmu. Moje je srce veliko jer u laži su kratke noge. Uostalom i sam narod kaže da su oni koji su došli na vlast, došli temeljem laži, a iza njih ne postoji ništa osim velike šupljine. - rekao je Vlahušić.

- Javni natječaj za Lazarete koji je provela sadašnja gradska uprava, Potrebica i Franković, ljudi koji su me zbog obnove Lazareta najviše napadali, pokazao je da je pojedinačna cijena obnove po jedinici duplo veća nego cijena obnove koju sam vodio ja s ljudima iz gradskog Ureda za investicije i to je najbolji pokazatelj da smo radili ispravno. - kazao je bivši gradonačelnik Andro Vlahušić.

- Toliko je bilo bijesa u HDZ-u, među njihovim partnerima DDS-u i Srđ je Grad na sjednicama Gradskog vijeća, napisima „vrsnih” dubrovačkih medija i novinara kako se nešto pretplatilo, a gdje je sad ta ista ekipa da prokomentira obnovu preostale tri lađe.- zapitao se Vlahušić.