Proračun Općine Konavle usvojen je većinom glasova u iznosu od 99 milijuna i 990 tisuća kuna na sjednici u petak, a načelnik Božo Lasić predstavljajući proračun općinskim vijećnicima rekao je kako je riječ o razvojnom proračunu.

- Ovo je proračun vizije, razvojni proračun koji je na tragu svega onog što smo govorili i obećali, trudili smo da uvrstimo sve potrebe, svih Konavljana i Konavoka posebno mladih obitelji, pa ako smo učinili i jedan korak, učinili smo jedan korak u tom smjeru. – kazao je Lasić.

Kao jedan od najvećih izazova u sljedećoj godini Lasić je istaknuo usklađivanje s novim zakonom koji regulira prikupljanje otpada za što će biti potrebno nabaviti dva nova vozila i oko 700 kanti te naravno sve organizirati prema novom zakonu koji predviđa odvojeno prikupljanje zbog reciklaže.

Lasić je kazao i kako je Općina Konavle izgubila znatan dio sredstava zbog izmjena zakona kojima su pojedini prihodi pripali državi, a s druge strane nije adekvatno omogućeno punjenje lokalnih proračuna na drugi način, ali izgubljena su i sredstva otkako Konavle nisu područje pod posebnom državnom skrbi.

Istaknuo je i sramotno male prihode od javnih površina, tek 800 tisuća kuna te je najavio povećanje cijena najma, ali i beneficije, odnosno manje cijene za one koji budu radili cijelu godinu, a kao loš primjer naveo što trenutno u Cavtatu radi tek nekoliko ugostiteljskih objekata.
[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=23eYahk_Uvs&t=7s"]
Vijećnici nisu prihvatili mogućnost da Ljubica Brailo (SDP) na samoj sjednici preda amandman na proračun. Predsjednik Vijeća Ivo Simović istaknuo je kako se amandmani moraju predati barem dan prije iako, naglasio je, smatra da je i to kasno. No, prema poslovniku Brailo je tražila od vijećnika da glasaju o tome može li predložiti amandman, a oni su glasali protiv.

Ljubici Brailo predsjednik Općinskog vijeća Ivo Simović, kao i vijećnicima Luku Šubašiću i Srđanu Meštroviću koji su također imali amandmane koje nisu predali na vrijeme, predložio je da ih daju načelniku Božu Lasiću te da će se, ukoliko oni budu prihvatljivi, učiniti sve da se provedu. No, oni to nisu učinili.

Ljubica Brailo inače je imala amandman kojim je tražila da se u proračunu za 2018. Preraspodijele sredstva iz programa poticanja ratzvoja poljoprivrede u iznosu od 750 tisuća kuna na stavku programa za sanaciju šteta od elementarne nepogode gdje je predviđeno 150 tisuća kuna.

Na sjednici je među ostalim usvojen i rebalans proračuna za ovu godinu, a prihvaćen i Prijedlog Ugovora o davanju na korištenje (tvrđava na rtu Oštro)između Općine Konavle i Društva prijatelja dubrovačke starine.
Vijeće je prihvatilo i Prijedlog Programa demografskih mjera i socijalno zdravstvenih potreba u 2018., a prema novom programu umjesto tri tisuće kuna za svako dijete, prvo i drugo će stimulirati s po tri, treće pet, a četvrto i svako slijedeće po sedam tisuća kuna. Svi mladi parovi ispod 45 godina imat će pravo na potporu pri izgradnji ili kupnji prve nekretnine.

U okviru programa skrbi o umirovljeničkoj populaciji Dubrovačko-neretvanska županija isplaćuje umirovljenički dodatak umirovljenicima s mjesečnom mirovinom do 1.500,00 kuna, a prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje ove godine županijski umirovljenički dodatak isplatit će se za 3146 umirovljenika s područja županije.

Dodatak će se iz proračuna Dubrovačko-neretvanske županije umirovljenicima poštom dostaviti na kućne adrese na području gradova Korčula, Metković, Ploče i Opuzen te općina Konavle, Ston, Janjina, Orebić, Trpanj, Lumbarda, Lastovo, Smokvica, Blato, Vela Luka, Kula Norinska, Slivno, Pojezerje i Zažablje.

Umirovljenicima s područja Grada Dubrovnika ovaj dodatak se isplaćuje iz gradskih proračunskih sredstava, a umirovljenicima iz općina: Dubrovačko Primorje, Župa dubrovačka i Mljet, umirovljenički dodatak isplaćuju izravno njihove općine, provodeći tako, u suradnji s Dubrovačko-neretvanskom županijom, Županijski umirovljenički standard.

Dubrovačko-neretvanska županija provodi Program izrade i provedbe izjednačavanja umirovljeničkog standarda od 2010. godine kada je, za provedbu ovog Programa, u proračunu Županije bilo osigurano 700 tisuća kuna. U međuvremenu, proračunska sredstva značajno su povećana, te u 2017. godini iznose 1,6 milijuna kuna.

Sredstva uplaćuje Upravni odjel za međugeneracijsku solidarnost, branitelje i obitelj, iz županijskih proračunskih sredstava za 2017. godinu.

DNŽ

Žalba je produljila natječaj, ali nije zaustavila projekt izgradnje Pelješkog mosta i u tijeku je natječaj za izvođača radova, a izbor izvođača bi trebao biti ovaj tjedan, kazao je župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić na Županijskoj skupštini, odgovarajući na vijećničko pitanje.

- Nadam se da će se nakon otegnutog natječaja za nadzor vrlo brzo se sklopiti i ugovor o nadzoru. Pozivam državne organe da promijene propise kako se ne bi dogodilo da tvrtka bez zaposlenih s 10 kuna temeljnog kapitala i bez referenci ne dolazi u takve situacije podnošenja žalbi.-rekao je Dobroslavić, istaknuvši kako su osim Pelješkog mosta, Dubrovniku nužne i konkretne ceste.

- Pelješki most rješava ključni problem prekida državnog teritorija kod Neuma, ali nam treba bolje povezivanje i nakon mosta, jer su nam ceste neodgovarajuće. Treba nam autocesta od Osojnika do Metkovića, brza cesta do Zračne luke, brza cesta preko Pelješca te nova brzobrodska linija Dubrovnik – Lastovo. - kazao je Dobroslavić.

Proračun je realan kao i svaki do sada, niti je napuhan, niti je predizborni, uravnotežen je i imat ćemo uredan proračun, odgovorno proveden, bez ikakvih iskakanja i intervencija rebalansima, kazao je uvodno župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, obrazlažući proračun Županije za 2018. godinu planiran i usvojen na 685,9 milijuna kuna. Nabrajajući najvažnije projekte u 2018. godini, kao jedan od prioriteta Dobroslavić je naveo Osnovnu školu Cavtat.

- Kad su u pitanju projekti, planiramo dvije ribarske luke kandidirati na sredstva EU fondova. Početak izgradnje u idućoj godini luka Perna i Polačište, također vrlo važne za povezivanje Korčule. Financirat će se u cijelosti sredstvima iz EU fondova i vrlo su važne. Inkubator u Pločama je u provedbi i nadam se da ćemo u idućoj godini imati gotovu zgradu. Osnovna škola Cavtat kao najlošija škola u Županiji nužno traži izgradnju nove zgrade.- kazao je Dobroslavić.

Novost u županijskom proračunu za 2018. jest stavka za kupnju udžbenika učenicima prvih razreda osnovne škole.
- Vidjeli ste da smo ove godine po prvi put uvrstili 700 tisuća kuna koje smo namijenili za udžbenike prvašićima, a pomažemo i obiteljima s više djece. Sve su to mjere kojima pokazujemo osjetljivost prema demografskoj situaciji, a podsjetit ću da smo mi jedini u Hrvatskoj napravili strategiju demografskog razvoja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.- rekao je Dobroslavić.

Istaknuvši kako je prijedlog proračuna za 2018. „copy paste“, vijećnik SDP-a Davor Penić kazao je županu kako bi najviše trebao govoriti o zbrinjavanju otpada.

- Župan bi najviše trebao govoriti o smeću jer nam je to najveći problem. Trebali bi govoriti o civilnoj zaštiti jer kad su nas pogodile poplave nismo bili spremni. Prijedlog nacrta proračuna je „copy paste“, jer ako analizirate težnje ove županiske vlasti vidjet ćete da su problemi koje ne rješavamo uvijek isti, demografija, centar za smeće, nedostatak investicija. Umjesto da idemo prema tome da u malom i srednjem poduzetništvu imamo što više investicija, mi idemo stalno u potrošnju. - kazao je Penić.

Sjednica Strukovne grupe graditeljstva HGK – Županijske komore Dubrovnik održana je danas u Županijskoj komori Dubrovnik. Tema sastanka bio je nacrt Odluke o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova na području Grada Dubrovnika te ostalih lokalnih samouprava u Dubrovačko–neretvanskoj županiji.

Graditeljstvo je, usprkos velikim poteškoćama s kojima se suočava zadnjih godina, još uvijek značajna grana u županijskom gospodarstvu. Po podacima FINE u trgovačkim društvima graditeljstva zapošljava se 2123 radnika, a graditeljstvo čini 8 posto ukupnog prihoda gospodarstva Dubrovačko-neretvanske županije. Jedan od zaključaka je da treba omogućiti suživot i neometan rad svih gospodarskih grana uz dijalog i razumijevanje svih dionika. Građevinari su se upoznali sa kvotom dozvola za zapošljavanje stranaca za kalendarsku godinu 2018.

Za sektor graditeljstva odobreno je 10.770 dozvola i potrebno je što prije popuniti zahtjev kako bi se na vrijeme ostvarilo pravo uvoza radne snage.

DPP

Netom što su postavljeni pontoni na Batali, vijećnik HDZ-a Ante Damić pitao je na Županijskoj skupštini župana Nikolu Dobroslavića kako će Županijska lučka uprava Dubrovnik vraćati 12 milijuna kuna kredita za Komunalnu lučicu Batala.

Dobroslavić mu je odgovorio kako je ŽLUD sposoban vratiti kredit.
- Županijska lučka uprava Dubrovnik je kreditno sposobna i sama će vratiti kredit, ali to joj smanjuje kreditni potencijal za buduće projekte. Trebat ćemo se dogovoriti s Gradom Dubrovnikom koji su prioriteti i kako ih financirati. Postojala su obećanja da će Grad Dubrovnik sufinancirati sve tri faze lučice pa preostaje da se dogovore s ŽLUD-om o tim projektima.- rekao je Dobroslavić.

N.Metković

Vijećnici Općine Župa dubrovačka na posljednjoj su ovogodišnjoj sjednici usvojili proračun za 2018. godinu u iznosu od 47,5 milijuna kuna. Također, proračun za 2017. godinu rebalansom je umanjen za 10,3 milijuna kuna, zbog 13,3 posto manjeg prihoda od poreza i prireza na dohodak, ali i 23,1 manjeg prihoda iz proračuna Grada Dubrovnika za groblje Dubac.

Više o planiranom proračunu za 2018. godinu rekao je voditelj Odsjeka za proračun i financije Ante Lučić.

Rekao je kako se najveći prihod očekuje od poreza koji bi trebao činiti 43 posto proračuna. Pak, prihodi od upravnih i administrativnih pristojbi trebali bi činiti 20,5 posto proračuna, od čega komunalnih doprinosa i naknade 13 posto. Nadalje, 20,7 posto trebalo bi biti uplaćeno iz drugih proračuna. Najveći dio odnosi se tu za groblje Dubac od Grada Dubrovnika. Ukupno se radi od oko 9 milijuna kuna.

Upravo je to na određeni način zasmetalo vijećniku Mariju Previšiću (KLGB Antuna Bašića), koji je stoga zaključio "da je stvarni proračun 38 milijuna kuna". Zanimalo ga je više i o komunalnim doprinosima. Lučić je kazao kako su prošla vremena kad je Općina mogla računati na više od 20 posto komunalnih doprinosa, ali je dodao i kako Općina će dogodine krenuti u agresivno naplaćivanje prema onima koji duguju po pitanju komunalne naknade.

- Imali smo situaciju da je proračun bio više od 80 milijuna kuna. Država je različitim poreznim reformama tome doprinijela, ali tu si i okolnosti da se ne grade hoteli i trgovački centri pa se smanjuje upliv komunalnog doprinosa u proračun i on pada. Kapitalnu pomoć Grada Dubrovnika smo dužni prikazivati u proračunu - rekao je Lučić.

- Ako je stvarni proračun 38 milijuna kuna, a ako uzmemo u obzir plaće koje su oko 10 milijuna kuna, možemo reći da jako malo ostane prostora za tekuće troškove za razvoj. Mislim da bismo morali više izvlačiti novca u EU fondove. Dakle, da Općina direktno izvlači novac. U tom smjeru bi trebali ići. Očito ubiranja komunalne naknade neće biti. - dodao je Previšić.

Lučić je rekao da će on i njegove kolege njegovu opasku primiti na znanje.

Zajednica tehničke kulture Županije dubrovačko-neretvanske i Grada Dubrovnika održala je redovnu godišnju Skupštinu u petak, u prostorijama JK Orsan. Uz redovne točke dnevnog reda u program je uvršteno i predstavljanje programa rada Udruga kroz 2017. godinu.

Svoje rezultate izložili su mladi predstavnici članica Zajednice: Tomo Sjekavica (IK Futura), Nina Lučić (HPD Sniježnica), Žarko Dragojevć (AVCD), Željko Prce (Inovatori), Frano Fabris (RK Korčula), te drugi članovi Skupštine.

Prigodno su uručene nagrade dugogodišnjim članovima za izniman rad i doprinos razvoju tehničke kulture, i to Marini Morović te Josipu Karačiću za 60 godina aktivnog rada u radio-amaterskom klubu. Karačić ispričao je par anegdota o početku svojih aktivnosti i o tadašnjim povoljnim prilikama za rad udruga.

Članovima su uručeni prigodni pokloni.

DPP

Nakon nedavnog posjeta premijera Andreja Plenkovića Dubrovniku, vijećnik HDZ-a Vlaho Ivaniš pitao je župana Dubrovačko-neretvanske županije Nikolu Dobroslavića jesu li tijekom razgovora o problemima oko izgradnje graničnih prijelaza na Brgatu i Konfinu došli do kakvog rješenja. Ivanišin je upozorio kako će primjena schengenskog režima dodatno otežati promet. Potvrdivši da je s premijerom Plenkovićem razgovarao o problemima s graničnim prijelazima u Metkoviću, na Brgatu i Konfinu, župan Dobroslavić istaknuo je kako su razmatrali nekoliko konkretnih rješenja.

- Postoje problemi na tri granična prijelaza u Županiji i o njima razgovarali s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem prije nekoliko dana u Dubrovniku. To su problemi na koje su općine i gradovi, konkretno predstavnici grada Metkovića te općina Župa dubrovačka i Konavle. Dakle, granični prijelaz u Metkoviću te prijelazi Brgat i Konfin. Prijelaz u Metkoviću je nažalost izgrađen,a za prijelaze Brgat i Konfin su prigovori da su locirani daleko od granične crte i da se gubi dostupnost prostora između graničnog prijelaza i granice i mi te prigovore smatramo opravdanima. Upozorili smo predsjednika Vlade i on je rekao da će Ministarstvo financija upozoriti na taj problem, kao i da treba granični prijelaz biti što bliže državnoj granici. Održani su i razgovori predstavnika Ministarstva financija s predstavnicima općina Konavle i Župa i nadam se da će se postići dogovor koji zadovoljava obje strane. - rekao je Dobroslavić.

- Čini mi se i da su Konavle već objavile kako je dogovor postignut. Što se tiče Metkovića, taj je prijelaz izgrađen i nije dobro lociran pa otežava odvijanje prometa i život ljudi na tom području. Gradonačelnik Metkovića predložio je premijeru dva rješenja, jedan da se izgradi dodatna vozna traka prema samoj rijeci, što može izazvati probleme sa zaštitom okoliša, a drugi je da država otkupi zgrade koje ometaju promet i granični prijelaz te ponudi stanarima drugu nekretninu. Premijer Plenković je rekao kako je spreman razgovarati o oba rješenja, te da smatra kako treba naći rješenje koje će zadovoljiti ljude. Napravljena je greška, ali nećemo se sad vraćati na to tko ju je i kad napravio, imamo potporu predsjednika Vlade i vjerujem da će se to riješiti na odgovarajući način.- kazao je župan Dobroslavić.

Gradonačelnik Mato Franković potpisao je dodatak ugovoru s Društvom prijatelja dubrovačke starine kojim omogućuje toj udruzi da i sljedećih 15 godina upravlja zidinama i zarađuje milijune kuna na gradskoj imovini. Dodatak ugovora mora odobriti Gradsko vijeće, nakon čega će, ukoliko se to dogodi, on biti potpisan i od strane predsjednika DPDS-a Nika Kapetanića. Ovaj dodatak ugovora trebao bi se naći na sjednici Gradskog vijeća u ponedjeljak nakon što je večeras dostavljen vijećnicima.

Dodatak ugovora i dokumentaciju koja je dostavljena vijećnicima i o kojoj će se raspravljati na sjednici možete vidjeti OVDJE i OVDJE.

Aktualni dodatak ugovora inače ističe 2019. godine, a njega je potpisao bivši gradonačelnik Andro Vlahušić, čime je nakon dugog niza godina uspio barem dio prihoda od prodanih ulaznica za zidine, odnosno 50 posto, uvrstiti u gradski proračun umjesto da ostaju na računu DPDS-a.

Ugovor s DPDS-om je prvi potpisao bivši gradonačelnik Vido Bogdanović, a on je prije 18 godina zidine dao na upravljanje DPDS-u na neodređeno vrijeme. I sam danas govori kako je pogriješio, a vjerojatno je pri tome počinio i kazneno djelo, no DORH i institucije nisu se nikad ozbiljnije pozabavile ovim slučajem.
Stoga je bilo očekivano da se 2019. godine, nakon isteka dodatka ugovora kojeg je potpisao Vlahušić, zidine, na koje je u međuvremenu DPDS čak uknjižio i pravo plodouživanja, vrate Gradu, odnosno da bilo koja gradska vlast, zbog, amo kazati „mira u kući“, ispoštuje aktualni dodatak ugovora i nakon toga stvari vrati u normalnu, odnosno da se sporazumno raskine ugovor s DPDS-om kojim je Bogdanović toj udruzi zidine dao na upravljanje na neodređeno vrijeme.

Umjesto toga aktualni gradonačelnik Mato Franković već je potpisao novi dodatak ugovoru prema kojem bi Gradu Dubrovniku pripadalo 60 posto od prihoda nakon oporezivanja, a DPDS-u bi ostajalo 40 posto i to na idućih 15 godina.

VLAHUŠIĆ: OVO JE ELEMENTARNA NEPOGODA

Bivši gradonačelnik Andro Vlahušić govori za Dubrovnikpress.hr kako je započeo te da će tako, kaže, i završiti bitku za zidine, odnosno bitku da se zidine vrate Gradu Dubrovniku kao i da će zbog ovog podnijeti kaznene prijave protiv Frankovića, ali i Marka Potrebica, jer, kazao je Vlahušić, „Potrebica je to odobrio.“

- Vido Bogdanović prije 18 godina u dobroj vjeri potpisao je ugovor s DPDS-om jer je vjerovao da tada čini nešto dobro, da će oni manirom dobrog gospodara upravljati, ali DPDS u 18 godina ne upravlja manirom dobrog gospodara jer nije uprihodovao onoliko koliko bi svaki dobar gospodar mogao i kada nisu željeli povećavati cijene ulaznica samo da se ne bi potezalo pitanje prihoda i da Grad ne bi tražio svoje. Ovo danas, nakon ratova koje su prošli kroz Dubrovnik i potresa koji su ga razarali, najveća je katastrofa koja se Dubrovniku događa. Ovo je elementarna nepogoda jer prijedlog, koji su Mato Franković i Marko Potrebica, ne gospoda, jer ne mogu ih tako nazvati, danas u večernjim satima uputili vijećnicima da bi se našao kao izvanredna točka teška pet milijardi kuna u ponedjeljak na sjednici, nije ništa drugo nego svjesno i ciljano oštećivanje Grada Dubrovnika. Oni svjesno i ciljano žele omogućiti privatnoj udruzi građana da u narednih 15 godina samostalno tiska karte i naplati vrijednost pet milijardi kuna na račun gradske imovine i pri tome ošteti Grad Dubrovnik. – govori Vlahušić za Dubrovnikpress.hr.

- Naime, prema slovu tog ugovora Grad bi dobivao 60 posto, a DPDS 40 posto prihoda. No, od ukupne cijene ulaznice Gradu bi u stvarnosti pripalo tek 48 posto, zbog PDV-a. Grad bi od pet milijardi kuna uprihodovao tek 2,4 milijarde, a gubitak za Grad bi bio 2,6 milijardi kuna. A kad bi Grad, a ne DPDS, vodio zidine, što bi bilo normalno jer je riječ o gradskoj imovini, a ne imovini privatne udruge građana, Grad bi ostvarivao stopostotni prihod od svake ulaznice jer bi se onda one prodavale kao ulaznice za kulturnu baštinu u sklopu muzejske djelatnosti i bile bi oslobođene plaćanja PDV-a. Gradu bi tako ostalo svih pet milijardi kuna. – kazao je Vlahušić.

VLAHUŠIĆ: SAD ZNAMO KOJA JE CIJENA „LEX VLAHUŠIĆ“, PET MILIJARDI KUNA

Pojasnio je i kako je došao do iznosa od pet milijardi kuna:
- Broj posjetitelja zidina očekivano će u narednih 15 godina sa sadašnjih 1,2 milijuna narasti na prosječno milijun i pol godišnje, uključujući i večernje obilaske. Znači kroz 15 godina radi se o 22 i pol milijuna ulaznica. Prosječna cijena ulaznice u tih 15 godina bit će 30 eura, sada je 20, a već dogodine se može povećati na 25 eura bez ikakvih problema. Kad se očekivani broj posjetitelja i ulaznica pomnoži s brojem godina dobije se 675 milijuna eura ili pet milijardi kuna vrijednosti ulaznica koje će tiskati i kontrolirati privatna udruga građana umjesto vlasnika zidina Grada Dubrovnika. – ispričao je Vlahušić.
- Sada konačno znamo koja je cijena „Lex Vlahušić“, ona je pet milijardi kuna. Toliko vrijedi glava jednog čovjeka koji je htio da zidine u cijelosti vrati Gradu, pa je uspio doći samo do tih 50 posto nakon plaćanja PDV-a i tada je bio sam, usamljen i zato se dogodila „Afera Šipan“, lažno svjedočenje i druge sudske afere. Zato je u Gradskoj vijećnici traženo da me se strijelja, zato DPDS vodi tri sudska postupka protiv mene zbog navodnih kleveta i laži, sve kako bi me ušutkali. – rekao je bivši dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić.

- Ja ću u ponedjeljak podnijeti kaznene prijave protiv Frankovića i Potrebice i ovaj vikend ću raditi na njima zbog namjere da oštete grad za pet milijardi kuna. Očekujemda će DORH tu imati posla. Upoznat ću sve s ovim slučajem, pa i premijera kojeg sam već i u prisustvu Dubravke Šuice upoznao s time da jedna udruga građana zarađuje na gradskoj imovini, a premijer se složio kako je to neprihvatljivo. Tražim da se ta točka povuče s dnevnog reda sjednice. Pozivam i sve vijećnike da ne prihvate takvu odluku, a ukoliko netko od njih glasa to znači da je suučesnik u kaznenom djelu kojim će Grad Dubrovnik biti oštećene za milijarde kuna te će podnijeti sve konzekvence prijave za kazneno djelo kao i Franković i Potrebica. Ovo je jedinstven slučaj da netko svojih pet milijardi kuna prepušta nekom drugom na upravljanje i nadmašuje sve dosadašnje afere u Hrvatskoj. – zaključio je Vlahušić.

Strip djela Marina Držića "Novela od Stanca" ilustratora Dubravka Kastrapelija predstavljen je danas u Domu Marina Držića. Strip su uz autora predstavili povjesničarka umjetnosti dr.sc. Anita Ruso i ravnatelj DMD-a Nikša Matić.

Matić je kazao kako se strip predstavlja povodom 450. obljetnice smrti Marina Držić, naglasivši kako je cilj da se djeca bolje upoznaju s Držićem i kroz ovakva izdanja. Precizirao je kako će se strip distribuirati po dječjem odjelu Opće bolnice Dubrovnik, kao i svim pedijatrijskim ambulantama jer je to način, objasnio je, "da brendiramo Držića jer on to zaslužuje".

Dr.sc. Anita Ruso rekla je kako je strip opremljen rječnikom.

- Tako se na hrvatski standardni jezik prenio naš dubrovački, arhaični jezik. Da se ne zaboravi, ali i da se Držić može čitati u svim dijelovima Hrvatske. Za svaku pohvalu je da je DMD, u vremenu kad izdavaštvo i nakladništvo rapidno nestaju, u svom bogatom programu obljetničke godine poseban naglasak dao toj izdavačkoj djelatnosti. - dodala je Ruso.

Također, vrijedi izdvojiti i njezine riječi iz predgovora stripa.

"Budući da je Držićev tekst klasik, Kastrapeli se nije trebao truditi da crtežom spasi moguće scenarističke manjkavosti. Njegove su ilustracije u tehnici tuša u boji karakteristične po svom jakom kolorizmu kojim naglašava likove, njihove pokrete i tjelesne karakteristike. Kastrapelijeva prepoznatljiva nota vidljiva je upravo u upotrebi jarkih boja, koje mu služe da izgradi likove, ali i scenografiju kojom nevjerojatnom lakoćom uspijeva prenijeti atmosferu određenog trenutka iz Novele. Načini kadriranja i montažni postupci koje Kastrapeli koristi uvode nas u prepoznatljivi renesansni Dubrovnik, koji uz samo nekoliko naznaka prostora postaje blizak i najmlađim čitateljima. Ti jednostavni scenaristički postupci, kompozicijska lakoća te značaj koji već sam po sebi ima u hrvatskoj povijesti stripa, kao prvo stripizirano izdanje jednog cjelovitog Držićevog djela čine ga vrijednim čitanja i gledanja na svim razinama njegove književne i likovne pojavnosti.“ - riječi su dr.sc. Anite Ruso.

Sam autor Kastrapeli prisjetio se poziva Nikše Matića.

- Mislio sam da je to neka zafrkancija, da se radi o zafrkanciji kolega s posla. Ali, naglasak ne može nitko dobro intonirati pa sam shvatio da je poziv iz Dubrovnika i bio sam stvarno sretan što sam našao srodnu dušu. Inače sam ilustrator, ali puno lakše je biti ilustrator nego strip crtač. Da se ilustrira "Novela od Stanca" izabrao bih najatraktivniji dio, a kad se radi strip to nije moguće. Ne može se izbjeći nešto što je možda teško prikazati. Morate se držati cijelog slijeda. To je mukotrpan i naporan rad, ali beskonačno sam se cijelom tom poslu veselio. - zaključio je Kastrapeli.
[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=x-3N58Bbokg&t=12s"]

O autoru:

Dubravko Kastrapeli, rođen 26. siječnja 1971. godine u Zagrebu. Završio srednju elektrotehničku školu, te nakon toga upisao Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu na kojoj je diplomirao 1995. godine u klasi prof. Kesera, te kod prof. Damjanov na temu "Utjecaj umjetničkog djela na likovno izražavanje djece".

Nakon toga se bavi slikarstvom i kiparstvom, da bi se ubrzo posvetio ilustraciji. Posljednjih godina posvetio se ilustriranju Cervantesovog "Don Quijotea" i djela Marina Držića u kojima spaja svoju ljubav prema književnosti i likovnosti te je na tu temu održao više samostalnih izložbi u Zagrebu i Rijeci.

Ilustrirao je i dizajnirao brojne slikovnice, letke, plakate, udžbenike i dječje časopise. Radio je kao profesor likovne kulture u osnovnoj školi, a trenutno je zaposlen kao grafički dizajner u Hrvatskom Crvenom križu.

Svečanost uz 62. obljetnicu osnivanja društva održana je danas u Atlantskoj plovidbi, a uručene su i nagrade „Dobro more“ najvjernijim pomorcima i radnicima Atlantske plovidbe koji ove godine navršavaju čak 30 godina neprekidnog rada u društvu.

Inače, nagrada „Dobro more“ sastoji se od statue Dobro more pokojnog kipara Koste Angelli Radovanija koji prikazuje djevojku na leđima delfina (motiv uzet s grba stare dubrovačke obitelji Skočibuha) i pjesme Dobro more akademika Luka Paljetka. Ustanovljena je 1985.g. prilikom proslave 30. obljetnice osnivanja Atlantske plovidbe od kada se svake godine dodjeljuje svima koji ostvare ovako dugi niz godina rada u Atlantskoj plovidbi. Nagrada se, iznimno, i to samo svakih 5 godina, dodjeljuje i drugim zaslužnim tvrtkama i pojedincima koji su svojom dugogodišnjom suradnjom doprinijeli razvoju i boljitku Atlantske plovidbe.

Ovogodišnji dobitnici nagrade „Dobro more“ su Leon Bjelokosić, Miro Crnčević, Pero Đuraš, Petar Kunić, Nedjeljko Margaretić, Zlatko Matijević, Marija Masar, Katija Pilaš, Ane Vićan i Marija Zec.

Zašto je baš 15. prosinca određen kao „Dan Atlantske plovidbe“... To je datum kad je 1955. godine Atlantska plovidba preuzela svoj prvi brod: Baniju (bivši m/b Sveti Vlaho) koji je tog dana predan Atlantskoj plovidbi u Rijeci. Od primopredaje tog prvog broda, u floti Atlantske plovidbe su plovili brojni brodovi, tisuće pomoraca – ponajviše iz Dubrovnika – i na tim brodovima pronašli su egzistenciju za sebe i svoje obitelji, a tako je i danas, 62. godinu nakon tog prvijenca u floti. Svi oni koji su plovili na brodovima AP, kao i oni koji su radili na drugim poslovima su svojim marljivim i vjernim radom dali najvažniji doprinos u izgradnji firme i svima njima pripada najveća zasluga što je Atlantska plovidba dočekala 62. obljetnicu osnivanja s modernom flotom. Na temeljima takvog rada i tradicije nastavit će raditi i današnje generacije kako bi se višestoljetna tradicija, iskustvo i znanje prenosilo i dalje i kako bi novi uzrasti imali mogućnost rada i napredovanja.

Uz navedene dobitnike nagrade Dobro more, dodijeljene su i jubilarne nagrade pomorcima i radnicima Atlantske plovidbe koji su ove godine navršili 10, 15, 20, 25, 30, 35, 40 i 45 godina rada u Atlantskoj plovidbi.
Uz dobitnike jubilarnih nagrada, zlatnik Atlantske plovidbe uručen je pomorcima i radnicima Društva koji krajem godine odlaze u mirovinu.

Dobitnici zlatnika Atlantske plovidbe su Baldo Vuličević, Baldo Dender, Ivica Jović, Antun Mihović, Milan Miletić, Petar Puhjera, Željko Račić, Desimir Surjan, Arsen Madir, Ivica Zupčić, Zlatko Tončić, Josip Greguš i Ana Jemin.

Isto tako, već drugu godinu za redom Atlantskoj plovidbi dodijeljena je nagrada Zagrebačke burze za „Dionicu s najvećim porastom cijena“. U ime Društva nagradu je primio Vicenco Jerković, član Uprave za financije koji je kazao:
- Izuzetno nam je zadovoljstvo ponovno primiti ovo vrijedno priznanje. Našu viziju odgovornog i predanog rada na zadovoljstvo svih naših radnika i dioničara nastavljamo i u godinama koje su pred nama, a na valu pozitivnog trenda koji je započeo u 2017. godini nadamo se još boljim rezultatima u budućnosti.

DPP