Novo predsjedništvo Udruge antifašista Dubrovnik izabrano je na današnjoj Izbornoj skupštini. Novo predsjedništvo izabrat će predsjednika na sjednici sredinom rujna. Također, usvojeno je izvješće o radu od prošle skupštine, a uz koji se tajnik Udruge Marinko Vlašić dotaknuo brojnih tema, kako onih koji uključuju funkcioniranje Udruge u Dubrovniku, pa tako i državnih tema koje svjedoče u vremenu u kojemu Udruga djeluje.
Novo predsjedništvo čine Jadran Barač, Ljubica Brailo, Željko Franić, Branko Grošeta, Krešimir Ivanišević, Gordana Jablanov, Stojan Jančić, Mato Jerinić, Vlatko Komarica, Ognjen Krstulović, Ljiljana Krunić-Zita, Pero Lasić, Andrej Napica, Boško Skaramuca, Kemal Tursunović, Marinko Vlašić i Rade Vrtikapa. Za počasne članove predsjedništva izabrani su Stipo Antičenić i Antun Gavranić. Za predsjednika Nadzornog odbora izabran je Edin Čerimagić, a za članove Kate Orman i Vlaho Moretti. Kao zamjenici članova NO izabrani su Šemso Balčić, Milena Kiperaš i Milan Anđušić.
U svom govoru tajnik Udruge Marinko Vlašić kazao je kako Udruga broji 259 članova, ali i dodao kako je nakon više vremena "zabilježena godina s više umrlih članova nego onih koji su nam pristupili". Nabrojio je aktivnosti Udruge u proteklom razdoblju, što uključuje izdavačke poduhvate, kao i brojne izlete, organizacije komemoracija, ali i "tribina s vrlo solidnom posjetom iako nije postignuta zainteresiranost mlađe publike".
Komentirao je i promjenu naziva Trga maršala Tita u Zagrebu, kazavši kako je to "blamaža, bruka i sramota pred licem budući da se cjenka s Josipom Brozom Titom", dodajući kako je "predsjednica Kolinda Grabar Kitarović počela prva sa šutiranjem Titove biste s Pantovčaka". Zapitao se kako zaustaviti to opasno "desničarsko i klerofašističko orgijanje po slavnoj hrvatskoj antifašističkoj prošlosti".
- U Hrvatskoj desnica ne miruje. A zašto i bi kad ima podršku nadležnih organa i vlasti? Već odavno lansirani pozdrav "za dom spremni" nastoji se legalizirati. Kako to nije išlo lako, po receptu Trojanskog konja, izabran je znak HOS-a čijeg je taj ustaški pozdrav sastavni dio. Taj znak udaraju gdje god hoće i tu ništa nije kao sporno, pa kažu nadležni da su HOS-ovci pod tim znakom branili domovinu. Svaka čast svima koji su branili domovinu, ali je provokativno javno isticanje tog uzvika. I u ulazu u Mokošicu nalazi se amblem HOS-a, kojim dominira "za dom spremni". Koji bezobrazluk. Dubrovnik je grad na popisu svjetske kulturne baštine i pod zaštitom UNESCO-a, grada koji je svjetska prijestolnica kulture i turizma. Čini se kako je to cjelokupno oslikavanje i poduzeto kako bi došao na red i amblem HOS-a, a kako bi se znalo gdje su namjernici došli. - objasnio je Vlašić.
Govorio je na sjednici i Branko Grošeta, inače predsjednik Zajednice udruga antifašističkih boraca i antifašista Dubrovačko-neretvanske županije. On je zamjerio županu Nikoli Dobroslaviću "što niti jednom nije došao na komemoraciju na Boninovu uz Dan antifašističke borbe", dodajući kako redovno "posjećuje Daksu ili Orsulu". Dodao je i "kako katolička Crkva ima ulogu u izjednačavanju antifašizma s komunizmom", objasnivši kako "Crkva postaje politička stranka i glavno oružje za razračunavanje s bivšim sistemom i udrugama koji njeguju antifašističke vrijednosti".
Kemal Tursunović govorio je o planovima Udruge u 2018. godini, posebno naglasivši kako Udruga planira "proširenje postojećeg prostora na sjevernoistočni prostor koji se nelegalno koristi kao stambeni", a u obnovljenom prostoru "smjestiti manju muzejsku zbirku koju bi pripremili u suradnji s Dubrovačkim muzejima".
Inače, na sjednici je konsenzusom došlo do zaključka kako bi se mladi trebali snažnije involvirati u rad Udruge, ali i općenito po smislu očuvanja antifašističkih tradicija. Rečeno je kako mladih antifašista itekako ima te je naglašeno "kako treba biti zadatak svih da se oni snažnije uključe u javni prostor jer su angažirani mladi ljudi jedini pravi dokaz da Udruga pa i antifašizam u Dubrovniku imaju budućnost".
DPP
Dubrovačke ljetne igre ostvarile su brojne suradnje s Pulskim filmskim festivalom, Art radionicom Lazareti, Kinematografima Dubrovnik, Dubrovačkim muzejima, Državnim arhivom u Dubrovniku, Hrvatskom radiotelevizijom, JU rezervat Lokrum i dr.
- Vrijeme je da ustanemo i da rečemo da je dosta. Masu stvari se treba pokrenuti, od nečega treba krenuti. ovo je izvanredna stvar da kažemo da je dosta. Nama treba sloboda rada. Mi želimo zaraditi za tu nekretninu. Mi smo svaki kvadrat te kuće platili, mi ili naši djedovi i pradjedovi. Vrijeme je da rečemo da nitko nam to neće oduzeti. - objasnila je Lipanović.
- Porez na nekretnine je kap koja je prelila čašu. Kažu kako štedimo u nekretninama. Jeste li ikada čuli za ijedan oblik štednje gdje jedan stan vrijedi 100 tisuća eura, a vi banci plaćate 200 tisuća eura? Nama su i mirovine nesigurne. Kad ja dođem do mirovine, bit ću sretna ako budem imala 800 kuna, ali trebamo sami sebi osigurati da nas nitko ne može izbaciti iz stana. Mene i dijete nitko nije htio primiti i dati ugovor za podstanarstvo na godinu dana, ali zato sam i kupila vlastitu nekretninu. - rekla je Grošonja Koljuh, dodajući kako se danas održava prosvjed i u Rijeci, zaključivši krajnji cilj pokretanje referenduma i "kako su spremni ići i na Markov trg".
- Vrijeme je za promjene. Vrijeme je da oni koji stvaraju budžet sve države kažu svoje mišljenje. To smo mi i zato smo ovdje. Jako sam zadovoljna odazivom, bit će još i više ljudi. Treba od nekuda početi. kazala je Barišić.
- Više ljudi je došlo nego sam očekivala, posebno s obzirom na gužve i sve. Jedino mi je žao što nije bilo još više ljudi. Ovdje se ne radi samo o porezu na nekretnine nego se radi o izricanju nezadovoljstva građana postojećim stanjem. Zato mi je drago da se ovaj prosvjed održao. - zaključila je Vukas.