Svijet se oko nas mijenja, no za Dubrovačke ljetne igre, ali i kulturu općenito, važno je da preživi u svojim tradicijskim oblicima u tim novim vremenima, rekao je v.d. intendanta Dubrovačkih ljetnih igara Mladen Tarbuk na konferenciji za novinare održanoj ususret večerašnjem zatvaranju Igara.

Naime, Tarbuk, kojemu je ovo zadnji Festival u ulozi intendanta, budući da je još u lipnju dao ostavku, rekao je kako se u zadnje vrijeme sve više spominju tvrdnje o "resetiranju, promjenama, revoluciji Dubrovačkih ljetnih igara."
- Uvjerenja sam da Igre mogu biti Igre samo na temeljima na kojima ih je zasnovao dr. Marko Fotez. U suprotnom neće biti Igre, nego mogu postati festival elektronske glazbe, eksperimentalni festival drame... Priče s korakom s vremenom u slučaju Igara ne stoje! Dubrovnik ne ide u korak s vremenom, zato je ovako lijep, on se ne mora akomodavati novom vremenu. Zato je zadržao sve ove mire, sve što ima. Zato što je držao do sebe, kulture i tradicije. Igrama ne želim resetiranje i revoluciju, nego puno više financijske podrške, a novom vodstvu sve najbolje, valjda ćemo uskoro i znati koje je to vodstvo. - riječi su Mladena Tarbuka.

Kazao je kako su učinjeni i pojedini koraci u osmišljavanju idućih 69. Dubrovačkih ljetnih igara.
- Tu je gostovanje danas možda najvećeg tenora Piotra Beczałe 11. srpnja, a pregovori su i s Baletom Monte Carlo. Možemo najaviti i nastaviti suradnje s Hrvatskim narodnim kazalištem, u dogovoru s intendanticom HNK Dubravkom Vrgoč, budući da se za njihove predstave traži karta više. Razmišljali smo o koprodukciji djela "Peer Gynt" Henrika Ibsena. Na večerašnjem koncertu s kojim se Igre zatvaraju naći će se glazba Edvarda Griega, koja je napisana za tu predstavu pa i tako otvaramo prozor za budućnost. Svoje mjesto naći će i fenomenalni "Glembajevi" Lea Mujića, radit će se tu o izvrsnoj plesnoj paraleli našim "Glembajevima" - rekao je.

Objasnio je kako su prije tri godine, dakle prve godine pod njegovim umjetničkim vodstvom, DLJI uprihodile vlastitog prihoda 1,4 milijuna kuna, a ove godine 1,9 milijuna kuna, ističući kako "nisu podizane cijene ulaznica, ali niti kako program nije komercijaliziran".

O brojkama je govorila i ravnateljica Dubrovačkih ljetnih igara Ivana Medo Bogdanović koja je rekla kako je prodano 17 posto više ulaznica nego lani.
- Bila sam većinu večeri u gledalištima, vjerujem kako će i brojke pokazati da su Dubrovčani činili 70 posto publike. Ljudima nedostaje, recimo, baleta i opere, a Igre su zapravo jedino mjesto gdje mogu pronaći takav sadržaj. - dodala je Medo Bogdanović.

Pomoćnica ministrice kulture Iva Hraste Sočo naglasila je kako su "Igre oživjele barokne i renesansne ulice i trgove Dubrovnika, ponudivši bogat program koji doprinosi percepciji Dubrovnika kao važnog kulturnog središta Republike Hrvatske".

Na konferenciji za novinare govorio je i gradonačelnik Mato Franković.
- Ovogodišnje Ljetne igre za mene su bile jedne od najljepših, najdražih, najbogatijih, najplodonosnijih, najdubrovačkijih, najhrvatskijih. Sve ono što su trebale biti dugi niz godina. Jasno je i po posjetiteljima predstava da su jako prihvaćene od strane sugrađana i gostiju. Okrenuli smo se i prema međunarodnoj javnosti što je značajno za nas, ali i za budućnost Igara. Kaže stara prispodoba kako je sve ono što je bilo jučer prošlost, a sve ono što će biti sutra je san o budućnosti. Uistinu vjerujem da ono što nas čeka sutra i u budućnosti je ono što mi svi skupa sanjamo i priželjkujemo. - riječi su Mata Frankovića.

Zamjenica župana Žaklina Marević dodala je "kako su Ljetne igre obogatile ponudu cijele županije, a posjetitelji su mogli uživati u bogatom dramskom i glazbenom programu". Glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić govorio je o suradnji ovih dvaju institucija, podsjetivši kako "HRT prati događanja DLJI dugi niz godina".

Dubrovačke ljetne igre ove su godine okupile gotovo dvije tisuće umjetnika iz cijelog svijeta koji su u 47 dana od 10. srpnja do 25. kolovoza na 16 scenskih i ambijentalnih lokacija grada Dubrovnika, pred približno 60 tisuća domaćih i inozemnih posjetitelja izveli 72 dramska, glazbena, operna, plesna, folklorna, filmska i likovna programa.

Sukladno Mjerama Socijalnog programa za 2017., Grad Dubrovnik uplatio je potpore za mjere i oblike socijalne skrbi  za 2.265 korisnika u ukupnom iznosu od 831.437,00 kuna.

Mjesečni mirovinski dodatak od 200 kuna primilo je 1.253 umirovljenika, za što je ukupno odobreno 263.500,00 kuna.

Korisnicima zajamčene minimalne naknade, koji ostvaruju pravo na subvenciju za troškove stanovanja, njih 159, uplaćeno je 83.477,00 kuna.

Programom subvencioniranja najma stana mladima obuhvaćeno je 65 korisnika, kojima se isplatilo 39.800,00 kuna, dok se za 163 subvencije najma stana osobama slabijeg imovnog stanja isplatilo 199.700,00 kuna.

Stariji od 65 godina bez mirovine i drugih primanja primili su dodatak od 300 kuna. Za 283 potpore odobreno je 84.900,00 kuna.

Dar za novorođeno dijete uplatio se na račune 27 obitelji u ukupnom iznosu od 78.500,00 kuna.

Osobnu invalidninu u iznosu od 200 kuna primilo je 300 korisnika, a ukupno je isplaćeno 63.400,00 kuna.

Isplaćeno je i 15 jednokratnih socijalnih pomoći u ukupnom iznosu od 18.160,00 kuna.

Grad Dubrovnik

Excelsa nekretninama nedavno je istekla dozvola za prometovanje žičare na Srđ, a u međuvremenu u proračun Grada Dubrovnika još nije uplaćeni niti jedna lipa za koncesiju. U Excelsi naime odbijaju potpisati ponuđeni ugovor te već godinama voze i zarađuju milijune kuna bez naknade Gradu Dubrovniku predviđene zakonom. No, dok zakon predviđa koncesiju i da prihod od koncesije bude prihod gradskog proračuna, u isto vrijeme zakonski nije jasno regulirano što u slučaju kada netko odbija plaćati koncesiju.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković za Dubrovnikpress.hr je kazao kako je Excelsi nekretninama ponuđen ugovor, obavaljen je i niz razgovora.

- Mislim da će sve biti pozitivno rješeno na obostrano zadovoljstvo. Obavljeni su razgovori na osnovu prethodne komunikacije s gradskim vijećnicima, čekamo povratan odgovor, a vjerujem da će biti pozitivan. - kazao je gradonačelnik Franković.

No, što ukoliko ne bude pozitivnog odgovora od strane Excelsa nekretnina?
- U tom slučaju čvrstoga sam stava da primijenimo najrestriktivnije mjere koje će uključiti zaštitu gradske imovine. - kazao je poprilično odlučno gradonačelnik Franković no ostao je tajnovit koje su to mjere.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Ston 27-godišnjak se sumnjiči za lažno prijavljivanje kaznenog djela.

Naime, osumnjičeni je u srijedu, 23. kolovoza, policiji prijavio tešku krađu raznog električkog i ručnog alata koje se nalazilo u stražnjem dijelu vozila koje je bilo parkirano u Grgurićima pokraj Slanog.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je alat prethodno otuđen u Njemačkoj i da je osumnjičeni, na nagovor vlasnika poduzeća, prijavio krađu u Hrvatskoj s ciljem naplate osiguranja.

Osumnjičeni je, uz kaznenu prijavu, predan pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, a kriminalističko istraživanje se nastavlja.

A.B.

Većina dubrovačkih taksista i dalje nesmetano provodi samovolju po dubrovačkim prometnicama. Tako su i jutros potpuno uzurpirali Libertasovo autobusno stajalište pokraj Luke Dubrovnik. I dok se oni tako ponašaju poput lokalnih šerifa, sami određujući koji će dio prometnice prenamijeniti u taksi stajalište, Gradsko vijeće sprema se broj taksista nešto povećati, i to usvajanjem Odluke o dopunama Odluke o autotaksi prijevozu na području i s područja Grada Dubrovnika.

Odluka se na Vijeću nadopunjuje nakon što je Grad Dubrovnik proveo natječaj za dodjelu dozvola za obavljanje autotaksi prijevoza, odnosno nakon što se utvrdilo da dio taksista koji su ispunjavali uvjete natječaja nisu dobili dozvole za rad.

"Dopunom ove odluke broj autotaksi prijevoznika i vozila na području Grada Dubrovnika može biti i veći od 225 taksi vozila ukoliko se pred nadležnim tijelom u postupku povodom izjavljenog pravnog lijeka utvrdi kako podnositelj zahtjeva ostvaruje pravo na izdavanje dozvole."- navodi se između ostalog u aktu kojeg su već dobili vijećnici.

Kako je za očekivati da će u postupcima pred nadležnim tijelima, a temeljem žalbi, taksisti koji su „zakinuti“, odnosno oni koji su ispunjavali uvjete natječaja, ostvariti pravo za izdavanje dozvola za obavljanje autotaksi prijevoza, broj taksista nešto će se povećati, koliko, još nije poznato.

Inače, Odluka o autotaksi prijevozu na području Grada Dubrovnika usvojena na Vijeću prije nekoliko mjeseci uskoro će se mijenjati, odnosno usklađivati s novim Zakonom o cestovnom prijevozu kojim će se urediti i način rada taksista.

Gradske vlasti, čiji su se koalicijski partneri u bivšem sazivu Gradskog vijeća zalagali da se broj taksista poveća, uskoro bi upravo radi taksista mogla itekako boljeti glava. Naime, novim Zakonom o cestovnom prijevozu koji je u pripremi predviđena je liberalizacija taksi tržišta u koju će se uklopiti i famozni Uber.

Kad taj zakon bude usvojen s njime će se morati uskladiti gradska odluka o autotaksi prijevozu na području Grada Dubrovnika. Tada neće biti lako odrediti optimalni broja taksista koji mogu raditi na području Grada Dubrovnika. Trenutak je to u kojem će od iznimne važnosti biti gradonačelnikovo zdravorazumsko prosuđivanje, odnosno inzistiranje da se brojka od 225 taksi vozila ne povećava jer ionako ih je previše. Problem oko broja taksista dodatno komplicira činjenica da im je za rad dovoljna koncesija koju im izdaje resorno Ministarstvo.

Kad je u pitanju red na prometnicama koji u nered redovito pretvaraju taksisti, gradonačelnik Mato Franković nedavno je najavio kako će ukinuti taksi stajalište na Pilama te ostaviti ono ispod Minčete. Potez je to koji Franković vjerojatno namjerava realizirati po okončanju turističke sezone.

Do kraja sezone gradonačelnik bi svakako od prometnog redarstva, kad već postoji, kao i policije, koja, ma koliko zatvarala oči, ipak ima ingerencije voditi računa o sigurnosti i protočnosti prometa, tražiti da rade svoj posao, odnosno uvode reda po mjestima koja redovito uzurpiraju taksisti. Gledajući kaos koji svakodnevno stvaraju na prometnicama ispada da su u Gradu Dubrovniku taksisti vlast.

Nakon što Gradsko vijeće na sjednici u četvrtak usvoji Odluku o njezinu ustrojstvu, osim što će gradska uprava Grada Dubrovnika dobiti tri nova upravna odjela, gradonačelnik će ubuduće moći smjenjivati pročelnike i to nakon što ih imenuje na temelju provedenog javnog natječaja.

Odluka o ustrojstvu gradske uprave Grada Dubrovnika još nije ni usvojena na sjednici Gradskog vijeća, jer sjednica se ima održati tek 31. kolovoza. Dakle, nije niti raspisan javni natječaj za pročelnike 13 upravnih odjela, koliko će ih umjesto dosadašnjih 10 biti nakon što Vijeće usvoji odluku o ustroju, a novi su pročelnici već odavno prošli kroz vrata gradske uprave i dobili kancelarije.

Mato Franković kao neposredno izabrani gradonačelnik svakako ima pravo oformiti tim ljudi koji će u narednom razdoblju provoditi projekte i programe koje je u kampanji biračima obećao realizirati, a kako bi za četiri godine, ovisno o provedbi tih projekata i programa, od tih istih birača ponovno tražio i u konačnici dobio povjerenje za još jedan mandat.

Kako će umjesto dosadašnjih 10 gradska uprava biti sastavljena od 13 upravnih odjela, postavlja se i pitanje povećanja broja zaposlenih. Naime, i sami su HDZ-ovci nešto prije kampanje bivšem gradonačelniku Andru Vlahušiću zamjerali broj zaposlenih u gradskoj upravi, ali i tvrtkama i ustanovama u vlasništvu Grada Dubrovnika. Sastavljale su se čak i liste uhljeba.

Ipak, na gradonačelniku Frankoviću je da organizira rad budućih odjela u koje realno i ne mora zapošljavati nove ljude. Naime, Upravni odjel za promet, stanogradnju i razvojne projekte, oformljen u vrijeme bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića, novi će gradonačelnik Mato Franković rascijepati na dva nova – Odjel za promet i Odjel za izgradnju i upravljanje projektima. Možda će ta dva nova odijela oformiti preraspodjelom zaposlenih iz dosadašnjeg odjela.

Ipak, nove će zaposlenike svakako trebati u novom Upravnom odjelu za Europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju kojeg će voditi Zrinka Raguž.

No, broj zaposlenih u gradskoj upravi ipak će nešto uvećati. Naime, većinu od 13 gradskih upravnih odjela vodit će novi pročelnici koji dosad nisu bili zaposlenici gradske uprave. Dosadašnji pročelnici, oni koje je Franković po stupanju na gradonačelničku dužnost imenovao privremenima, postat će savjetnici ili zamjenici novih pročelnika.

Kako je Grad Dubrovnik posljednjih godina dobio epitet bogatog grada s iznimno visokim proračunom, očito je da može podnijeti nova zapošljavanja. Ipak pitanje je kako će na povećanje broja zaposlenih u Gradskoj upravi, koje je izgleda neizbježno, gledati neki od HDZ-ovih koalicijskih partnera u gradskom vijeću, konkretno DDS. Nije li njihov čelnik unazad dva izborna ciklusa kampanju gradio upravo na broju zaposlenih u Gradskoj upravi, naglašavajući kako ih ne bi smjelo biti više od 99.

Obljetnička monografija „Nagrada Orlando - 40 godina“ predstavljena je sinoć u atriju palače Sponza, a na oduševljenje svih prisutnih, posebnom Grand prix nagradom Orlando na 68. Dubrovačkim ljetnim igrama, ovom je prilikom, „za poseban, veliki, neprocjenjiv doprinos festivalu nagrađena kazališna duša ovog Grada, redatelj Joško Juvančić“.

Hrvatska radiotelevizija ovom monografijom obilježava punih 40 godina neprekinutoga postojanja nagrade Orlando na jednom od najstarijih i najistaknutijih europskih kulturnih festivala, nagrade koja je postala institucija kojom se slave najbolja umjetnička postignuća u dramskom i glazbenom programu Dubrovačkih ljetnih igara. Monografija je objavljena u nakladi Hrvatske radiotelevizije pod uredništvom Zorana Mihajlovića dok su suradnici i autori tekstova izdanja Hrvoje Ivanković, Željka Turčinović i Sanda Vojković koji su i predstavili monografiju pred dubrovačkom publikom. Okupljenima, među kojima su bili brojni dobitnici Orlanda, obratio se i glavni ravnatelj Hrvatske radiotelevizije Kazimir Bačić, naglasivši povezanost Grada, Igara i HRT-a koji baštini arhivske snimke različitih festivalskih programa, a sama nagrada je „odraz najboljih u ovih 40 godina“ – zaključila je Željka Turčinović.

Hrvoje Ivanković ponudio je iscrpnu analizu povijesti nagrade, izabravši najzanimljivije momente, poput činjenice da su Ivica Kunčević i Vili Matula jedini koji su nagradu dobili dva puta. Jan Fabre bio je prvi strani umjetnik koji je dobio Orlanda, za režiju Orgija tolerancije 2009., a Zlatko Sviben jedini koji je dobio nagradu za gostujuću predstavu Unterstadt 2013. godine. Knjiga je spomenar kojim se čitatelji mogu prisjetiti svih tih sjajnih nagrađenih umjetnika i njihovih izvrsnih uloga i dosega.

Sanda Vojković govorila je, i pisala, o glazbenom aspektu nagrade uspoređujući popis nagrađenih s nekom vrstom inventarne liste najboljeg što je hrvatska umjetnost donijela u četiri desetljeća dugom nizu. Cilj je monografije bio pribilježiti povijest nagrade onakvu kakva jest, kao bitne odrednice festivala i traga povijesti Igara. Nagrada Orlando je sastavni dio biografija svih tih umjetnika dobitnika, što pokazuje koliko to njima znači te da je to njihova vječna spona s festivalom.

Davor Mojaš sumirao je neke važne činjenice o hrvatskoj umjetničkoj, a posebno kazališnoj sceni kroz ovo vrijeme. U njegovom tekstu Ljeta Igara i Orlanda, kojeg je dio i pročitao, s posebnom se nostalgijom prisjetio dodjela nagrade u vili Dubravka, u đardinu Radio Dubrovnika. Podijelio je tako Mojaš dio svojih uspomena, o imaginarnom, zamislivom i stvarnom Orlandovom spomenaru, a nakon njegovog govora, kako je i sam zaključio, nikome „nije bilo svejedno“.

Ono što festivalska publika svake godine željno iščekuje, proglašenje je dobitnika Orlanda za novu sezonu. Dodjela nagrade Orlando za najbolja glazbena i dramska ostvarenja u programu 68. Igara, bit će održana kao uvod u završni gala koncert, večeras s početkom u 22 sata, ispred crkve sv. Vlaha te u izravnom prijenosu Hrvatske radiotelevizije na 3. programu HTV-a, 3. programu HR-a i HR Radio Dubrovniku.

K.L.

Božo Petrov prošao je samo s opomenom u slučaju sukoba interesa, imenovanja svog zeta, odnosno supruga svoje sestre Pera Jerkovića, u nadzorne odbore metkovske Čistoće i Vodovoda.

Naime, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa odlučilo zaključilo je kako je Petrov imenovanjem Jerkovića u navedene nadzorne odbore tvrki u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, narušio povjerenje u vjerodostojnost dužnosnika i povjerenje građana u obnašanje javne vlasti te mu je zbog toga izreklo opomenu. U vrijeme kada je imenovao Jerkovića u nadzoprne odbore Petrov je bio gradonačelnik Metkovića.

Petrov se inače nije očitovao Povjerenstvu o ovom slučaju.

D.M.

Gala koncertom 68. Dubrovačke ljetne igrezatvorit će Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije s violinistom Aleksejem Semenenkom, pod ravnanjem talijanskog dirigenta Alberta Veronesija u petak, ispred crkve svetoga Vlaha s početkom u 22 sata.

Svečana dodjela nagrade Orlando, čiji je pokrovitelj Hrvatska radiotelevizija od 1992. godine, a već 41 godinu dodjeljuje se za najbolja glazbena i dramska ostvarenja u programu Igara, bit će održana ispred crkve sv. Vlaha kao desetominutni uvod u završni gala koncert. Ceremoniju i koncert izravno će prenositi Hrvatska radiotelevizija na 3. programu HTV-a, 3. programu HR-a i HR Radio Dubrovniku.

Lanjski dobitnik nagrade Orlando, Aleksej Semenenko violinu počinje učiti u šestoj godini na glazbenoj školi za talentiranu djecu Stoljarski, a samo godinu dana kasnije izvodi Vivaldijev Violinski koncert u A-duru s Filharmonijskim orkestrom grada Odese. Prepoznatljiv je po svojim strastvenim izvedbama koje resi “sjajna tehnika i intonacija, zanos, inteligencija, suptilnost i prekrasno fraziranje”, kako piše Boston Musical Intelligencer, a prepoznao je to i dubrovački stručni žiri koji mu je dodijelio nagradu Orlando za najbolju izvedbu u glazbenom programu 67. Igara, uz obrazloženje kako je njegov prvi nastup na Dubrovačkim ljetnim igrama s Innom Firsovom odisao duboko promišljenom izvedbom i vrhunskom lakoćom zajedničkog muziciranja.

Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije uz redovnu koncertnu djelatnost u Zagrebu, te obvezu redovitog sudjelovanja u radijskom i televizijskom programu, gostuje diljem domovine i u inozemstvu. Još jedan u nizu tradicionalnih nastupa na zatvaranju Ljetnih igara proteći će pod sigurnom rukom uglednog dirigenta Alberta Veronesija rođenog u Milanu, gdje je i diplomirao glasovir, kompoziciju te dirigiranje na Glazbenom konzervatoriju Giuseppe Verdi. U razdoblju od 2001. do 2011. obnaša dužnost stalnog umjetničkog i glazbenog direktora Sicilijanskoga simfonijskog orkestra iz Palerma, a od 2011. do 2016. glazbeni je direktor Opernog orkestra New Yorka (OONY). Od 2012. do 2016. godine na dužnosti je ravnatelja opernog programa u novom Velikom teatru grada Tianjina, drugog po veličini i značenju kineskog kazališta. Ravnao je uglednim orkestrima kao što su: Bečka filharmonija, Orkestar teatra La Fenice iz Venecije, Orkestar Njemačke opere iz Berlina, Orkestar akademije Santa Cecilia u Rimu, Orkestar Bolonjskog teatra, Orkestar teatra San Carlo iz Napulja i dr. Danas ima ekskluzivni ugovor s diskografskom kućom Deutsche Grammophon.

Program gala koncerta počinje Dubrovačkim impresijama poljskog skladatelja, dirigenta i glazbenog pisca Ludomira Michała Rogowskog, suita u kojoj nadahnuto oslikava ljepote grada Dubrovnika i okolice. Rogowski se 1926. doselio u Dubrovnik, grad u kojem je zatim proveo ostatak života i u kojemu je, prema vlastitim riječima, dosegnuo svoju umjetničku zrelost. Program se nastavlja Koncertom za violinu i orkestar u fis-molu, br. 1, op. 14 Henrija Wieniawskog te završava 1. i 2. suitom Edvarda Griega iz uglazbljene Ibsenove drame Peer Gynt. Posebna gošća večeri bit će Dubravka Šeparović Mušović koja će Himnom svetoga Vlaha uz spuštanje zastave Libertas zatvoriti ovogodišnje 68. festivalsko izdanje.

Ulaznice su dostupne online na internetskim stranicama Igara te na blagajnama u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) i u Luži kao i na ulazu, jedan sat prije početka koncerta. Svi stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju popust od 30% za kupnju ulaznica na prodajnim mjestima.

K.L.

Ususret završnici 68. Dubrovačkih ljetnih igara, u sklopu glazbenog programa nastupila je britanska jazz pjevačica Zara McFarlane na taraci tvrđave Revelin. Glazbena pratnja pjevačici „nježnog i kristalno čistog glasa“ bio je pijanist Peter Edwards, a uz njega su nastupili i  Duncan Eagles koji je svirao tenor saksofon, Max Luthert svirajući kontrabas, a Sam Jones bubnjeve.

Jazz je na Revelinu donio opuštenu atmosferu u kojoj su uživali brojni Dubrovčani i njihovi gosti. Festivalska publika pokazala je još jednom kako voli različite vrste glazbe među kojima jazz ima svoje mjesto. Vrhunska glazbenica i umjetnica Zara McFarlane svojim je šarmom osvojila sve okupljene, a jazz večer je upotpunila sjajnim interpretacijama. Izvela je pjesme Police and Thieves, Angie La La, Plain Gold Ring, Love te za kraj Open Hearth i Move. Ovaj koncert bio je dio velike završnice 68. Igara.

Ekspresivna i provokativna pjevačica i tekstopisac Zara McFarlane jedna je od najistaknutijih britanskih ženskih crnih jazz vokalistica. Njezina dva, od kritike izvrsno prihvaćena, autorska albuma dočarala su neobičan glazbeni krajolik kojeg rese brojni glazbeni utjecaji; od Pharoah Sandersovog moćnog spiritual jazza, do neosoula, duba i reggaea. Prepoznata kao autorica lirskih tekstova osvaja nagradu Best Jazz MOBO za 2014. godinu, nagradu Urban Music u kategoriji Best Jazz Act za 2015. godinu i Jazz FM nagradu za vokalisticu godine 2015. Godine 2010. McFarlane izdaje EP ploču Until Tomorrow, privukavši pozornost Gillesa Petersona, čija diskografska kuća Brownswood Recordings potom objavljuje njezin nešto tradicionalniji debitantski album istog naslova, kao i drugi po redu te intenzivnije lirski obojen album If You Knew Her. Mnoge od skladbi Zare McFarlane odišu snagom i dubokom duhovnošću koja podsjeća na crnački spiritual jazz pokret u Americi sedamdesetih godina dvadesetog stoljeća.

Obdarena nevjerojatnim šarmom, McFarlaneova vješto spaja kompleksnost jazza s dubokom osjećajnošću, objedinjujući brojne utjecaje od reggaea do pop, folk i blues glazbe. Izdan zajedno s videom u povodu obilježavanja 50. obljetnice jamajčanske neovisnosti, njezin album If You Knew Her odmah je postao omiljen među obožavateljima i slušateljima radija. Njezina najnovija suradnja je skladba Because We Love It s glazbenom legendom Little Louie Vegom na njegovom albumu Starring XXVIII, koji je nominiran za nagradu Grammy. Trenutno radi na trećem studijskom albumu kojeg će diskografska kuća Brownswood Recordings izdati na jesen 2017. godine.

Ovaj nastup Zare McFarlane na Revelinu bio je pod pokroviteljstvom Mastercarda. Nakon ovog jazz koncerta, festivalsku publiku očekuje još samo Završni gala koncert večeras s početkom u 22:00 ispred crkve sv. Vlaha. Nastupit će, tradicionalno, Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem Alberta Veronesija, uz prošlogodišnjeg dobitnika Orlanda mladog ruskog violinista Alekseya Semenenka. Također, dodijelit će se Nagrade Orlando za najbolja ostvarenja u dramskom i glazbenom programu 68. Igara te zatvoriti omiljeni dubrovački festival.

K.L.

Gradska uprva odlučila je udovoljiti željama stanovnika koji gravitiraju Pilama, a glede zadržavanja na parkingu na Pilama gdje inače sat vremena parkiranja košta 75 kuna.

Tako će ubuduće na tom parkiralištu biti omogućeno zadržavanje bez naplate u razdoblju od 15 minuta od ulaska na parkiralište kako bi stanovnici tog predjela, ali i žitelji povijesne jezgre koji se nemaju gdje zaustaviti na Pilama za iste potrebe, imali vremena za ukrcaj ili iskrcaj spenze i sl.

Prijedlog ove odluke naći će se na idućoj sjednici Gradskog vijeća.

D.M.

Budući da je gradonačelnik Mato Franković u međuvremenu odlučio ipak ne ugasiti Dubrovačku razvojnu agenciju, DURA-u, u čijem su poslovanju internom, a potom i neovisnom revizijom utvrđene brojne nepravilnosti u radu, koje su se mahom odnosile na financijske malverzacije, DURA-ine neplaćene obveze pokrit će Grad Dubrovnik pozajmicom iz gradskog Proračuna u iznosu od 790 tisuća kuna.

Naime, pozajmica će proizaći iz Odluke o davanju suglasnosti za osiguravanje sredstava i sklapanje ugovora o pozajmici koju će usvojiti Gradsko vijeće.

Pozajmicu u iznosu od 790 tisuća kuna DURA će u gradski proračun nakon isteka počeka od godinu dana vratiti u roku 12 mjeseci kroz tri kvartalne uplate uz kamatnu stopu od 1 posto godišnje. Ugovor o pozajmici s DURA-om će potpisati gradonačelnik Mato Franković.

Inače, zbog nenamjenskog trošenja novca, a koje je utvrđeno i revizijom, nepodmirene obveze DURA-e iznose 789.405,42 kuna.

U aktu kojega će usvojit Vijeće navodi se kako bi se nepodmirivanjem nastalog dugovanja DURA dovela u situaciju da ne može realizirati započete projekte, a što bi svakako utjecalo na reputaciju Grada Dubrovnika u svim budućim prijavama projekata za financiranje iz EU fondova.  

Također se ističe kako je cilj da u doglednom razdoblju DURA započne poslovati na način da može biti samoodrživa za svoje vlastito financiranje te da ne ovisi o financijama Grada.