Požar koji je kasno poslijepodne izbio na otoku Mljetu u blizini Blata, odnosno između Blata i Ropa krenuo je prema uvali Sutmiholjska. Na terenu je cjelokupno ljudstvo Javne vatrogasne postrojbe Mljet s deset vozila, čijim pripadnicima su se pridružili i mještani i djelatnici Nacionalnog parka Mljet, a pomoć iz cijele županije očekuje se ujutro kada bi se gašenju trebali pridružiti i kanaderi.

Zasad, na svu sreću nije ugroženo niti jedno naselje, a na Mljetu večeras puše jak vjetar što otežava gašenje požara. Iako nema službenih informacija o uzroku ovog požara, prema neslužbenim informacijama velika je vjerojatnost da je uzrokovan iskrenjem s dalekovoda.

D.M.

Na paušalne ocjene lako se naviknuti recimo u điru placom ili na kafi u kakvom kafiću, ali kad se banalnosti mogu čuti od ministara već je to problem. Upravo takav biser provalio je ministar turizima Gari Cappelli, koji se dotaknuo Dubrovčana i gužvi.

Već neko vrijeme Cappelli u biti ustraje na izradi strategija o turizmu hrvatskih turističkih središta, a eto prekjučer je otišao korak dalje pitavši "Dubrovčane, bivše vlasti, zašto im je svake godine ostajalo po 100, 200 milijuna kuna u proračunu, a možda nisu na vrijeme reagirali u smislu infrastrukture, parkinga, dolazaka kruzera".

Na upit portala Dubrovnikpress.hr Ministarstvu turizma gdje se to može pronaći podatak kako je u proračunu ostajalo 100, 200 milijuna kuna, iz Ministarstva očekivano nisu odgovorili jer takva baljezgarija nema uporište. Što će uopće odgovoriti?! Je li mogao Cappelli izvaliti veću glupost o Dubrovniku, jer kao ministar Cappelli bi trebao znati o čemu govori i govoriti s odgovornošću, a ne bubati okolo bez ikakve odgovornosti napamet ciframa kako u Dubrovniku ostaje 100 do 200 milijuna nekakovog "viška" u proračunu, odnosno ne izlijetati eto tek tako da nešto kaže, usput okrznuvši "bivše vlasti".

U redu je da ministar Cappelli ima pravo na svoje mišljenje, ali onda je odabrao krivi posao. Naime, ima tu još jedan veći problem od samog pucanja ciframa kojemu je Cappelli očito sklon. Problem je kad ministar turizma kao prvi i osnovni problem u svojem sektoru za koji je zadužen baš navodi Dubrovnik, koji uz ovo lijepo uštimano ludilo antiturističkih zamjena teza sad ispada grad slučaj, problem broj jedan, a ne turistički gigant države koja od turizma živi.

No, i u tome smo uspjeli. U zemlji koja grca u dugovima, potpuno nesposobnoj da pokrene nekakav industrijski dio priče, koja dakle živi od turizma, sad smetaju gužve na mjesec, dva. Da nije smiješno, bilo bi žalosno. Ali, kad ministar turizma, dakle ne nekakav aktivistički "frik" s ulice, nego prva osoba zadužena za razvoj turističkih potencijala, nasjeda na istu priču o tako problematičnom Dubrovniku, pa napominje tobože neke nedostatke jer je to sad u modi, on zapravo radi štetu sektoru za koji je zadužen.

I dok Obrtnička i tehnička škola, recimo, svojim učenicima pruža mogućnost da sami osmisle i izrade vozilo na solarni pogon, s kojim će sudjelovati na državnom natjecanju, nažalost ne postaje ništa atraktivnija samim osmašima, koji tako radije biraju neka druga, naizgled atraktivnija zanimanja. Danas je počeo upisni rok, u Hrvatskoj je više od šest tisuća mjesta u srednjim školama ostalo nepopunjeno, a najviše u strukovnim školama.

Ravnatelj dubrovačke Obrtničke i tehničke škole Dinko Mandić za portal Dubrovnikpress.hr kazao je kako se ovaj problem osjeti i u Gradu.

- Zaista smo suočeni sa smanjenim interesom za naša strukovna zanimanja. Osobito ova trogodišnja. No, unatoč tome, u ljetnom upisnom roku je bio relativno dobar interes, odnosno do zaključenja upisa, na elektronskom portalu, imali smo praktički popunjena sva mjesta za strukovna i tehnička zanimanja koja nudimo. Međutim, odobren je dodatni razred u Turističkoj školi pa nas je to dovelo do toga da su učenici onda upisivali tu školu, a ne našu koja nudi njima očito manje atraktivna zanimanja. - rekao je Mandić.

- Smjer automehaničara i frizer nam je popunjen. No, kod elektromehaničara i elektroinstalatera ima slobodnih mjesta, kao i kod zanimanja kozmetičara, to je jedno novo zanimanje koje nudimo. Slobodna su i dva mjesta kod geodetskih tehničara. Tu je bio veliki interes u ljetnom upisnom roku, ali neki učenici nisu prelazili prag pa su odabrali nešto drugo, a i taj dodatni razred u Turističkoj školi nam je stvorio problem. - objasnio je Mandić.

No, kako pristupiti rješavanju ovoga problema?
- Pazite, polovina naših maturanata je zaposlena, neki i prije nego su dobili svjedodžbu. Što kazuje o tome da radnih mjesta ima, ali interes je slab. Morat ćemo razmisliti možda o sustavu stipendiranja. Vidjeti sa Županijom dubrovačko-neretvanskom, Gradom Dubrovnikom ili Obrtničkom komorom na koji način privući potencijalne obrtnike. - dodao je.

- Naši uspješni učenici i u financijskom smislu mogu biti ostvareniji od svojih vršnjaka koji upisuju fakultete. Dok ih ovi pozavršavaju, obrtnici mogu steči stan i ugledno poslovno ime. No, problem i dalje postoji. Morat ćemo pokrenuti dodatne aktivnosti u afirmaciji zanimanja koje nudimo učenicima. - pojasnio je Mandić.

Za kraj se i našalio.
- Učenici valjda neće raditi poslove koji zahtijevaju manualni rad rukama. Svi bi bili, kako u šali kažem, manekeni, manekenke i nogometaši. - zaključio je kroz šalu ravnatelj Dinko Mandić.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima održao je sastanak s ravnateljem Lučke uprave Dubrovnik Blažom Pezom na temu termina dolazaka brodova na kružnim putovanjima u sljedećim sezonama, kako piše u priopćenju iz gradske uprave, s naglaskom na 2018. godinu. odnosno na temu, stoji u priopćenju "trenutne situacije kojoj je Dubrovnik izložen zbog izražene dnevne koncentracije dolazaka cruise brodova i gužvi koje se pritom stvaraju, poglavito unutar povijesne jezgre i u kontaktnoj zoni".

U priopćenju tako stoji kako je ravnatelj Lučke uprave Blaž Pezo  izvijestio da su već poduzeti određeni koraci "u cilju ravnomjernijeg tjednog i dnevnog rasporeda ticanja brodova već za sezonu 2018. godine".

Gradonačelnik je, piše u priopćenju, "na sastanku kazao kako Grad Dubrovnik iznimno respektira cruising turizam i uvažava benefite koje ovaj vid turizma donosi ukupnoj privredi Dubrovnika, ali je istaknuo kako u danima vršnih opterećenja prometa, posebice tijekom srpnja i kolovoza, kada samo tijekom nekoliko jutarnjih sati u Grad uđe i preko sedam situća putnika s kruzera, uz oko 25 tisuća gostiju u različitim smještajnim objektima, to predstavlja problem za redovno funkcioniranje grada".

"Stoga je važno sustavno upravljati ovim vidom turističkog prometa kako bi se spriječile dalekosežne posljedice koje toliki priljev gostiju u povijesnu jezgru može imati na spomeničku i kulturnu baštinu Dubrovnika. Nadalje, istaknuo je gradonačelnik, ni sami gosti koji Dubrovnik posjećuju na brodovima za kružna putovanja, ne mogu doživjeti grad na najbolji način." - stoji u priopćenju.

"Rezultat dosadašnje prakse dolazaka brodova za posljedicu ima smanjenje kvalitete ukupne turističke usluge", navodi se u priopćenju uz izjavu gradonačelnika Frankovića kako „ovakvom praksom, koja je potpuno neodrživa, svim posjetiteljima, neovisno o načinu dolaska, ne pružamo najbolje iskustvo Dubrovnika“, Franković je kazao kako se "moramo orijentirati na smanjenje broja brodova koji uplovljavaju u jednom danu odnosno poticati njihovu disperziju na dnevnoj i tjednoj bazi".

- Šest ili sedam brodova dnevno ne može donijeti kvalitetniju uslugu, a upravo tome u ovom trenutku moramo težiti. - rekao je Franković te dodao kako to znači da i Lučka uprava mora biti spremna odreći se dijela prihoda.

Upozorio je i da se sve češćim medijskim napisima inozemnih medija o gužvama kojima je Dubrovnik izložen u sezoni stvara negativan imidž grada i potencijalno velika šteta za našu najistaknutiju privrednu granu.

"Gradonačelnik je ovom prilikom najavio kako će o stavovima Grada Dubrovnika žurno obavijestiti i CLIA-u (Cruise Lines International Association), najveće udruženje u cruise industriji na svijetu. Zaključio je kako cilj Grada nije odbijane gostiju nego pružanje veće razine kvalitete usluge i potpunog i cjelovitog iskustva ukupne i raznolike ponude Dubrovnika za sve svoje goste." - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.

D.M.

Popratni program 68. Dubrovačkih ljetnih igara završit će predstavljanjem obljetničke monografije Nagrada Orlando - 40 godina u četvrtak, s početkom u 20:30 sati u atriju palače Sponza.

Ovom monografijom Hrvatska radiotelevizija obilježava punih 40 godina neprekinutoga postojanja nagrade Orlando na jednom od najstarijih i najistaknutijih europskih kulturnih festivala, nagrade koja je postala institucija kojom se slave najbolja umjetnička postignuća u dramskom i glazbenom programu Dubrovačkih ljetnih igara. Nazvana je logično i efektno – Orlando – prema srednjovjekovnom vitezu koji stoljećima na kraju Straduna čuva Grad. Kako često biva, pokretači nisu niti slutili što su tada pokrenuli. Nagrada je zaživjela vlastitim životom i prerasla iz prestižnog priznanja u pravu instituciju, neodvojivo vezanu za Grad iz čijih je ulica, pretvorenih u ljetnu pozornicu, izniknula. Monografija je objavljena u nakladi Hrvatske radiotelevizije pod uredništvom Zorana Mihajlovića dok su suradnici i autori tekstova izdanja Hrvoje Ivanković, Željka Turčinović i Sanda Vojković koji će i predstaviti monografiju u Sponzi.

Povezanost Grada, Igara, Hrvatske radiotelevizije i naravno - umjetnika, potvrdit će brojni gosti na ovom predstavljanju među kojima će se naći i neki od dobitnika nagrade Orlando. Oni su svojim izvedbama doprinijeli da Dubrovačke ljetne igre postanu festival brojnih umjetničkih vrhunaca i utrli put generacijama stvaralaca i interpreta nakon sebe. Dok se iščekuju novi laureati koji će biti proglašeni 25. kolovoza ispred crkve sv. Vlaha uoči početka završnog gala koncerta, festivalska publika imat će priliku ovu večer u Sponzi uroniti u bogatu zajedničku povijest Igara i ove nagrade, a taj užitak nastaviti i dalje čitajući stranice ove vrijedne monografije.

K.L.

Nakon što su jutros obišli početak radova na uređenju dječjeg igrališta, koje koje će se nalaziti u sklopu vrtića u zgradama POS-a II u Novoj Mokošici, a o čemu možete više pročitati OVDJE, zamjenica gradonačelnika Orlanda Tokić, privremeni pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić i njegova pomoćnica Ružica Marković obišli su danas dječja igrališta u Zatonu i na Nuncijati.

Što se tiče igrališta radova na dječjem igralištu u Malom Zatonu, trenutačno se radi na uklanjanju dotrajalih sprava te pripremi terena za postavljanje novih dječjih sprava koje će primarno biti prilagođene djeci vrtićkog uzrasta obzirom na dječji vrtić koji se nalazi u blizini.

Renovaciju će doživjeti i dječje igralište na Nuncijati gdje su dotrajale sprave već uklonjene, a u tijeku je priprema terena za proširivanje postojećeg dječjeg igrališta na dio boćališta koje se nije koristilo. Osim dječjih sprava jedan dio igrališta će se urediti i postavit će se sprave za vanjsko vježbanje. Vrijednost radova je 250 tisuća kuna, a završetak radova planiran je do početka školske godine.

DPP

Po pitanju stanja zgrade Osnovne škole u Cavtatu situacija je ozbiljna, ozbiljno razmatramo mogućnost da nastavu prebacimo u škole u Čilipima i na Grudi, rekao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić za portal Dubrovnikpress.hr, nakon što je jučer održao sastanak sa županom Nikolom Dobroslavićem o lošem infrastrukturnom stanju ove škole.

Kako stoji na stranicama Županije dubrovačko-neretvanske, sastanku su nazočili i zamjenica župana Žaklina Marević,  v.d. pročelnica UO za obrazovanje, kulturu, znanost i sport Ana Čeović, ravnateljica Osnovne škole Cavtat Kate Kukuljica te ravnateljica Osnovne škole Gruda Zdenka Pivčić.

- Mogu reći da je sastanak bio učinkovit. Zaista je situacija ozbiljna i već smo izvijestili nadležno ministarstvo kako je u Cavtatu gotovo pa nemoguće održavati nastavu. Vjerojatno ćemo idući tjedan župan Dobroslavić i ja poći u ministrice na razgovor kako bi je daljnje izvijestili o stanju u školi. Lokalna, odnosno regionalna samouprava tu nije u mogućnosti financirati izgradnju škole, to je nemoguće uz sve obaveze koje imamo. Radi se tu o iznosu od 30 do 40 milijuna kuna. - rekao je Lasić.

- No, isto tako gotovo je nemoguće i u sadašnjim uvjetima održavati dalje nastavu. Nastojat ćemo prolongirati sve skupa još godinu dana, ali bit će to vrlo teško pa je premještanje nastave ozbiljna opcija. - najavio je Lasić.

Naveo je što je najveći problem.
- Mi sredstva ne možemo osigurati iz europskih fondova jer naši prijašnji pregovarački timovi nisu predvidjeli financiranje izgradnje osnovnih škola u Hrvatskoj putem EU fondova. Tako da smo uistinu u vrlo nezgodnoj situaciji. - objasnio je Lasić.

Ansambl Dialogos pod vodstvom Katarine Livljanić uz pijanista Danijela Detonija, priredio je sinoć, u atriju Kneževa dvora, posebnu glazbeno-scensku festivalsku večer. U sklopu glazbenog programa 68. Dubrovačkih ljetnih igara, umjetnički dvojac poveo je festivalsku publiku u intimnu glazbenu šetnju kroz pariške salone s početka 20. stoljeća, ususret pjesnicima, glazbenicima, glumcima i ekscentricima inspiriranima srednjim vijekom.

Pjevačica i muzikologinja Katarina Livljanić uvodno je objasnila koncept i ideju programa - koji se vrti oko iste osi, a to je kako 20. stoljeće vidi srednji vijek. Uz srednjovjekovne i neo-srednjovjekovne napjeve, na programu su bila i djela u kojima deklamacija i fragmenti gregorijanskih melodija ne služe samo revitalizaciji povijesnoga repertoara ili pak estetiziranoj glazbenoj arabeski, nego ponajprije užitku u sakralnim, erotskim i ironičnim scenama gdje je skoro nemoguće razlikovati pjev od govora, glume i igre, u virtuoznoj pratnji pijanista Danijela Detonija. Za kraj koncerta u Dvoru, umjetnici su na poklon publici izveli i Partie Carrèe Entre es Boudin Et Les Bouton.

Katarina Livljanić međunarodna je stručnjakinja za izvedbu gregorijanskoga korala i liturgijske glazbe ranoga srednjovjekovlja, a srednjovjekovnu glazbu i predaje na pariškome sveučilištu Sorbonne. S ansamblom Dialogos kojega je osnovala 1996., izvodi srednjovjekovni repertoar i vlastite originalne glazbeno-scenske projekte temeljene na srednjovjekovnim izvorima. Ansambl je nastupao u velikom broju europskih zemalja, u SAD-u, Kanadi, Sjevernoj Africi i Latinskoj Americi, uključujući brojne radijske i TV produkcije. Ansambl Dialogos podržava francusko Ministarstvo kulture i komunikacija.

K.L.

Popratni program 68. Dubrovačkih ljetnih igara u suradnji s udrugom Arterarij donosi izložbu fotografija Aljoše Rebolja Isklesano vrijeme - kazališni opus Tomaža Pandura u Hrvatskoj koja će biti otvorena u utorak, s početkom u 20 sati u atriju palače Sponza.

Tomaž Pandur bio je jedan od najznačajnijih suvremenih kazališnih redatelja koji je svojim radom i suradnjom s Hrvatskim narodnim kazalištem u Zagrebu, Dubrovačkim ljetnim igrama i brojnima drugima trajno obilježio i pridonio hrvatskoj kazališnoj sceni, a velik utjecaj ostvario i na brojnim inozemnim pozornicama. Smrt je Tomaža Pandura prerano i iznenada zadesila u dobi od 53. godine na probi Kralja Leara u Skopju. Publika i danas ima snažna sjećanja na prepoznatljivu Tomaževu estetiku i kazališni jezik, a umjetnici koji su imali prilike raditi s njim sjećaju se njegovog vizionarstva te jedinstvenog procesa izgradnje kazališnog narativa i slike u upečatljive, zaokružene te uvijek nove cjeline. Njegova Medeja premijerno izvedena na Lovrjencu 2012. s Almom Pricom u naslovnoj ulozi, a u koprodukciji Igara i HNK u Zagrebu, postala je predstava trajno urezana u memoriju festivalske publike.

O fotografijama Aljoše Rebolja, od kojih će dio biti prikazan na izložbi, Tomaž Pandur je u Madridu u srpnju 2010. godine zapisao: ''Što osvjetljava naše snove koji se odvijaju u potpunoj tami, zatvoreni iza naših očiju? Sjećanje na svjetlost koje više nema, ili svjetlost budućnosti koju posudimo kao avans protiv sutrašnjega dana koji tek treba svanuti? Vidiš trenutke koji bi bili izgubljeni u vremenu kao suze na kiši da ih nisi ulovio u pravom, svetom času i isklesao ih u slike – arhetipske, praiskonske slike koje obitavaju u mom kazalištu. Slike koje nikad prije nismo vidjeli. Heksagram trenutka. Uvida u centar vremena. Entitet vremena u kazališnom prostoru postaje: vrijemeprostorkazalište, vrijemeprostor ekstrahirane matrice, čist čin koji u utjecajima emotivnih stanja otkriva mirnoću u pokretu, a u mirnoći trajni pokret. Tijelo daje konture profilu vremena. Mi nismo jedini koji gledaju u oči ove nepokolebljive prošlosti i budućnosti. Vrijeme sjećanja. Slike misli u pokretu, prenosive u vječnost. (...) Tvoje fotografije, tvoje “skulpture vremena” ispred nas su slike iz kozmičke matrice, sjećanja na možebitnu budućnost, pejsaži aktivnih misli koje nevjerojatnom brzinom putuju kroz zrak – nijemi zrak, sastavljen od slika. Fotografiraš svijet kojeg poznaješ, fotografiraš svijet kojeg stvaraš. Tvoje vrijeme i tvoja sjećanja teku, jedno u drugo. U fotografije stvarnosti koje postaju Kazalište.''

Izložbu koja je prvo u svibnju bila predstavljena u Laubi, svojom su podrškom omogućili Veleposlanstvo Republike Slovenije u Zagrebu, Web2Print, Printera i Pandur Theaters. Izložba će na Dubrovačkim ljetnim igrama za festivalsku publiku biti otvorena do 1. rujna, svakim danom od 18 do 22 sata.

K.L.

U Gradu je i danas "žuti alarm", odnosno broj posjetitelja dosegao je nešto iza 13 sati brojku od sedam tisuća ljudi.

Jučer ih je u isto vrijeme bilo više od 9300, a danas u Dubrovniku na vezu i sidru nema značajnijih kruzera dok su jučer bila dva veća kruzera u gruškoj luci i lošije vrijeme nego danas, što znatno utječe na broj posjetitelja s obzirom da stacionirani gosti kod takvog vremena izbjegavaju odlazak na kupanje.

D.M.

Reorganizacija gradske uprave bit će na dnevnom redu sjednice Gradskog vijeća zakazane za kraj kolovoza, potvrdio je nedavno predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica. Inače, reorganizacija se očekuje još otkad je Mato Franković, nedugo nakon stupanja na gradonačelničku dužnost, tada aktualne pročelnike imenovao privremenima. Neki od novih pročelnika već su stigli u gradsku upravu, a većina starih pročelnika bit će raspoređena na mjesta savjetnika ili zamjenika novih pročelnika, neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr.

Od starih pročelnika Silva Vlašić ostat će na mjestu pročelnice Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje. Može se čuti i kako će Ana Hilje zadržati poziciju pročelnice UO za kulturu. Nije sigurno da će najdugovječniji među pročelnicima, Miho Katičić ponovno biti imenovan za pročelnika UO za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo.

Inače, neki od novih pročelnika već su ušli u gradsku upravu, poput Marijete Hladilo koja već neko vrijeme obavlja dužnost privremene pročelnice Upravnog odjela za poslove gradonačelnika. Riječ je o odjelu kojega je donedavno vodio Igor Deranja. Hladilo je u gradsku upravu došla iz županijske uprave gdje je bila pročelnica UO za obrazovanje, kulturu i sport.

Dugogodišnja savjetnica za protokol i odnose s javnošću u Županiji Dubrovačko-neretvanskoj Zrinka Raguž, koja je neko vrijeme obnašala funkciju vršiteljice dužnosti pročelnice UO za poslove župana i Županijske skupštine u Gradskoj će upravi biti imenovana za pročelnicu novog gradskog upravnog odjela, a koji će se baviti povlačenjem sredstava iz fondova Europske unije.

Bivši pročelnik Zdenko Medović ponovno će preuzeti resor kojega je vodio dok ga bivši gradonačelnik Andro Vlahušić s tog mjesta nije smijenio, a riječ je u UO za gospodarenje nekretninama.

Nije poznato tko će preuzeti najvažniji gradski upravni odjel, onaj za proračun, financije i naplatu kojega je donedavno vodila Anita Burić. No, svojevremeno se špekuliralo kako će za pročelnika tog odjela biti imenovan Zdenko Medović, a navodilo se i ime Ivana Maslaća, diplomiranog ekonomiste koji vodi financije u Upravnom odjelu za promet, stanogradnju i razvojne projekte pred kojim je također rekonstrukcija.

Komunalni odjel kako doznaje portal Dubrovnikpress.hr pripao je DDS-u, a preuzet će ga Zlatko Uršić. On je navodno zaposlenima u Pogrebnom poduzeću Boninovo već najavio kako odlazi na novu dužnost. Tko će biti novi direktor Boninova još nije poznato.

Marko Miljanić, koji je donedavno vodio komunalni odjel, preuzet će UO za poduzetništvo, turizam i more koji je prema raspodjeli pripao DUSTRA-i.

Ni Jelena Lončarić navodno neće ponovno biti imenovana pročelnicom UO za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša. Iz gradske uprave se može čuti kako je to mjesto nuđeno Niki Sudarević, koja je taj odjel vodila za mandata bivše gradonačelnice Dubravke Šuice.

U svakom slučaju reorganizaciju gradske uprave slijedit će i nova sistematizacija radnih mjesta.

Jutros je gorilo između Orašca i Gromače. Naime, JVP Dubrovački vatrogasci dojavu o požaru primili su 9.12 sati, a na intervenciju su izašla četiri vozila s deset vatrogasaca. Požar je lokaliziran u 9.35 sati.

"Požar je u potpunosti ugašen u 10.30 sati. Opožarena površina je cca 50x40 metara."- navelis u Dubrovački vatrogasci.

DPP