Župan Nikola Dobroslavić sudjelovao je u radu sastanka Upravnog odbora Jadransko-jonske euroregije u Bruxellesu. Na sastanku se raspravljalo o budućim aktivnostima Udruge, financijskom planu te aktiviranju tematskih komisija za turizam i kulturu te transport i infrastrukturu, a najavljeno je i sudjelovanje Udruge u više europskih i prekograničnih projekata teritorijalne suradnje.

Na sastanku je istaknuta potreba udruživanja znanja, iskustva i stručnosti regija, gradova, gospodarskih komora i sveučilišta s prostora Jadransko-jonske regije kroz zajedničku inicijativu AI-NURECC.

Također, interes za članstvom iskazale su još dvije županije iz BiH; Unsko-sanska i Hercegbosanska županija, kao i regija Kalabrija iz Talijanske Republike čiji će se zahtjevi uključiti u dnevni red sljedeće skupštine Udruge koja danas broji ukupno 29 članica lokalne i regionalne samouprave iz Hrvatske, Italije, Bosne i Hercegovine, Crne gore, Albanije i Grčke

G.C.

Oko podne okončana je potraga za nesretnim 34-godišnjim Čehom A.H. koji je pronađen mrtav u moru, a koji se sinoć zabio petmetarskim gumenjakom u desetmetarsku brodicu na kojoj je bila četvteročlana obitelj, dvoje djece i dvoje odraslih, prema neslužbenim informacijama, iz Opuzena s mjestom prebivališta u Zagrebu. Na svu sreću nitko na brodici nije ozlijeđen.

Nakon prvih informacija s Pelješca, gdje se nesreća, oko tri stotine metara od obale pokraj Kučišta, sinoć dogodila, o čemu je dojavljeno u 22.37 sati, dolaze danas i prve neslužbene informacije o detaljima ove nesreće.

Tako se može doznati da je vidljivost za noćne uvjete bila dobra,a nesretni Čeh se zabio u brodicu koja je, prema neslužbenim informacijama, bila dobro osvijetljena.

Nakon sudara gumenjak je nastavio ploviti pa je navodno tek naknadno njegovo nekontrolirano kretanje ukazalo kako na gumenjaku više nema skipera.

Očevici nesreće s Pelješca prepričavaju i kako je netom prije nesreće na gumenjaku bilo još nekoliko ljudi koje je nestali Čeh prevezao i nakon toga nastavio ploviti sam do sudara s brodicom.  

U koordiniranoj potrazi za nestalim skiperom gumenjaka bila su uključena i plovila Hrvatske gorske službe spašavanja i komercijalne spasilačke tvrtke „SeaHelp“ te sedam privatnih brodica.

Obje brodice trenutno su na vezu pod policijskim osiguranjem, a Općinsko državno odvjetništvo provodi očevid o uzrocima ove pomorske nesreće u suradnji sa službenicima Policijske uprave Dubrovačko – neretvanske i službenicima Lučke kapetanije Dubrovnik. 

D.M.

Izložba dubrovačke slikarice Nikoline Nine Šimunović naziva Jedno ljeto u gradu otvorena je u sklopu popratnog programa 68. Dubrovačkih ljetnih igara sinoć, u atriju palače Sponza, a moći će se razgledati do 29. srpnja.

Kao što naziv izložbe daje naslutiti, slikarica je pri stvaranju ovih četrnaest platna velikih formata, nastalih tijekom 2016 i 2017. godine, bila inspirirana Gradom pa slike nose nazive poput: „Korta“, „Pogled kroz prozor“, „Stijena“, „Osamljena kupačica“ ili „Sanjam“, a upravo to umijeće kojim nas Nina uspijeva uvući u svoje snove istaknuo je i autor teksta kataloga Andrija Seifried te dodao: „Svjetlost ponire u boju (more), prelama i pretapa se te s reljefnom strukturom namaza na platnu stvara nijanse različitih tonova. Sve to budi u nama različite konotacije, rasplamsava maštu te tako i sami postajemo uvučeni u slikaričine snove koji nam se sada i ovdje otvaraju i postaju našima.“ Izložba u Sponzi ostaje otvorena do 29. srpnja, a nakon toga bit će otvorena i u Zagrebu, u rujnu u studiju Moderne galerije „Josip Račić“. 
U sklopu popratnog programa Igara očekuje se još otvaranje velike izložbe Antuna Masle povodom njegove pedesete obljetnice smrti, zatim otvaranje izložbe skulptura Jagode Buić u Svetom Stjepanu u Pustijerni te izložba fotografija Aljoše Rebolja posvećena Tomažu Panduru.

K.L.

Samostalna izložba zagrebačkog likovnog umjetnika Antona Vrlića otvorit će se u Domu Marina Držića u petak u 20 sati. Kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol.

Izložbu čini tridesetak staklenih skulptura, objekata i kompozicija unutar kojih su inkorporirani faksimili publikacija i književnih djela izravno ili posredno vezanih uz život i djelovanje Marina Držića. Samostalna izložba Antona Vrlića povodom obilježavanja 450. obljetnice smrti Marina Držića (1567.-2017.) nudi nov, svjež i inovativan pogled na opus Marina Držića. Kao učenik najdosljednijeg obrađivača stakla u hrvatskoj suvremenoj umjetnosti profesora Raoula Goldonija akademski umjetnik Anton Vrlić osmislio je izložbu koja kroz tajne stakla i mogućnosti njegove obrade likovno interpretira i stavlja u fokus Držićevo djelo. Dodatna vrijednost ciklusa leži u neobičnosti izložbe koja se ne svodi na puko izlaganje gotovih primjeraka umjetničkih radova, već elementi stakla funkcioniraju samo i isključivo u direktnoj komunikaciji i suodnosu s Držićevim djelom prezentiranim u Domu Marina Držića. Staklo, svjetlo, voda i sol ključni su likovni elementi pomoću kojih Anton Vrlić na posve nov i neočekivan način povezuje karakteristike života i djela Marina Držića i renesansnog Dubrovnika ujedinjujući pritom likovnost, književnost i simboliku života. Cjelovitost ambijenta obogaćenog različitim svjetlosnim efektima i staklenim instalacijama ima za cilj usmjeravanje pažnje promatrača na Držićevo djelo doživljeno na posve nov način kroz suvremeni likovni izričaj neuobičajenog kiparskog medija stakla.

Iz predgovora katalogu kustosice Sonje Švec Španjol: „Izložba Ostakljeni Držić djeluje poput znanstvenog laboratorija u kojem je Marin Držić predmet istraživanja, staklo medij kojim se istražuje, a likovnost područje u kojem se manifestiraju rezultati istraživanja. Proučavajući Držićev opus i koristeći faksimile vlastoručno pisanih i potpisanih tekstova, izvornih rukopisa i publikacija Držićevih djela Anton Vrlić pristupa staklu kao sredstvu za otvaranje posve nove dimenzije pogleda na Držićevo djelo. Tekstovi, slova, slogovi i rečenice za Vrlića imaju posebno simboličko značenje, kao i mogućnost vlastitog sagledavanja sadržaja različitih umjetničkih disciplina. Klasična percepcija pisane riječi biva izmještena iz svojeg uobičajenog oblika u novi vid "čitanja" – staklo postaje osnovni medij putem kojeg promatrač spoznaje tekst. Doživljaj gledanja i čitanja teksta oplemenjen je prostorom transparentnosti, čistoće i loma svjetlosti kroz jedinstvene staklene oblike – ploče, kocke, grumenja, štapiće i stakleni krš.“

Anton Vrlić rođen je 1957. godine u Splitu. Na ALU u Zagrebu diplomirao je slikarstvo u klasi prof. Raoula Goldonija 1982. godine. Od završetka studija do danas kontinuirano se bavi slikarstvom, a posljednja dva desetljeća osobito istražuje medij stakla, u kojem je ostvario niz zapaženih izložbi i autorskih radova u različitim tehnikama izražavanja. Od 2007. godine zaposlen je na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci gdje predaje kolegije Slikarstvo i Staklo. Od 2002. godine vanjski je suradnik Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu gdje je nositelj izbornog kolegija Tehnike i umjetnost stakla. Do sada je izlagao na 66 samostalnih i više od stotinu i pedeset grupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Za svoj je rad više puta bio nagrađivan. Godine 2009. izdana je monografija Anton Vrlić autora Borivoja Popovčaka u izdanju NSK i Knjigre iz Zagreba. Djela mu se nalaze u mnogim muzejskim i galerijskim zbirkama u zemlji i inozemstvu.

DMD

Ravnatelj Županijske lučke uprave Dubrovnik Željko Dadić i Ministar mora prometa i infrastrukture Oleg Butković potpisali su u Zadru milijun kuna vrijedan Ugovor o financiranju izgradnje ribarske luke u Sustjepanu.

Rok korištenja sredstava je 30. lipnja 2020. godine, a potpisanim Ugovorom omogućiti će se i sufinanciranje izrade projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju ribarske infrastrukture i potrebe prijave projekata koji će se financirati sredstvima Operativnog programa za pomorstvo i ribarstvo 2014.-2020. godine.

Potpisivanjem Ugovora otvara se mogućnost za dobivanje namjenskih sredstava iz EU fondova kojima bi se ribarske luke dogradile i opremile, a svečanosti su prisustvovali i državna tajnica za more Maja Markovčić Kostelac, pomoćnici ministra Siniša Orlić i Josip Bilaver, župan Zadarske županije Božidar Longin te gradonačelnik Grada Zadra Branko Dukić.

G.C.

Nakon sudara brodice pod hrvatskom zastavom, dužine 10,6 metara, snage porivnog stroja 104 kW i češkog petmetarskog gumenjaka, pogonjenog motorom snage 56 kW, u blizini Kučišta, na poluotoku Pelješcu, traga se 34-godišnjim Čehom A.H. Naime, sinoć u 22.37 sati dogodila se pomorska nesreća u kojoj je do sudara plovila došlo oko tri stotine metara od obale nakon čega je neozlijeđena spašena četveročlana obitelj, dvoje odraslih i dvoje djece s brodice, svi hrvatski državljani, dok je češki državljanin, koji je bio sam u gumenjaku, nestao u moru i traje akcija spašavanja i traganja.
 
U koordiniranu potragu uključena su i plovila Hrvatske gorske službe spašavanja i komercijalne spasilačke tvrtke „SeaHelp“. U području potrage, za sada, uz sva službena plovila uključeno je i sedam privatnih brodica.

Obje brodice trenutno su na vezu pod policijskim osiguranjem, a Općinsko državno odvjetništvo provodi očevid o uzrocima ove pomorske nesreće u suradnji sa službenicima Policijske uprave Dubrovačko – neretvanske i službenicima Lučke kapetanije Dubrovnik.

V.S.

Poskupit će parking u nultoj zoni i to s 40 na 75 kuna po satu, naravno ukoliko većina u Gradskom vijeću na sjednici 21. srpnja usvoji Prijedlog zaključka o donošenju Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o organizaciji i načinu naplate i kontrole parkiranja u Gradu Dubrovniku.

Područje nulte zone obuhvaća izvanulično parkiralište Iza Grada, odnosno parkiralište Pile te ulično parkiralište u Ulici branitelja Dubrovnika na južnoj strani od kućnog broja 19 do kućnog broja 23.

Osim satne karte, koja će u nultoj zoni od 1. svibnja do 31. listopada umjesto dosadašnji 40 iznositi 75 kuna po satu, poskupit će i višesatne karte i to s dosadašnjih 800 na 1.500 kuna, koliko će stajati i dnevna karta.

U gradskoj upravi odluku o poskupljenju parkinga u nultoj zoni obrazlažu povećanom potrebom za dostupnim parkirnim mjestima za što veći broj korisnika te zbog brže protočnosti vozila, odnosno smanjenja gužvi i lakšeg pronalaženja parkinih mjesta.

Inače i sam je gradonačelnik Mato Franković još na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća najavio kako se parking na Pilama treba isključivo služiti za naplatu. Tada je najavio kako automobil kojim se koristio bivši gradonačenik neće više biti parkiran na parkiralištu na Pilama na kojem je imao osigurano parkirno mjesto.

Kanađanin Cameron Neil Smith milijunti je putnik pristigao u Zračnu luku Dubrovnik u 2017. godini. On je došao na letu Turskih Airlinesa iz Istanbula. Milijuntog putnika u Zračnoj luci Dubrovnik ove godine dočekali su 15 dana ranije nego lani.

- Prvi put sam u Dubrovniku. Bit ću tu tri tjedna i jako se veselim vidjeti Dubrovnik. - rekao je Cameron Smith, koji je bio vidno iznenađen svom pažnjom koju je izazvao u Zračnoj luci Dubrovnik.

- Ove godine milijuntog putnika dočekali smo čak dva tjedna ranije nego u 2016. On je stigao na letu našeg partnera Turkish Airlinesa za kojega moram reći kako ima sjajan rast poslovanja i bilježi čak 84 posto više putnika u lipnju u ZL Dubrovnik. Također, najavljujemo i aktivniju zimu nego prošle godine. Turkish Airlines je najavio uvođenje još jednog leta i sad će ih biti četiri tjedno. Tu je i let Croatia Airlinesa prema Frankfurtu, kao i naša suradnja s British Airwaysom. Sve to skupa čini da imamo cjelogodišnje poslovanje. - objasnio je direktor Zračne luke Dubrovnik Roo Tolić.

- Nevezano za ovaj događaj, u proteklom tjednu otvorili smo ponude za najveći ikad raspisani natječaj u vrijednosti preko 100 milijuna eura a to je rekonstrukcija uzletno-sletne staze i cijeli niz projekata koji će se odvijati na zračnoj strani, ali i projekt izgradnje upravne zgrade, kao i projekti koji će poboljšati sigurnost u ZL. Na natječaj javila su se dva velika konzorcija koja nam jamče da ćemo imati ozbiljnog izvođača radova. - kazao je Tolić.

Roko Tolić je Smithu uručio i niz poklona, a milijuntog putnika, između ostalih, dočekali su i predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica, direktorica Turističke zajednice Grada Dubrovnika Romana Vlašić, zamjenik župana Joško Cebalo i zamjenik načelnika Općine Konavle Ivo Radonić.

V.Salvia

Baš kao Dubrovnik i Venecija već nekoliko godina nastoji umanjiti gužve turista od kojih veliki broj stiže kruzerima. Rješenje traže i brojačima turista. Naime, brojače turista s ciljem upravljanja dolazaka u povijesnu jezgru uvela je bivša gradska uprava na čelu s ondašnjim gradonačelnikom Androm Vlahušićem. A upravo je Vlahušić potaknuo gradonačelnika Venecije Luigija Brugnara na implementaciju brojača u tom turistima zagušenom gradu.
 
No, za razliku od dubrovačke povijesne jezgre za koju je zamišljeno kako turisti ne bi mogli ulaziti nakon što broj posjetitelja dosegne određeni maksimum, u Veneciji će se broj turista u realnom vremenu objavljivati na službenim stranicama toga grada te tamošnjim portalima, a kako bi građani i posjetitelji izbjegavali odlaziti na mjesta koja vrve turistima, navode talijanski portali.

Naime, broj turista u Veneciji dnevno naraste i do 60 tisuća pa će brojači biti postavljeni na mjestima na kojima ih se okuplja najviše.

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i Udruga Hyla kroz duži niz godina ulažu znatne napore na polju istraživanja i zaštite riječne kornjače i barske kornjače u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

Riječna kornjača (Mauremys rivulata) i barska kornjača (Emys orbicularis) jedine su autohtone vrste slatkovodnih kornjača u Hrvatskoj, a obje vrste žive samo na području Dubrovačko-neretvanske županije. Strogo su zaštićene zakonskim propisima Republike Hrvatske te su ciljne vrste očuvanja ekološke mreže Europske unije (Natura 2000). Naseljavaju Konavosko i Stonsko polje te dijelove delte rijeke Neretve. Uz navedene lokalitete, riječna dolazi u tri lokve na području sela Majkovi, a barska na otocima Mljetu i Korčuli. Sve populacije nisu u najboljem stanju, a posljednjih godina nisu pronađene u nekim područjima koja su naseljavale u prošlosti te postoji mogućnost kako su na njima potpuno izumrle. To se posebno odnosi na riječnu kornjaču koja za razliku od široko rasprostranjene barske, naseljava samo manji dio južne Europe, a sjevernu i zapadnu granicu njene rasprostranjenosti čini upravo Dubrovačko-neretvanska županija.

Živi svijet lokvi i drugih slatkovodnih staništa, uz već utvrđene prijetnje poput ribolovnih alata (vrše i mreže), betoniranja obala i fragmentacije staništa već prirodno izoliranih populacija, pod sve je većim pritiskom i zbog porasta unošenja alohtonih vrsta. Takvi su primjeri crvenouha i žutouha kornjača, podvrste izvorno sjevernoameričke vrste znanstvenog naziva Trachemys scripta. Već duži niz godina ovi se popularni kućni ljubimci namjerno puštaju u slatke vode diljem svijeta, pa tako i u Županiji. Isprva male i dugačke svega nekoliko centimetara, kroz nekoliko godina dosegnu nešto veće dimenzije te takve mnogim vlasnicima postanu problem, koji pogrešno pokušaju riješiti puštanjem životinja u prirodu. Unesene vrste postaju poseban problem ukoliko se u novom staništu počnu razmnožavati, a takav je slučaj djelatnik Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije zabilježio u zagrebačkom parku Bundek.

Crvenouha kornjača opažena je za vrijeme polaganja jaja na obali jezera, a o događaju su odmah obaviješteni članovi Udruge Hyla koji s djelatnicima Javne ustanove već godinama rade na zaštiti i očuvanju barske kornjače i riječne kornjače u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Iako na ovom području razmnožavanje crvenouhe kornjače još uvijek nije potvrđeno, sve veći broj zabilježenih jedinki drži se potencijalno značajnom prijetnjom.

Ovim putem apeliraju se stanovnici Dubrovačko- neretvanske županije da alohtone vrste ne puštaju u prirodu. To se posebno odnosi na navedene kornjače, ali i ribe čije se predstavnike iz različitih dijelova svijeta sve češće nalazi u slatkim vodama ovog područja. Puštanje u prirodu neželjenih kućnih ljubimaca, pokušaji kontrole komaraca i ostalih kukaca nastanjivanjem drugih vrsta u njihova staništa, ili pak vjerovanje kako će nove vrste povećati postojeću bioraznolikost, samo su neki od načina kojima alohtone vrste dospijevaju u nova staništa. Osim što se radi o nezakonitoj radnji, sigurno je i da će ukoliko se prilagode novom staništu, imati negativan utjecaj na postojeću bioraznolikost. Tada ih se osim alohtonim ili nezavičajnim naziva i invazivnim vrstama, a njihova kontrola i suzbijanje jedan je od najvećih izazova zaštite prirode u Europi.

G.C.

Prva dramska izvedba na 68. Dubrovačkim ljetnim igrama, višestruko nagrađivana predstava Hinkemann u režiji Igora Vuka Torbice i izvedbi Zagrebačkog kazališta mladih, sinoć, na taraci tvrđave Revelin, pozdravljena je ovacijama kako domaće tako i inozemne festivalske publike,.

Predstava nastaloj prema ekspresionističkoj i antiratnoj drami Njemački Hinkemann Ernsta Tollera, u dramaturgiji Katarine Pejović te režiji jednog od najistaknutijih beogradskih redatelja mlađe generacije Igora Vuka Torbice natjerala je festivalsku publiku na razmišljanje i potakla na preispitivanje nekih ustaljenih poimanja svijeta, a na osobit način rata koji je opisan i kao stvaralačka sila. Dramski ansambl ZKM-a na taraci Revelina držao je festivalsku publiku u napetosti, na trenutke izazivajući osjećaje tuge, gnušanja, ali i smijeha. Izmjena emocija na sceni popraćena je izmjenom emocija kod publike koja je disala s glumcima, stoga ovacije na kraju nisu bile nimalo iznenađujuće.

Sjajne uloge ostvarili su Rakan Rushaidat kao Hinkemann i Ozren Grabarić kao Majstor ceremonije, ali i cijeli ansambl: Mia Biondić, Frano Mašković, Doris Šarić Kukuljica, Milica Manojlović, Dado Ćosić, Jasmin Telalović, Petar Leventić, Milivoj Beader, Vedran Živolić, Marica Vidušić Vrdoljak i Nađa Perišić Radović. Hvaljenu scenografiju potpisuje Branko Hojnik, kostimografiju Doris Kristić, a oblikovanje scenskog pokreta Blaženka Kovač Carić. Autori glazbe su braća Alen i Nenad Sinkauz, dok je svjetlo oblikovao Aleksandar Čavlek.

Ovo gostovanje Zagrebačkog kazališta mladih pod pokroviteljstvom Grada Zagreba predstavlja sjajan početak dramskog programa Igara koji se nastavlja 22. srpnja s hvaljenom predstavom Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu Tri zime Tene Štivičić, a u režiji Ivice Buljana.

K.L.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković obišao je danas plažu Sumratin u Uvali Lapad gdje se susreo s predstavnicima investitora i koncesionara kupališta, piše u priopćenju iz Grada Dubrovnika. Gradonačelnik Franković se prilikom obilaska i osobno uvjerio da su na koncesijskom području u tijeku završni radovi na uređenju plažnih objekata, čišćenje i užurbane pripreme za skoro otvaranje.

Predstavnici investitora upoznali su s gradonačelnika i s hortikulturnim rješenjem koje se u trenutno implementira na jednom od područja unutar obuhvata plaže. Najavljeno je i da će se odmah po završetku glavne sezone posaditi dodatnih više desetaka stabala maslina starijih od 30 godina što će dati novu dimenziju ukupnom izgledu cijelog prostora.

"Tehnički pregled od strane nadležnog odjela Grada Dubrovnika održan je u utorak, 11. srpnja. Investitoru je naloženo završiti proces pribavljanja potrebnih suglasnosti i dokumentacije koju u okviru svojih nadležnosti izdaju druga tijela što se investitor obvezao napraviti u najkraćem mogućem roku kada će se ponoviti tehnički pregled te pristupiti izradi uporabne dozvole kako bi plaža što prije bila u funkciji i dostupna građanima i turistima." - piše u priopćenju.

- Plaža u Uvali Lapad površinom je trostruko veća od prijašnje i uvjeren sam da će obogatiti ukupnu ponudu kupališnih i rekreacijskih sadržaja te osigurati novu kvalitetu turističkog proizvoda Dubrovnika. - kazao je gradonačelnik Mato Franković te dodao kako će nova plaža biti potpuno otvorena prema građanima i posjetiteljima, a ulaz na plažu neće se naplaćivati, što je važan segment ovog projekta, piše u priopćenju

- Očekujem od svih nositelja koncesijskih odobrenja i koncesija na pomorskom dobru da se ponašaju sukladno izdanim odobrenjima i koncesijama te da prilikom obavljana odobrene gospodarske djelatnosti na pomorskom dobru u nijednom smislu ne priječe prava i slobode građana Grada Dubrovnika. - poručio je ovom prilikom gradonačelnik.

"Vezano uz produljenje radova na obuhvatu plaže gradonačelnik je kazao i da je, sukladno izvidu i pozitivnom mišljenju Služe komunalnog redarstva investitoru odobreno izvođenje radova budući da je riječ o završnim radovima, koji se u smislu Odluke o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova na području Grada Dubrovnika ne smatraju radovima na koje se odnosi privremena zabrana izvođenja." - piše u priopćenju.

DPP