Ogorčeni stanjem na istezalištu za barke na Batali, članovima kluba Batala i korisnicima istezališta nije preostalo ništa drugo nego uputiti pismo koje su, osim medijima, od kojih zasa nitko nije želio pismo objaviti, poslali ravnatelju Luke Dubrovnik Božu Memedu, a na znanje i ravnatelju Lučke uprave Dubrovnik Blažu Pezu te županu Dubrovačko-neretvanske županije Nikoli Dobroslaviću i dubrovačkom gradonačelniku Matu Frankoviću. Oni u pismu upozoravaju kako je istezalište Batala „nova opasna Grabovica u centru Grada Dubrovnika na sramotu svih nas“.

„U dobroj vjeri želimo Vas obavijestiti kao primatelja koncesije o stvarnim događanjima koji se u posljednje vrijeme, i to sve intenzivnije događaju na istezalištu baraka na Batali, Lapadska obala 3, Dubrovnik.  
Primjetno je već od prošle godine da ste kao koncesionar ovog istezališta za male brodice komercijalizirali isto, tj. veliki dio operativnog prostora ustupili privatnim vlasnicima „skutera“ (komercijalne svrhe) koji svakodnevno troše kubike vode za pranje svojih skutera i jutrom i uvečer, dok je nama vlasnicima malih brodica skinut „rubinet“ tako da se danas ne može napiti ni vode dok na velikim temperaturama radimo na uređenju naših baraka ili bi htjeli ulit bocu vode.“ – pišu korisnici istezališta na Batali gdje je koncesionar Luka Dubrovnik.

Nadalje korisnici se žale i na brušenje plastike, ali više od toga bole dvostruki kriteriji i što ih koncesionar Luka Dubrovnik navodno penalizira, pa pišu:
„Pojedine brodice stoje, zimuju i više od godine dana na predmetnom istezalištu dok se nama „malim ljudima“ naplaćuje prekoračenje/stajanje brodice i manje od jednog sata.“

Kako Luka Dubrovnik upravlja istezalištem možda najbolje opisuje i to što karić za izvlačenje barki, navodi se u pismu, nije u funkciji pa direktoru Luke Dubrovnik Božidaru Memedu pišu:
„Gosp. direktore Luke Dubrovnik, niste sposobni osposobiti karić za izvlačenje baraka skoro mjesec dana ili to ne želite, već nam sada usluge izvlačenja baraka namećete plaćanjem (dizalice) usluge firme „Grbić“, a koja je, usput rečeno, zimi radila na izvlačenju/porinuću brodica na Batahovini iz porta tijekom snimanja filma na Vašem koncesionarskom području, i plus nam zaračunavate troškove za vodu u iznosu od 200 kuna.“

Korisnici nadalje navode kako je nije bilo sve idealno ni dok je istezalištem upravljalo PŠRD Batala te da je karić za izvlačenje barka isto tako bio onesposobljen ponekad, ali i da to ne bi trajalo više dva dana.

„A danas… Pogoduje li se to nekome, direktore?“ – pitaju Batalaši.

„I na kraju, građani Grada, prijatelji i članovi kluba Batala, korisnici istezališta, pitamo se do kada ovako, te zato ovo pismo „na znanje“ upućujemo i ravnatelju Lučke uprave Dubrovnik (davatelju koncesije), Županu DNŽ, gradonačelniku Grada Dubrovnika, ekološkim udrugama i medijima jer danas imamo novu, opasnu Grabovicu u centru Grada na sramotu svih nas“, naveli su u pismu.

I dok, prema korisnicima i članovima kluba na Batali, očito vlada kaos i bezakonje, nadležni, a prozvani u pismu nisu odgovarali na pozive. Naime, ravnatelj Lučke uprave Dubrovnik Blaž Pezo nije odgovorio na poziv, gradonačelnikova glasnogovornica kao ni sam gradonačelnik nisu odgovarali na pozive, dok je župan Nikola Dobroslavić bio odsutan.

Javio se tek ravnatelj Luke Dubrovnik Božo Memed. No, o stanju na Batali nije mogao detaljnije govoriti, jer je u trenutku poziva bio u Zagrebu, pa je kazao kako još uvijek nije pročitao pismo koje su mu putili korisnici istezališta i članovi kluba. Ipak, istaknuo je kako se nitko od njih nema razloga žaliti.

- Nisam vidio pismo, tako da ne mogu reći o čemu se točno radi, ali znam sigurno da se nemaju na što žaliti.- kazao je ravnatelj Luke Dubrovnik Božo Memed.

Inače od preuzimanja istezališta na Batali od strane Luke Dubrovnik kao koncesionara taj predio izglada kao koncentracijski logor, opasan ogradom, srušena je kućica u kojoj je djelovalo PŠRD Batala, kao i kameni stol koji je služio svima. Očekuje se da će Božidar Memed imati što reći, nakon što pročita pismo koje navodno nije pročitao kada je dobio poziv od portala Dubrovnikpress.hr. 

N.Metković/V.Salvia

Samostalna izložba likovnog umjetnika Antona Vrlića " Ostakljeni Držić" otvorena je u Domu Marina Držića. Kustosica izložbe je povjesničarka umjetnosti i muzeologinja Sonja Švec Španjol. Izložbu čini tridesetak staklenih skulptura, objekata i kompozicija unutar kojih su inkorporirani faksimili publikacija i književnih djela izravno ili posredno vezanih uz život i djelovanje Marina Držića.

Ravnatelj DMD-a Nikša Matić rekao je kako iznimo zadovoljan sa suradnjom s Antonom Vrlićem. Pak, Matiću kao i DMD-u sam umjetnik Vrlić zahvalio se biranim riječima, ističući također dobru suradnju. Kustosica Sonja Švec Španjol u katalogu je istaknula:

"Izložba Ostakljeni Držić djeluje poput znanstvenog laboratorija u kojem je Marin Držić predmet istraživanja, staklo medij kojim se istražuje, a likovnost područje u kojem se manifestiraju rezultati istraživanja. Proučavajući Držićev opus i koristeći faksimile vlastoručno pisanih i potpisanih tekstova, izvornih rukopisa i publikacija Držićevih djela Anton Vrlić pristupa staklu kao sredstvu za otvaranje posve nove dimenzije pogleda na Držićevo djelo. Tekstovi, slova, slogovi i rečenice za Vrlića imaju posebno simboličko značenje, kao i mogućnost vlastitog sagledavanja sadržaja različitih umjetničkih disciplina. Klasična percepcija pisane riječi biva izmještena iz svojeg uobičajenog oblika u novi vid "čitanja" – staklo postaje osnovni medij putem kojeg promatrač spoznaje tekst. Doživljaj gledanja i čitanja teksta oplemenjen je prostorom transparentnosti, čistoće i loma svjetlosti kroz jedinstvene staklene oblike – ploče, kocke, grumenja, štapiće i stakleni krš.“ - piše u katalogu.

Anton Vrlić rođen je 1957. godine u Splitu. Na ALU u Zagrebu diplomirao je slikarstvo u klasi prof. Raoula Goldonija 1982. godine. Od završetka studija do danas kontinuirano se bavi slikarstvom, a posljednja dva desetljeća osobito istražuje medij stakla, u kojem je ostvario niz zapaženih izložbi i autorskih radova u različitim tehnikama izražavanja. Od 2007. godine zaposlen je na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci gdje predaje kolegije Slikarstvo i Staklo. Od 2002. godine vanjski je suradnik Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu gdje je nositelj izbornog kolegija Tehnike i umjetnost stakla. Do sada je izlagao na 66 samostalnih i više od stotinu i pedeset grupnih izložbi u zemlji i inozemstvu. Za svoj je rad više puta bio nagrađivan. Godine 2009. izdana je monografija Anton Vrlić autora Borivoja Popovčaka u izdanju NSK i Knjigre iz Zagreba. Djela mu se nalaze u mnogim muzejskim i galerijskim zbirkama u zemlji i inozemstvu.

Izložba je otvorena uz obilježavanje 450. obljetnice smrti Marina Držića (1567.-2017.).

V.S.

Ruski pijanist Dmitri Šiškin otvorio je sinoć, dojmljivim recitalom, program U susret budućnosti - mladi laureati prestižnih međunarodnih natjecanja na 68. Dubrovačkim ljetnim igrama, čime je započela i koncertna festivalska sezona u atriju Kneževa dvora.

Već je prva točka, Sonata-Fantasie najavila fantastičnu večer s mladim pijanistom koji je, unatoč sinoćnjoj vrućini, razgalio festivalsku publiku. Nakon Skrjabina, program je nastavljen s pretežno ruskim kompozitorima: Prokofjevom i Sonatom br. 7, Sergejom Tanejevom, Nikolajem Medtnerom te etidama Sergeja Rahmanjinova uz izuzetak Chopina i njegova Nokturna br.3 u H-duru i Scherza br. 2. Šiškin je učenik čuvene Eliso Virsaladze, a popularnost u domovini stekao je već u ranoj dobi. Godine 2015. osvojio je šestu nagradu na 17. međunarodnom klavirskom natjecanju Chopin u Varšavi, što je širom otvorilo vrata njegovoj međunarodnoj karijeri, a dodatan zamah tome bio je ulazak u finale Međunarodnog natjecanja Queen Elisabeth 2016. godine.

Najbolji pokazatelj dojmljivosti koncerta bio je dugotrajan gromoglasni pljesak, kojim je publika dobila čak dva glazbena dodatka, popraćena ovacijama. Kao i njegovi lanjski mladi prethodnici, Šiškin je osvojio dubrovačku publiku i potvrdio uspješnost programa U susret budućnosti. Iduće ime u spomenutom programu je Lukáš Vondráček, prošlogodišnji apsolutni pobjednik Međunarodnog pijanističkog natjecanja Queen Elisabeth čiji je recital na programu 24. srpnja. No prije toga, festivalsku koncertnu sezonu u Dvoru nastavlja miljenik festivalske publike Stefan Milenković već u ponedjeljak, 17. srpnja.

K.L.

Balet Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu izveo je Labuđe jezero Petra I. Čajkovskog u koreografiji slavnoga ruskoga plesača i koreografa Vladimira Malakhova pred rasprodanim gledalištem, sinoć u parku Gradac.

Labuđe jezero, kao najpopularnije djelo svjetskih baletnih repertoara u posljednjih sto trideset godina sinonim je za baletno kazalište, a privrženost publike ovom djelu bila je očita i sinoć. Prepuno gledalište nije štedjelo na pljesku i to je ovom sjajnom baletnom ansamblu zasigurno dalo dodatan polet za još dvije izvedbe na Igrama. Odettu i Odiliju sinoć u parku Gradac plesala je Miruna Miciu, princa Siegfrieda Andrea Schifano, a zlog čarobnjaka Rotbarta Guilherme Gameiro Alves.

Festivalska publika iz sezone u sezonu pokazuje naklonost baletnoj umjetnosti, a ovaj povratak Baleta HNK Zagreb nakon deset godina pauze bio je željno iščekivan. Još dvije izvedbe ovog hvaljenog uprizorenja Labuđeg jezera u prekrasnom ambijentu parka Gradac na programu Igara su večeras, 15. srpnja te sutra, 16. srpnja s početkom u 21.30 sati. Ulaznice za večerašnju izvedbu su rasprodane, a za sutrašnju su dostupne u internetskoj prodaji te na blagajnama Igara u Festivalskoj palači i u Luži.

K.L.

Na sjednici Gradskog vijeća 21. srpnja redom će se raspraviti izvješća o poslovanju tvrtki u vlasništvu Grada Dubrovnika. Uz obrazloženje kako nema povjerenja u neke od direktora komunalnih društava u vlasništvu Grada, novi je gradonačelnik Mato Franković gotovo odmah po preuzimanju dužnosti neke od njih smijenio. Libertas, Vodovod, Sanitat, Čistoća i Hotel Gruž, tvrtke su na čije je čelne pozicije Franković imenovao nove ljude. Jedan od prvih zadataka koje im je povjerio jesu interne revizije poslovanja gradskih društava.

Izvješće o poslovanju Vodovoda za 2016. godinu, neslužbeno doznaje Dubrovnikpress.hr, neće biti prihvaćeno od strane vijećničke većine. Naime, izgleda da je revizija poslovanja prvo napravljena u Vodovodu jer nova je uprava te tvrtke na čelu s Lukšom Matušićem, a uz potporu gradonačelnika Mata Frankovića, nedavno sazvala konferenciju za novinare na kojoj su iznesene navodne nepravilnosti u poslovanju te tvrtke.

Prolaz, prema neslužbenim informacijama portala Dubrovnikpress.hr, neće dobiti ni izvješće Libertasa za 2016. godinu,  a isto će navodno biti i s izvješćem Sanitata.

Visi i izvješće o poslovanju Groblja Dubac za prethodnu godinu. Ukoliko se dogodi da ne bude prihvaćeno, svakako će biti zanimljivo čuti objašnjene zašto se odbija izvješće koje je već nedavno prihvaćeno od strane skupštine tog društva.

Kako Dubrovnikpress.hr doznaje, izvješće o poslovanju Dubrovačke razvojne agencije DURA-e svakako neće biti prihvaćeno zbog malverzacija utvrđenih nedavno provedenom internom revizijom. Gradonačelnik Franković u svojim se medijskim istupima već osvrtao na DURA-u, a iz njegovih izjava između redaka da se naslutiti da bi gradska Razvojna agencija mogla biti i ugašena.

Izvješće pogrebnog poduzeća Boninovo, Domouprave i Vrtlara bit će prihvaćena, doznaje neslužebno Dubrovnikpress.hr, a bit će usvojeno i izvješće o poslovanju UTD Raguse za 2016. godinu. Bit će zanimljivo kako će se prema izvješću te tvrtke postaviti vijećnici DDS-a budući da je čelnik te stranke Pero Vićan dosad uvijek negativno nastupao prema toj tvrtki, navodeći kako je nad njezinom imovinom odavno trebao biti proveden stečajni postupak.

Članovi Odbora regija okupili su se u Bruxellesu kako bi raspravljali o najvažnijim politikama kao sto je zajednička poljoprivredna politika nakon 2020. i nedavno doneseni energetski "zimski paket" EU-a. Europski povjerenik Moedas vodio je raspravu o provedbi istraživačkog programa Obzor 2020., a povjerenica za promet Bulc, pridružila se članovima OR-a u raspravi o budućnosti mobilnosti s niskom razinom emisije kao i inicijativi za zelene autobuse na razini EU namijenjene regijama i gradovima. Među glavnim temama bila je i rasprava o globalnom djelovanju za održivost uz iznošenje ideja o tome kako gradovi i regije mogu doprinijeti postizanju ciljeva održivog razvoja UN-a.

Na sjednici je usvojeno rješenje "Upravljanje energetskom unijom i čista energija" za koje je izvjestitelj bio član hrvatske delegacije Bruno Hranić. Ovom prilikom, Estonsko predsjedništvo EU-a izložilo je svoje prioritete koji obuhvaćaju brojna prioritetna područja za europske regije i gradove.

Ovo zasjedanje održava se na polovini petogodišnjeg mandata izabranih članova kada se prema pravilniku vrše izbori za vodeća mjesta institucije. Tako je novi predsjednik Odbora regija postao Karl-Heinz Lambertz iz redova socijalista. Članovi hrvatske delegacije zadržali su svoje pozicije u predsjedništvu i povjerenstvima, dok je župan Nikola Dobroslavić ponovo izabran za voditelja hrvatske delegacije u mandatu do 2020. godine. Naredni period je vrijeme u kojem teku intenzivne pripreme Republike Hrvatske za preuzimanje predsjedavanja EU  početkom 2020. godine.

G.C.

Novac za šivaće strojeve prikupljan je u akciji Caritasa Dubrovačke biskupije „Niti sv. Vlaha“, koja je pokrenuta u studenom prošle godine a koja je za cilj imala prikupiti novčana sredstva kojima bi se djevojkama domaćinske škole Lolo Nsenga te osobama s invaliditetom iz Centra BWIMWA u Kamini u afričkoj državi Kongo nabavili šivači strojevi. U tome se i uspjelo te su prikupljena sredstva proslijeđena prema Kongu.

Fra Ante Kutleša u svom pismu Caritasu Dubrovačke biskupije poručio je:

"Od vašega dara 7.500 $ uspjeli smo kupiti 66 šivaćih strojeva. Trgovac je bio 'trgovac sa srcem' pa je dao veliki popust radi količine i namjene.“ Također je napisao: „ Ako malo bolje pogledate slike na svakoj kutiji piše NITI sv. VLAHA. Kad se slova zadnje riječi malo ispremještaju, onda se dobije sjedeće: VLAHA = HVALA. Dakle, HVALA za svaki šivači stroj i neka svima, koji su se na poticaj organizatora uključili u ovu akciju, sv. Vlaho podari još puno dobrih ideja kako biste uvijek bili poslužitelji najsiromašnijima." - napisao je.

"Caritas Dubrovačke biskupije zahvaljuje svim sugrađanima koji su se odazvali ovoj akciji, onima koji su sami uplatili novac na žiro račun kao i onima koji su sudjelovali u organiziranim prikupljanjima na župama i u samostanskim zajednicama. Još jednom smo pokazali kako zajedničkim snagama, uz moćni zagovor našega sv. Vlaha, možemo učiniti puno dobra bližnjima u potrebi – pa makar oni bili i tisućama kilometara daleko.“ - piše Caritas.

M.Đ./DPP

Na prvoj sjednici Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije donesena je  Odluka o nabavci obveznih školskih udžbenika za učenike prvih razreda osnovnih škola kojima je osnivač Županija. Zbog poticanja pozitivnih demografskih procesa u  Hrvatskoj,  koje podupire Dubrovačko-neretvanska županija, izrađena je Studija demografskog razvoja Dubrovačko-neretvanske županije koja je dala preporuke za provedbu demografske revitalizacije.

U svrhu poticanja demografske obnove na svom području,  Dubrovačko-neretvanska županija provodi navedenu mjeru s ciljem potpore obiteljima prvašića. Sukladno navedenoj Odluci, nabavku udžbenika organiziraju samostalno osnovnoškolske ustanove.

Uz financiranje obveznih školskih udžbenika za učenike 1. razreda,  Dubrovačko-neretvanska županija nastavlja provoditi program jednokratne potpore svim obiteljima s prebivalištem u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koje su  korisnici dječjeg doplatka  za  četvero i više djece.  Dubrovačko-neretvanska županija  prepoznala je pitanje demografske obnove kao strateško pitanje od nacionalnog značaja te provedbom navedenih programskih aktivnosti želi doprinjeti rješavanju ovog složenog problema, ključnog za opstanak i razvoj Hrvatske.

G.C.

Obnavljat će se Lazareti, po drugi put u tri godine. Potpisan je tako i ugovor vrijedan 33 milijuna kuna, nazočan je tu bio i premijer Andrej Plenković. Govori se sad o obnovi Lazareta kroz same ružičaste tonove, ali potrebno ju je promotriti kroz dva aspekta.

Prvi je onaj spomenički jer Lazareti prije svega su spomenik. I tu ništa nije sporno. Dakako, tu je i za istaknuti ulogu nositelja projekta Zavoda za obnovu, čiji je rad na kraju honoriran i potpisivanjem ovoga ugovora. Naime, u Gradu u kojemu kultura ne bi trebala biti tek poštapalica, obnova spomeničke baštine trajni je smjer kao podloga svih drugih aktivnosti, uostalom i jedini zalog kojega imamo.

ZATVORENO DRUŠTVO

No, Lazareti nisu spomenik kojega je dovoljno konzervirati pa će, poput kakvog kipa svetoga Vlaha ograđen žicom plijeniti pozornošću. Lazareti su navodno živi organizam koji eto već dvadesetak godina nikako da živne. A kad se najviše toga vidi u onome što nema za vidjeti, odnosno u manjku ideje onih nejakih po htijenju, tada niti puno, puno više od spomenuta 33 milijuna kuna ne bi bila dovoljna. Stoga, pod kojim velom zabluda se vjeruje kako bi obnova Lazareta trebala donijeti živost u ove prostore?

U Lazaretima je deset lađa, od čega čak njih pet nema svog korisnika. Puno se spominjalo o Lazaretima kao multifunkcionalnoj platformi, govorilo se o najmu gornjeg platoa, a Gradskom vijeću Grada Dubrovnika tek predstoji da pronađe organizacijski ustroj uz kojeg bi Lazareti trebali djelovati. No, što se uopće tu može promijeniti jednom kad se odluči hoće li bivša karantena biti zaklada, javna ustanova ili javno trgovačko društvo, kad će program i dalje stvarati upravo oni koji su sad od Lazareta napravili zatvoreno društvo?

Ima tome već godina i pol dana, bio je to naime siječanj 2016. kad se održalo prvo događanje u sklopu EPK projekta "Razotkrivanje", inače vrijednog 126 tisuća kuna, na kojemu se publici  u Lazaretima predstavio konceptualni umjetnik Siniša Labrović, poznat po uriniranju na Markovom trgu, a koje je kasnilo. Razlog, kako je tada rečeno, zato što je još uvijek trajalo predavanje filozofa Maria Kopića pa se valjda čekalo da ista publika napuni i tu lađu.

Ujedno, to je i najveći problem današnjeg društvenog uređenja Lazareta, koje tako funkcioniraju potpuno hermetički zatvoreno prema vanka, a okrenuto prema svojemu unutarnjem svijetu. Paralelu s EPK projektom, pak, potrebno je povući upravo zbog toga što će i ti "novi" i obnovljeni Lazareti zasnivati se na svim elementima koje je iznjedrila kandidatura Dubrovniku za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Ista ona kandidatura koja je budućnost Dubrovnika vidjela kroz nekakav "meta" jezik participativnosti, inkluzija, ali i kako se onda govorilo "medijatora gradskosti", "medijatora dijaloga" ili već spomenutog "razotkrivanja".

KARANTENA ZA ODABRANE

Kako se EPK promovirao upravo kroz uređenje Lazareta, ali i kad se zna da će se recimo ti novi Lazareti reklamirati kroz vizualni identitet EPK projekta, jasno je u kojem će smjeru Lazareti ići. Odnosno, kako je vidljivo iz samog projekta za koji se potpisao ugovor, svi korisnici pet lađa, dakle DEŠA, Lero, ARL i Linđo dobit će sredstva kojim će osnažiti svoje djelovanje. Primjerice, Linđo će se osnažiti kroz nabavku novih ormara za nošnje i održavanje edukacija za plesače Linđa, DEŠA bi trebala uvesti edukaciji turističkih vodiča o vođenju osoba s invaliditetom što je povezano i s budućom izradom makete Lazareta koju će slijepe osobe eto moći opipati te tako „vidjeti“ Lazarete, a Teatar Lero postavit će dvije nove predstave. Planira se tu između ostaloga recimo i nova akustika za jednu od lađa, ali i otvaranje kafića i restorana, kao i virtualni online muzej uz koji će se nematerijalna građa digitalizirati.

No, što je tu novoga čega sad nema? Ništa. Uvjeti postaju bolji, dok pravila igre ostaju ista. Lero ionako postavlja predstave, Linđo ide i na Guinnesove rekorde bez raznoraznih edukacija, DEŠA već radi s invalidima, a piće se može popiti u ARL-u. A ako se uzme u obzir da bi preostalih pet lađa tako ostalo neiskorišteno, tj. da bi služile svakome, što je jednako kao i nikome, vidljivo je da ne treba očekivati neku promjenu paradigme, koja je ovom prostoru nasušno potrebna.

Stoga, koliko god da je za pozdraviti potpisivanje ovoga ugovora, toliko je ono i nesvrsihodno mazanje očiju kad se sam model funkcioniranja Lazareta u suštini ne mijenja. Ono što bi trebalo biti idealno rješenje za ovaj kompleks zahtijeva širu raspravu, koja bi trebala pronaći rješenje kako ovaj prostor postane primamljiv svim Dubrovčanima, a ne samo odabranoj alternativnoj eliti. Jednom će se crta morati podvući i kazati dosta, ali do tada raznorazne radionice poput onih izrade transparenata koje će se tu i nastaviti odvijati tek će odbiti publiku. A Lazareti će tako, iako tek 300 metara udaljene od gradskih zidina, usprkos priljevu od 33 milijuna kuna ostati dislocirane za veliki broj Dubrovčana. P(o)stat će tek ono što su uvijek i bile. Karantena za one odabrane.

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima održao je sastanak s dubrovačkim biskupom Matom Uzinićem, a rečeno je kako treba urediti prostor koji obuhvaća parking i park na Gradcu. Istaknuto je kako je potrebno u što skorijem vremenu u razgovore uključiti i Konzervatorski odjel te zajedničkim dijalogom i djelovanjem iznaći rješenje za uređenje parkirne zone i samog parka Gradac. Naime, Dubrovačka biskupija je vlasnik zemljišta na Gracu koje je temeljem ugovora s Gradom Dubrovnikom ustupljeno za javno korištenje.

Govorilo se i o drugim zajedničkim projektima Grada Dubrovnika i Dubrovačke biskupije. Jedna od tema razgovora bila je buduća suradnja između Grada Dubrovnika i Dubrovačke biskupije vezano uz korištenje prostora dvorane Visia za potrebe Kinematografa Dubrovnik.

Poseban naglasak na održanom sastanku stavljen je na suradnju između Grada Dubrovnika i Dubrovačke biskupije vezano uz planove Biskupije odnosno planirani projekt adaptacije i uređenja prostora sadašnje Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića. Prema najavama iz Dubrovačke biskupije cilj je urediti sjemenišnu zgradu u kojoj bi ostala Klasična gimnazija, ali bi se nastojalo dodati još i učenički dom. Biskup Uzinić uputio je molbu gradonačelniku Frankoviću da Grad Dubrovnik podrži ovaj projekt koji bi se nastojalo dijelom financirati iz sredstava fondova Europske unije. Prilikom uređenja zgrade sjemeništa plan je urediti i memorijalnu sobu dubrovačkom i hrvatskom znanstveniku Ruđeru Boškoviću.

Gradonačelnik Franković i biskup Uzinić složni su i kako Ruđeru Boškoviću velikom matematičaru, astronomu, geodetu, fizičaru, filozofu i isusovcu, čiju 230. godišnjicu smrti obilježavamo ove godine, nije posvećena dovoljna pažnja te kako će se zajedničkim nastojanjem i djelovanjem truditi to ispraviti.

"Također, razgovaralo se i o pojedinim pitanjima koja se odnose na nekretnine u odnosu na koje su u tijeku postupci povrata imovine, a u kojima je nužna suradnja Dubrovačka biskupije i Grada Dubrovnika, osobito u pogledu predaje u posjed stanova koji su u napušteni i u derutnom stanju te zahtijevaju nužne radove sanacije radi sprječavanja daljnjeg propadanja, kao i u pogledu evidentiranja postojećih javnih površina, cesta, sportskih objekata i slično." - piše u priopćenju iz gradske uprave.

Između ostaloga na održanom sastanku razgovaralo se i o projektu Pastoralnog centra u Novoj Mokošici kojim bi se u budućnosti zadovoljile potrebe bogoslužja i pastoralnog rada Biskupije, ali i planovima Grada Dubrovnika o uređenju i adaptaciji zgrade u Ulici Ilije Sarake, a koju je temeljem ugovora Dubrovačka biskupija dala Gradu Dubrovniku u posjed za potrebe Osnovne škole Marina Getaldića.

Preuređenjem i adaptacijom postojeće zgrade osigurao bi se vlastiti prostor Osnovnoj školi Marina Getaldića, a povratkom učenika predmetne nastave u povijesnu gradsku jezgru oživio bi prostor unutar zidina.

Ujedno je dogovoreno kako će svi projekti župa na području Grada Dubrovnika koje sufinancira Grad Dubrovnik u budućnosti biti usuglašeni sa Biskupijom.

DPP

Projekt kojeg su Vodovod Dubrovnik te Općina Dubrovačko primorje zajedno s Regionalnom razvojnom agencijom DUNEA, prijavio na natječaj Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju - ''Ulaganja u građenje javnih sustava za vodoopskrbu, odvodnju, pročišćavanje otpadnih voda" na listi je odobrenih zahtjeva.

Riječ je o projektu ''Vodoopskrbni podsustav Majkovi i Dubravica'' u Dubrovačkom primorju kojim će se staviti u funkciju 70 priključaka za vodu u Majkovima, s tendencijom rasta broja priključaka i ostvarivanja gospodarskih priključaka.

Cilj projekta je osigurati redovitu vodoopskrbu stanovništva pitkom vodom i protupožarnu zaštitu Majkova, a osigurava se priključkom na već izgrađeni sustav vodoopskrbe Gornjih sela Orašca u Riđici.

Završetak je planiran krajem 2018. godine. Ukupna vrijednost projekta je 9,4 milijuna kuna, a iznos bespovratne potpore odobren ovom Odlukom je 7.514.987,11 kuna.

Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju  započela je s izdavanjem Odluka o prihvatljivosti za korisnike koji su se javili na natječaj raspisan u rujnu prošle godine. Ukupni iznos potpore za 75 odobrenih zahtjeva je 301.911.857,50 kuna.  Agencija će s korisnicima sklopiti Ugovor o financiranju, a kroz provedbu odobrenih projekata značajno će se unaprijediti kvaliteta života te omogućiti ostanak stanovništva na ruralnim područjima.   

D.M.

U recentnoj presudi Vrhovnog suda RH, Rev.230/17-2 od 28. lipnja 2017., u sporu oko naplate tzv. dnevnih parkirališnih karata po ukinutoj odluci o naplati parkiranja Vrhovni sud RH je po podnesenoj izvanrednoj reviziji presudio da sve sudske odluke donesene nakon objave presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske kojom se ukida Odluka o organizaciji i načinu naplate i kontrole parkiranja u Gradu Dubrovniku ("Službeni glasnik Grada Dubrovnika" broj 12/09) nisu valjane, piše dubrovački odvjetnik Ivica Ban

Ban nadalje navodi iz obrazloženja navedene presude Vrhovnog suda RH:        
 
"S obzirom da su presude donesene u vrijeme kada Odluka više nije bila na snazi jer je ukinuta presudom Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, sudovi su pogrešno primijenili materijalno pravo kada su primijenili odredbe navedene Odluke, a što je u protivnosti sa čl. 58. st. 5. Ustavnog zakona koji glasi:

U postupcima u kojima u pravnoj stvari do dana stupanja na snagu odluke Ustavnog suda kojom se ukida zakon odnosno pojedina njihova odredba, nije pravomoćno odlučeno, a taj se zakon, odnosno drugi propis neposredno primjenjuje u toj pravnoj stvari, ukinuti zakon ili njihova ukinuta ili poništena odredba neće se primjenjivati od dana stupanja na snagu odluke Ustavnog suda.

Revizijski sud smatra da se upravo uzimajući u obzir odredbu st. 5. čl. 58. Ustavnog zakona, a cijeneći činjenicu da se radi o ugovornom odnosu u kojem je jedna od ugovornih strana javna vlast, da je praksa Ustavnog suda primjenjiva u konkretnom slučaju.

Naime, u odluci Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-III-1673/2015 zauzet je stav da ukinuti zakon ili drugi propis prestaju važiti danom objave odluke u "Narodnim novinama", te da sve sudske odluke donesene nakon objave presude Visokog upravnog suda Republike Hrvatske kojom se ukida osporeni propis nisu valjane.

S obzirom da su u konkretnom predmetu odluke donesene nakon što je Visoki upravni sud ukinuo Odluku o organizaciji i načinu naplate i kontrole parkiranja u Gradu D., to sudovi nisu mogli temeljiti svoju presudu na navedenoj Odluci.

Stoga su sudovi prvog i drugog stupnja pogrešno primijenili materijalno pravo kada su prihvatili tužbeni zahtjev, te je isti valjalo odbiti kao neosnovan i na temelju odredbe čl. 395. st. 1. ZPP presuditi kao u izreci."

D.M.