Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković primio je danas u službeni posjet gradonačelnika Splita Andra Krstulovića Oparu. Splitski gradonačelnik, koji je sinoć nazočio ceremoniji otvorenja 68. Dubrovačkih ljetnih igara, izrazio je zadovoljstvo što je upravo posjet gradonačelniku Frankoviću njegov prvi službeni posjet otkada je preuzeo dužnost.

Grad Split, koji posljednjih godina bilježi nagli turistički procvat, posljedično se nalazi pred velikim komunalnim izazovima. Stoga je gradonačelnik Krstulović Opara iskazao zanimanje za iskustva i planove Dubrovnika kao najistaknutijeg hrvatskog turističkog brenda u upravljanju destinacijom.

Gradonačelnici Splita i Dubrovnika razgovarali su o nizu drugih tema svojstvenih turističkim destinacijama na Jadranu, između ostalog i o depopulaciji povijesnih urbanih cjelina, odnosno mjerama koje planiraju poduzeti kako bi ublažili i zaustavili te negativne trendove.

Gradonačelnici su također razgovarali o nizu prijedloga međusobne suradnje, poglavito na polju kulture.

DPP

Izložba dubrovačke slikarice Nikoline Nine Šimunović naziva Jedno ljeto u gradu otvorit će se u sklopu popratnog programa 68. Dubrovačkih ljetnih igara u srijedu, u 21 sat u atriju palače Sponza.

Kao što naziv izložbe daje naslutiti, slikarica je pri stvaranju ovih četrnaest platna velikih formata, nastalih tijekom 2016 i 2017. godine, bila inspirirana Gradom pa slike nose nazive poput: „Korta“, „Pogled kroz prozor“, „Stijena“, „Osamljena kupačica“ ili „Sanjam“, a upravo umijeće kojim nas ova slikarica svojim djelima uspijeva uvući u svoje snove ističe i autor teksta kataloga Andrija Seifried.

„Svjetlost ponire u boju (more), prelama i pretapa se te s reljefnom strukturom namaza na platnu stvara nijanse različitih tonova. Sve to budi u nama različite konotacije, rasplamsava maštu te tako i sami postajemo uvučeni u slikaričine snove koji nam se sada i ovdje otvaraju i postaju našima“, zapisao je.  

Izložba ostaje otvorena do 29. srpnja, a može se obići svakim danom od 18 do 22 sata. Nakon Dubrovnika, izložba će biti otvorena i u Zagrebu, u rujnu u studiju Moderne galerije „Josip Račić“.  

K.L.

Na sjednici Gospodarskog vijeća predstavljena je nova publikacija Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK pod nazivom „Županije – razvojna raznolikost i gospodarski potencijali“.

Publikacija na preko 80 stranica obrađuje ekonomske i demografske pokazatelje i trendove u županijama te ih po brojnim drugim pokazateljima uspoređuje međusobno, ali i na razini EU. Uz navedeno, svakoj županiji posvećen je poseban dio s pokazateljima i opisom gospodarskog potencijala.

Navedena publikacija odlična je podloga za spoznavanje stanja u kojem se nalaze hrvatske županije, ali i za kreiranje gospodarskih (i ostalih) mjera i politika kojima je cilj ubrzavanje razvoja i smanjivanje razlika u međusobnom razvoju hrvatskih regija i županija.

U zadnje dvije godine primjetan je pozitivan trend pokazatelja poslovanja poduzetnika Republike Hrvatske i Dubrovačko-neretvanske županije, no još uvijek nisu dostignute veličine zabilježene u pretkriznoj 2008. godini (broj zaposlenih i ukupni prihod).

Veličina BDP-a najbolji je pokazatelj različite gospodarske snage pojedinih županija. Tako se od 328 milijardi kuna, koliko je iznosio bruto domaći proizvod (BDP) u 2014. godini na razini Hrvatske, čak trećina ili točno 33,3% odnosilo na Grad Zagreb. Udio Dubrovačko-neretvanske županije u ukupnom BDP je 3%, odnosno 9,5 milijardi kuna.
Uz ekonomsku snagu, BDP pokazuje i trendove kretanja gospodarstva u pojedinim razdobljima. Tako je BDP i na nacionalnoj razini i u svim županijama u 2014. godini bio nominalno manji nego u pretkriznoj 2008. godini. Stopa pada BDP na nacionalnoj razini iznosila je -4% dok je u Dubrovačko-neretvanske županiji iznosila -3,2%.

Hrvatska gospodarska komora provela je postupak ocjenjivanja i razvrstavanja svih županija u Republici Hrvatskoj prema indeksu gospodarske snage. HGK indeks gospodarske snage jest kompozitni pokazatelj koji se računa kao zbroj ponderiranih osnovnih gospodarskih pokazatelja u trogodišnjim prosjecima te demografske projekcije radi mjerenja stupnja gospodarske snage i gospodarskog potencijala županija u odstupanju od prosjeka RH (indeks gospodarske snage iznad 100 pokazuje da je pojedina županija iznad prosjeka RH, dok vrijednost niža od 100 znači da je pojedina županija ispod prosjeka RH).

HGK indeks gospodarske snage za Dubrovačko-neretvansku županiju iznosi 92,1 iz čega vidimo kako je DNŽ ispod prosjeka Republike Hrvatske.

U publikaciji su obrađena i demografska kretanja koja su izrazito nepovoljna za Republiku Hrvatsku i Dubrovačko-neretvanske županiju. Danas u Hrvatskoj ne postoji nijedna županija koja iz godine u godinu pokazuje neprekinut prirodni prirast. Dugogodišnje prirodno smanjenje izaziva zamjetne promjene u dobnom sastavu stanovništva što se očituje u padu broja i udjela mladih, u padu broja i udjela osoba u radnom kontingentu, te u porastu broja i udjela starijeg stanovništva.

U projekcijama broja stanovništva za 2021. godinu u Dubrovačko-neretvansku županiji očekuje se pad stanovništva za dva posto, odnosno 1.954 stanovnika manje.  

DPP

Koliko je bilo znakovita ceremonija otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara, toliko je bio višeslojan i govor dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića, i to po više aspekata kojima je na neki način odaslao jasnu poruku svojim gostima koji su u svečanoj loži sjedali pored njega. No, kako bi se objasnio njegov govor, potrebno je interpretirati samo otvaranje.

Treba tu izdvojiti sjajan nastup Dubrovačkog simfonijskog orkestra i Zagrebačke filharmonije pri izvedbi Himne slobodi i državne himne, ali i recimo dijaloge koji su bili sve, ali nisu bili dinamični, kao i pokoju pogrešku u izgovoru kneza Borisa Svrtana. No, tehnička, odnosno čisto gledajući umjetnička izvedba na stranu, logikom pristojnosti analizu iste treba prepustiti onima školovanima za to. Pak, ne promisliti o poruci otvaranja bilo bi isuviše mlako i ignorantski. 

I, čini se da je ovogodišnje otvaranje cijelo bilo satkano u poruci. Dobro,  možda je tu paradigma današnjeg Dubrovnika kroz divovski hamburger preforsirana, kao uostalom i "selfieji" kneza kao omaž trivijalnostima današnjeg svijeta, a što je uostalom upotrijebio i Krešimir Dolenčić u interpretaciji svoga Dunda Maroja prije sad već tri godine.

No, treba tu iščitati i jasnu kritika upućenu Ministarstvu kulture po pitanju solada, kao i uostalom i kontroverzna ideja podmićivanja kneza i njegovog Vijeća umoljenih. Protkana je tu i ideja slobode u zatvaranju Držićevom, koje zapravo nimalo suptilno kazuje o sudbini onih koji i danas govore i misle drugačije od drugih. Momenat u kojem knez skida periku, pred recitiranje Himne slobodi, dakle kad glumac Boris Svrtan metamorfozira u Borisa Svrtana od krvi i mesa, u kojemu, dakle, više ne postoji društvo podijeljeno na kaste i staleže, vrhunac je otvaranja, koje pojam slobode stavlja na pijedestal, temeljni bastion modernog društva.

Uklapa li se Frankovićev govor u to, zapravo, kritički nastrojeno otvaranje? Itekako. Kao prvo, Franković je u svojem govoru pokazao respekt prema Dubrovčanima. Iskazao ga je nesigurnošću, što se može osjetiti kroz dužinu njegovog govora. Ne radi se tu o potrebi da se svidi svima, radi se tu o želji za dokazivanjem. Kako toga da će biti gradonačelnik svih građana, pa tako i određenim strukturama Grada, po svoj prilici kulturne preferecijencije.

Protokolarni govori za zeru su nalik jedan drugome pa se čovjek, ako nije budala, u tome svemu osjeća zatečen. U ovom slučaju, pred šefom države i stranke, Franković sve to skupa nije sveo "u cvjetanje hiljadu cvjetova". Počeo je tako Franković o Dubrovniku, nastavio o Dubrovniku, i kad se očekivalo svođenje svega skupa u nekakvu hrvatsku ideju velikih ambicija i zajedništva, Franković je i završio s Dubrovnikom. Bez spomena Hrvatske. Sve to nije bilo slučajno.

On podsjeća na tradiciju dubrovačku, rastrošnost koja vodi ka oholosti, napominje o vodovodu i kanalizaciji koju je Republika imala prije šest stotina godina, govori o odnosu sa sultanom, mjeri i sklada Grada, poručujući itekako znakovito da Grad jedini dom kojega imamo. Sve to, dakako, ispred premijera Republike Hrvatske!

U bilo kojem drugom slučaju, za bilo koji drugi grad u zemlji, bilo bi to možda i za kritiku. U bilo kojem slučaju, osim dubrovačkoga. Naivno bi po tko zna koji put ponavljati priču o državi maćehi, priču o Croatia Airlinesu ili prometnoj izoliranosti. Radi se tu više o nečemu drugome. Radi se tu o dubrovačkoj samodostatnosti koja se njegovala upravo tih šest stotina godina otkako je kanalizacije i vodovoda te još nešto sitno prije toga. Dubrovnik je hrvatski, to je jasno, uostalom i nije vrijeme za prestrojavanja, ali ujedno naučio je i ovisiti o samome sebi i treba biti okrenut samome sebi, kao jedini logičan put vlastitog prosperiteta u svijetu gdje bi se ljudi trebali prepoznavati civiliziranošću. To je poručio gradonačelnik Mato Franković na otvaranju najvećeg kulturnog događaja u ovom dijelu Europe.

I zato, poruka s pozornice na otvaranju Igara o slobodi kao metafori onoga što bi trebalo biti, a nije, savršeno se nadopunjuje s gradonačelničkim govorom o pozornici jednog drugačijeg gledališta, kojeg ne definira dramska riječ i rapsodija s glazbenog instrumenta, nego sam život.

Nakon otvaranja 68. Dubrovačkih ljetnih igara, tradicionalno na taraci u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik održan je domjenak. Na domjenku, između ostalih bio je i premijer Andrej Plenković, gradonačelnik Mato Franković, ali i brojna druga lica iz dubrovačkog i hrvatskog javnog života.

Djelić atmosfere s domjenka možete pogledati u fotogaleriji.

DPP

Na kraju prošle godine broj zaposlenih prema Zavodu za mirovinsko osiguranje u Dubrovačko – neretvanskoj županiji iznosio je 39.992 te je u odnosu na kraj 2015. godine veći za 884 zaposlena (2%), istaknuto je danas na 2. sjednici Gospodarskog vijeća Županijske Gospodarske komore Dubrovnik.

Izražajna je sezonalnost u zapošljavanju tako je u 2016. godini u odnosu na 2008. godinu broj sezonskih radnika u ukupnom broju zaposlenih narastao s 4% na 14%, a u Republici Hrvatskoj s 2% na 4%.

Prosječna mjesečna neto plaća zaposlenih u županijskim trgovačkim društvima u 2016. godini iznosila je 5.233 kuna što je rast od 5% u usporedbi s 2015. Najveća prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti opskrbe električnom energijom (11.841 kn), a najniža u djelatnosti rudarstva i vađenja (3.795 kn).

DPP

Župan Nikola Dobroslavić danas je u Palači Ranjina  održao sastanak s ministricom regionalnog razvoja i EU fondova Gabrijelom Žalac na kojem su sudjelovali i saborski zastupnici Branko Bačić i Sanja Putica, ravnatelj SAFU-a Tomislav Petric, pomoćnik ministrice obrazovanja Momir Karin, zamjenica župana Žaklina Marević, načelnik Općine Konavle Božo Lasić, ravnateljica Osnovne škole Cavtat Kate Kukuljica, zamjenice gradonačelnika Grada Dubrovnika Orlanda Tokić i Jelka Tepšić, ravnateljica županijske razvojne agencije Dunea Melanija Milić te ostali predstavnici Ministarstva, Županije i Općine.

Na sastanku su razmotrene potrebe u rješavanju prostornih problema u obrazovanju i mogućnost financiranja njihovih projekata. Poseban naglasak stavljen je na Osnovnu školu Cavtat koja je prioritet Dubrovačko-neretvanske županije s obzirom na njeno izuzetno loše stanje. Ministrica Žalac i saborski zastupnici iskazali su spremnost i pomoć u pronalasku načina financiranja izgradnje novog objekta ove škole.

G.C.

Podizanjem zastave Libertas Himnu slobodi ispred crkve sv. Vlaha otvorene su 68. Dubrovačke ljetne igre. Igre je otvorenim proglasio dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Scenarij ovogodišnjeg otvaranja Igara napisali su v.d. intendanta Mladen Tarbuk i Ivana Lovrić Jović, uplevši u ceremoniju ulomke iz Držićevih djela, ali i iz Stullijeve Kate Kapuralice. Režiju potpisuju Ivan Miladinov i Igor Barberić.

Pod ravnanjem maestra Tarbuka, u glazbenom dijelu nastupili su Dubrovački simfonijski orkestar, Zagrebačka filharmonija, Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, Dubrovački komorni zbor te Mješoviti zbor Libertas.

Na otvaranju su nastupili i Folklorni ansambl Linđo, Kazališna družina Kolarin, Plesni studio Lazareti, KUD Stjepan Radić te Udruga Žonglerata, uz sudjelovanje dubrovačke djece i građana.

Boris Svrtan u ulozi kneza dubrovačkoga recitirao je stihove Himne slobodi, Zijad Gračić na otvaranju je nastupio kao Negromant, a u dramskom dijelu nastupili su još Ozren Grabarić, Maro Martinović, Nikola Baće, Branimir Vidić, Nika Burđelez, Gloria Dubelj, Hrvoje Sebastian, Edi Jertec, Bojan Beribaka te Izmira Brautović.

Nakon ulaska njarnjasa u Grad i podizanja zastave Libertas, sve do 25. kolovoza, više od 15 ambijentalnih lokacija Grada postat će mjesto susreta za približno dvije tisuće umjetnika iz cijelog svijeta s domaćom i međunarodnom publikom od približno 60 tisuća posjetitelja.

DPP

Na 2. proširenoj sjednici Gospodarskog vijeća Županijske komore Dubrovnik u ponedjeljak se raspravljalo o rezultatima poslovanja poduzetnika Dubrovačko-neretvanske županije u 2016. godini.

Godišnji financijski izvještaj za 2016. godinu predalo je 3.783 trgovačkih društava (7% više nego 2015.). Pozitivno su poslovala 2.478 trgovačka društva odnosno 65% njih, a 1.305 je ostvarilo negativan financijski rezultat.

U ukupnom prihodu najveće učešće ima djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane s ostvarenim prihodom od 2,7 milijarde kuna (26%), a zatim slijede trgovina s 2,2 milijarde prihoda (21%), prijevoz i skladištenje 1,3 milijarde (13%), te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti (89% čine putničke agencije) 1,1 milijardu kuna (11%).

Djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane ostvarila je porast ukupnog prihoda u odnosu na prethodnu godinu za 10%, gdje se najveći udio u ukupnom prihodu od 67% (1,8 milijardi kn) odnosi na hotele i sličan smještaj, a slijedi ih  djelatnost restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane s učešćem od 19% (520 milijuna kuna), te djelatnost pripreme i usluživanja pića 8% (217 milijuna kuna).

Najveći porast ukupnog prihoda ostvaren je u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima od 26%, a iznosio je 407 milijuna kuna,  premda samo s učešćem 4% od ukupnog prihoda. Djelatnosti građevinarstva (851 milijuna kuna) te prijevoza i skladištenja (1,3 milijarde kuna) ostvarile su porast ukupnih prihoda od 16%.

Dobit razdoblja iznosila je 840 milijuna kuna, a najveću dobit ostvarila je djelatnost pružanja smještaja i pripreme i usluživanja hrane (342 milijuna kuna), što čini 41% od ukupne dobiti, (7% manje nego prethodne godine). Prijevoz i skladištenje čini 15% ukupne dobiti razdoblja što iznosi 128 milijuna kuna, a trgovina 13% sa 110 milijuna kuna dobiti.

Konsolidirani rezultat (dobit razdoblja +/- gubitak)  je neto dobit od 247 milijuna kuna, od čega je djelatnost pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane  ostvarila 149 milijuna kuna.

U konsolidiranim rezultatima samo su tri djelatnosti iskazale gubitak razdoblja u iznosu od 77 milijuna kuna, a gotovo cjelokupni gubitak ostvaren je u graditeljstvu
(69 milijuna kuna).

Županijska trgovačka društva u 2016. su zapošljavala 19.692 djelatnika ili 3% više nego u prethodnoj godini. I dalje djelatnost pružanja smještaja  te  pripreme i usluživanja hrane zapošljava najveći udio svih zaposlenih u DNŽ 28% ili 5.619 djelatnika. Najznačajnije povećanje zaposlenih od 10% zabilježeno je u stručnim znanstvenim i tehničkim djelatnostima te u djelatnosti građevinarstva gdje je broj zaposlenih porastao za 7%.

DPP

Potpisivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih EU sredstava za projekt „Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika" održano je danas u Lazaretima. Ukupna vrijednost projekta je 33,7 milijuna kuna od čega EU sredstva čine 26 milijuna kuna. Ugovor su potpisali gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac i ravnatelj Središnje agencije za financiranje i provedbu projekata Europske unije Tomislav Petric. Potpisivanju ugovora nazočili su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

Inače, nositelj projekta je Zavod za obnovu Dubrovnika, a partneri uz Zavod su još i DURA, Turistička zajednica Grada Dubrovnika, FA Linđo, Art radionica Lazareti, Studentski teatar Lero, Udruga Deša - Dubrovnik, Socijalno poduzeće Deša PRO, Udruga Dart i Artur Sebastian Design. Ovim sredstvima, između ostaloga obnovit će se osma, deveta i deseta lađa te će se opremiti svih deset lađa.

Dubrovački gradonačelnik Franković rekao je "kako mu je čast u ovim danima punima simbolike potpisati ovaj ugovor".
- Potpisali smo ugovor za stanove za branitelje, otvorili smo Dubrovačke ljetne igre, danas potpisujemo ugovor za Lazarete. Hvala svim partnerima koji su doprinijeli da projekt dođe do kraja. Dubrovnik je otkrio EU fondove i s njima možemo poboljšati život za naše sugrađane. Bit će zahtjevno, ali spremni smo za izazove. Jamčim kako će ovaj projekt biti jasan i transparentan. Važno je da dignemo veliku stigmu s projekta Lazareti. Ovo je početak onoga što planiramo raditi i kroz novi odjel za EU fondove. - objasnio je Franković.

Ravnatelj Središnje agencije za financiranje i provedbu projekata Europske unije Tomislav Petric i ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac čestitali su svim partnerima. Žalac je naznačila kako "možemo biti ponosni jer je puno posla odrađeno". Navela je "kako je Dubrovnik poznat po kulturi i kako joj je drago da je Grad prepoznao EU fondove".

Ministrica kulture Nina Obuljen istaknula je "kako su sva sredstva planirana za kulturnu baštinu nedostatna za sve projekte koje je naš sektor planirao".
- Zato planiramo i dalje. Ovaj projekt je važan jer je primjer kako jedan od gradova koji je bio kandidat za Europsku prijestolnicu kulture nastavlja realizirati projekte. Dubrovnik je grad u kojemu je puno kulturnih institucija i udruga koje djeluju u neadekvatnim prostorima, a Lazarete će biti tipičan društveno-kulturni centar. - rekla je Obuljen.

Premijer Andrej Plenković podsjetio je "kako su Lazarete na Pločama već 400 godina".
- Ovo je sjajna prigoda da se razviju novi sadržaji u suradnji Grada i različitih agencija. Lazarete su uvijek činile bogatstvo i nadam se da će ova sredstva ubrzati projekte koji će doprinijeti novoj kulturnoj ponudi Grada Dubrovnika. - objasnio je premijer Plenković.

Projekt „Lazareti – kreativna četvrt Dubrovnika" prijavljen je osnovu Poziva za dostavu projektnih prijedloga: Priprema i provedba integriranih razvojnih programa temeljenih na obnovi kulturne baštine u okviru Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.".

Otvorene su 68. Dubrovačke ljetne igre. Igre je otvorenim proglasio dubrovački gradonačelnik Mato Franković, a stihove Himne slobodi recitirao je Boris Svrtan u ulozi dubrovačkoga kneza.  

Govor gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića na ceremoniji svečanog otvaranja 68. Dubrovačkih ljetnih igara prenosimo u cijelosti:

Poštovane gospođe i gospari,

uvaženi gosti,  pozdravljam vas večeras  na ovoj tradicionalnoj svečanosti koja se održava već 68. put.

Pozdravljam vas na svečanosti koja je svima nama u Gradu itekako važna. Dubrovačke ljetne igre jedan su od najvažnijih  kulturnih događaja u Hrvatskoj, ali našem Gradu one su puno više od toga. Igre su radost, izazov, očekivanje i ponos, ali i zajedništvo.

Pod okriljem naših stoljetnih mira Dubrovčani su naučili dva mjeseca živjeti s glumcima, glazbenicima i ostalim umjetnicima u zajedničkom očekivanju stvaranja istinskog umjetničkog čina. I tako je već gotovo sedam desetljeća. To ne čudi, jer ovo je grad povijesti jednako koliko i grad umjetnosti.

Teško ćete među nama naći nekoga tko se ne veseli dobroj predstavi, jednako kao što se ne ustručavamo glasno negodovati kad nam nešto nije baš po gustu, jer samo najbolje, s punim pravom, očekujemo.

O Gradu i njegovoj slavnoj povijesti napisano je stotine knjiga i, iako su se ponudila različita tumačenja njegovog nekadašnjeg sjaja, uvijek na nov način možemo usmjeriti pogled na njegova minula stoljeća.

Želim stoga baš s ovog mjesta oslikati prošlost pojmovima kojima se mnogi naši sugrađani posljednjih godina vraćaju. To su pojmovi mjere i sklada, ali i mudrosti, skromnosti.

Mjere i sklada nema bez zajedništva, baš kao što ni naši stari bez zajedništva ne bi stvorili ovu ljepotu i bogatstvo koju su nam podarili u naslijeđe, da ga baštinimo i koristimo s najvećom pažnjom i poštovanjem kako bismo ga opet na čuvanje povjerili našoj djeci.

Dubrovačka Republika cijelo je vrijeme svoje državnosti uspješno održavala  sklad i mjeru. „Ništa previše“, rekli su davno u Delfima. Upravo su se i naši stari tako ponašali. Ostaci te njihove mjere vidljivi su i sada svuda oko nas. Okrenite se oko sebe, pogledajte sve ove kuće na Stradunu i palače oko nas, pogledajte Katedralu…… i crkvu sv. Vlaha. Sve to govori o umjerenosti i mjeri koju su oni živjeli. Nije se dopuštala rastrošnost jer su stari smatrali da to vodi oholosti, a oholost rađa zlo i državi i zajednici. I nisu ova sjećanja jedino što nam govori o skladnosti Grada.  Tu su i propisi i zakoni te Statut Grada koji je i danas pravi putokaz,  ali i praksa za svakidašnji život Grada.

Uz odmjerenost, presudno je bilo  zajedništvo. Omogućilo je da se teritorijalno mala državica pretvori u važnog sudionika na međunarodnoj sceni, da se istakne u područjima trgovine i diplomacije.

Kao neutralna država, Dubrovačka Republika surađivala je sa svim imperijima i sa svim stranama istodobno, vodeći se isključivo interesima Republike i svih njezinih stanovnika.

O tome svjedoče tisuće arhivskih spisa u našoj predivnoj Sponzi, tu tek nekoliko koraka ispred nas. Zaključak je uvijek isti: podanici Republike živjeli su „republikanski duh“ jednako kao i pripadnici vlastele. Znali su da pomažući državi pomažu i sebi. Shvatili su da samo zajedništvom mogu napredovati i izbjeći tragedije koje su tada pogađale druge Europljane.

Nije to bilo lako! Problema i kriza uvijek je bilo, ali  zajednički cilj dao im je snage da izdrže i naprave pravedno društvo u kojem je bilo mjesta i za Židove koje su protjerali s Iberskog poluotoka, ali i za brojne druge prebjege. Našli su zajednički jezik i interes s otomanskim sultanima, a stoljećima prije onoga što danas nazivamo starom Europom, imali su socijalne ustanove i komunalni sustav, kanalizaciju i vodovod, i to prije gotovo šest stoljeća.

Stvorili su društvo koje je dalo velikane znanstvene misli poput Ruđera Boškovića ili najvećeg hrvatskog komediografa Marina Držića. Ne zaboravimo ni Đura Baglivija, Nikolicu Bonu, Nikolu Gučetića, Marina Getaldića, Marojicu Cabogu, Điva Gundulića, Miha Pracata, Benedikta Kotruljevića i niz drugih.

Svi ti pojedinci nisu se nikada isticali iznad zajedničkog dobra. Grad na prvom mjestu, pa tek onda sve ostalo.

Nema napretka u zajednici koja ne pomaže samoj sebi. Nema uspjeha ako se okreće glava i odmahuje rukom. U radu za zajedničko dobro treba krenuti od svoje obitelji. A drugog Doma od Grada nemamo.

Da bismo ga sačuvali, treba nam vratiti sklad i mjeru i biti odlučni i složni. Nemojmo se bojati učiti iz prošlosti kako bismo stvorili i živjeli bolju budućnost.

Stoga vas sve pozivam da budete aktivni sudionici u vraćanju mjere i sklada zajedničkom nam Gradu. Jedini smisao dužnosti koju ste nam povjerili baš je isti onaj koji je vrijedio u zlatno doba Dubrovnika: Grad u kojemu svi čine onoliko koliko mogu i znaju kako bi bio pravedniji, uspješniji i sigurniji.

Na tom putu ufamo se u razboritost i išćemo zajedništvo.

Jer, kako bi Bokčilo u Dundu Maroju rekao: „Reče se: dogovorna je bolja šteta neg koris' bez dogovora“, za što postoji analogija s dubrovačkom poslovicom „Bolja je šteta dogovorna negoli korist samovoljna.“
„Ma se je trijeba s bremenom akomodavat“, rekao bi opet Držić.

Zar je danas drugačije? Zar Držićeve riječi ne nose univerzalnu poruku?  Sebe i svoje postupke prilagoditi mijenama vremena i promjenama okolnosti. Biti integralni čovjek. Biti…. Čovjek… nazbilj!

U mislima na riječi sklad i zajedništvo te njihovom značaju za Grad i mogućnostima koje donose, još jednom vas sve  pozdravljam i želim da se ovdje osjećate sretno i slobodno.

Osobito pozdravljam umjetnike. Ponovno će otvoriti funjestru kroz koju je Grad zadnjih 67 godina u svijet slao ono najbolje što jedan narod može ponuditi: kulturu i umjetnost.
Neka vam bude ugodan boravak u našem Gradu.  Njarnjasa uvijek ima. I ljudi nahvao. Vi budite ljudi nazbilj i donesite osmijeh i ugodu i onima koji takvi nisu. Ili, još bolje, i njih promijenite.

Umjetnost ionako može činiti čuda, rušiti granice i povezivati, mijenjati nabolje i oplemenjivati, ali umjetnost nije i nikada neće biti vrijeđanje drugog i drugačijeg. Upravo to očekujemo i tražimo od vas i ove 68. sezone Igara, jednako kao što vam od srca dajemo svu moguću potporu.

Sretno i slobodno živite umjetnost u našem prelijepom Gradu.

Uvaženi uzvanici, poštovani sugrađani i gosti, dragi prijatelji, proglašavam 68. Dubrovačke ljetne igre otvorenim. Živjeli!

DPP

Župan Nikola Dobroslavić primio je u Palači Ranjina predstavnike humanitarne akcije "Dubrovnik za Afriku: Kap vode - ocean ljubavi"  patera Tomislava Mesića i Boža Benića. Pater Mesić zahvalio je Županu na podržanoj humanitarnoj akciji kojoj je cilj bilo prikupljanje novčane pomoći za izgradnju sustava za dopremu pitke vode u sela Župe sv. Franja Asiškog u Monduli Juu u Tanzaniji.

Župan Dobroslavić naglasio je kako je Dubrovačko-neretvanska županija uvijek spremna na pomoć i suradnju u ovakvim hvalevrijednim akcijama te izrazio zadovoljstvo što se veliki broj ljudi uključio u akciju.

Naime, Župa sv. Mihajla pokrenula je u studenom prošle godine veliku humanitarnu akciju "Dubrovnik za Afriku: Kap vode - ocean ljubavi" u čijoj je realizaciji sudjelovala cijela Biskupija, kao i volonteri školske udruge Lapadsko srce. Vodoopskrbni sustav koji se planira izgraditi od smrti će spasiti siromašno stanovništvo koje se mjesecima bori s velikim sušama i bolestima (tifus, dizenterija i malarija), a koje svakodnevno odnose veliki broj ljudskih života, posebno djece. Vrijednost investicije je 30.000 eura, a dosad je prikupljeno gotovo 150.000 kuna - dvije trećine.

G.C.