U državi bizarnosti gdje je malo što toliko neobično, moralo se dogoditi i to da putnici umjesto u Dubrovniku završe u Rimu, kako bi se možda netko i zapitao koliko je Dubrovčanima teško iz Zagreba doći u Dubrovnik, pa makar se nalazili na letu Zagreb-Dubrovnik.

U nekoj normalnijoj zemlji, bila bi vijest  već to da povratna avionska karta Dubrovnik-Zagreb u prosjeku košta 1500 kuna. Bila bi i vijest da se putnik iz Dubrovnika koji ide u Zagreb nešto obaviti, a isti dan se želi vratiti u Grad mora probuditi u tri ujutro. Nacionalna vijest bi bio i nedavni slučaj na zagrebačkom aerodromu kad je avion koji je išao za Dubrovnik, bez prethodne najave sletio u Split ne bi li tamo iskrcao putnike jer po svoj prilici nije bilo dovoljno putnika na samostalnom letu do Splita.

Sve bi to u normalnoj državi bila vijest koja bi možda neke i navela na temeljno promišljanje, koje svakome normalnome treba pasti napamet kad se događaju nepravilnosti, a koje glasi: "Što radimo krivo?". No, u nenormalnoj zemlji eto potrebno se dogoditi da putnici završe u prekomorskoj susjednoj državi kako bi vijest postalo ono nešto što se tiče tih nesretnih letova Dubrovnik-Zagreb.

Dobro, ovdje je pitanje šlamperaja zagrebačkog aerodroma pa je logično da će većina negativnih opaski ići u tom smjeru, s punim pravom, no unatoč svoj nesposobnosti Zračne luke Franjo Tuđman da u lipnju, za vrijeme turističke sezone, primi avion, pravi narativ ove priče zaista bi trebali biti ti poslovični problemi na ovome letu, s najvećim naglaskom na njihovu cijenu, bez jasne volje države da nešto više i subvencionira kako bi se prometna izoliranost Dubrovnika barem malo ublažila.

I tu, čini se, rješenja nema. Moglo bi ga biti, ali ga nema. Može ministar prometa Oleg Butković na otvaranju novog terminala ZL Dubrovnik govoriti koliko hoće da Dubrovnik simbolizira najbolje što država može ponuditi te kako je zato cilj povezati županiju s ostatkom zemlje, ali dok se ne riješi pitanje povoljnijih letova, te riječi su mrtvo slovo na papiru. Recimo, uz potpisivanje ugovora za Pelješki most, gradonačelnik Mato Franković prisjetio se riječi "kako su neki Pelješki most nazivali iluzijom za budale".

Naravno da Pelješki most nije iluzija za budale, ali sintagma je to koja bi se mogla ponajprije reći recimo i za nekakve imaginarne bolje dane na letu Zagreb-Dubrovnik. Ti dani se ne naziru, ali nažalost, u praksi, mora se eto dogoditi da putnici slete u Rim kako bi se pokazali svi tragovi prečesto uzaludnog putovanja na ovoj relaciji.

Zrakoplov Croatia Airlinesa na letu iz Zagreba prema Dubrovniku, zbog bure nije mogao sletjeti na Čilipe. Alternativa je bio Zagreb, no kako piše Avioradar.hr, Zračna luka Zagreb tu mogućnost je odbila "s obrazloženjem da nemaju dovoljno ljudi za prihvat". Stoga, avion je sletio u Rim oko 1 sat ujutro.

Iz Avioradara.hr napomenuli su "kako je prema AIP-u (Aeronautical Information Publication) radno vrijeme zračne luke Zagreb 24 sata". No, eto nisu imali dovoljno ljudi za prihvat zrakoplova te su na kraju putnici završili u susjednoj državi.

DPP

Dovršenim višemjesečnim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policije pet hrvatskih državljana u dobi od 36, 37, 39, 51 i 60 godina sumnjiče se za kaznena djela iznude.

Osumnjičeni su uhićeni tijekom jučerašnjeg dana na području Komina, Opuzena, Dubrovnika i Rogotina u sklopu višemjesečne operativne akcije Modrič. Utvrđeno je sumnja da su osumnjičeni silom i prijetnjom od dvoje hrvatskih državljana preuzeli poljoprivredno državno zemljište na području grada Ploča, koje su oštećeni obrađivali duži niz godina, a koje su potom osumnjičeni planirali, uz veću novčanu naknadu, predati na rad trećim zainteresiranim osobama.

Kriminalističkim istraživanjem je također utvrđeno da je jedan od osumnjičenih, 39-godišnjak, počinio još jedno kazneno djelo iznude na štetu hrvatskog državljanina koji mu je duži niz godina morao plaćati određeni novčani iznos kao zalog „mirne i sigurne“ obrade poljoprivrednog državnog zemljišta na području grada Ploča.

Temeljem naloga jučer, 15. lipnja, pretraženi su stanovi i osobna vozila koja koriste osumnjičeni kada je pronađeno i uz potvrdu oduzeto više mobilnih uređaja i računala kojima su se osumnjičeni koristili u izvršenju kaznenih djela.

Kasno sinoć, svih pet osumnjičenih su, uz kaznene prijave, predani pritvorskom nadzorniku Policijske uprave dubrovačko-neretvanske.
Kriminalističko istraživanje se nastavlja.

PU dubrovačko-neretvanska

Za predsjednicu Ogranka HSLS-a Dubrovnik, na danas održanoj Izbornoj skupštini, izabrana je Belka Elezović. U Izvršni odbor Ogranka izabrani su potpredsjednici Adaleta Milovčević i Mario Jerinić, tajnica Marijana Čagalj, rizničarka Najra Mehić i šest članova Izvršnog odbora Ilvana Mušinović Hebibović, Miho Baće, Jasmina Muslić, Zijad Bošnjaković, Emir Čampara i Melsijana Đidelija.

Podsjetimo, dubrovački HSLS je raspušten u travnju, a Belka Elezović do sada je obnašala dužnost povjerenice Ogranka. Obraćajući se nazočnima novoizabrana predsjednica Belka Elezović je istaknula kako će HSLS  i dalje nastaviti raditi za dobrobit cijeloga društva, kao što je i do sada radila, te da će pripremati ogranak za samostalni izlazak na lokalne izbore.
– Sretna sam što znam da u Dubrovniku još uvijek ima ljudi koji zastupaju izvorna stajališta HSLS-a i koji će stranci vratiti ugled koji i zaslužuje. Od danas počinjemo s pripremama za slijedeće lokalne izbore. Kao nekada sudjelovati ćemo u svim značajnim događanjima u našem gradu. Obećavam da ću zajedno sa svojim suradnicima i cijelim ogrankom nastojati da HSLS vrati dignitet koji je izgubio. Odlučila sam da se uključim i sudjelujem u oživljavanju HSLS-a u Dubrovniku jer je to povijesna stranka, prva demokratska stranka osnovana u Hrvatskoj. Ostavila je dubok trag u brojnim događanjima i dala puno značajnih ljudi. Držim da je politička scena u Dubrovniku ostala prazna u dijelu liberalne opcije koja zastupa toleranciju i uvažavanje svih političkih opcija. Treba stoga ponovno ispuniti taj prostor sa kvalitetnim ljudima koji imaju dignitet i koji vole ovaj grad. – kazala je nova predsjednica Belka Elezović.
Skupštini je nazočio i povjerenik ŽO HSLS Dubrovačko-neretvanske županije Niko Kapović, koordinator HSLS-a za X izbornu jedinicu Matko Radonić, Emil Karamatić iz Ogranka Ploče te gosti predsjednik Udruge bošnjaka branitelja DRH Dubrovnik i DNŽ Kemal Tursunović i predsjednik  Kulturnog društva Bošnjaka ''Preporod'' Dubrovnik Izet Spahović, kao i mnogi drugi.

DPP

Oni koji spavaju po ulicama, kampiraju ispred svojih automobila ili pak objeduju paštetu pokraj Orlandovog stupa zvijezda su vijesti u Dubrovniku, uz koje se redovito serviraju uz zajednički nazivnik što je nas eto zadesilo umjesto elitnog turizma.

Reći će se tako kako Dubrovnik elitni turizam nikad nije dohvatio jer mu je masovnost posjeta umrvljivala ideju, nastavit će se o tome kako se zbog toga Dubrovnik topi u prosječnosti što tobože ostavlja nesagledive posljedice po građane i Grad.

Što je uopće elitni turizam i kome je uopće potreban elitni turizam? Pojam je to kojega su mnogima eto puna usta, ali koji zapravo teško u praksi, a posebno na ovom području, može postojati. Dubrovnik je maleni, srednjovjekovni gradić koji danas, zahvaljujući mudrosti starih Dubrovčana, uživa činjenicu da je svijet postao ono čuveno McLuhanovo globalno selo uz koji je sve dostupno pa tako bogatom Amerikancu ili Australcu i maleni Dubrovnik.

E sad, ako Dubrovnik već iskorištava blagodati 20. i 21. stoljeća, zbog kojih danas opstaje, čemu onda traženje dodatnog smisla u nečemu elitnome, što je uostalom pripadajuće jako, jako bogatim mjestima koja za takvo nešto imaju platformu koja im može omogućiti uspostavljanje te vrste turizma?

Malenom Dubrovniku, prostorno skučenom, kojega okružuje siromašna Hrvatska, u kojoj počesto lijeva ne zna što joj radi desna, nemoguće je otkrivati toplu vodu stvarajući nešto elitno, a opet dovoljno snažno pored povijesne jezgre koja nikad ne može biti samo za one "elitnoga špaga". Jednostavno, dubrovački travnjak prosperiteta nedovoljno je dugo zalijevan da bi uopće mogao pomišljati na nešto što je, uostalom, toliko teško definirati poput elitnog turizma.

Tu dolazi do lažne razdiobe dubrovačke stvarnosti; one koja je komercijalna uz sav pripadajući šušur i one druge u koju bi se Grad stavilo valjda u najskuplji okvir s ornamentima od zlata, pri čemu bi valjda on bio i prazniji te njima dostupniji.

Zbog te druge, nestvarne i neostvarive dubrovačke stvarnosti, na sliku svakog pijanca zaspalog pored kakvog automobila ide i bezbroj komentara koji pozivaju na famozni elitni turizam. Vrijeme je da se prestane s tom navikom, kao što je općenito vrijeme da se prestanu mjerkati gosti Grada.

Dubrovnik ima turizam, ima ga upravo zahvaljujući svim "torbarima","kruzerašima" što će naručiti tek kuglu sladoleda, kao i svima onima koji će podijeliti pizzu na četiri dijela i naručiti čašu vode. Ima ga i zahvaljujući svim svjetskim pijanicama, koje će zaspati pored automobila. Sve je to turizam, na osnovu kojega je sami grad najbogatiji u državi.

A sve ostalo samo je nerealno trabunjanje o onome što nije i nikad neće biti. Pa bi shodno tome, svim dušebrižnicima kojima smeta nečije alkoholiziranje preostalo da se zapitaju po kojim im se kunetima vikendima valjaju djeca, a da pritom budu zahvalni na turizmu kojeg imaju.

Kako u protivnom i vlastitoj djeci ne bi razvaljivali paštete koje im toliko smetaju kod dubrovačkih gostiju.

Nakon što su minuli izbori, sve skupa se smirilo, a pozicije u općinskim, gradskim i županijskim predstavničkim tijelima građana se definirale, postalo je jasno kako se birače itekako varalo u predizbornim kampanjama.

Ne radi se o prevari koja se kosi sa zakonom, no radi se zapravo o moralnoj prevari jer eto na listama su bili i oni koji obnašaju svoje funkcije zbog kojih ne mogu ući u Gradsko vijeće, što je postalo bjelodano upravo pri konstituiranju gradskih i općinskih vijeća te županijskih skupština.

Bio je to slučaj i u Dubrovniku, kad su eto reda radi, nesuđeni gradski vijećnici zauzimali visoka mjesta na listama. Radi se tu o dvije stvari. Prvo, dokaz je to kako očito pojedine političke opcije i nisu imale materijala za oformiti svoje liste te su morale ići s onima koji vijećničku funkciju ne mogu obnašati. Drugo, vjerojatno tu ima i ponešto ego-tripa samih kandidata na listama.

No, u oba slučaja, radi se o izbornoj prevari birača. Iako, ponovimo, zakon ne zabranjuje kandidiranje onima čiji se posao kosi s vijećničkom funkcijom, nije moralno građanima na neki način podmetnuti nekoga za koga se unaprijed zna kako je kandidat koji svoju funkciju neće moći obnašati. Posebno zato jer je teško od samih birača očekivati kako će baš u detalje znati tko može ući u npr. Gradsko vijeće Grada Dubrovnika.

Treba reći kako, u praksi, nije to utjecalo na ishod izbora. Jasno je kako treba imati što bolju i raznolikiju listu, sa što kvalitetnijim imenima, no ipak uglavnom se glasa za stranku, a ne za pojedince, posebno na lokalnim izborima gdje ne postoji preferencijalno glasanje.

Unatoč tome, jednostavno, bilo bi ljepše i poštenije živjeti u društvu gdje neće dolaziti do ovakvih očiglednih manipulacija na izbornim listama. Naime, ako se uz izbore obećava bolje, ali prije svega poštenije sutra, onda se ovakvim malverzacijama biračima ne odašilje prava i iskrena poruka.

Ciklus barokne glazbe Orlando Furioso koji se u gradu održavao od 6. lipnja u organizaciji Dubrovačkog simfonijskog orkestra, završio je sinoćnjim koncertom u atriju Kneževa dvora.
Orkestrom je ravnao glazbeni direktor ciklusa, ruski virtuoz violine, kontratenor i dirigent Dmitry Sinkovsky, dok je kao solist nastupio hrvatski pijanist Marin Limić.

Publika je imala priliku čuti Simfoniju u g molu skladatelja barokne glazbe J.S. Bacha, ali i Mozartovu Simfoniju br. 40 u g molu. Solist Marin Limić je nastupio u Beethovenovoj Simfoniji br. 40 u g molu.Prepuno gledalište Kneževa dvora velikim je pljeskom i povicima "bravo" ispratila dirigenta, solista i orkestar.

Ciklus Orlando Furioso trajao je dva tjedna, a gradu je donio novo glazbeno događanje posvećeno baroku. U atriju Umjetničke galerije Dubrovnik izvedena su Četiri godišnja doba Antonija Vivaldija te opera Didona i Enej Henryja Purcella. U utorak je u Dvoru održan koncert Trio Sonatas s Dmitryjem Sinkovskim, Elenom Davidovom i Mihaelom Čuljak, a sinoćnji koncert bio je završnica ciklusa koji se održavao po prvi put.

DPP

Prema najavama prva sljedeća sjednica Gradskog vijeća, na kojoj će se naći i Prijedlog proračuna za 2017. godinu, najvjerojatnije će biti 30. lipnja, rekao je predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica za portal Dubrovnikpress.hr. Naglasio je kako je "važno da sjednica bude u lipnju jer privremeno financiranje završava 1. srpnja".

- Važno je i reći kako ovaj proračun neće u potpunosti odraziti smjer i projekte koje smo najavili u predizbornoj kampanji. Iz tog razloga što nije bilo dovoljno vremena da se proračun cjelovito pripremi prema svim postulatima za koje smo se zalagali u kampanji i, uostalom, u Gradskom vijeću prethodne dvije godine. Dakle, očekivamo da ćemo rebalans proračuna donijeti početkom rujna i taj proračun će odraziti smjer kojim nova gradska vlast želi voditi Grad Dubrovnik. To je proračun "de facto" za šest mjeseci i u njega će se donositi realni projekti koji se mogu realizirati do 31. prosinca ove godine. - objasnio je Potrebica.

Dodao je kako će se na ovoj sjednici krajem lipnja naći i druge točke.
- Kad služba Gradskog vijeća od gradonačelnika zaprimi druge točke, one će se uvrstiti na dnevni red sjednice. - rekao je Potrebica.

Prijedlog proračuna očekuje se u utorak.
- Već od utorka mi ćemo otvoriti široki dijalog sa svih 25 gradskih vijećnika, a osim s dubrovačkim političkim akterima i sa zainteresiranom javnosti Grada Dubrovnika. Imamo dovoljno vremena da sve pametne sugestije naših sugrađana i političkih aktera unesemo u proračun za 2017. godinu. - naglasio je predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica.

Danas se slavi Tijelovo, katolički blagdan punog naziva Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove. Samu prirodu ovoga blagdana za portal Dubrovnikpress.hr objasnio je župnik Župe sv. Spasa u Mokošici don Ivica Pervan, koji je odgovorio i na pitanje je li zapravo ovaj blagdan, izvan samog crkvenog kruga, donekle i nedovoljno poznat javnosti.

- Sve misli ove svetkovine zaokuplja presveta Euharistija. Neizmjerna ljubav našeg Spasitelja i njegova svemoć stvorile su jedinstven način Božje prisutnosti među ljudima: pod prilikama kruha i vina. Ovim blagdanom, svetkovinom, Crkva još jedno, osim što to čini na Veliki Četvrtak, želi iskazati poštovanje Kristu Gospodinu koji ostaje među svojima, pod prilikama kruha i vina. Odnosno, ovim blagdanom, častimo samoga Krista Gospodina, koji je nazočan u presvetoj Euharistiji. Tu je pravo njegovo tijelo i njegova krv. Znači, današnjim slavljem častimo samoga Krista koji je stvarno i potpuno prisutan među nama. Uz euharistijska slavlja, Crkva danas na poseban način ima procesije po svojim župama, gradovima i selima. I na taj način, izlazeći iz krugova svojih zidova, ona, Crkva, želi približiti samoga Boga čovjeku, ali isto tako i blagosloviti Kristom Gospodinom, koji je nazočan na vidljiv način u hostiji, koja je posvećena, sve svoje vjernike, mjesta i sve ljude dobre volje. - rekao je don Ivica Pervan.

No, je li ovaj blagdan donekle možda i nedovoljno poznat javnosti?

- Mislim da i nije. Vjernici znaju da je ova svetkovina uz Božić, Svi Svete i Veliku Gospu zapovijedana svetkovina. Što znači da obvezuje vjernike da danas sudjeluju na svetoj Euharistiji i da se klanjanju svome Bogu i da ga slave. Vjernici sudjeluju na svetim misama i na procesijama. Možda bi trebalo više govoriti o ovoj svetkovini. Govor bi trebao ići sa strane nas svećenika. Trebali bismo i sami staviti naglasak na posebno svečano slavlje ove svetkovine. Također ne mislim da je ova svetkovina podcijenjena. Ona i ne može biti podcijenjena jer je sama po sebi dovoljno veličanstvena i uzvišena. - objasnio je don Ivica Pervan.

- Nažalost, možda zbog toga što smo u turističkom podneblju, pa vjernici i nemaju slobodan dan, ili neradan dan, a premda je neradan i po crkvenom i državnom zakonu, on je za mnoge naše vjernike radni, jer su u ugostiteljstvu i turizmu, pa jednostavno im je nemoguće doživjeti ljepotu, veličinu, svetost, uzvišenost i slavljeničko raspoloženje ovoga dana. - riječi su don Pervana.

Dodao je kako bi se mladima i djeci trebalo više ukazivati na Tijelovo.

- Smatram da uz onaj nedovoljno glasan i jasan stav i tumačenje ove svetkovine, ni drugi, a u pravom redu mislim na roditelje naših mladih i djece, ne govori im se i ne ukazuje im se na snagu ove svetkovine. Odnosno ljudi kao da nemaju potrebu, a to bi se moglo obrazložiti time, što je materijalno dobro zauzelo ono duhovne, pa onda ljudi, vjernici, nemaju potrebu biti u prisutnosti i ozračju samoga Boga. A ova svetkovina, uz to što Crkva iskazuje čast i zahvalnost što je Bog trajno i na vidljiv način prisutan, jest i svetkovina u kojoj se čovjek može zagledati u Gospodina koji je izložen po mnogim crkvama na čašćenje i slavljenje. Ovo je dan u kojem se posebno čovjek može susresti oči u oči sa svojim Otkupiteljem, Kristom Gospodinom. - zaključio je župnik Župe sv. Spasa don Ivica Pervan.

Ove godine Rezervat Lokrum ponovo bilježi rekordne posjete. Primjerice, do sredine prošlog mjeseca Rezervat Lokrum, unatoč povećanju karte zabilježio je 70,5 posto više posjetitelja u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Istovremeno, cijena karte za Lokrum porasla je sa 100 na 120 kuna, što znači i kako je prihod od prodaje karata porastao za 84 posto. Ravnatelj Rezervata Lokrum Mario Tevšić za portal Dubrovnikpress.hr prokomentirao je ove brojke, osvrnuvši se i na ostala tekuća događanja na Lokrumu.

- Bilježimo taj ogroman skok koji nas je iznenadio. Vjerujem i da smo u razdoblju do 15. lipnja, što će biti uskoro poznato, također ostvariti ogroman porast, zasigurno od 50 do 60 posto. Brojke su to koje nas ugodno iznenađuju. S obzirom na rast cijene karte, nismo očekivali značajniji broj posjetitelja, ali smo ga dobili, prvenstveno jer se Dubrovnik pretvorio u cjelogodišnju turističku destinaciju. - rekao je Tevšić.

- Mi sad krajem svibnja imamo brojke koje smo prije tri-četiri godine imali krajem lipnja. Jednostavno se turistička sezona proširila. Nama je sad svibanj ono što je prije bio lipanj, travanj što je bio svibanj... Ono što se nekad smatralo predsezonom, više nije predsezona. Sad možemo reći da je Dubrovnik pun stalno u ovim mjesecima. - objasnio je.

Osvrnuo se i na situaciju s koncertima na Lokrumu. Naime, budući da će se pod ingerencijom Rezervata koncerti održavati na Orsuli, ove godine na Lokrumu mogu se očekivati možda jedan ili dva koncerta.

- Bit će jedan ili dva koncerta, o tome ćemo obavijestiti javnost. Ali, zasad još ništa nije dogovoreno. Na Lokrumu je koncerte teško organizirati, dosta bi to bilo komplicirano i koordinirati s programom Orsule i Ljetnih igara. Svi koncerti na Lokrumu su debelo ispod razine isplativosti. Zbog činjenice da ne možete imati povjerenje u vrijeme pa nadalje. Sve morate odraditi, a na kraju muku mučite da prodate 200 karata. Ponekad, to je posao bez posla. - objasnio je Tevšić.

Osvrnuo se i na događanja koja će se održati idućeg tjedna.

- Sljedeći tjedan ćemo obilježiti završetak radova na arheološkoj prezentaciji i sanaciji sjevernog dijela Benediktinskog samostana. Tom realizacijom dobili smo novu atrakciju, to je toranj, kula stare crkve u koji će se moći sada ući. Uz to ćemo imati ceremoniju obilježavanja 150 godina od smrti Maksimilijana Habsburškog. - zaključio je Mario Tevšić.

Župan Nikola Dobroslavić sudjeluje u radu konferencije „Gradovi i regije razvijaju teritorijalnu transeuropsku prometnu mrežu“ koja se u organizaciji klupa EPP pri Europskom odboru regija održava u Brindisiju u Republici Italiji.

Na konferenciji se razgovara o rješenjima za postizanje integrirane prometne politike i njezinom doprinosu uspješnom gospodarstvu EU-a kroz poticanje trgovine i gospodarskog rasta i osiguranje milijuna radnih mjesta. Tema sastanka su primjeri iz prakse koji govore o ciljanim javnim i privatnim ulaganjima u prometnu infrastrukturu i sustave koji mogu imati znatan izravan i neizravan učinak na zapošljavanje u doba kada je nezaposlenost u nekim državama članicama EU-a i dalje visoka. Traže se mogućnosti i sinergije između različitih instrumenata financiranja i doprinosa iz nadnacionalnih, nacionalnih, regionalnih i lokalnih izvora, zajedno s javno-privatnim partnerstvima. Naglašena je potreba jačanja sposobnosti lokalnih i regionalnih vlasti da se služe inovativnim financijskim instrumentima kako bi se osigurala ulaganja za ispunjavanje ciljeva politike.

U Deklaraciji konferencije podržava se proširenje postojeće Transeuropske mreže prometnica dovršenjem baltičko-jadranskog koridora, uključujući i proširenje na čitavom jadransko-jonskom obalnom području do Brindisija s jedne strane, odnosno do južne Grčke s druge strane. Naglašeno je da projekti poput željezničke pruge za vlakove velikih brzina na talijanskoj obali Jadrana te autocesta na jadransko-jonskoj istočnoj obali trebaju premostiti postojeći infrastrukturni jaz u ovom području te pomoći u poboljšanju investicija u mrežu cestovnih, pomorskih i zračnih veza između istoka i zapada.

Povezanost osnovne mreže prometne infrastrukture s transeuropskim mrežama i koridorima jedan je od osnovnih ciljeva i važan preduvjet za ravnomjeran razvoj svih članica EU. Stoga EU kontinuirano ulaže napore da se, usporedno s povećanjem broja članica, omogući izgradnja potrebnih prometnica i integriraju nacionalne mreže prometnica u jedinstvenu Transeuropsku mrežu prometnica (Trans - European Network – Transport, TEN-T).

G.C.

Dubrovački simfonijski orkestar najavljuje završni koncert ciklusa barokne glazbe Orlando Furioso u petak, 16. lipnja. Koncert će se održati u atriju Kneževog dvora s početkom u 21 sat. Orkestrom će ravnati Dmitry Sinkovsky, a kao solist će nastupiti mladi hrvatski pijanist Marin Limić.

Ciklus barokne glazbe Orlando Furioso započeo je 6. lipnja te je koncertima u atriju Umjetničke galerije Dubrovnik i atriju Kneževog dvora, donio gradu duh baroka. Publika je imala priliku slušati Vivaldijeva Četiri godišnja doba, operu Didona i Enej te koncert pod nazivom Trio Sonatas. Kroz čitav ciklus orkestar je vodio Dmitry Sinkovsky, ruski virtuoz violine, kontratenor, ali i uspješni dirigent.

Na koncertu u petak 16. lipnja, imat ćemo priliku vidjeti Sinkovskog upravo u toj ulozi, s druge strane orkestru, dok će kao solist nastupiti pijanist Marin Limić.

Repertoar Marina Limića seže od djela baroknih majstora Bacha i Scarlattija preko Haydna, Mozarta, Beethovena, posebno Chopina i Liszta, zatim Debussya, Ravela, Prokofjeva, Berga te hrvatskih skladatelja. U svom opusu ima tridesetak vlastitih skladbi, koje izvode i drugi pijanisti. Objavljena mu je knjiga i CD vlastitih skladbi u izdanju biblioteke Kačić i Sidra music-a 2015. godine. Osim nastupa po Hrvatskoj i europskim državama, održao je više solističkih recitala pod nazivom “Koncert zaboravljenih melodija” kroz koje je promovirao zapostavljene skladatelje klasične glazbe.

Na koncertu u petak, mladog hrvatskog pijanista čut ćemo u Beethovenovom Koncertu br. 3 za klavir i orkestar u C molu, a na programu su i Bachova Simfonija u g molu te Mozartova Simfonija br. 40 u g molu.

Ulaznice za koncert dostupne su u uredu Dubrovačkog simfonijskog orkestra od 9 do 14 sati, u Gift shopu Dubravka na Pilama, Turističkoj agenciji Perla Adriatica na Pločama, u kulturno-info centru Luža, online službenoj stranici orkestra www.dso.hr, te jedan sad prije početka koncerta. Broj za informacije je 417 110.

Građani imaju pravo na povlaštene cijene ulaznica (10 kuna s Libertasovim pokazom, 20 kuna za umirovljenike, besplatno za građane koji žive unutar zidina i studente s kulturnom iskaznicom, a za ostale 30% popusta na standardne cijene ulaznice koje su od 100 do 300 kuna)

R.R.