HDZ-ova većina u konavoskom Općinskom vijeću prihvatila je Zaključak o dodjeli suglasnosti za dohranu plaže Pasjača, no problem je što nitko ne zna koliko će to koštati, što je na sjednici istaknuo i načelnik Općine Konavle Luka Korda nazvavši ovaj zaključak HDZ-ovom predizbornom patkom.    

Naime, u aktu uistinu nije naveden iznos novčanih sredstava s kojima bi Vijeće i Mjesni odbor Popovići radili tzv. dohranu plaže. Kako u aktu nije predviđen iznos planiranih sredstava, načelnik Općine Konavle Luka Korda, kazavši kako nije riječ o nikakvoj dohrani, jer, kako je on to slikovito usporedio, plaža nije pomadora da se dohranjuje, nego je riječ o nasipanju, usprotivo se njegovu usvajanju. Predložio je da se osiguraju sredstva i za nasipanje svih ugroženih konavoskih plaža, kojih, kazao je, ima poprilično. Podržala ga je i oporba. No, akte je usvojen od strane HDZ-ove većine u tamošnjem Vijeću.

Kordu je zanimalo kako se došlo do zaključka da se Općina obvezuje nasipati svaki put kad more odnese dio plaže te je istaknuo kako nema troškovnika i da se ne zna koliko će to trajati i koliko će koštati.

- Ovo je predizborna patka. - zaključio je načelnik Općine Konavle Luka Korda.

Odgovor od HDZ-a na pitanje koliko će tzv. dohrana plaže koštati, odnosno koliko se za tu namjenu planira općinskih sredstava, nije dobio. Tek se moglo čuti kako će se plaža nasipati u skladu s mogućnostima.

Ipak i među HDZ-ovcima je bilo onih koji su podržali Kordu. Vijećnik Zdravko Cvjetković ustvrdio je kako je Korda u pravu.

- Načelnik je u pravu, šilok sve raznene. On samo govori da definiramo s koliko ćemo sredstava raditi dohranu. A Pasjaču nikad nećete dohranit ako ne obalite brdo eksplozivom. - kazao je Cvetković.

Inače, u HDZ-ovu prijedlogu navodi se kako zaključkom Općina Konavle dodjeljuje suglasnost za odlaganje čistog, kamenog usitnjenog materijala na plaži Pasjača-Popovići, a u svrhu dohrane plaže te vraćanja u prvobitno stanje. Također se navodi kako će Općina Konavle ovim Zaključkom izravno ili putem Mjesnog odbora Popovići izvesti predmetnu dohranu putem odabranog izvođača sukladno zakonskim odredbama.

Pasjača inače nije prirodna plaža. Nastala je sredinom pedesetih godina kada se materijal od probijanja tunela od Konavoskog polja prema Popovićima, odnosno Pasjači, bacao u more. Plaža do koje je put bio poznat samo Konavljanima, postala je iznimno popularna razvojem društvenih mreža i interent portala pa posljednjih godina na njezinu žalu ima sve manje mjesta za Konavljane.

Plaži podno Konavoskih stijena izloženoj otvorenom moru i vremenskim prilikama, itekako treba posvetiti pozornost, odnosno ne dozvoliti njezino nestajanje, a inače je predviđena i izgradnja lukobrana koji bi riješio mnoge probleme, no o tome se na Općinskom vijeću nije govorilo.
[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=xtWTypouiBg"]

Da bi se smanjio broj nesreća povezanih s vodom, a pogotovo broj utapanja, uspostavljen je nacionalni sustav prevencije utapanja i sprečavanja nezgoda povezanih s vodom. Hrvatski Crveni križ na temelju javne ovlasti vodi Službu spašavanja života na vodi na temelju međunarodno priznatih standarda, provodi tečajeve za osposobljavanje spasilaca, instruktora i voditelja spasilačkih postaja, vodi evidenciju o osposobljenosti spasilaca, instruktora i voditelja spasilačkih postaja, te provodi obnovu znanja i praktičnih vještina spasilaca. Donosi pravila i standarde spasilačkih postaja i provodi procjenu rizika na kupalištima.

Program osposobljavanja spasilaca nastavlja se i u ovoj godini, a prije izlaska na tečaj potrebno je proći testiranja koja su uvjet za pristup tečaju.

Testiranje će u Dubrovniku biti održano 21. travnja od 13:30 sati do 14:30 sati na bazenu u Gružu.

Kriteriji za pristup tečaju nalaze se na Web stranici Dubrovačkog Crvenog križa: www.crvenikrizdubrovnik.hr .

Tečaj će se u Dubrovniku održati od 5. do 11. lipnja 2017. godine.

Pozivamo sve zainteresirane da popune on-line pristupnicu i treniraju do 21. travnja.

Dubrovački Crveni križ

Dubrovačko-neretvanska županija uplatila je Općini Orebić sredstva u visini od 50 tisuća kuna za nabavku opreme za sanaciju kod iznenadnih onečišćenja mora.

Sredstva su uplaćena sukladno Zaključku Županijskog operativnog centra za provedbu Plana intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, u svrhu nabave opreme za sanaciju kod iznenadnih onečišćenja mora na području Općine Orebić i osiguranja pravovremenog djelovanja u slučajevima iznenadnih onečišćenja mora sukladno Planu intervencija kod iznenadnih onečišćenja mora u DNŽ.

Dubrovačko-neretvanska županija na taj način nastavlja s opremanjem priobalnih jedinica lokalne samouprave sredstvima za primarnu sanaciju kod iznenadnih onečišćenja mora zbog neposrednog djelovanja na mjestu onečišćenja.

Ovim pristupom nastoji se postići ravnomjerna pokrivenost opremom za sanaciju kod iznenadnih onečišćenja mora obalnog dijela Županije u svrhu bržeg i neposrednog djelovanja na mjestu nastanka onečišćenja mora u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.

DPP

„Mato Kaić – Svjetlopisi pod bosanskim nebom“ naziv je izložbe fotografija Franjevačkog muzeja i galerije Gorica – Livno, koja će biti otvorena u Etnografskom muzeju u žitnici „Rupe“ u petak, u 19 sati. Riječ je o prvoj ovogodišnjoj gostujućoj izložbi u Dubrovačkim muzejima i prvoj gostujućoj izložbi iz Bosne i Hercegovine u Dubrovačkim muzejima do sada.

Izložba je prvi put javnosti predstavljena u lipnju 2015. godine u sklopu manifestacije Kulturno-vjerski dani „Naša Gorica“ u matičnom muzeju u Livnu. Do tada je Mato Kaić, livanjski fotoamater iz prve polovice 20. stoljeća, široj fotografskoj javnosti bio potpuno nepoznat.
Kaićeva kći poklonila je Franjevačkome muzeju i galeriji Gorica – Livno 327 negativa i pozitiva na staklu, među kojima su sačuvana i 33 staklena dijapozitiva u boji , a koji svjedoče o svakidašnjem životu s početka 20. stoljeća u Bosni i Hercegovini i Dalmaciji. Osim staklenih ploča, u muzeju se čuva i Kaićeva kamera,  fotografska oprema i dio stručne literature. Sudeći prema sačuvanoj opremi i priboru te kompletima periodike o umijeću fotografiranja, instruirao se i napajao direktno iz izvora.

Kaićeve fotografije iskazuju njegov istančan osjećaj za izbor motiva i postojeći trenutak, kao i izvanredan smisao za kompoziciju. Njegova fotografska bilježenja bliže okolice i fotografski dojmovi s putovanja, koji „zbilju pretvaraju u svojevrsnu metaforu – poeziju“, presvučeni su već patinom prošlosti. Gotovo sve fotografije ispunjene su emocionalnim nabojem kojim bude uspomene na prošla vremena. Moglo bi se reći da je Mato Kaić bio majstor „atmosferične“ fotografije.

Radi lakšega prikaza Kaićeva fotografskog opusa, fotografije su tematski svrstane u nekoliko žanrova: pejzaž, vedute, ljudi, genre, s Jadrana i životinje. U tematskoj cjelini s Jadrana više je fotografija snimljeno i na dubrovačkom području.

U Kaićevu opusu prevladavaju povijesno-etnografski motivi s notom domoljublja. Fotografije s prikazima malih ljudi, genre scena, veduta i pejzaža govore o onodobnoj svakodnevici. Usprkos tešku životu i radu, a nerijetko i neimaštini, svi su Kaićevi prizori puni života, vrlo topli, sjetni, a ljudi vedri, nasmijani i veseli.

Mato Kaić (1885.-1967.) je zabilježio i u baštinu ostavio neprocjenjivu dokumentarnu i umjetničku sliku jedne povijesne dionice Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Fotografska ostavština Mate Kaića, nastala iz ljubavi i jednostavne potrebe da se fiksira i ovjekovječi trenutan odsječak zavičajne ljepote, nije značajna samo za livanjsku povijest, već pruža bolji uvid u do sada nedovoljno istražen bosanskohercegovački fotoamaterizam koji je nesumnjivo pridonio razvoju umjetničke fotografije u Bosni i Hercegovini.

Uz ravnateljicu Dubrovačkih muzeja Pavicu Vilać, na otvorenju će govoriti i jedna od autorica izložbe Ružica Barišić, te poznata hrvatska stručnjakinja za fotografiju, povjesničarka umjetnosti, doktorica znanosti, muzejska savjetnica, docentica na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, Dubrovkinja Marija Tonković, koja će i otvoriti izložbu. Kustosica dubrovačke izložbe je Marina Filipović, kustosica Kulturno-povijesnog muzeja Dubrovačkih muzeja. Izložba ostaje otvorena do 15. svibnja.

J.A.B.

Policijski službenici Policijske postaje Dubrovnik, dovršenim kriminalističkim istraživanjem, 31-godišnjaka sumnjiče za kazneno djelo krađe. Utvrđena je sumnja da je na Lopudu ukrao radni stroj vrijednosti od oko 80 tisuća kuna. koji je u vlasništvu građevinskog poduzeća iz Metkovića.

Stroj je pronađen i vraćen vlasniku, a policija protiv osumnjičenog podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.

DPP

U sklopu obilježavanja 450. godina od smrti Marina Držića, ravnatelj Doma Marina Držića Nikša Matić boravio je u radnom posjetu talijanskim gradovima Milanu i Veneciji. Tom prigodom, ravnatelj Matić obišao je i posljednja počivališta velikana dubrovačke i hrvatske znanstvene i književne misli, Ruđera Boškovića i Marina Držića.
U četvrtak u ime Grada Dubrovnika položio je vijenac ispred Meštrovićevog spomenika Ruđeru Boškoviću u milanskom parku Indro Montanelli, u pratnji Ive Pavić, generalne konzulice Republike Hrvatske u Milanu i ravnateljice Gimnazije Dubrovnik Katarine Tolja.
Tijekom boravka u Milanu dogovorena je suradnja sa milanskom knjižnicom Biblioteca Nazionale Braidense, u kojoj se čuvaju tri vrijedna izdanja Držićevih djela, od kojih su dva /editio principe/ iz 1551. godine. Ravnateljica milanske knjižnice Maria Goffredo prihvatila je poziv ravnatelja Doma Marina Držića da posjeti Dubrovnik i dubrovačkoj javnosti predstavi ova vrijedna Držićeva izdanja, kao i da održi prigodno predavanje na temu Držićevih knjiga u milanskoj knjižnici.
Dan poslije, učenici Gimnazije Dubrovnike, koji sudjeljuju u Interdisciplinarnom projektu ''Renesansno nasljeđe Dubrovnika i Firenze'', predvođeni ravnateljicom Katarinom Tolja i ravnateljom Doma Marina Držića Nikšom Matićem, posjetili su Crkvu sv. Ivana i Pavla u Veneciji gdje je pokopan Marin Držić. U ime Grada Dubrovnika, Nikša Matić položio je vijenac pokraj spomen ploče podignute u njegovu čast, koja se nalazi u drugoj pobočnoj kapeli lijevo od glavnog oltara. Bogat godišnji program obilježavanja 450. godina od smrti Marina Držića, nastavlja se brojnim događanjima posvećenim najvećem hrvatskom komediografu svih vremena i jednom od najvažnijih autora europske renesansne komediografije.
DPP

Utrka je krenula. Spremaju se programi, govori i "manervi" koji će najbolje privući pažnju javnosti i još jednom im pokušati "prodati priču". Znate kako kažu "obećanje ludom radovanje"! - navodi se u uvodu priopćenja predsjednika Dubrovačke stranke (DUSTRA) Željka Raguža.

"Iako se ni mi nismo još uvijek službeno predstavili ono što želimo je prije svega skrenuti pozornost na jednu od točaka iz našeg programa kako bi vam dali do znanja u kojem smjeru DUSTRA planira voditi svoju kampanju. Riječ je o povećanju plaća djelatnika gradskih poduzeća, mi ih volimo zvati nevidljivi junaci naše svakodnevnice." - navodi predsjednik DUSTRA-e.

Ostatak priopćenja pročitajte u cijelosti:
"Naime, svake se godine posjetitelji Dubrovnika dive ljepoti grada, urednosti ulica i ljubaznosti djelatnika gradskih poduzeća. Blistav obraz grada omogućuju ljudi koji vrijedno rade iza kulisa, a na čijim zaslugama političari skupljaju svoje poene, dok ih rijetki pitaju kako im je i je li im teško. Ako se pitate koji su to radnici, to su djelatnici Vrtlara, Čistoće, Libertasa, Sanitata, Vodovoda i vatrogasci.

Osobno sam se uvjerio o kakvim se to poslovima zaista radi. Nekoliko sam puta izašao na teren sa djelatnicima Čistoće i Vrtlara te sam se upravo iz tog razloga i odlučio za ovu mjeru u izbornom programu. Jedno je donositi odluke iz kancelarijske fotelje, a nešto sasvim drugo je provesti radni dan na kamionu Čistoće ili sa lopatom u ruci.

Stoga, mi u Dubrovačkoj stranci smatramo da najmanje što najbogatiji grad može učiniti odmah po formiranju gradskog vijeća i uspostavljanju političke stabilnosti je krenuti sa usklađivanjem plaća za one koji to itekako zaslužuju. Za razliku od mnogih političkih obećanja gdje se morate pitati kome će se uzeti da se drugdje prelije, kod ovog prijedloga nema nikakvih zakidanja jer ta poduzeća dobro posluju, rezultati su im pozitivni i njihova ulaganja su vidljiva svima.

Da te službe ne funkcioniraju ispravno, tada bismo bili svjesni njihovog nedostatka, ovako, jedva ih primjećujemo, no svjesni smo: osmijeh na njihovom licu stavlja osmijeh na naša lica, a i na lica stotina tisuća turista koji nas godišnje posjećuju i rado nam se vraćaju i želimo im dati do znanja da je njihova marljivost zabilježena i založit ćemo se da bude i nagrađena – zaslužili su!" - naveo je Raguž.

DPP

Načelnik Općine Konavle Luka Korda stavio je veto na odluku HDZ-ove većine u Općinskom vijeću da se temeljem raspisanog javnog natječaja poslovi održavanja nerazvrstanih cesta u iznosu od 1,1 milijun kuna bez PDV-a, odnosno gotovo 1,3 milijuna kuna s PDV-om, na području Konavala dodijele Dubrovnik cestama.

Načelnik Luka Korda istaknuo je kako je za ovu namjenu Općina predvidjela milijun kuna, te da smatra kako je natječaj namješten. Kordu je podržala i oporba. No, prema prijedlogu HDZ-a, čijim članovima nije smetalo što je ponuda Dubrovnik cesta veća od predviđenih sredstava, a koji u konavoskom Općinskom vijeću imaju većinu, ipak je izglasana provedba natječaja prema kojemu će poslovi biti dodijeljeni Dubrovnik cestama.

- Objavit natječaj u Dubrovačkom listu, kojega ne znam baš koliko ljudi čita, samo objavit takav natječaj... - kazao je Korda aludiravši kako natječajni uvjeti nisu došli do većeg dijela zainteresiranih.

Njegov zamjenik i protukandidat za načelnika Općine Božo Lasić replicirao je Kordi kako je natječaj objavljen na stranicama Općine. No, Korda mu je odgovorio kako ga je trebalo staviti i u Narodne novine.

Sumnjajući kako je HDZ natječaj namjestio Dubrovnik cestama, Korda je na odluku stavio veto.

Nakon što su neki od oporbenih vijećnika istaknuli kako u materijalima nemaju priložen ugovor između Općine i Dubrovnik cesta, iz HDZ-a im je obrazloženo kako nema potrebe da se u materijale stavlja ugovor koji još nije potpisan.

Vijećnica DDS-a Vilma Kosović predložila je da se odluka kojom se poslovi održavanja konavoskih nerazvrstanih cesta dodijele Dubrovnik cestama skine s dnevnoga reda.  Vijećnik HNS-a Jozo Koprivica također je podržao Kordu, istaknuvši kako odluku treba skinuti s dnevnoga reda i raspisati novi natječaj.

Kordin zamjenik Božo Lasić, istaknuo je kako nema saznanja da je natječaj namješten. Vijećniku Koprivici dobacio je kako mu je drago što podržava načelnika.

- Jako sam sretan Jozo da si i ti jednom na strani načelnika.

Glasalo se o dva prijedloga, o poništenju natječaja, koji nije dobio potrebnu većinu, i HDZ-ovu prijedlogu da se posao dodijeli Dubrovnik cestama koji je prihvaćen.

Korda je HDZ-ovce još jednom upozorio kako je na odluku stavio veto.

- Ja sam stavio veto i ovo neće na ovome završiti.- upozorio je HDZ-ovce Korda.

Najzanimljiviji dio rasprave sa sjednice o ovom natječaju pogledajte u prilogu.
[youtube url="https://www.youtube.com/watch?v=qmFCRQ1iDps"]

Predsjednica Općinskog odbora SDP-a Konavle Anita Ruso Glasnović bit će kandidatkinja za načelnicu Konavala na predstojećim lokalnim izborima koji će se održati u svibnju, stoji u priopćenju ove stranke u kojemu se navodi kako je odluka o podržavanju kandidature Ruso Glasnović donesena na sjednici u petak.

"Tridesetrogodišnja Anita Ruso Glasnović je aktualna predsjednica OO SDP Konavle, Konavoka iz Cavtata, diplomirana pravnica, udana, majka dvoje djece." - stoji u priopćenju konavoskog SDP-a.

DPP

Dubrovački muzeji od danas su prešli na ljetno radno vrijeme. Pomorski muzej će tako biti otvoren za posjetitelje svakoga dana, osim ponedjeljka, od 9 do 18 sati, dok će Kulturno-povijesni muzej u Kneževu dvoru, zbog druge faze radova na obnovi Atrija, ostati zatvoren za posjetitelje do 1. lipnja, nakon čega će raditi svakoga dana od 9 do 18 sati.

Etnografski muzej u žitnici „Rupe“ te dvije privremene izložbe Arheološkog muzeja u tvrđavi Revelin će i u ljetnom razdoblju imati jednako radno vrijeme. Etnografski muzej će za posjetitelje biti otvoren svakoga dana, osim utorka, od 9 do 16 sati, a izložbe „Revelin: Arheološka istraživanja/Prostorni razvoj/Ljevaonica“ i „Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku i okolici“ svakoga dana, osim srijede, od 10 do 16 sati.

Muzejska prodavaonica u Kneževu dvoru će od sutra (22. ožujka) biti otvorena svakoga dana od 9 do 18 sati.

Ljetno radno vrijeme (22. ožujka – 2. studenog)
Kulturno-povijesni muzej (Knežev dvor): 9-18, svaki dan (od 1. lipnja)
Pomorski muzej (Tvrđava sv. Ivana): 9-18, ponedjeljkom zatvoreno
Etnografski muzej (žitnica Rupe): 9-16, utorkom zatvoreno
Izložbe „Ranosrednjovjekovna skulptura u Dubrovniku i okolici“ i „Revelin: Arheološka istraživanja/Prostorni razvoj/Ljevaonica“ (Tvrđava Revelin): 10-16, srijedom zatvoreno
Muzejska prodavaonica (Knežev dvor): 9-18, svaki dan
Stanovnici Dubrovačko-neretvanske županije ostvaruju pravo besplatnog posjeta svim stalnim postavima i povremenim izložbama Dubrovačkih muzeja.

Dubrovački muzeji

Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije i Zajednica tehničke kulture Dubrovačko-neretvanske županije pokrenuli su projekt Edukacija o promatranju i zaštiti ptica, čiji je glavni cilj pomoć jednoj od najugroženijih ptičjih vrsta koje se gnijezde u Hrvatskoj.

Riječ je o zlatovrani (Coracias garrulus) čija se jedina poznata gnjezdilišta u našoj zemlji nalaze u malom području sjeverne Dalmacije. Nekada je u Hrvatskoj bila rasprostranjenija, no populacija je pretrpila značajan pad brojnosti. Slična je situacija i u većem dijelu Europe. Zlatovrane se najčešće gnijezde u dupljama starih stabala, a nedostatak istih može se nadomjestiti postavljanjem kućica.
Materijal za izradu kućica osiguralo je Društvo pedagoga tehničke kulture Dubrovnik, a kućice su izrađene u suradnji s Ornitološkim društvom Brkata sjenica koje će velik doprinos dati i prilikom njihovog postavljanja na odabrane lokalitete u delti rijeke Neretve. Uz volontere, akciji su se odazvali učenici OŠ Komin s mentorom Josipom Šprljom.

Slična se akcija u bliskoj budućnosti planira na području Konavala, točnije u Konavoskom polju. Tu su, kao i na području delte rijeke Neretve, zadnjih godina bilježene zlatovrane pa postoji nada da će neke od njih naseliti postavljene kućice.

DPP

Dva mjeseca do lokalnih izbora DUSTRA je mnogim strankama poželjan koalicijski partner. Kad je u pitanju način na koji će ta stranka izaći na izbore, predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž u više je navrata javno istaknuo kako će u slučaju da se Andro Vlahušić ne bude mogao kandidirati, stranka kojoj je na čelu izaći samostalno na svibanjske lokalne izbore. Iako je poruka koju je poslao i više nego jasna, ona ipak ne priječi čelnike pojedinih stranaka da mu ponude predizbornu suradnju. No, kako neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr iz DUSTRA-e su brojne ponude već odbijene.

Ukoliko Vlahušić ne bude mogao izaći na izbore kao gradonačelnički kandidat, DUSTRA će na izbore samostalno, a imat će, doznaje portal Dubrovnikpress.hr, u tom slučaju i svog gradonačelničkog kandidata,.

Procijenivši kako DUSTRA ima politički potencijal, predstavnici određenih političkih opcija, prvenstveno onih s kojima je ta stranka do raspuštanja Gradskog vijeća činila koaliciju, Ragužu tako nude predizbornu suradnju uobličenu naravno u zajednički izlazak na izbore.

Prva je, neslužbeno doznaje portal Dubrovnikpress.hr, Ragužu zajednički izlazak na izbore ponudila Olga Muratti (HSU). No, kako ona nije predsjednica dubrovačkog odbora HSU-a pa time ni nema ovlasti nuditi predizbornu suradnju, njezina ponuda u DUSTRA-i navodno nije ozbiljno ni shvaćena, odnosno odbijena je.

DUSTRA se, prema izvorima portala Dubrovnikpress.hr, neće priključiti tzv. platformi „Grad za nas“ Tatjane Šimac Bonačić. Izlazak na izbore sa SDP-om Raguž je odbio.

Ipak, nije poznato jesu li iz HDZ-a Ragužu nudili predizborno koaliranje, no budući da je Raguž upravo vodeće gradske HDZ-ovce na prošlim izborima preveo žedne preko vode, svaka njihova ponuda DUSTRA-i bila bi politički neozbiljna.