S dolaskom toplijeg vremena intenziviraju se radovi na čišćenju poljoprivrednih i zapuštenih površina, što znatno povećava broj vatrogasnih intervencija uslijed požara otvorenog prostora, odnosno požara raslinja.

Kako bi izbjegli požare koji svake godine prije požarne sezone unište stotine hektara na području Dubrovačko-neretvanske županije, Vatrogasna zajednica Dubrovačko-neretvanske županije podsjeća građane na obvezu pridržavanja Mjera zaštite od požara iz Odluke o mjerama zaštite šuma na području Dubrovačko-neretvanske županije.

U razdoblju do 1. lipnja dozvoljeno je paljenje vatre na otvorenom prostoru isključivo uz odobrenje NADLEŽNE JAVNE VATROGASNE POSTROJBE ILI DOBROVOLJNOG VATROGASNOG DRUŠTVA, DIREKTNO ili putem vatrogasnog broja 193, odnosno putem jedinstvenog europskog broja za hitne situacije 112.

Dakle, u koliko postoji neophodna potreba za spaljivanjem korova u periodu do 1. lipnja, odnosno nakon 31. listopada, fizičke ili pravne osobe dužne su o planiranoj radnji obavijestiti nadležnu vatrogasnu postrojbu i ustupiti joj slijedeće podatke:
·    osobne podatke (ime, prezime, adresa prebivališta podnositelja zahtjeva),
·    naziv površinu zemljišta na kojem će se ložiti vatra, te udaljenost mjesta loženja od najbliže šume,
·    vrijeme loženja i broj osoba koje će obaviti loženje.

Pije  paljenja, a po odobrenju nadležne vatrogasne postrojbe, potrebito je poduzeti obvezne preventivne mjere i to:
·    paljenje provoditi za mirna vremena ( bez vjetra),
·    tvari koje se spaljuju moraju se pomaknuti na dovoljnu udaljenost o vodova električne energije, javnih cesta, stambenih i drugih objekata koje bi vatra i dim mogli ugroziti,
·    osigurati nazočnost dovoljnog broja osoba sposobnih za gašenje požara
·    osigurati priručna sredstva za gašenje (voda, lopate, grablje i sl.),

Osobe koje su po prethodnom odobrenju obavile paljenje vatre na otvorenom prostoru dužne su mjesto paljenja pregledati, ostatke vatre u potpunosti ugasiti i o tome izvijestiti davatelja odobrenja.

Na cjelokupnom području Dubrovačko-neretvanske županije zabranjeno je paljenje vatre na otvorenom prostoru u razdoblju od 1. lipnja do 31. listopada.

Županijska vatrogasna zajednica

Na sjednici Općinskog vijeća Općine Konavle usvojen je godišnji izvještaj o izvršenju proračuna za 2016. godinu, a tom prigodom bilo je riječi o pripremama Općine oko uvođenja porezna na nekretnine, ali i kapitalnim projektima koji se tek trebaju realizirati.

Projekt za nadogradnju Dječjeg vrtića na Grudi već je izrađen, prikupljena je sva potrebna dokumentacija, kao i građevinska dozvola. Novi vrtić i škola u Cavtatu gradit će se na sadašnjoj lokaciji. Radovi bi trebali započeti krajem 2018. godine. Spreman je i projekt izgradnje vatrogasnog doma koji će se graditi na Grudi.

Kad je u pitanju porez na nekretnine, Općinsko vijeće, vjerojatno u novom sazivu, morat će donijeti posebnu odluku kojom će se urediti pitanja oko utvrđivanja poreza na nekretnine. Prema toj odluci razrezat će se porez na nekretnine. Parametri za uvođenje poreza na nekretnine bit će sadašnji registar obveznika komunalne naknade.

Crpne stanice, vodopskrbna mreža, trafostanice, sva je infrastruktura i suprastruktura u Gornjim selima davno izgrađena. No, stanovnici Mrčeva, Mravinjca i Riđice još će se izgleda načekati dok voda poteče iz njihovih rubineta. Kako stvari stoje, čekat će barem dok ne prođu lokalni izbori, govori donedavni gradonačelnik Andro Vlahušić za portal Dubrovnikpress.hr, jer, kaže on, pojedinci, konkretno Lukša Matušić iz DDS-a koji je koordinator za razvoj i pristup mreži, uz utjecaj kandidata HDZ-a za gradonačelnika Mata Frankovićam, koče projekt.

Naime, za puštanje vode u Gornjim selima sve je spremno osim HEP-ove trafostanice, odnosno spremna je i ona, ali ne može biti puštena u rad dok ne dobije uporabnu dozvolu.
No, puštanje vode u Gornjim selima nije jedini projekt čiju realizaciju, kaže Vlahušić, koče iz HEP-a. Zbog HEP-a je na čekanju i puštanje u rad kanalizacije u Malom Zatonu.

- U Gornjim selima su svi radovi oko izgradnje vodoopskrbnog sustava završeni. Stanovnici tog područja ne mogu dobiti vodu jer Lukša Matušić iz DDS-a, koji je ujedno i koordinator za razvoj i pristup mreži, te Mato Franković ne žele da stanovnici Mrčeva, Mravinjca i Riđice dobiju vodu prije izbora. Kako voda ne bi potekla prije izbora, zabranili su HEP-u preko svojih političkih veza da se izda uporabna dozvola za trafostanicu. Dakle, puštanje vode u Gornjim selima isključivo ovisi o puštanju u rad HEP-ove trafostanice. - kazao je Vlahušić.

Osim vode u Gornjim selima, iz HEP-a navodno koče i puštanje u rad kanalizacijske mreže u Malom Zatonu. Iako su radovi na izgradnji kanalizacijskog sustava u tom mjestu također završeni iz HEP-a još nisu "pustili struju" crpnoj stanici bez koje kanalizacijski sustav ne može raditi.
Problema s HEP-om Vodovod ima i kad je u pitanju izgradnja pročistača za vodu. Naime, kako doznaje portal Dubrovnikpress.hr, iako je Vodovod sve radove HEP-u odavno platio, iz HEP-a ne žele pustiti da kabel od struje prođe makadamskim putem koji bi trebao biti asfaltiran narednih dana. Riječ je o pristupnom putu prema lokaciji na kojoj je u tijeku izgradnja pročistača.
Lukša Matušić govori pak kako o opstrukcijama nema govora.
- Ja ne opstruiram ništa, to su gluposti, ali nisam ovlašten davati izjave kad je riječ o HEP-u. - kazao je Matušić.

Inače, u Gornjim selima podneseno je 39 zahtjeva za priključenje na vodovodnu mrežu, dok je u Malom Zatonu podneseno 60 zahtjeva za priključenje na kanalizacijsku mrežu.

Župan Nikola Dobroslavić primio je direktora grupe Svjetske banke Edea Jorgea Ijjasz – Vasqueza sa suradnicima.

Razgovaralo se o projektima financiranim od strane Svjetske banke te o njihovim daljnjim planovima, kao i o planovima i razvoju, a koji se tiču i Dubrovačko-neretvanske županije.

Župan Dobroslavić zahvalio se na provedenim projektima u Županiji, naglašivši da se pojedini važni projekti ne bi mogli realizirati bez njihove financijske podrške.

Z.R.

Prof.dr.sc. Đuro Benić, zajedno s recenzentima prof.dr.sc. Ivom Družićem, prof.dr.sc. Zoranom Kovačevićem i prof.dr.sc. Alkom Obadić, predstavio je svoju novu knjigu Makroekonomija. Predstavljanje knjige organizirano je u Sveučilišnom kampusu,  a događaj je otvorio pozdravnim govorom prorektor za međunarodnu suradnju i znanost izv.prof.dr.sc. Martin Lazar.

Autor prof.dr.sc. Đuro Benić rekao je kako je o pisanje ove knjige započeo davne 1997. gdoine, a da su mu u pisanju pomagala iskustva sa studentima prilikom izvođenja tog predmeta.

- Htio sam napraviti šetnju kroz područje makroekonomije i mislim da sam i uspio. Knjigu sam posvetio svom mentoru pokojnom profesoru Smiljanu Jurinu. - rekao je prof.dr.sc. Đuro Benić.
Recenzent prof.dr.sc. Ivo Družić rekao je kako ovaj udžbenik „ne zaostaje za međunarodnim autorima i može stati uz bok svjetskim udžbenicima iz ovog područja“, te da je autor jedan od rijetkih profesora ekonomije koji je kompletan.
Prof.dr.sc. Alka Obadić istaknula je kako je knjiga napisana jasno i koncizno, te da se na kraju poglavlja nazale pitanja i odgovori, ali i da knjiga sadrži brojne primjere.

- Obično sveučilišni udžbenici imaju od 200 do 400 stranica, pa kad mi je prof. Benić poslao mail pdf ostao sam iznenađen sa 750 stranica. Nazvao sam profesora i pitao koliko mu je trebalo za napisati ovoliku knjigu, koju bi uobičajeno radili timovi od više ljudi, a on mi je odgovorio – otprilike 20 godina-  duhovito je zaključio prof.dr.sc. Zoran Kovačević.

S.B.

Ispred ugostiteljskog objekta "Eat & Sweet" na Stradunu, koji zbog svojih specifičnih jarko zelenih stolova i stolica, nedoljivo podsjeća na krčmu, osvanule su i krznene navlake na stolicama.

Stradun je počeo nalikovati na štalu, čekaju se samo čoban i ovčice.

V.S.

Povjerenica Vlade Republike Hrvatske za Grad Dubrovnik Nada Medović, sukladno Odluci o privremenom financiranju i Mjerama Socijalnog programa za prvo tromjesečje, odobrila je isplate za 696 korisnika Socijalnog programa u ukupnom iznosu od 401.230,00 kuna.

Korisnicima zajamčene minimalne naknade, koji ostvaruju pravo na subvenciju za troškove stanovanja, njih 165, uplaćeno je 87.280,00 kuna.

Programom subvencioniranja najma stana mladima obuhvaćeno je 74 korisnika, kojima je isplaćeno 40.550,00 kuna, dok je za 127 subvencija najma stana svim dobnim skupinama isplaćeno154.000,00 kuna.

Dar za novorođeno dijete uplatio se na račune 24 obitelji u ukupnom iznosu od 55.000,00 kuna.

Osobnu invalidninu u iznosu od 200 kuna primilo je 306 korisnika, a ukupno je isplaćeno 64.400,00 kuna.

Mjesečni mirovinski dodatak od 200 kuna za umirovljenike koji primaju mirovine do 1.800 kuna te dodatak od 300 kuna za osobe starije od 65 godina bez mirovine i drugih primanja uplatit će se početkom travnja.

Grad Dubrovnik

Župan Nikola Dobroslavić sudjelovao je u radu u radu 122. plenarnog zasjedanja Europskog odbora regija u Bruxellesu. U svjetlu pokretanja pregovora o napuštanju EU-a s Ujedinjenom Kraljevinom na raspravi o učinku Brexita na regije i gradove sudjelovao je i glavni pregovarač EU-a Michel Barnier.

Također, na dnevnom redu zasjedanja bile su i rasprave o europskoj prehrambenoj politici, smanjenju rizika od katastrofa te budućnosti Europe. Rasprava o budućnosti Europe u OR-u se vodi u okviru šireg političkog promišljanja o smjeru u kojem bi se EU trebala kretati. To je proces u sklopu kojeg OR ove godine organizira desetke dijaloga građana širem EU-a.

U cilju kvalitetnijeg upravljanja u prirodnim katastrofama donesen je akcijski plan u kojem se podržava razvoj i promicanje lokalnih platformi o smanjenju rizika od katastrofa. U raspravi o održivoj prehrambenoj politici predložene su inicijative i mjere koje će podržavati europsku prehrambenu politiku iz lokalne i regionalne perspektive. Osim ovih tema, čelnici lokalne i regionalne samouprave iz 28 zemalja EU-a raspravljali su o mogućnostima suradnje zdravstvenih sustava te poboljšanju javnog zdravstva, razvoju zdravstvene zaštite te načinima na koje prekogranična suradnja može pomoći u razvoju europskih zdravstvenih sustava. Primjereno i održivo financiranje zdravstvene skrbi od ključne je važnosti za osiguravanje sveobuhvatne, pristupačne i kvalitetne zdravstvene skrbi. Ukazano je posebice na mentalne probleme i kronične bolesti na koje otpada najveći dio troškova zdravstvene zaštite i drugih oblika socijalne pomoći.

Župan Dobroslavić sudjelovao je i na sastanku Interregionalne grupe za Jadransku i Jonsku regiju na temu utjecaja regija na predlaganje i realizaciju prioritetnih projekata koji se iz lokalne i regionalne perspektive smatraju preduvjetom ukupnog razvoja ovih prostora.

Z.R.

Radovi na izgradnji potpornog zida Dječjeg vrtića „Pčelica“ ušli su u završnu fazu. Investicija izgradnje zida vrijedna milijun pokrenuta je prošle godine, a završetak radova očekuje se do 1. svibnja ove godine.

Riječ je o „nultoj“ fazi najavljenog projekta rekonstrukcije i proširenja vrtića u Novoj Mokošici definiranog Strategijom razvoja predškolskog odgoja do 2030. godine, a Grad Dubrovnik putem ustanove Dječji vrtići Dubrovnik pokreće izradu projektne dokumentacije.
Ovim ulaganjem kapacitet „Pčelice“ kao i u slučaju vrtića „Palčica“ povećat će se za osam odgojno-obrazovnih grupa, a prema planu diobe ustanove Dječji vrtići Dubrovnik, mokoški vrtić bit će i sjedište jedne od tri nove ustanove. Stoga su projektnim zadatkom predviđeni i prostori za upravu, stručne službe i druge sadržaje koji su potrebni za samostalno funkcioniranje nove ustanove.

Uz dogradnju i nadogradnju „Palčice“, Grad Dubrovnik kreće u proceduru izrade dokumentacije za nadogradnju dječjeg vrtića u Zatonu. Vrtić je, podsjetimo, otvoren u travnju prošle godine kada je neiskorišteni prostor društvenog doma uređen i prenamijenjen u vrtić. Još tada otvorena je mogućnost nadogradnje kata kojom će se, uz postojeće dvije, osigurati uvjeti za smještaj dvije nove grupe.

DPP

Od ponedjeljka do 1. travnja uvest će se privremena prometna signalizacija na dijelu Ulice Vladimira Nazora (spoj s Ulicom Ivana Matijaševića).

Prometnu suglasnost za uvođenje privremene regulacije prometa izdao je Upravni odjel za promet, stanogradnju i razvojne projekte Grada Dubrovnika prema zahtjevu tvrtke Ericsson Nikola Tesla.

U navedenome periodu izvoditi će se radovi poprečnog prekopa ulice Vladimira Nazora te će se zauzimati dijelovi ceste (pojedini prometni trakovi) u fazama, a sve ovisno o dinamici izvođenja poprečnog prekopa.

Na navedenoj ulici postaviti će se privremena prometna signalizacija prema odredbama Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Pravilnika o prometnim znakovima, opremi i signalizaciji na cestama, a sve u skladu s dostavljenim elaboratom privremene prometne signalizacije izrađenim od tvrtke Platea Konzalting.

Grad Dubrovnik

Župan Nikola Dobroslavić, kao izaslanik Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, uručio je u Palači Ranjini odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske profesoru emeritusu Richardu Wisseru s „Johannes Gutenberg“ Sveučilišta u Mainzu, Savezna Republika Njemačka.
Profesor emeritus Richard Wisser zahvalio se na odlikovanju, a koje je primio u nazočnosti svojih njemačkih kolega, ravnatelja Interuniverzitetskog Centra Dubrovnika Krunoslava Piska te Berte Dragičević koja je aktivno radila na dodjeli njegovog odlikovanja.

- Velika mi je čast u ime predsjednice RH dodijeliti ovo odlikovanje ovdje u Dubrovniku, gradu s kojim je prof. Wisser povezan brojnim vezama. - rekao je uz predstavljanje Nikola Dobroslavić.

Prof. Richard Wisser rođen je u Wormsu 5. 1. 1927. godine. Studirao je filozofiju, psihologiju i komparativne kulturalne studije na Sveučilištu u Mainzu i sveučilištu u Cordobi (Argentina). 1954. godine doktorirao s temom Leibniz i Gianbattista Vico kod prof. Fritz-Joachim von Rintelena na Sveučilištau u Mainzu, gdje je bio asistent.

U svojim istraživanjima i nastavi bavio se prvenstveno filozofijama Martina Heideggera i Karla Jaspersa.

Od 1979. do 1991. pri Interuniverzitetskom centru u Dubrovniku (uz ko-organizaciju prof. Branka Bošnjaka sa Sveučilišta u Zagrebu) organizira niz tečajeva iz filozofije na kojim je svake godine pored 10-ak predavača sudjelovalo i preko 30 studenata iz svih krajeva svijeta, većinom iz Njemačke, Hrvatske, drugih dijelova bivše države, Turske, Nizozemske i SAD-a.

Od početka agresije na Dubrovnik u Domovinskome ratu prof. Wisser se angažirao u svojoj sredini i slao značajnu humanitarnu pomoć – uglavnom u lijekovima – prema popisu lijekova koje je dubrovačka bolnica označila kao najpotrebnije. U njemačkim medijima je pisao o napadu na Dubrovnik. Dubrovniku je posvetio brojne pjesme – u počast Gradu, njegovim tradicijama i kulturnoj baštini. Među prvim stranim posjetiteljima je došao u Dubrovnik u proljeće 1993., a zatim s prijateljima u Mainzu organizirao donacije pomoći selima u Dubrovačkom primorju – naročito u naselje Dubravicu.

U suradnji s kolegama sa Sveučilišta u Hamburgu i nekim drugim njemačkim sveučilištima sudjelovao je u prikupljanju donacija za obnovu izgorene zgrade IUC-a.
Njemačka mu dodjeljuje Savezni križa za zasluge 2002. 2007. je bio nagrađen poč2008. asnim Prstenom od grada Worms-a.

Na prijedlog  IUC-a, a nakon provedenog postupka za dodjelu odlikovanja predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović dodijelila je prof. Richardu Wisseru odlikovanje Reda Danice hrvatske s likom Katarine Zrinski za osobite zasluge – za zdravstvo, socijalnu skrb i promicanje moralnih društvenih vrednota te značajnu humanitarnu pomoć gradu Dubrovniku tijekom Domovinskog rata.

DPP

Trgovačko društvo Čistoća i zelenilo Konavle dobilo je suglasnost od konavoskog Općinskog vijeća za kreditno zaduženje kod OTP banke radi izgradnje poslovno trgovačke zgrade u Cavtatu. Kredit na iznos od 11 milijuna kuna Općina će otplatiti u roku od dvije godine.

I dok se Čistoća i zelenilo Konavle kreditno zadužuju, vijećnika HNS-a Joza Koprivcu zanimalo je kad će ta tvrtka dobiti direktora budući da je još uvijek predstavlja prokurist Marko Glavić.

- Kada će biti raspisan natječaj za direktora tvrtke Čistoća i zelenilo Konavle koju još uvijek predstavlja prokurist? - pitao je Koprivica.

Zamjenik općinskog načelnika Božo Lasić odgovorio mu je kako trenutno nema smisla raspisivati natječaj.

- Natječaj za imenovanje direktora ćemo raspisati poslije izbora. Marko inače jako dobro obavlja svoj posao pa mislim da nema razloga zasad raspisivati natječaj. - kazao je Lasić.

Inače, na sjednici je usvojen prijedlog odluke o povećanju temeljnog kapitala trgovačkog društva Konavosko komunalno društvo d.o.o. Čilipi. Naime, temeljni kapital navedenog društva do sada je iznosio 57,6 milijuna kuna. Povećanjem od 20,2 milijuna kuna, temeljni kapital Konavoskog komunalnog društva iznosit će nepunih 80 milijuna kuna. Od  unesenih 20,2 milijuna kuna temeljnog kapitala, 10.7 milijuna kuna odnosi se na tražbine dok 9,4 milijuna kuna otpada na unos prava vlasništva komunalnih vodnih građevina.

Riječ je o sredstvima koje je Općina, kao jedini osnivač Konavoskog komunalnog društva ulagala u izgradnju vodnih građevina na vodoopskrbnom sustavu Vodovađa te podsustavima Konavoska brda i Crnjegovina-Zastolje-Dobruša.