U Dubrovniku više nema ulice koja nosi ime po ustaškom doglavniku i tvorcu rasnih zakona Mili Budaku, ali postoje tu i drugi ostaci ustaškog režima. Tako u Dubrovniku postoji ulica istaknutog pripadnika ustaškog režima Ante Sugja. Ulica se nalazi u Gružu, a eto čini se malo kome to smeta.

Malo kome smeta i to što je naziv ulice drukčije napisan na pločama koje označavaju njeno ime i kućne brojeve, no to je već drugi problem.
Samo besprijekorne biografije mogu zaslužiti da ih se časti ulicom i tu bi sve trebalo biti nedvosmisleno. Dakle, po čemu je dr. Ante Sugja zaslužio da se njegovim imenom zove jedna gruška ulica već dva i pol desetljeća? Radi se o odvjetniku i HSS-ovcu, rodom s Pelješca, ali koji je bio i istaknuti pripadnik ustaškog pokreta u Dubrovniku.

Na fotografiji ostalo je ovjekovječeno kako dočekuje talijanske okupatore na Stradunu, a bio je i konzul NDH u Pragu. Dakle, radilo se o dužnosniku ove kvislinške tvorevine, a ne nekakvom simpatizeru čiju je ulogu moguće dvojako definirati.
Kako se može doznati, Udruga antifašista pripremit će prijedlog s obrazloženjem za promjenu naziva pojedinih ulica i uputiti ga nadležnima nakon izbora 21. svibnja.

Najveći problem zapravo je što ovakvi slučajevi u javnom prostoru nisu okarakterizirani sramotnima već nečim normalnim. Povjesničar dr. Hrvoje Klasić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za portal Dubrovnikpress.hr rekao je više o ovakvom načinu čašćavanja endehazijskih aktera. Prema njegovom mišljenju uzrok svega nastao je još prije 25 godina.

- Devedesetih godina krenuo je proces čije posljedice, nažalost, traju i dan danas. Hrvatska je dobila predsjednika koji je bio antifašist, a osnivači Hrvatske bili su antifašisti. Govorim o Tuđmanu, Bobetku, Špegelju i ostalima. Antifašizam se našao i u izvorišnim osnovama hrvatskog Ustava, kao i Dan antifašističke borbe kao državni praznik. Međutim, to je bilo službeno, a s druge strane u praksi antifašizam se počeo iskorjenjivati iz javnog prostora. - rekao je Klasić.
- Hrvatski antifašisti počeli su gubiti svoje ulice, spomenici antifašistima se ruše, a u udžbenicima se i u javnom prostoru o partizanima i partizanskom pokretu počinje govoriti isključivo kroz prizmu Bleiburga. I dok je antifašizam našao mjesto u službenim dokumentima, imamo činjenicu da ustaški činovnici i vojni dužnosnici poput Mile Budaka ili Jure Francetića dobivaju ulice po svojim imena. Počinje relativizacija ustaških zločina, normalizacija cijelog perioda NDH. Kao što se partizanski pokret počinje gledati kroz prizmu Bleiburga tako se i period NDH počinje gledati kroz dan kad je ta država osnovana 10. travnja, kao i onoga što je uslijedilo nakon Bleiburga. - objasnio je Klasić.

No, osude, barem one većeg dijela javnosti nema.
- U Hrvatskoj se može čuti da zakonom nije zabranjeno ustaštvo pa na mala vrata neki likovi iz perioda ustaškog režima dobivaju prostor u javnom  životu. Nije sporno da je "za dom spremni" ustaški, a ne stari hrvatski pozdrav. Nije sporno da je Mile Budak ustaški dužnosnik, sporno je ono što to hrvatskom društvu znači? Imamo li problema s tim što je nešto ustaško ili nemamo? Ako imamo u kaznenom zakonu odredbu koja brani ili sankcionira režme koji potiču na mržnju, onda ne treba konkretan zakon o ustaškom režimu jer je jasno da je utjelovljivao sve to. Ukoliko nam je jasno! Ali, s obzirom da i dalje imamo imena ulica po ljudima koji su podržavali rasizam i genocidan sustav, onda očito da to i dalje nije svima jasno. - pojasnio je dr. Hrvoje Klasić.

Povjerenica Vlade Republike Hrvatske za Dubrovnik Nada Medović i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, sport, socijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić uručili su danas učiteljicama i učiteljima Osnovne škole Ivana Gundulića hibridne kompjutere i laptope koji su osigurani za provođenje pilot projekta "e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola".

Osnovna škola Ivana Gundulića jedina je škola s područja Grada Dubrovnika koja je izabrana da sudjeluje u ovom pilot programu Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNet i trajat će tri godine. U sklopu projekta Osnovna škola Ivana Gundulića dobila je 51 tablet, osam hibridnih računala i pet prijenosnih računala te opremu za interaktivnu i prezentacijsku učionicu.

Interaktivna učionica sadržavati će jedan pametni ekran i 30 laptopa dok će prezentacijska učionica biti opremljena jednim pametnim ekranom.

Kroz pilot projekt e-Škole osim Osnovnoj školi Ivana Gundulića i područnoj školi Šipanska Luka osigurano je sedam tableta te oprema za prezentacijsku učionicu.

Pilot projekt "e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola" dio je šireg programa e-Škole koji se provodi u razdoblju od 2015. - 2022.

DPP

Razvojna agencija Grada Dubrovnika nastavlja sa Startup Akademijom. Ovaj put organizira besplatni seminar „Računovodstvo za poduzetnike" koji će se održati u dva djela od 04. do 06. travnja 2017 u prostorijama DURA-e (Branitelja Dubrovnika 15, 20000 Dubrovnik) s početkom u 16:00 sati.

Prvi dio koji će se održati u utorak 04.travnja 2017. g. se zove „Knjigovodstvo obrtnika“ i na njemu će se obraditi slijedeće teme:

Samostalna djelatnost u sustavu PDV – poslovne knjige
Obračun amortizacije
Obračun poreza na dohodak

Drugi dio, koji će se održati 05. i 06. travnja pod nazivom „Računovodstvo trgovačkih društava“ gdje će se obrađivati slijedeće teme:

 1.    Poslovanje trgovačkog društva  u sustavu PDV –poslovne knjige
 2.    Obračun poreza na dobit     

Seminar traje svaki dan od 16:00 – 20:00 sati, a predavač je g. Ivo Grbić koji će vas provesti kroz poslovne knjige poduzetnika.

Prijavit se možete putem emaila: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili putem telefona 020/640-271

Požurite, broj polaznika je ograničen!

DURA

Skoro godinu dana nakon prošlogodišnje incidentne situacije oštećenja sustava koja su uzrokovala fekalna onečišćenja mora, predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Valentin Dujmović sa suradnicima je danas ispod Petke obišao lokaciju podmorskog ispusta uređaja za pročišćavanje otpadnih voda Lapad. U proteklom razdoblju Vodovod je radio istražne i preventivne radnje, a kako je rekao Dujmović, "sezona će proći bez incidenata i mogućnosti odlijevanja fekalnih voda". Također, okupljenim novinarima je rečeno kako je najbolje dugoročno rješenje ipak novi hidrotehnički tunel na kojemu se već radi, a koji će zamijeniti sadašnji dotrajali tunel star 40 godina.

- Prošle godine kad smo radili sanaciju kanalizacijskog ispusta, najavili smo da ćemo raditi preventivne preglede. To smo ove godine i odradili, ali smo i riješili Uvalu Lapad, zamijenili cjevovode kako ne bi dolazilo do neželjenih događanja i pregledali sve kanalizacijske crpne stanice kako bi se uvjerili da sezona prođe bez incidenata. - rekao je Dujmović.


Također, Vicko Begović iz Vodovoda kazao je kako je nakon svih radova u predjelu podmorskog ispusta, poput ispiranja cjevovoda, jasno kako barem u sljedećih nekoliko godina neće biti nikakvih problema s ovim hidrotehničkim tunelom.

Novinarima se obratio i suradnik Vodovoda Tonči Janković iz splitske tvrtke Anafora. Rekao je kako je saniranje štete, kao i izvršavanje svih istražnih radnji, "izuzetno složen i opasan posao".

- Prva i osnovna sanacija je detekcija problema, onda se moraju organizirati timovi, osigurati vozila... Oko nas je ekstra djevičansko more, ali iza nas je stari tunel koji je 430 metara ukopan u živoj stijeni koja je nezaštićena, a bilo koje odvaljivanje kamenih komada mogu prouzročiti začepljenje. Vjerujemo da s obzirom na ovu preventivu i predradnje poput čišćenja sustava možemo spremni dočekati sezonu. No, dugoročno rješenje je novi hidrotehnički tunel. Ovaj tunel je glavna vena Grada Dubrovnika i ne možete raditi kvalitetnu sanaciju. Stoga, najbolje rješenje je novi tunel koji bi po cijeloj dužini bio dostupan specijalnim vozilima. - objasnio je Janković.

A kad će novi tunel?

- Gotovi smo s projektom novog pročistača otpadnih voda, a u sklopu kojega će se izgraditi novi hidrotehnički tunel. Posao projektiranja je dobila tvrtka Hidroprojekt-Ing iz Zagreba, inače tvrtka koja vodi sve projekte uz koje privlačimo novce iz Europske unije. Dakle, što se tiče hidrotehničkog tunela, projekt je pri kraju pa sad slijedi ishođenje građevinske dozvola, zatim apliciranje za novac iz EU u iznosu od 200 milijuna kuna za kompletan sustav. Vremenski period kad će projekt biti gotov je između tri do šest godina. Do tada ovaj sustav može normalno funkcionirati uz konstantan nadzor kojega izvršavamo. - kazao je Dujmović.

Župan Nikola Dobroslavić sudjelovao je na Konferenciji o podršci razvoju centara kompetencije (CEKOM) u Zagrebu koju je otvorio predsjednik Vlade Republile Hrvatske Andrej Plenković, a sudjelovale su i potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić te ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac.

Župan Dobroslavić naglasio je da se Dubrovačko-neretvanska županija izborila za svoje mjesto u Strategiji pametne specijalizacije te da je CEKOM za agrume u Opuzenu prošao na natječaju u drugi krug i time se kvalificirao za financiranje 14,5 milijuna kuna iz EU sredstava.

Naime, prijavu je pripremala Regionalna razvojna agencija DUNEA, sukladno Javnom pozivu za iskaz interesa, i ujedno koordinirala suradnju među projektnim partnerima. U tu je svrhu Dubrovačko-neretvanska županija, zajedno s jedinicama lokalne samouprave s područja Neretve, osnovala firmu Agrum Neretva d.o.o., koja je nositelj projekta. U projektu, uz javnu upravu, sudjeluju i znanstvene institucije te poduzetnici. Također, posredstvom CEKOM-a za agrume svim poduzetnicima uključenima u ovu granu poljoprivrede (proizvođači, rasadničari, otkupljivači i prerađivači), bit će dostupnije znanstvene institucije.

Prihvatljivim prijaviteljima i njihovim partnerima, kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., ovim programom će na raspolaganju biti 105 milijuna eura. Centri kompetencija predstavljaju novu vrstu istraživačke infrastrukture neophodne za razvoj gospodarstva temeljenog na znanju, inovacijama i novim tehnologijama, koja će biti specijalizirana za davanje podrške poslovnom sektoru u istraživačko-razvojnim aktivnostima i komercijalizaciji inovacija.
Z.R.

Otkad je Mostov kandidat za gradonačelnika Maro Kristić na konferenciji za novinare ogolio svoj privatni život, političke stranke spremajući se za lokalne izbore vješto su se u predkampanji poslužile upravo Kristićevim privatnim životom. Nije to ni čudno jer Kristić im ga je sam servirao.

Tako se neki od političara gotovo redom natječu koji će Kristiću putem priopćenja izraziti što jaču i upečatljiviju podršku kako bi se dodvorili biračima kao nekakve moralne vertikale. Dok neki od kandidata tako naglašavaju kako privatni život nije i ne smije biti predmet kampanje, političku lopticu vješto prebacuju u nečije tuđe dvorište, ističući kako su pojedinci spremni na sve ne bi li sačuvali svoje političke pozicije.

I dok oni tako aludiraju kako su pojedini politički akteri podmetnuli Kristiću, ne usude se razotkriti identitet tih aktera. No, zapravo ga ni ne mogu razotkriti jer je Kristić bio taj koji je sam sebe razotrkio. Nisu to učinili njegovi politički takmaci.

Kristićeva konferencija za novinare na koju je doveo tajanstvenu Mateu K. da novinarima kaže kako Kristiću nije rodila izvanbračno dijete nije još ni završila, a SDP-ova kandidatkinja Tatjana Šimac Bonačić požurila se na svom Facebook profilu izraziti podršku Kristiću. Također je navela kako se na lokalnim izborima treba natjecati idejama i projektima.

Na natjecanje idejama, programima i vizijama poziva u priopćenju i HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Dubrovnika Mato Franković. Kristićevu privatnu situaciju i on stavlja u kontekst politike i nadolazećih lokalnih izbora pa ističe kako "metoda razračunavanja s političkim oponentima, zorno vidljiva u slučaju saborskog zastupnika Mara Kristića, pokazuje na što su sve spremni pojedinci kako bi sačuvali političke pozicije i s njima vezane privilegije".

"Nedopustivo je i ničim opravdano ulaženje u privatne živote političkih konkurenata", navodi između ostalog Franković koji nije želio detaljnije komentirati svoje priopćenje. Naime, na poziv portala Dubrovnikpress.hr da objasni na koje to političke aktere misli, odnosno tko to podmeće Maru Kristiću, Franković je odgvorio kako nema komentara, odnosno kako je sve rekao u priopćenju.

A u priopćenju nije rekao ama baš ništa. Franković nema hrabrosti, kao što je nije imao ni Kristić, konkretno prozvati one koji mu kao podmeću, ako su već toliko sigurni u to da je riječ o političkom podmetanju.

Predloženom reorganizacijom MUP-a Hrvatska bi i dalje imala 20 policijskih uprava, umjesto pet kako je planirano lani, piše Hina. Dakle, u praksi to znači da ostaje i Policijska uprava dubrovačko-neretvanska, koja se spominjala u kontekstu pripajanja PU splitsko-dalmatinskoj.

Utvrđeno je, naime, da se policijski posao može ravnomjerno uskladiti zadržavanjem teritorijalne podjele prema županijskom ustroju koja bi uz "funkcionalniju modifikaciju" trebala osigurati manje rukovoditelja, a više policajaca na terenu.

Analiza kadrovskih i sigurnosnih pokazatelja u usporedbi s brojem stanovnika pokazala je da su policajci neravnomjerno raspoređeni u odnosu na opterećenost, da postojeći organizacijski oblici nemaju logičnu raspodjelu te da postoji previše razina rukovođenja a premalo izvršitelja zbog čega policija ne može odgovoriti na prijetnje i rizike s kojima se suočava, danas je izneseno u Saboru.

Kako bi to trebalo izgledati? Hina piše kako se funkcionalnom reorganizacijom želi staviti u operativnu ulogu najmanje 1240 policajaca u 16 županijskih središta, smanjiti 80 ustrojstvenih oblika iz sadašnjih policijskih uprava, povećati broj izvršitelja smanjenjem 400 rukovodećih pozicija i spojiti poslove operativnih dežurstava, temeljne, kriminalističke i prometne policije u službe i odjele sadašnjih policijskih uprava u sjedištima 16 policijskih uprava, dok bi zagrebačka, splitska, riječka i osječka uprava zadržala sadašnji ustroj.

Prijedlogom bi postaje temeljne i prometne policije bile ukinute, odnosno integrirane u operativne službe 16 policijskih uprava, dok bi poslovi operativnih dežurstva iz postaja temeljne policije, poslovi policijskih postaja prometne policije i upravljanja ophodnjama objedinili u odjelu dežurstvu.

Ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić i glavni ravnatelj policije Marko Srdarević su predstavili prijedlog te očekuju da bi se takvim spajanjem policijskih postaja u sjedištima 16 policijskih uprava s operativnim službama dobio funkcionalniji, racionalniji model organizacije policijske uprave koja bi bila odgovorna za stanje sigurnosti u svom središtu, ali i čitavoj županiji.

Koncept granične policije u buduće bi trebao biti riješen kroz zaseban model formiranjem specijalističkih postaja granične policije koje bi bile podređene Upravi za granice, a reorganizacija bi trebala obuhvatiti Ravnateljstvo policije i MUP.

Zbog reorganizacije ne bi trebalo biti gubitka radnih mjesta, dok će promjene u materijalnom statusu biti vidljive kod manjeg broja djelatnika, rekao je Srdarević, napomenuvši da će se reorganizacija provesti s postojećim financijskim i kadrovskim kapacitetima. Orepić je pak ustvrdio kako je ključni cilj reorganizacije i njezin imperativ doći do političkog konsenzusa gdje policija mora biti javno dobro, a policijsko zanimanje karijerno zanimanje.

Inače, mogućnost ukidanja PU dubrovačko-neretvanske bila je dugo vremena tema i s kojom su se bavili dubrovački političari. Tako je više puta i dosadašnji gradonačelnik Andro Vlahušić napominjao kako Dubrovnik treba biti regionalno središte Policijske uprave, a sa saborskih klupa i Mato Franković je govorio kako se ne bi trebala ukinuti PU dubrovačko - neretvanska

Što se tiče rasprave u Saboru, kako piše Hina, član Odbora Milijan Brkić rekao je da mu je drago što se odustalo od prve ishitrene reorganizacije, no sada mu kazao je, nije jasno koji su ciljevi reorganizacije osim "smanjivanja glave i pojačavanja tijela". Po njemu je temelj svega izmjena Zakona o policiji nakon čega bi se išlo na izmjene akata. Brkić kaže kako se ne smije dogoditi da se destabilizira sustav i uvede nesigurnost u rad policajaca.

Goran Beus Richembergh iz HNS kazao je pak da je policijski posao težak i potplaćen te da ništa nije vrijedno lomljenja preko koljena dok se stvari ne iskomuniciraju.

Srdarević mu je odgovorio da iza reorganizacije stoji kompleksan posao, istraživanje provedeno u četiri policijske uprave i iskustva iz prošlih reorganizacija.

V.S.

"To su priče", odgovorila je Jelka Tepšić novinaru portala Dubrovnikpress.hr kad je prije mjesec dana upitana je li ona kandidatkinja za zamjenicu HDZ-ova gradonačelničkog kandidata Mata Frankovića.

Mjesec dana poslije "priče" portala Dubrovnikpress.hr potvrđene su predstavljanjem HDZ-ovih kandidata za Frankovićeve zamjenike.

Jelka Tepšić tako je zapravo svoju političku karijeru počela, kako bi se to u HDZ-u popularno reče, govorenjem neistina. Kako joj onda vjerovati da bi kao zamjeica gradonačelnika govorila istinu?! Nikako.

A ono što je ona nazvala "pričom" kada je Dubrovnikpress.hr o tome pisao, a što se pokazalo točnim, nije baš najbolje sjelo dijelu HDZ-ova članstva. Da u HDZ-u već duže vrijeme vlada nezadovoljstvo Frankovićevom voljom da za svoju zamjenicu predloži Jelku Tepšić, potvrdio je za portal Dubrovnikpress.hr jedan viskopozicinirani HDZ-ovac želeći ostati anoniman.

- Jelka Tepšić je nestranačka osoba, a HDZ u Dubrovniku ima kvalitetnijih i sposobnijih članova od Jelke Tepšić kojima je trebao biti ponuđen resor društvenih djelatnosti. Članstvo nije zadovoljno jer ulaženjem u nestranački korpus Franković prema javnosti projicira sliku slabog i podkapacitiranog HDZ-a. - kazao je izvor iz HDZ-a.  

Ipak, nije nemoguće da će i Tepšić, ukoliko HDZ dobije gradonačelnika Dubrovnika, u određenom trenutku posegnuti za članskom iskaznicom HDZ-a.

Inače, ona je istaknula kako će sve svoje znanje, iskustvo i kreativnost usmjeriti kako bi služila građanima Dubrovnika. Navela je i kako vjeruje da je kroz svoju karijeru dokazala profesionalne i ljudske kvalitete.

Ipak, kao PR-ovka u Turističkoj zajednici Grada i nije se pretjerano proslavila s priopćenjima koja odašilje medijima, a koja su gotovo u pravilu ispod PR standarda. No, to tako obično biva kad se PR-om bavi netko tko mu nije vičan, što profesorica španjolskog jezika svakako nije.

Nije se Tepšić proslavila ni kao direktorica Turističke zajednice, osim ako se uspjehom ne smatra torta ili pipun party. No, vođenje Grada nije "party", to je težak posao za koji Jelka Tepšić ne izgleda sposobna.

U prostorijama Vodovoda Dubrovnik održan je hitni radni sastanak s načelnikom Općine Ston, Vedranom Antunicom, na temu realizacije projekta izgradnje kanalizacijskog sustava Mali Ston-Hodilje-Luka. Sastanak je sazvan na inicijativu predsjednika Uprave Vodovoda, Valentina Dujmovića, a s ciljem rješavanja svih problema koji koče uspješan dovršetak ovog za Općinu Ston bitnog komunalnog projekta te kako bi se spriječile moguće negativne posljedice po općinski proračun, piše u priopćenju Vodovoda Dubrovnik.

"Naime, rješavanjem financijskog okvira ovog 8,8 milijuna vrijednog projekta prije nešto više od dvije godine Općina Ston se ugovorom obvezala riješiti imovinsko-pravne odnose, ali isto do danas nije napravljeno. Kako je u interesu svih strana da se ovaj projekt uspješno završi, na sastanku je usuglašeno da će Vodovod Dubrovnik putem svoje pravne službe pomoći Općini u rješavanju imovinsko-pravnih odnosa." - piše u priopćenju.
"Ovaj projekt financira se sredstvima Hrvatskih voda u iznosu od 90% ukupne vrijednosti investicije, a ugovor s Hrvatskim vodama predviđa povrat cjelokupno utrošenog iznosa ukoliko se projekt ne realizira do kraja ove godine, odnosno ne ishoduje uporabna dozvola. To znači da je, u slučaju da se projekt iz bilo kojeg razloga ne realizira u roku, Općina Ston dužna po ugovoru Hrvatskim vodama vratiti sav do tada potrošeni novac. Kako bi se izbjegao takav scenarij, koji bi za Ston bio veliki financijski udarac, na sastanku je dogovoreno da se zajedničkim snagama učini sve kako bi se projekt uspješno realizirao." - stoji u priopćenju.

Njegov eventualni dovršetak do kraja godine omogućit će spajanje na kanalizacijski sustav oko 150 tamošnjih domaćinstava, što će značajno doprinijeti zaštiti tamošnjeg akvatorija i Malostonskog zaljeva kao jedinstvenog područja za uzgoj kamenica.

DPP

U Banskim dvorima, u nazočnosti predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, potpisani su ugovori o izgradnji, sanaciji i rekonstrukciji objekata u lukama otvorenim za javni promet.

Ugovore  je potpisao ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković s ravnateljima lučkih uprava među kojima je je i Lučka uprava Dubrovačko – neretvanske županije. Ove je godine osigurano 50 milijuna kuna raspoređenih na 18 projekata u 7 obalno-otočnih županija.

Predsjednik Vlade Plenković je u uvodnom govoru podsjetio na tradicionalnu orijentiranost Hrvatske na more i pomorstvo.

Naglasio je da je Strategija pomorskoga razvitka i integralne pomorske politike usvojena prošle godine te da je ministar pomorstva, prometa i infrastrukture donio odluke o nacionalnim planovima razvoja luka. Ocijenio je to izrazito važnim za promet na županijskoj i na lokalnoj razini te na povezivanju luka i obalnih gradova s prometnim koridorima na europskoj razini.

- Hrvatska ima 344 luke lokalnog značaja, 65 luka županijskog značaja, te 6 luka osobitog značaja, velikih  međunarodnih luka. Naravno, riječ je o Rijeci, Zadru, Šibeniku, Splitu, Pločama i Dubrovniku. U zadnjih deset godina investirali smo više od 500 milijuna kuna u lučki sustav županijskih i lokalnih luka. Godišnje se u Hrvatskoj pretovari oko 20 milijuna tona  tereta i preveze više od 13 milijuna putnika. - naveo je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Istaknuo je važnost luka za razvoj hrvatskih otoka te kazao da Vlada vodi računa i o kvalitetnijem obalnom linijskom prometu te nastoji osnažiti i pojačati komunikaciju kopna s otocima, kao i između otoka.

Ministar Butković je podsjetio kako je izrađen Nacionalni plan razvoja luka od osobitog (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku, kao i Nacionalni plan razvoja luka otvorenih za javni promet od županijskog i lokalnog značaja. U tom je kontekstu najavio da Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture trenutno izrađuje Akcijski plan koji će biti gotov za desetak dana, čime će se steći uvjeti za korištenje značajnih sredstava u iznosu od 80 milijuna eura za sufinanciranje projekata izgradnje sanacije i rekonstrukcije luka te modernizaciju, obnovu i izgradnju ribarske infrastrukture.

DPP

Beatles go baroque a la Vivaldi, Tango iz filma „Miris žene“, The best of Abba, ljubavna tema iz filma „Kum“, Boccherinijeva Noćna glazba na ulicama Madrida, samo su neka od djela koje ćemo imati priliku čuti u petak u Revelinu. Gudački komorni ansambl Dubrovačkog simfonijskog orkestra pod umjetničkim vodstvom violinistice Đane Kahriman svirat će program koji redovno privlači brojnu publiku.

Početak koncerta je u 20 sati, a ulaznice su dostupne su dostupne u uredu Orkestra od ponedjeljka do petka od 9 do 14 sati, u gift shopu Dubravka na Pilama, u Luži, te jedan sat prije početka koncerta. Povlaštene cijene (10 kuna za korisnike Libertasovog pokaza, 20 kuna za umirovljenike, za građane stare gradske jezgre i studente s kulturnom iskaznicom besplatan ulaz, te 30% popusta za građane na standardne cijene ulaznica od 100, 70 i 50 kuna) dostupne su isključivo na blagajni orkestra. Preporuča se prethodna rezervacija na broj 417 110 koji je ujedno i broj za informacije.

Cijeli program koncerta možete provjeriti OVDJE.

DPP

Prometna policija će na prometnicama Policijske uprave dubrovačko-neretvanske 19./20. travnja provoditi 24-satnu akciju pojačanog nadzora brzine kretanja vozila.

Radi ostvarenja ciljeva akcije te senzibiliziranja javnosti o ovoj problematici, pozivamo građane da do 10. travnja 2017. godine predlože lokacije na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske na kojima smatraju da je potrebno nadirati brzinu kretanja vozila.

Svoje prijedloge možete dostaviti na e-mail adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. , ili na broj 020/443-176 (u vremenu od 8-16 sati). Svi pristigli prijedlozi uzet će se u obzir te će se analizirati, a potom od pristiglih prijedloga odabrati lokacije pogodne za nadzor brzine.

Akcija će se provoditi kontinuirano na velikom broju lokacija, u naseljenim mjestima i izvan njih pri čemu će se koristiti svi raspoloživi uređaji za nadzor brzine kretanja i maksimalno raspoloživi broj policijskih službenika.

Još jednom naglašavamo da je nepropisna i neprilagođena brzina jedan od glavnih uzroka stradavanja u prometnim nesrećama, a poglavito onim s najtežim posljedicam. Ovom akcijom želi se podići razina svijesti kod vozača u odnosu na brzinu, ali i poštovanja ostalih prometnih propisa kako sudionici u prometu ne bi ugrozili svoju sigurnost i sigurnost ostalih sudionika u prometu.  

PU dubrovačko - neretvanska