Općinsko vijeće Općine Konavle usvojilo je na posljednjoj sjednici izmjene i dopune Urbanističkog plana uređenja zone gospodarske-proizvodne i poslovne namjene "Kopačica-Popovići, u okviru koje se planira reciklažno dvorište koje bi trebalo ublažiti probleme s otpadom na području Općine Konavle.

Tako će se u reciklažnom dvorištu odvojeno skupljati problematični otpad koji obično nastaje u kućanstvima, te neopasni otpad. Za svaku vrstu otpada predvidjet će se odgovarajući spremnici . Dio reciklažnog dvorišta u kojem će se odvajati opasni otpadi morat će s natkriti. U reciklažnom dvorištu neće se vršiti obrada otpada, osim eventualnog prešanja kartonske i papirnate ambalaže.

Inače, građevine u reciklažnom dvorištu bit će montažnog tipa, a samo dvorište mora biti ograđeno.

Izmjenama i dopunama UPU-a Kopačica-Popovići dodana je i mješovita-pretežno stambena namjena  koja obuhvaća izdvojeni dio građevinskog područja naselja Popovići južno od državne ceste D-8. Izmjenama UPU-a predviđa se i gradnja apartmana.

N.Metković

Na poziv Ministarstva Kulture Hrvatske, Zavod za prostorno uređenje DNŽ sudjeluje na 9. Konferenciji Vijeća Europe na temu Konvencije o europskom krajobrazu koja se održava u Strasbourgu 23. i 24. ožujka 2017.

Kao potpisnica Konvencije o europskom krajobrazu, od 2004. godine Hrvatska ima obvezu izvještavanja o aktivnostima na implementaciji Konvencije o europskom krajobrazu u pogledu jačanja krajobrazne politike na nacionalnoj i regionalnoj razini.

Predstavnica Ministarstva kulture Biserka Bilušić Dumbović i predstavnice Zavoda Barbara Savin i Silvana Taslaman izvijestit će o aktivnostima implementacije ove konvencije za 2015. i 2016. godinu.

Na nacionalnom nivou Strategija prostornog razvoja RH čije je usvajanje u tijeku, prepoznala je i naglasila značenje krajolika. U tu svrhu Strategija kao prioritetni zadatak propisuje izradu Krajobraznog atlasa RH.

Na regionalnom nivou Županija Dubrovačko-Neretvanska prepoznata je kao područje u kojem je postignut veliki napredak u pogledu ugradnje krajobraza u politike regionalnog i urbanističkog planiranja. Na konferenciji su predstavljene Krajobrazne studije izrađene za potrebe Izmjena i dopuna Prostornog plana Županije:

- Studija „Identifikacija i valorizacija prirodnih i kulturnih krajolika pilot područja Grada Dubrovnika“ (2015.), izrađena u okviru EU projekta prekogranične suradnje Hrvatska – Crna Gora »Baština – pokretač razvoja«, rezultirala je metodološkim pristupom za održivi razvoj temeljen na uvažavanju karaktera i vrijednosti krajolika povezivajući ekološki, arheološki, povijesni, kulturni, perceptivni i ekonomski pristup,
- „Krajobrazna osnova Dubrovačko-neretvanske županije“ (2016.) po prvi put sustavno analizira, identificira i valorizira krajobrazna područja Županije
- Studija „Prepoznavanje i vrednovanje kulturnih krajolika Dubrovačko-neretvanske županije“ s katalogom 85 kulturnih krajolika (2016.) izrađena je s ciljem prepoznavanja, vrednovanja i zaštite kulturnih krajolika Županije.

Sve ove studije ugrađene su u Prijedlog Izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije koje su u izradi.

Z.R.

Jadniji spin od toga da mu je netko probušio gume na automobilu jer se kandidirao za gradonačelnika Dubrovnika mostov kandidat Maro Kristić valjda nije mogao smisliti. Ajde, možda bi mu još netko i povjerovao kako je bušenje guma na njegovu automobilu potencirano objavom gradonačelničke kandidature da se i prije to nije znalo događati njegovoj obitelji, u istoj ulici, i to ne jednom, i to očito ne iz političkih razloga.

Naime, kako se može neslužbeno doznati Maro Kristić, odnosno njegova obitelj, već je nekoliko puta prijavljivala policiji kako su probušene gume na automobilu, a gle čuda ovaj put, nakon što je objavio status na svom Facebook profilu, koji mu je inače zatvoren samo za prijatelje, ali kad se politički spinira onda objavljuje javne statuse, u policiji zasad nigdje prijave. No, policija je pokrenula istragu na osnovu medijskih napisa. Kad bi se tako istrage pokrećale i za druge stvari na osnovu medijskih napisa bilo bi lijepo, no nije tako, a aktualni ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić ipak je mostovac pa Kristić možda ima malo drukčiji tretman, kao što ga ima i kod (ne)ukidanja saborskog imuniteta. Zločesti bi se pak zapitali jesu li Kristiću uopće probušene gume jučer ili prekjučer ili je na Facebook stavio neku stariju sliku pa je iskoristio za ovaj spin, ali ajmo mu vjerovati da to nije tako.

No, zašto obitelji Kristić netko buši gume? Zbog političkog angažmana Mara Kristića? Da je tako Kristić bi odavno to iskoristio, ali izgleda da je problem sasvim drukčiji i da Kristić ne parkira nekom po volji.

Na tužne spinove o eto jadnim mostovcima koje kao svako malo napadaju fizički iz političkih razloga već smo navikli. Ipak koliko god bijedan bio pokušaj Mara Kristića da bušenje guma poveže s političkim angažmanom, na što čovjek ima pravo vjerovati, ali teško da će mu itko drugi povjerovati, osim mostovaca zaluđenih njegovim konvertitskim likom i djelom, ipak je još uvijek nenadjebiv pokušaj predsjednika Mosta Boža Petrova. Petrov je jednom Metkovcu, ne baš uzornom članu društva, navodno obećao posao nakon izborne pobjede, a kad ga nije zaposlio ovaj ga je "potegao" pepeljarom, a Petrov svako malo to spominje kao nekakav pokušaj atentata.

Uostalom, zašto bi itko išao bušiti gume Maru Kristiću zbog gradonačelničke kandidature kad su njegove šanse u Dubrovniku za osvajanje mandata jednake šansama za dobitak na lotu i to nekog tko nije ni uplatio listić.

Ugostitelji s područja Općine Konavle dobili su svoju udrugu. Naime, u Cavtatu je osnovana Udruga ugostitelja Općine Konavle, a za predsjednika je izabran Mislav Burđelez. Udruga ugostitelja Općine Konavle ima i dva potpredsjednika, Pera Monkovića i Nikšu Guljelmovića, a za tajnicu Udruge izabrana je Jele Butijer Gleđ.

Osnivačkoj skupštini Udruge ugostitelja Općine Konavle odazvalo se 40-tak konavoskih ugostitelja, a s ciljem podizanja kvaliteta ugostiteljskih usluga na području Općine, rješavanjem problema s kojima se tamošnji ugostitelji svakodnevno susreću, ali i boljom prezentacijom njihova rada, kao i educiranjem zajedničkog predstavnika ugostitelja koji će komunicirati s lokalnom zajednicom.

Iz novoosnovane Udruge ugostitelja Općine Konavle pozivaju i ostale ugostitelje s područja Općine  da se upoznaju i priključe radu Udruge.

N.Metković

Povjerenica Nada Medović nema ovlasti za mijenjati odluku o autotaksi prijevozu, rekao je donedavni dubrovački gradonačelnik i predsjednik dubrovačkog HNS-a Andro Vlahušić na konferenciji za novinare koja se održala na temu "Kamo ide autotaksi djelatnost u Dubrovniku?".

Vlahušić je objasnio kako su gradske licence istekle 28.travnja prošle godine, podsjetivši kako je njemu "Gradsko vijeće prije dvije godine oduzelo ovlasti u utvrđivanju taksi djelatnosti". Pojedine odredbe odluke o autotaksi prijevozu u cestovnom prometu na području Grada Dubrovnika nisu u skladu sa Zakonom o prijevozu u cestovnom prometu, navodi se u mišljenju koje je nedavno potpisao pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture Alen Gospočić, a koje je početkom ožujka dostavljeno na ruke povjerenice Nade Medović, koja je u međuvremenu osnovala novo-staro povjerenstvo koje bi Odluku trebalo uskladiti.
Vlahušić je objasnio u čemu je problem.

- Pomoćnik ministra prometa napisao je kako pravilo "jedno vozilo - jedan vozač" ne može ostati nego "jedno vozilo – jedan obrt". Takvih obrta u Gradu je moguće napraviti 225, odnosno barem 450 radnih mjesta jer vlasnici obrta mogu zaposliti nekoga da radi za njih. Ideja da se Odluka uskladi s Ministarstvom prometa mijenja samu Odluku. - kazao je Vlahušić.

- Tko su ljudi koji su u povjerenstvu? Oni nemaju legitimet. To je isto kao da su u povjerenstvu članovi Vijeća u sazivu od 1992 do 1995. ili predsjednik Općine u socijalističkom savezu. - pojasnio je Vlahušić.

Zapitao se i što je s onima koji "imaju vozila i sve što im je potrebno, a sada ne rade".

- Sada između 150 i 170 trenutnih vozača dolaze na taksi stajališta i ne plaćaju ništa. Većina u Gradskom vijeću tako je oštetila Grad Dubrovnik. No, što ako sad dođe još stotinjak ljudi na taksi mjesta. Tko će to uređivati? Ne daj Bože da se dogodi nered na Pilama. Jer sad ljudi koji su položili za taksi vozača imaju pravo bez licence voziti. Tko će im zabraniti? Postojeći taksisti? A tko su oni?- zapitao se.

- Neka povjerenica Medović ne mijenja odluku, na to nema pravo ako nije nužno za život grada. To sam joj i rekao. Uostalom, imali smo osam mjeseci Gradsko vijeće koje po tom pitanju nije ništa napravilo. Da je laka odluka onda bi se i donijela. Ovom odlukom povjerenica ostaje na vjetrometini. Odlučit će da će raditi 225 ljudi, odnosno njih 450, a kako će drugima koji budu odbijeni to objasniti? Hoće li objasniti pročelnik Vlaho Margaretić, koji je član HNS-a? Niti gradonačelnik nije imao te ovlasti. Njen dio posla je tehnički kojega je do sada dobro obavljala. - zaključio je Vlahušić.

Osnovana je Udruga ugostitelja Dubrovnik, a na osnivačkoj skupštini za prvog predsjednika, koji će udurugu voditi idućih šest mjeseci, izabran je Ante Vlašić, inače predsjednik strukovne grupe ugostitelja pri Županijskoj gospodarskoj komori. Dopredsjednici su Nikolina Farčić, koja je ujedno u predsjednica Ceha ugostitelja, te Mislav Garmaz, dok je za tajnicu udruge imenovana Dubravka Škurla.   

U Predsjedništvo su izabrani: Niko Grljević, Maro Hajdarhodžić, Erih Kolak, Marijo Lapačina, Alisa Nenadić, Miho Obradović, Ana Obrvan, Alen Perišić, Toni Rilović, Ivica Tolja i Damir Tursunović.

"Želimo prenijeti poruku svim našim kolegama da naša Udruga ne radi razliku između „velikih" i „malih", između „bitnih" i „nebitnih", već se zalaže i radi na jedinstvenom cilju osiguranja uvjeta za bolje sutra." - ističe se u priopćenju Udruge ugostitelja Dubrovnik koja u svoje članstvo okuplja i obrtnike i trgovačka društva.  

"Već duže vrijeme prepoznajemo potrebu za osnivanjem Udruge koja za svoju svrhu i cilj ima okupljanje i zaštitu prava i interesa svojih članova, fizičkih i pravnih osoba, koji se bave ugostiteljskom djelatnošću na području Grada Dubrovnika, a i šire.
Svojim djelovanjem Udruga će kontinuirano raditi na komunikaciji sa svim čimbenicima u odlučivanju kao i s javnosti. Cilj je upoznati ih sa svim izazovima s kojima se danas susreću ugostitelji, kao i ostali u realnom sektoru, u obavljanju svoje djelatnosti." - piše u priopćenju o razlozima osnovanja ove udruge.

D.Mladošić

Povjerenica Vlade Republike Hrvatske za Grad Dubrovnik Nada Medović primila je kapetana predsjednika Nadzornog odbora Luke Dubrovnik Pera Kulaša, inače i predsjednika uprave Atlantske plovidbe.

Kako se navodi u priopćenju Grada Dubrovnika, Kulaš je upoznao povjerenicu s prioritetima nadolazeće sjednice Nadzornog odbora Luke Dubrovnik d.d., koja će se održati početkom travnja i dnevnim redom, a kako bi zatražio službeni stav Grada Dubrovnika glede donošenja važnih poslovnih odluka s obzirom da je Grad najveći dioničar Luke Dubrovnik.

Nažalost u priopćenju je izostala informacija o kojim se točkama dnevnog reda sjednice Nadzornog odbora Luke Dubrovnik Kulaš savjetovao s povjerenicom Nadom Medović.

D.M.

Jadni pokušaj kandidata Mosta za gradonačelnika Dubrovnika Mara Kristića da se prikaže žrtvom jer su mu na automobilu kojeg vozi probušene gume nakon što je objavio gradonačelničku kandidaturu, pao je u vodu ne samo novinarskim istragama o ovom slučaju, koje su pokazale da nije riječ o politički motiviranom činu, već je i Policijska uprava dubrovačko – neretvanska potvrdila kako postoji cijeli niz slučajeva bušenja guma u ulici gdje parkira i obitelj Kristić.

Inače, u svom postu na Facebooku u kojem se požalio kako su mu eto gume rasparane kao "dobrodošlica nakon objave kandidature" Kristić je propusti napisati i kako automobil kojem su probušene gume nije njegov. Naime, kako Dubrovnikpress.hr neslužbeno doznaje, automobil je u vlasništvu njegova oca. Maro Kristić ga doduše također vozi. Da se možda i otac nije kandidirao, recimo za Marovog zamjenika, pa da i zbog toga nije politički motivirano?!

IZ PU dubrovačko neretvanske potvrdili su cijeli niz prijavljenih slučajeva bušenja guma među kojima su i oni koji se odnose na automobil obitelji Kristić.

"U odnosu na postavljeni upit obavještavamo Vas da je Policijskoj postaji Dubrovnik u posljednjih godinu dana u pet navrata prijavljeno bušenje pneumatika na vozilima koja se bila parkirana u Ulici Ivana Matijaševića u Dubrovniku. Možemo potvrditi da je jedan od datuma oštećenja bio tijekom noći 27./28. siječnja 2016. g.  te drugi 8. veljače iste godine kada je oštećenje prijavio 63-godišnjak.
U svih pet slučajeva radilo se o vozilima dubrovačkih registracijskih oznaka, a oštećeni je u dva navrata bio spomenuti 63-godišnjak, te u tri preostala slučaja vlasnici vozila u dobi od 66, 30 i 39 godina. " - naveli su iz PU dubrovačko – neretvanske.

Gradonačelnički kandidat HDZ-a Mato Franković najavio je objaviti imena svojih zamjenika još početkom ožujka, no to se nije dogodilo, ali umjesto konkretnih stvari, zato spotovi pod egidom "Vrijeme je" iz HDZ-a uredno stižu.

Prvo je član Dubrovačkog simfonijskog orkestra Denis Ajduković gudio po kiši, što je trebalo uputiti na to kako Dubrovnik nema koncertnu dvoranu, iako je od samostalnosti države upravo HDZ 14 godina bio na vlasti. Zatim, malo su kisnuli i umirovljenici ispod Kneževog dvora, a HDZ-ovci su poručili kako je vrijeme za novi dom umirovljenika, ironija je u tome što su oni rušeći proračun zaustavili i projekt uređenja doma umirovljenika u bivšem hotelu Gruž.

HDZ-ovci su sad napravili novi predizborni spot.

Bilo je očito vrijeme kad će zvijezda spota biti pročistač za vodu, što se dogodilo eto jučer, simbolično, na Svjetski dan voda. Kako su kišu već ispucali, ovoga puta obitelj jede za stolom, toči se šporka voda, a u pozadini ide govor predsjednika Uprave Vodovoda Valentina Dujmovića koji poručuje „kako je voda u mreži cijelo vrijeme ispravna“, a na što se akter spota, „glava obitelji“ taman prekrsti prije nego krene kusati svoje jelo.

Poruka je jasna. Dubrovnik nema pročistač za vodu, HDZ će ga valjda omogućiti. No, ujedno, povod je to da se neke stvari oko tog famoznog pročistača za vodu demistificiraju.

Vrijeme jest da Dubrovnik dobije pročistač za vodu, kako se, je li, ne bi po vodu išlo bidonima kao u ratnim danima. No, zaboravlja se pritom kako su i naši stari jednako tako išli s tim istim bidonom za vodu. Dakle, radi se o problemu koji datira u Dubrovniku od pamtivijeka. Ne znači to da se on ne treba riješiti i da možda nisu postojale neke bolje solucije u prošlosti... Ipak, samim tim što se radi o toliko starom problemu jasno je kako odgovornost snose svi, a ne samo donedavni gradonačelnik Andro Vlahušić, koji je projekt pročistača vode jedini započeo.

I tu je zapravo zanimljivost cijele HDZ-ove predizborne kampanje. U sva tri spota oni se osvrću na ono što je Vlahušić već započeo realizirati, a ne na nešto što je eventualno pokvario svojim vladanjem. Dakle, koncertna dvorana trebala se nalaziti kod Poslijediplomskog središta za što bi se dobili novci Europske unije, dom za umirovljenike trebao se realizirati u 2017., a pročistač za vodu doveden je pred samu realizaciju...

Dobro, neki od tih projekata jesu zapinjali, ali da nisu započeli bi li se sad spominjali kao jedan od krimena gradske uprave? Vjerojatno ne bi jer sva tri projekta ne bi bila tako lako uhu pamtljiva u predizbornoj kampanji. No, samim tim što obećavaju žive projekte koje bi oni eto bolje realizirali, HDZ-ovci pokazuju neinventivnost „a propos“ svojih vlastitih ideja, zapravo poručujući kako je smjer u kojem Dubrovnik ide i više nego dobar.

Za vrijeme kad bi predizborni politički šušur trebao doći do svojeg vrhunca, odnosno kad bi već trebali biti poznati kandidati za zamjenike gradonačelnika, ali još bitnije kad bi se trebali objaviti i programi, ovi video uradci HDZ-a nisu ništa drugo nego antiklimaks ove predizborne kampanje.

Vijećnica HSS-a Jele Butijer Gleđ upozorila je na sjednici Općinskog vijeća općine Konavle svoje kolege da bez obzira na podijeljenost u predizborno vrijeme ipak pokušaju dati odgovore na nekoliko ključnih pitanja važnih za Općinu. No, kako je to vjerojatno bila posljednja sjednica konavoskog Općinskog vijeća, većina predvođena HDZ-om, primjedbe Butijer Gleđ ne samo da nije „doživjela“, već su joj nije dopušteno niti da ih iznese do kraja. Ipak, Butijer Gleđ uspjela je barem djelomično kazati što želi.

- Već dva, tri mjeseca i načelnik i njegov zamjenik nalaze u predizbornoj kampanji koja na trenutke djeluje zaista ružno. Nije to dobro jer već duže vrijeme imamo vlast koja zapravo ne funkcionira, a u proračunu za 2017. planirano je 11,5 milijuna kuna prihoda od europskih projekata i sve je to upitno jer se ne zna jesu li aplikacije i projektna dokumentacija zaista pripremljeni. Tko posljednjih mjeseci u Općini donosi odluke i tko je kome odgovoran? - pitala je Jele Butijer Gleđ, istaknuvši kako je cijela situacija čudna i nejasna.

Dodala je kako je prihod od prodaje nekretnina u 2016. godini iznosio nešto više od 444 tisuće kuna dok je u 2017. planiran na 6,3 milijuna kuna.

- Veliki je to nesrazmjer u prihodima pa nije jasno što se to planira prodati. Zamolila bih da nas se s tim planovima upozna jer su nekretnine za Konavle iznimno važno pitanje. Stoga bih bez obzira na opcije i frakcije u ovom Općinskom vijeću apelirala da spustimo loptu na zemlju i sve podijele ostavimo izvan ove Vijećnice jer previše je važnih pitanja za budućnost Konavala koja su predugo u drugom planu zbog parcijalnih političkih interesa. Postoje strateški važna pitanja za budućnost Konavala oko kojih se moramo usuglasiti. - apelirala je Butijer Gleđ.

No, njezin apel nije naišao na odaziv kolega u Vijećnici. Ne samo da joj nisu dozvoli da završi svoje izlaganje već je ostala uskraćena i u odgovorima na pitanja koja je postavila. Očito je većini u Vijeću bilo važno što prije okončati sjednicu, budući da je prema izjavama predsjednika Vijeća Iva Simovića Crnog bila posljednja u aktualnom sazivu.

Nisam ustavni sudac niti predsjednik Ustavnog suda, samo mogu ponoviti ono što je predsjednik Ustavnog suda, a to je da će odluku o mojoj kandidaturi donijeti na vrijeme, rekao je donedavni dubrovački gradonačelnik i predsjednik dubrovačkog HNS-a Andro Vlahušić na konferenciji za novinare na pitanje kako komentira očitovanje Vlade Ustavnom sudu da ne prihvati prijedloge kojim se traži ocjena ustavnosti izmjena zakona kojima se Vlahušiću zabranjuje kandidatura.

- Na vrijeme je i polovicom travnja kad će početi proces kandidiranja koji će trajati do kraja travnja. Nadam se da će do tada donijeti odluku. Bez obzira kakva bila odluka budući gradonačelnik će biti iz redova HNS-a. Imam zamjenu u vidu, ali neću je podijeliti s vama. Ja sam kandidat HNS-a za gradonačelnika. - konstatirao je Vlahušić.

No, rekao je i kako pozdravlja sve druge objavljene kandidature "bez obzira iz koje stranke dolaze".

- Ali, kao građaninu će mi biti zanimljivo čitati što će kandidati novo predložiti za Grad. Nedavno sam rekao da je plagiranje bez navođenja izvora kazneno djelo kao i lažno svjedočenje. Stoga, bilo bi dobro kad kandidati budu govorili o nečemu da kažu tko je što napravio kako bi to bilo "fair" i korektno. - rekao je Vlahušić.

Dotaknuo se i žičare.

- Potpisao sam ugovor i poslao ga Excelsi na supotpis, od njih nemamo odgovora i bit će zanimljivo vidjeti što će učini saborski zastupnici Mato Franković i Maro Kristić da Ministarstvo prometa ne produži dozvolu za rad žičare jer sad se ne mogu izvlačiti da nemaju ugovor. Imamo ugovor, usvojen od Gradskog vijeća, imamo suglasnosti dva ministarstva i DUUDI-a. - kazao je.

Rekao je kako je stigla presuda "Trgovačkog suda za 2013. godinu, u svezi korištenja parkirališta na Pilama za autobuse.

- Visoki upravni sud donio je odluku za 2015. i 2016., a sad je Trgovački sud donio i naputak što znači da je to novih 22 milijuna prihoda za grad od te dvije presude. I kad nisam gradonačelnik događaju se lijepe stvari jer to je čisti prihod svih građana grada Dubrovnika. - zaključio je predsjednik dubrovačkog HNS-a Andro Vlahušić.

Stručna suradnica Dubrovačke razvojne agencija Nataša Mirić sudjelovala je danas u crnogorskom Tivtu na petom po redu sastanku skupine ključnih aktera u prekograničnoj „Regiji krš“. Radi se o projektu koji za cilj ima poboljšanje poljoprivrednog i prehrambenog ruralnog razvoja regija koje pripadaju susjedstvu jugoistočnih europskih zemalja. Hrvatska je u projektu zastupljena s deset, Crna Gora sa četiri te Bosna i Hercegovina s 12 gradova i općina.

Dakle, projekt, punog naziva „Poticanje regionalne suradnje i uravnoteženog teritorijalnog razvoja zemalja zapadnog Balkana u procesu EU integracija“ provodi međuvladina organizacija Stalna radna grupa za ruralni razvoj (SWG), koja teži uspostavi održivog rasta u nekoliko odabranih prekograničnih područja na zapadnom Balkanu i dosad je izvršila procjenu situacije, planirala strateški razvitak i podržala osnivanje struktura u druga četiri prekogranična područja (Drina-Tara, Drina-Sava, Prespa i Sharra). Danas su osim sastanka, održane i brojne druge aktivnosti, poput konferencije za novinare, a na istu temu održat će se i radionica „Poticanje integriranog ekonomskog razvoja kroz održivo korištenje prirodnih resursa i osvježavanje lanca vrijednosti“, koja će trajati do nedjelje.

Po završetku sastanka Mirić je za portal Dubrovnikpress.hr izrazila zadovoljstvo donesenim zaključcima, ali je i objasnila kako je uopće nastala ova inicijativa.

- SWG skupština tijekom svoje 32. sjednice održane u Bruxellesu u travnju 2015. izabrala je ovu regiju kao jednu od regija za buduću primjenu Zemljopisno orijentiranog razvojnog pristupa. No, proces koji je vodio stvaranju „Regije krš“ započeo je mnogo ranije, prije nekoliko godina, kada je SWG Skupština odlučila da radi na uvođenju Zemljopisno orijentiranog razvojnog pristupa kao koncepta prepoznatog kao moguće sredstvo koji će pomoći u podržavanju razvoja ranjivih ruralnih regija u prekograničnim područjima zapadnog Balkana. - rekla je Mirić.
- Dakle, potpuno participativan pristup bio je primijenjen kako bi se stvorio zajednički strateški dokument za sve općine koje pripadaju ovoj regiji. Tijekom procesa pripreme ovog dokumenta bila su organizirana četiri sastanka lokalnih sudionika. Sastancima su prisustvovala 34 sudionika iz regije, od čega 20 predstavnika lokalnih uprava i njihovih struktura. - kazala je Mirić.

- DURA je sudjelovala na sastancima i sudjelovala na stvaranju zajedničke strategije regije Krš. Korisno je sudjelovati u ovakvim inicijativama jer se dobije uvid u stanje regije, radi se na umrežavanju različitih dionika i povećava se baza potencijalnih  partnera za buduće razvojne projekte. - riječi su stručne suradnice DURA-e Nataše Mirić.

No, najvažnije od svega, kako će ovaj projekt unaprijediti ruralna područja? Više o tome rekla je konzultantica projekta Irena Džimrevska.

- Cilj sastanka, ali i radionica koje će uslijediti je poboljšati plasiranje tih lokalnih i ruralnih proizvoda u samoj regiji. Cilj je da umrežimo različite proizvođače umjesto sebe, a želimo unaprijediti i turistički sektor u cijelom procesu, odnosno povezati male poljoprivredne proizvođače s turističkim subjektima. - istaknula je Džimrevska, dodajući da je „najvažnije raditi na partnerstvu između proizvođača kako bi se unaprijedio proces samog brendiranja“.

Na sastanku je sudjelovao i Nebojša Jerković iz Lokalne akcijske grupe Neretva, koja pokriva općine i gradove na ovom području.

- U ovom projektu sudjelujemo na razini organizacije koja okuplja manje proizvođače, na način da promoviramo neke naše ideje i proizvode, konkretno narančine. U segmentu proizvođačkog dijela uključenih u „Regiju krš“ bi trebali promovirati koncentraciju proizvoda koja je dostatna za aktivnija tržišta. Vjerujem da bi trebali imati zajednički nazivnik u certifikaciji i kvaliteti proizvoda i unificiranosti u smislu mogućnosti da se taj proizvod plasira na teritoriju zemalja partnera, ali i cijeloj regiji. - objasnio je Jerković.
O svim drugim današnjim aktivnostima danas je više za portal Dubrovnikpress.hr rekao regionalni koordinator projekta Ivica Simrić. Objasnio je kako je u završnoj fazi i izrada dokumenta „Osnovne karakteristike i planiranje razvoja ruralne razvoja ruralne ekonomije“ u čijoj su izradi sudjelovali predstavnici javnog, nevladinog i privatnog sektora s ovog područja.

- Na svakom od sastanaka želimo pojačati partnerstva, da svaki sastanak bude jedan korak više. Zadovoljni smo sa svim donesenim zaključcima. Razgovarali smo o tome u kojem pravcu trebamo dalje ići. Ovo je još uvijek na neki način platforma, a razgovarali smo o nekim vidovima da možda formalno registriramo ovu regiju "Krš". Razgovarali smo o toj institucionalizaciji cijelog projekta. Cilj je pripremiti i dva sporazuma o razumijevanju, jedan na nivou načelnika, a drugi na nivou drugih zainteresiranih strana. - naveo je Sivrić, koji je kazao da se govorilo i o izgledu budućeg vizualnog identiteta ove regije, a što će se „riješiti u tijeku predstojeće dvodnevne radionice“.

Projekt financira Europska komisija kroz projekt „Jačanje regionalne suradnje i balansirani teritorijalni razvoj zemalja zapadnog Balkana“.