Prema izvješću Državnog zavoda za statistiku, bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku u Hrvatskoj izražen u paritetu kupovne moći za 2023. doseže 76 posto prosjeka 27 članica EU-a, a istu razinu tog prosjeka dosegla je i stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku, čime smo se zadržali među europskim zemljama na dnu ljestvice, uz bok Slovačke i Estonije.

Od država članica EU-a najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći (SKM) ima Luksemburg i on je za 137% viši od prosjeka EU-27, dok najnižu razinu BDP-a ima Bugarska i ona iznosi 36% ispod prosjeka EU-27.

Najveća razina BDP-a po stanovniku u Luksemburgu dijelom je posljedica velikog udjela prekograničnih radnika u ukupnom broju zaposlenih. Iako prekogranični radnici sudjeluju u BDP-u, oni ne čine dio rezidentnog stanovništva koji je uključen u izračunavanje BDP-a po stanovniku.

Uobičajeno je da se BDP po stanovniku koristi kao pokazatelj razine blagostanja u državama, ali on nije jedini takav pokazatelj. Pokazatelj koji bolje odražava stanje blagostanja u kućanstvima jest SIP po stanovniku i homogenija je kategorija od razine BDP-a. No bez obzira na homogenost te kategorije, i dalje postoje znatne razlike među državama članicama.

SIP po stanovniku prema SKM-u među državama članicama EU-a u 2023. kretao se od 30% ispod prosjeka EU-27 u Bugarskoj i Mađarskoj do 36% iznad prosjeka EU-27 u Luksemburgu.

Osim Luksemburga, najveći SIP po stanovniku prema SKM-u ostvarile su Nizozemska, Njemačka, Austrija, Belgija, Danska, Švedska, Francuska i Finska, čiji su podaci do 19% iznad prosjeka EU-27. Italija i Cipar su u razini prosjeka EU-27.

Skupinu zemalja čija je razina SIP-a po stanovniku ispod prosjeka EU-27 čine Irska, Španjolska, Malta, Litva, Rumunjska, Slovenija, Portugal, Poljska i Češka te se on kreće u rasponu od 1% do 19%.

Najnižu razinu SIP-a po stanovniku ima skupina zemalja koju čine Grčka, Slovačka, Hrvatska, Estonija, Letonija, Bugarska i Mađarska, čiji je prosjek između 20% i 30% ispod prosjeka EU-27.

Uz 27 država članica EU-a u analizu su uključene i države članice EFTA-e (Norveška, Island i Švicarska) i države kandidatkinje za članstvo u EU (Turska, Crna Gora, Srbija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Albanija).

U državama EFTA-e u 2023. SIP se kretao između 16% i 24% iznad prosjeka EU-27, dok se u državama kandidatkinjama kretao između 16% i 59% ispod prosjeka EU-27.

JPA

Proračun Općine Konavle u iznosu od 39,98 milijuna eura usvojen je u ponedjeljak na sjednici Općinskog vijeća. Načelnik Općine Konavle Božo Lasić istaknuo je kako je ovo „povijesni proračun” s obzirom na to da je uvećan za 37,3 posto u odnosu na rebalans iz lipnja 2024. godine. Proračun je usvojen bez glasova protiv, uz jedan suzdržan glas.

- U ovom iznosu je projekt gradnje OŠ Cavtat i tu smo predvidjeli više od 11 milijuna eura, boćarska dvorana u Dubravci više od 700 tisuća eura, sanacija Doma kulture u Čilipima 1,3 milijuna eura, komunalna infrastruktura 12 milijuna eura i 1,5 milijuna eura ukupnih kredita koje se trebaju vratiti, a istaknut ću da dogodine i zatvaramo kredit za Dom za starije. – kazao je Božo Lasić.

- U planiranom iznosu za 2025.godinu je i šest milijuna eura rashoda za naše proračunske korisnike kao i djelatnike Općine. Za vrtiće planiramo 3,23 milijuna eura, za Muzeje i galerije Konavala 838 tisuća eura i javno vatrogasnu postrojbu 881 tisuću eura, za Dom za starije 1,46 milijuna eura... U odnosu na sve ostale jedinice lokalne samouprave u našoj županiji mi smo među onima s najvećim izdvajanjima za starije, a općenito izdvajamo silna sredstva za socijalu. - istaknuo je na sjednici načelnik Općine Konavle Božo Lasić.

JPA

Otkad su stara rasvjetna tijela zamijenjena novim, štedljivim LED-icama, brojni građani Dubrovnika žale se kako su im ulice slabije osvijetljene. Na postojeću rasvjetu posebno se žale vozači ističući kako su pješaci slabo vidljivi te da sve to dovodi u pitanje sigurnost na gradskim prometnicama. Na novijim vozilima opremljenima modernim sustavima s automatskim paljenjem dugih svjetala ona se čak pale na pojedinim dionicama na glavnim gradskim ulicama što uistinu zorno prikazuje koliko je rasvjeta slaba.

Kad padne kiša vidljivost je sama po sebi još lošija, a s novom rasvjetom je uistinu katastrofalna što je posebno opasno pred „zebrama” opremljenim podnim „žmigajućim” svjetlima, koja zapravo tada samo zasljepljuju vozače jer je okolina slabo osvijetljena, a pješaka koji „iskoči” iz mraka gotovo pa da se može uočiti tek kad zakorači na pješački prijelaz.

Ovih dana, nije šala, situacija je nešto bolja zahvaljujući – blagdanskoj rasvjeti!

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković kazao je kako i u drugim gradovima koji su zamijenili rasvjetu postoje primjedbe i dok ističe kako su zamjenom rasvjetnih tijela postignute značajne uštede u potrošnji električne energije, dodaje da ipak postoji mogućnost da se jačina svjetla pojača te da će se ta opcija i razmotriti.

- Prema direktivama EU postoji točna jačina svjetlosnog snopa koja se smije emitirati u prostoru radi svjetlosnog onečišćenja. U gradovima koji su izmijenili rasvjetu prije nas također je bilo više primjedbi građana da se slabije vidi. – kazao je gradonačelnik Mato Franković.

- No, imamo sustav i mogućnost daljinskog upravljanja rasvjetom pripremljen kao nadogradnja i možemo vidjeti kolika je maksimalna jačina svjetlosnog snopa koji možemo izvući iz lampe da se pojača jačina svjetla. - kazao je Franković.

Što se tiče uštede na potrošnji električne energije nakon zamjene rasvjetnih tijela štedljivim LED-icama Franković je kazao:

- Po isteku ugovora s HEP-o raspisali smo javnu nabavu i očekivao sam da ćemo dobiti suludo visoku ponudu. Očekivali smo da će to biti oko 760 tisuća eura, a dobili smo ponudu od 400 i nešto tisuća eura. Velika je to ušteda u potrošnji struje. - rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Uštede dakle jesu značajne, ali sigurnost građana, kako pješaka tako i vozača, trebala bi i vjerujemo da jest na prvom mjestu, pri čemu ona treba imati i primat u odnosu na bilo kakve „zelene” direktive Europske unije o svjetlosnom zagađenju, a koje su se pokazale kao veliki defekt kada je riječ o sigurnosti u prometu. I naravno, nije ovdje riječ samo o Dubrovniku, kako je uostalom kazao i sam gradonačelnik Franković.

Iz Grada Dubrovnika pohvalili su se danas kako je projekt tržnice Gruž, arhitekata Dinka Peračića i Mirande Veljačić, osvojio nagradu na 59. salonu arhitekture i urbanizma.

„Ovogodišnja tema Salona, „Dijalozi/monolozi”, stavila je naglasak na ponovno korištenje postojećih struktura i prostora (reuse), što je upravo srž nagrađenog projekta. U obrazloženju nagrade, selektori Iva Letilović i Igor Pedišić istaknuli su inventivnost rješenja Tržnice Gruž: „Umjesto očekivane rekonstrukcije nedostajućeg dijela renesansnog ljetnikovca, autori su odabrali minimalistički pristup i kreirali apstraktan, translucentni krov. Ovaj krov natkriva tržnicu i stvara prostor susreta, simbolički povezujući prošlost, sadašnjost i budućnost. Njegova igra svjetla i sjene, protok zraka i lakoća konstrukcije oblikuju jedinstveno iskustvo za posjetitelje.”

Dobivena nagrada za Tržnicu Gruž još jednom potvrđuje značaj inovativne i promišljene arhitekture u oblikovanju suvremenih urbanih prostora te njezinu ulogu u očuvanju povijesnog naslijeđa na moderan i funkcionalan način.

Grad Dubrovnik čestita autorima na ovom značajnom priznanju i doprinosu podizanju kvalitete javnih prostora našeg Grada.” – piše u priopćenju Grada Dubrovnika.

Gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako nova placa u Gružu već ima ključnu ulogu u životu Dubrovnika.

- Nova tržnica postala je mjesto susreta, svježe hrane i lokalne gastronomije, a istovremeno simbol uspješnog povezivanja tradicije i suvremenih arhitektonskih rješenja. Ovo je prostor kakav Dubrovnik zaslužuje – funkcionalan, atraktivan i prilagođen svim generacijama. - izjavio je gradonačelnik Franković.

JPA

Napreduju radovi na gradilištu Boćarskog doma „Đuro Miletić" u Gospinom polju te se upravo izvode radovi montaže nosive konstrukcije, nakon čega slijedi ugradnja bočnih panela i PVC krovne cerade. Prethodno su ugrađeni i opremljeni kontejneri za igrače i suce te su ugrađene sve potrebne instalacije.
 
„Nakon montaže nosive konstrukcije šatora, uslijedit će izvedba svih unutarnjih radova, montaža gipskartonskih zidova, montaža tribina za gledatelje, ugradnja rasvjetnih tijela, ugradnja bočne ograde, montaža prozora i vrata u unutarnjim prostorijama te ugradnja završnog sloja boćališta”, kažu danas iz Grada Dubrovnika.
 
Projektom se planira uređenje boćališta unutar montažne dvorane koja uključuje prostor za igru s četiri terena, spremištem, tribinama za gledatelje, prostorom za igrače i suce te prostorom za druženje u kojem će biti smještena kuhinja, spremište, WC te ulaz za igrače i suce. Svlačionice i sanitarije za igrače nalazit će se u montažnim kontejnerima pored dvorane. Vrijednost ugovorenih radova je 460.211 eura s PDV-om, a rok za izvršenje je do kraja siječnja.
 
Izgradnja prvog boćarskog doma u godini kada Dubrovački boćarski savez obilježava pola stoljeća svog postojanja predstavlja ispunjenje višegodišnjeg sna brojnih generacija zaljubljenika u ovaj sport. Realizacijom ovog projekta klubovi će moći sudjelovati u svim natjecanjima i natjecateljskim sustavima boćarskog sporta u Republici Hrvatskoj.
 
Odlukom Gradskog vijeća Grada Dubrovnika, novi boćarski dom nosit će ime Đura Miletića, prerano preminulog Dubrovčanina, djelatnika Linđa i boćara, po kojem se zove i Međunarodni boćarski turnir.

JPA

Budući da je kao voditelj hrvatskog izaslanstva u Odboru regija EU župan Nikola Dobroslavić predsjedavao nedavnim sastankom u Sarajevu na temu proširenja EU, županijski vijećnik Teo Andrić (HDZ) pitao ga je kakav je njegov stav o ulasku BiH u EU s obzirom na specifičan geopolitički položaj naše Županije, ali i jako dugu granicu Hrvatske s BiH. Dobroslavić je istaknuo kako BIH treba postati članicom EU, ali i naveo neke od problema koje na tom pristupnom putu susjedi moraju riješiti.

Dok je Andrića zanimalo koliko su odmaknuli i jesu li se u BiH pomakli s mrtve točke kad su u pitanju uvjeti koje moraju ispuniti ne bi li postali članicom EU, župan Dobroslavić istaknuo je zašto bi BiH trebala ući u EU.

- U BiH imamo nama susjednu županiju u velikom dijelu granice prema Dubrovačko – neretvanskoj županiji, a u jednom dijelu i Republiku Srpsku i doista nam je važno što nam se događa u susjedstvu. Apsolutno bi bilo najbolje rješenje, ne samo za njih nego i za nas da cijela BiH, kao i druge države Zapadnog Balkana, uđu u EU jer bi tada podlijegali istim propisima i kriterijima kao i ostale članice EU. - rekao je Dobroslavić.

- Vjerujem da naši susjedi u BiH, posebno oni na lokalnim i regionalnim razinama, žele u EU i shvaćaju koliko je to bolje za njihovo funkcioniranje, njihove građane, ali i korištenje sredstava iz EU fondova i kohezijske politike, posebno ako se uzme u obzir koliko je Hrvatskoj članstvo u EU donijelo blagodati. No, u BiH je problem složeno funkcioniranje same države. Nisu riješili neke temeljne stvari. - kazao je Dobroslavić.

Istaknuo je koji je temeljni problem u susjednoj državi.

- Upozorili smo da BiH mora riješiti jednakopravnost konstitutivnih naroda, konkretno Hrvata, koji nisu jednakopravni s druga dva naroda, pogotovo u dijelu gdje drugi narodi biraju predstavnike Hrvata. Imamo Željka Komšića za kojega se kaže da je hrvatski član Predsjedništva, a nije biran glasovima Hrvata, što je neprihvatljivo, U BiH je to mnogima jasno. Ima tu i političkih razloga zašto se neka stvar zateže. U svakom slučaju, podrška BiH oko ulaska u EU. Naša je želja da budu članovi EU jer bi to bilo korisno i njima i nama. - stava je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.

Najzanimljivija i najvažnija točka posljednje ovogodišnje sjednice Gradskog vijeća Grada Dubrovnika bit će ujedno ona posljednja na dnevnom redu, a radi se o prijedlogu nagodbi Valamar Rivijere i Imperial Rivijere s Gradom Dubrovnikom o sklapanju sporazuma o uređenju imovinsko pravnih odnosa. Nagodbu koju Gradu Dubrovniku nudi Valamar na ovoj sjednici Gradsko vijeće neće usvojiti. Samo će je primiti na znanje. A na znanje javnosti odmah se treba kazati kako je ta nagodba u potpunosti neprihvatljiva bilo kome tko zdravorazumski razmišlja i neko njeno moguće prihvaćanje u budućnosti bilo bi skidanje gaća pred Valamarom i nova legalizirana pljačka vlasništva Grada Dubrovnika, odnosno svih građana.

PRIHVAĆANJE NAGODBE BIO BI KRIMINALNI ČIN

Jednom kad dođe na red, vjerojatno u idućem sazivu Gradskog vijeća nakon lokalnih izbora, ako Grad pristane na prijedlog Grupacije, bit će zanimljivo vidjeti koji će to vijećnici biti spremni prihvaćanjem predložene nagodbe zapravo podržati izdaju Grada Dubrovnika. Naime, nagodba koju Valamar nudi nije prihvatljiva i njeno prihvaćanje bio bi gotovo pa kriminalni čin jer zemljište za čiji povrat Grad Dubrovnik vodi višegodišnji spor, a koje je u naravi gradsko, nakon dubrovačkih zidina, najvrijednija je dubrovačka imovina.

Ako u višegodišnjem sporu Grad Dubrovnik stoji dobro, ako je prethodno uspio uknjižiti parking ispred hotela Argosy, ako su prema zakonima sve ceste na Babinu kuku gradske pa i ona glavna, koja do njega vodi, ako je park na Babinu kuku gradski, ako prema društvenom ugovoru potpisanom između tadašnjeg HTC Dubrava Babin kuk i Općine Dubrovnik, Grad Dubrovnik ima pravo na povrat svog neizgrađenog građevinskog zemljišta jer HTC Babin kuk u određenom razdoblju na njemu nije izgradio još dva hotela, tada se postavlja pitanje zašto bi Grad Dubrovnik trebao prihvatiti prijedlog nagodbe koji nudi Valamar. Ako se to pitate, a svatko normalan mora se to zapitati, odgovor je jednostavan: kako bi se pogodovalo Valamaru da izgradi kongresni centar, ali i još neke sadržaje koje godinama pokušavaju izgraditi.

GRADU SE NUDI 25 POSTO UDJELA U KONGRESNOM CENTRU, S TIM GRAD MOŽE OBRISAT GU...ICU

Da je povod nagodbi izgradnja kongresnog centra da se iščitati iz prijedloga Valamara u kojem navode „da je mirno okončanje spora, sklapanjem nagodbe i svekoliko uređenje odnosa, preduvjet ostvarenja mogućih značajnih daljnjih ulaganja, izgradnje dva nova hotela i uređenje dva postojeća, kao možebitno i još nekih dodatnih sadržaja (kongresnog centra), a što je u interesu svih stranaka”.

U prijedlogu nagodbe koju gradonačelnik Mato Franković (HDZ) stavlja pred vijećnike iz Valamara tako ističu kako je u sklopu ulaganja planirana izgradnja kongresnog centra kao dodatnog sadržaja. Predlažu da za potrebe projekta Valamar i Grad sam ili zajedno pozovu zainteresirane ulagatelje da im se pridruže osnovati trgovačko društvo posebne namjene (DPN) u kojem će Grad Dubrovnik biti član s udjelom za koji će unijeti najmanje onoliko koliko odgovara visini komunalne naknade za izgradnju kongresnog centra.

„Neovisno od visine svog ulaganja u skladu s kojom visinom će imati imovinska prava u društvu posebne namjene, Grad će imati upravljačka prava u DPN-u visini od 25 posto od ukupnih upravljačkih prava u DPN-u.”- navode u prijedlogu nagodbe iz Valamara.

Drugim riječima, Grad bi u tom društvu, osnovanom radi izgradnje kongresnog centra, trebao imati udio u visini komunalne naknade koju bi Valmar za izgradnju centra trebao platiti Gradu.

Osim što u nagodbi iz Valamara zapravo Gradu Dubrovniku predlažu da komunalnu naknadu, koju su za izgradnju kongresnog centra dužni platiti, Grad Dubrovnik pretvori u svoj poslovni udjel, pitanje je koja budala bi na takvo nešto pristala, odnosno koja budala bi umjesto da je naplati, komunalnu naknadu pretvorila u svoj poslovni udjel od 25 posto vlasništva u kojem nema upravljačkih prava niti financijske koristi jer nema natpolovični dio udjela.

Kad je u pitanju izgradnja kongresnog centra, Valamar se u prijedlogu nagodbe nije pozivao, niti je navodio primjere iz studije o isplativosti te gradnje. Osim što takvu studiju nemaju, jasno je da kongresni centar, da bi bio isplativ, mora imati neke druge sadržaje, u ovom slučaju smještajne kapacitete, na čijoj će popunjenosti Valamar zarađivati novac. Ne na kongresnom centru već u novom hotelu Minčeta jer stari je predviđen za rušenje.

Valamar u prijedlogu nagodbe inače priznaje kako je „u tijeku parnični postupak koji se vodi kod Općinskog suda u Dubrovniku po tužbi Grada podnesenoj dana 3. kolovoza 2009. radi utvrđenja prava vlasništva određenih nekretnina na području Babinog Kuka u Dubrovniku, ukupne površine 79.678 m2”.

JOŠ JEDNO „OSLOBAĐANJE” BABINA KUKA OD DUBROVČANA

Inače, još prije nekoliko dana iz gradske uprave pohvalili su se kako su na sudu u sporu protiv Valamara dobili nazad u svoje vlasništvo šetnicu od Presidenta do Solituda. No na navedenoj šetnici, baš kao i u parku na Babinu kuku, ukoliko Grad Dubrovnik prihvati prijedlog nagodbe, bit će sve manje šetača i rekreativaca jer što će vam šetnica, park i plaže, ako ćete do njih moći doći jedino Libertasovom šesticom ili pješke, jer na dolazak na Babin kuk automobilom, kad bi Grad prihvatio ovu nagodbu, možete zaboraviti. Naime, na sve one parkinge, posebno onaj kod hotela Argosy, na kojem je 40 mjesta kojima se koriste građani, a za koje se gradonačelnik Mato Franković prije dvije godine hvalio da ih je vratio Gradu, odnosno građanima, Valamar želi vratiti stupiće. Kad je zadnji put to učinjeno, Valamar se uspješno riješio Dubrovčana s Babina kuka.

Iako je parking ispred hotela Argosy izgrađen kad i hotel 1976. godine, iz Valamara u prijedlogu nagodbe navode kako su ga oni izgradili 2013. i 2014. u sklopu rekonstrukcije hotela. Nagodbom predlažu da im Grad Dubrovnik na rotor i parkiralište ispred hotela Argosy da služnost, odnosno plodouživanje ni manje ni više nego na 50 godina uz mjesečni najam od 1.238,98 eura.

Parking s 40 mjesta koji posljednje dvije godine isključivo koriste građani ima puno veću vrijednost od one koju je izračunao Valamar. Prema Sanitatovu sustavu naplate, godišnji zakup 40 parkirnih mjesta iznosio bi oko 14 tisuća eura mjesečno pa nije teško izračunati kolika bi šteta bila za Grad Dubrovnik ustupanjem parkinga Valamaru uz iznos koji je daleko ispod njegove stvarne vrijednosti. Još veća, nematareijalna šteta nastaje što bi taj parking zapravo bio uskraćen građanima.

Osim parkinga i rotora ispred Argosya, iz Valamara u nagodbi predlažu i pravo služnosti nad rotorima, cestama i parkinzima ispred hotela Tirena i Minčeta jer ceste, koje su u vlasništvu Grada zapravo sežu do ulaza u njihove hotele.

Ustupanjem cesta i parkinga na plodouživanje Valamaru na razdoblje od 50 godina, ta hotelska grupacija prostor Babina Kuka zapravo pretvara u turistički resort kojem građani Dubrovnika mogu pristupiti samo kad to Valamaru odgovara, odnosno kad su im hoteli zatvoreni. Kakav odnos prema Dubrovčanima ima Valamar najbolje govori to da su dubrovačku djecu ugostili u svom Maro Worldu tek nakon što su zatvorili hotele, dotad su dubrovačka djeca u tom „svijetu” valjda bila smetnja, da ne uznemire djecu njihovih gostiju.

Ako su parkinzi, a većina već jest, pod rampama i stupićima, isključivo rezervirani za hotelske goste, pitanje je gdje će parkirati građani. Ako nemaju gdje ostaviti automobil ljeti kad dolaze na plaže, ako nema mjesta za parking kad se žele rekreirati u parku, igrati stolni tenis, badminton, proslavljati dječje rođendane, popiti kavu, nešto pojesti u nekom od restorana na tzv. Malom Stradunu, građani nemaju što niti dolaziti na Babin kuk pa se zapravo može zaključiti kako je cilj Valamara građane držati dalje od Babina kuka. Jasno je da su u taj resort, koji je inače dobrim dijelom opasan ogradama, građani dobrodošli samo kad gostiju nema, kada mogu dođi na sat dva kao i dubrovačka djeca koju su prošetali praznim Maro Worldom. Pitanje je koliko su građani dobro došli i u park za koji, iako je gradski, iz Valamara navode da će građanima dozvoliti da se njime koriste.

VALAMAR ŽELI UPRAVLJATI I CESTAMA

Kako stvari stoje, građani se možda neće niti moći ni voziti po cestama na Babinu kuku koje vode do hotela. Ukoliko Grad Dubrovnik, pristajanjem na nagodbu, Valamaru ceste da u plodoužuvanje na 50 godina, zajedno s rotorima, ta hotelska grupacija na prilaze istima slobodno može staviti rampe.

No, svakako je pitanje je li po hrvatskim zakonima uopće moguće nad nerazvrstanim cestama, koje su u naravi vlasništvo jedinica lokalne samuouprave, zasnovati pravo plodouživanja, kao i na parkinzima jer prostor uz nerazvrstane ceste također je vlasništvo jedinica lokalne samouprave.

U prijedlogu Valamarove nagodbe iznimno je sporno pitanje knjiženja nerazvrstanih cesta u Ulici kardinala Stepinca i Iva Dulčića te ceste prema Glavici Babina kuka i šetnica od Presidenta do Solituda te Nika i Meda Pucića jer su, bez obzira na koga su trenutno uknjižene, po zakonima vlasništvo Grada Dubrovnika koji je zato i pokrenuo postupke upisa vlasništva na Grad.

Treba istaknuti kako u prijedlogu nagodbe iz Valamara sami ističu kako je „Gradsko vijeće 26. siječnja 2022. donijelo Odluku o proglašenju komunalne infrastrukture javnim dobrom u općoj uporabi u vlasništvu Grada Dubrovnika – šetnica Solitudo – Hotel President” nakon čega su iz Valamara podnijeli zahtjev za ocjenu zakonitosti Odluke Visokom upravnom koji im je u međuvremenu odbijen.

Predlažu da Grad osigura da šetnica bude uvrštena u Odluku o komunalnom redu kao pješačka zona u kojoj je prometovanje dopušteno samo na temelju odobrenja Grada, odnosno da istom bude onemogućeno prometovanje vozilima postavljanjem odgovarajućeg prometnog znaka te, prema potrebi, postavljanjem fizičke zapreke, odnosno kako njima odgovara, a prema sadašnjem stanju na šetnici. Naime, na prilazu šetnici kod Presidenta stoji rampa.

Iščitavanjem prijedloga nagodbe ispada da Gradu Dubrovniku kako bi uknjižio svoje ceste kao svoje vlasništvo treba suglasnost grupacije Valamar, što je zapravo daleko od istine.

Koliko je lihvarska i podcjenjivačka nagodba koju Gradu Dubrovniku nudi Valamar najbolje se vidi iz imovine koju su spremni ustupiti Gradu. Riječ je o ruševnoj tvrđavi na glavici Babina kuka i omanjem zemljištu poviše ceste u Ulici Iva Dulčića koja vodi prema Babinu kuku na prostoru na kojem GUP-om Grada Dubrovnika nije predviđena gradnja.

SPOR S VALAMAROM POKRENUO JE BIVŠI GRADONAČELNIK ANDRO VLAHUŠIĆ

Spor protiv Valamara u kojem prema društvenom ugovoru iz 1971. između tadašnjih HTC Dubrava Babin kuk i Općine Dubrovnik, hotelsko društvo Općini treba vratiti neizgrađeni dio građevinskog zemljišta pokrenuo je inače još bivši gradonačelnik Andro Vlahušić (HNS).

Naime, HTC Babin kuk građen je na tada općinskoj zemlji. Hotele, plaže i ostale sadržaje nije tada gradila privatna već državna tvrtka kreditom Svjetske banke. No, tijekom pretvorbe i privatizacije na hrvatski način, akteri privatizacije HTC-a Dubrava Babin kuk pripisali su mu u vlasništvu nepripadajuću imovinu, misleći valjda da je nikad nitko Gradu Dubrovniku neće vratiti. Ti su akteri zatvor izbjegli iako su se na iznimno špekulativne načine i sami domogli dijela te imovine. No, ako bi Grad Dubrovnik i Valamar sklopili nagodbu koju ta hotelska grupacija predlaže, netko bi mogao završiti iza rešetaka. Nagodba, koju predlaže Valamar, isključivo je sastavljena kako bi oni zaštitili svoje interese na Babinu kuku, dok Grad Dubrovnik niti jednim zdravorazumskim argumentom ne može opravdati razlog zbog kojeg bi je trebao prihvatiti i jednom u konačnici i potpisati.

U ovoj đavoljoj nagodbi, jednostavno rečeno, Grad bi izgubio najvrijednije zemljište koje mu je preostalo, iznimno veliku komunalnu naknadu za izgradnju (bespotrebnog) kongresnog centra, prihode od parkinga, a ne postoje ni argumenata kojima bi se objasnilo zašto bi Grad trebao pogodovati privatnim interesima. A Valamar? Pa oni bi dobili sve što žele, a što na sudu, izvjesno je, nikad ne bi dobili.

Nakon što je prethodno uklonjen postojeći sloj asfalta, u sklopu radova uređenja Ulice Marka Marojice danas i sutra postavlja se tampon, a potom slijedi asfaltiranje u srijedu.

Sanacija dijela Ulice Marka Marojice, na predjelu u blizini poslovne zgrade društva Sanitat Dubrovnik, izvodi se u sklopu pojačanog održavanja prometnica.

Radove izvodi tvrtka Atis Dubrovnik, a stručni nadzor obavlja tvrtka Aedificator. Ugovoreni iznos radova je 14.100 eura (bez PDV-a).

Grad Dubrovnik

Hrvatski sabor u petak je izglasao izmjene šest poreznih zakona, koje na snagu stupaju 1. siječnja, kojima se uvodi porez na nekretnine, propisuju novi rasponi za utvrđivanje visine paušalnog poreza po krevetu, novi rasponi stopa poreza na dohodak, povećava osnovni osobni odbitak i prag za ulazak u sustav PDV-a.

Riječ je o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnim porezima, zatim poreza na dohodak, doprinosa, poreza na dodanu vrijednost (PDV), Općeg poreznog zakona te Zakona o Poreznoj upravi.

Dosadašnji porez na kuće za odmor zamjenjuje se porezom na nekretnine. Taj porez iznosit će od 0,6 do osam eura po metru četvornom, pri čemu postaje obavezan za lokalne jedinice i one same mogu određivati visinu tog poreza.

Obveznikom poreza na nekretnine postaje i država.

Općini i gradu na čijem se teritoriju nekretnina nalazi pripast će 80, a županiji 20 posto prihoda od poreza na nekretnine.

Porez na nekretnine neće plaćati vlasnici za one nekretnine koje koriste za stalno stanovanje (za prvu nekretninu), za nekretninu u kojoj živi netko iz obitelji kao ni za one koje su u dugotrajnom najmu (najmanje 10 mjeseci u godini ).

Od poreza će biti oslobođene i derutne, neuseljive nekretnine, a oslobođenje će se moći dobiti i prema socijalnim razlozima.

Oslobođenja plaćanja novog poreza na nekretnine bit će i „domaćini”, osobe koje malo turističko iznajmljivanje imaju kao dodatnu djelatnost u objektu u kojem imaju prijavljenu i vlastitu adresu stanovanja.

Baza za naplatu novog poreza bit će evidencije po kojima se obračunava i plaća komunalna naknada.

Također, novim poreznim izmjenama propisuju se i novi rasponi za utvrđivanje paušalnog poreza od iznajmljivanja stanova, soba i kreveta turistima.

Sukladno indeksu turističke razvijenosti, općine i gradovi će donositi odluku o visini paušalnog poreza po krevetu u propisanim granicama. Taj će raspon iznositi između 100 i 300 eura za najrazvijenije jedinice, za one u drugoj skupini od 70 do 200, trećoj od 30 do 150, a u turistički najnerazvijenijim područjima od 20 do 100 eura po krevetu.

Izmjenama Zakona o porezu na dohodak propisuju se novi rasponi više i niže stope godišnjeg poreza na dohodak. Općine će sada nižu stopu moći utvrđivati na najviše 20 posto, manji gradovi na 21, veći gradovi i središta županija na 22, a Grad Zagreb na 23 posto.

Kod viših stopa poreza, gornji limit za općine će biti 30 posto, za gradove 31, velike gradove i središta županija 32, a Zagreb 33 posto. Pritom, donji limiti za nižu stopu ostaju na 15, a za višu na 25 posto.

Oslobođeni od plaćanja poreza na dohodak od plaće na pet godina bit će hrvatski državljani koji su neprekidno boravili u inozemstvu najmanje dvije godine.

Povećava se i osnovni osobni odbitak s 560 na 600 eura, a u skladu s time, povećavaju se i iznosi osnovnog osobnog odbitka za uzdržavane članove i invalidnost. Prag za primjenu više stope poreza na dohodak povećava se s 50.400 na 60.000 eura.

Kada je riječ o doprinosima, poslodavcima se ukida oslobođenje od plaćanja doprinosa u trajanju do pet godina za zdravstveno osiguranje zaposlenika koji u trenutku sklapanja ugovora imaju manje od 30 godina života. Jednogodišnje oslobođenje od plaćanja zdravstvenih doprinosa primjenjivat će se samo na radnike koji prvi put ulaze u svijet rada, odnosno dobivaju svoj prvi radni odnos.

U sklopu izmjena Zakona o PDV-u, za poduzetnike se predlaže podizanje praga za ulazak u sustav PDV-a od 1. siječnja s 40.000 na 60.000 eura.

Uoči glasovanja o paketu poreznih zakona, oporba je ponovila svoje protivljenje uvođenju poreza na nekretnine.

Miro Bulj (Most) ponovio je da ga neće uvoditi u Sinju makar ga zatvorili, dok je nezavisna Marija Selak Raspudić pozvala na porezno rasterećenje i bacanje predloženog u smeće.

Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) ustvrdio je da je riječ o pljački hrvatskih građana, a Marina Živkovića (Možemo!) da neće riješiti problem priuštivog stanovanja.

Južni

Radi se točno o toj uljari. – kazao je danas na konferenciji za novinare gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković na izravno novinarsko pitanje je li krivac za zagađenje vode s izvora Palata uljara Madrevita koja nema vodopravnu dozvolu za ispuštanje otpadnih voda. Da tu dozvolu spomenuta uljara nema, potvrdila je i inspekcija.

- Jasno je dokazano što je uzrok onečišćenja. Na tom je području gospodarski subjekt koji se u tom djelu bavi tom vrstom djelatnosti. Vlasnik je kooperativan i želi riješiti problem da sve funkcionira i žao mu je što se ovo dogodilo. Dobio je uvjete koje mora ispoštovati da se ove pojave više ne događaju. – kazao je Franković koji je informaciju kako se radi o uljari Madrevita potvrdio tek nakon pitanja novinara.

- Zbog čega se to sad dogodilo možemo samo nagađati. Gospodarski subjekt na tom području posluje dugi niz godina i nije bilo problema koji se dogodio nedavno. Inače, treba naglasiti da u ovom trenutku ne znamo hoće li se prilikom iduće kiše pojaviti ista stvar. Ne znamo koliko te otpadne vode ima u zemlji, koliko se ispralo ili nije. Prije par dana smo imali kišu i nisu se pojavile dodatne količine fenola i onečišćenja samog sustava, ali čeka nas idućih dana kiša pa ćemo vidjeti što će se dogoditi. - rekao je Franković.

Gradonačelnik Franković je ponovio kako je spajanje na vodoopskrbni sustav Omble jedino pravo rješenje za potrošače koji se vodom opskrbljuje s Palate. Najavio je kako će potrošače s tog područja osloboditi plaćanja računa za vodu za studeni i prosinac.

- Skupština društva Vodovod donijet će odluku da se potrošačima s tog područja ne naplate računi za vodu za studeni i prosinac. To će biti odluka Skupštine društva čiji sam ja predsjednik. Tako ćemo simbolično izaći ususret ljudima. - najavio je Franković.

Predsjednik uprave Vodovoda Lukša Matušić istaknuo je kako su u toj tvrtki učinili sve što su mogli kako bi zaštitili potrošače.

- Odgovorno tvrdim da smo u zadnjih 15 dana poduzeli sve što se moglo. Reagirali smo odmah čim smo primijetili da se u crpnim stanicama i vodospremama nešto događa jer nije to neki zastarjeli sustav od prije 50, 60 godina. U našem sustavu vidimo kad se nešto događa i pravovremeno smo reagirali, putem medija smo obavijestili građane da voda nije za piće, da se ne može koristiti. Znam da su ljudi bili nestrpljivi, ali postoji procedura koja se mora poštivati. Zavod za javno zdravstvo uzorkuje vode i analize znaju potrajati.- rekao je Matušić.

Naglasio je kako je voda s Palate sada ispravna za piće.

- Odgovorno tvrdim da je vodoopskrbni cjevovod u ovom trenutku uredan, kao i naši objekti, uredni su i ispravni. Možda će voda na nekim područjima još imati miris pa molim građane da ispiru cijevi dok se ta voda ne izlije. - rekao je Matušić, istaknuvši kako je onečišćenje uzrokovalo veliku štetu Vodovodu.

- Ogromna je šteta u Vodovodu, ogromna. Tisuće i tisuće kubika vode moramo isprazniti, a da možda nećemo moći do kraja isprati sustav. Nemjerljiva je šteta. Nema smisla sad prozivati vlasnika gospodarskog subjekta, čovjeku je žao i nije mu lako, nije ni meni, ali poduzeli smo sve što smo mogli da zaštitimo sustav i ljude i mislim da smo u tome uspjeli. – kazao je Matušić.

Grad Dubrovnik nastavlja s emitiranjem DUcasta, prvog podcasta gradske uprave u Hrvatskoj, koji građanima pruža izravan uvid u ključne projekte i aktualne teme. Druga epizoda donosi razgovor s pročelnicom Upravnog odjela za kulturu, baštinu i turizam, Julijanom Antić Brautović, koja je govorila o rekordnoj godini za Dubrovnik Pass, povećanim ulaganjima u kulturu te prioritetima u očuvanju bogate kulturne baštine grada.

Jedna od glavnih tema bila je Dubrovnik Pass, čija je prodaja u 2023. godini premašila rekordnu razinu iz 2019. godine, da bi u 2024. godini bila povećana za dodatnih 36 posto. Pročelnica Antić Brautović najavila je daljnji razvoj ovog projekta, uključujući razvoj sustava rezervacija, čime će ovaj ključni alat za upravljanje kulturnim resursima i turizmom postati još učinkovitiji.

Pročelnica je istaknula kako su izdvajanja za javne potrebe u kulturi u nadolazećoj godini povećana za 29 posto, odnosno iznose 450 tisuća eura, dok su istovremeno i sredstva za programe ustanova u kulturi povećana za 25 posto, čime grad potvrđuje svoju predanost razvoju kulturnih programa i kulturnog sektora uopće. Naglasak je stavljen na programe namijenjene lokalnom stanovništvu, osiguravajući da kultura ostane dostupna i relevantna za sve građane. Između ostalog, Dubrovnik se ponosi činjenicom da je prvi grad u Hrvatskoj koji je donio Plan upravljanja UNESCO-ovim svjetskim dobrom, strateški dokument koji osigurava održivo očuvanje svjetske kulturne baštine. U razgovoru se također dotaknula važnosti UNESCO-ve zaštite te obljetnice Unesco45, koja naglašava ključnu ulogu kulturne baštine u očuvanju identiteta i dugoročnom razvoju grada.

Razgovor je pokazao kako kultura nije samo temelj identiteta Dubrovnika, već i ključni resurs koji povezuje lokalnu zajednicu s turizmom. Dubrovnik Pass, povećana izdvajanja za kulturne programe i strateško planiranje očuvanja baštine samo su neki od primjera kako grad nastoji uskladiti potrebe svojih građana sa izazovima globalnog turističkog tržišta.

Nova epizoda DUcasta donosi zanimljive uvide u projekte i planove koji oblikuju budućnost Dubrovnika. Podcast je dostupan na platformi Spotify, a cilj mu je omogućiti građanima Dubrovnika otvorenu i transparentnu komunikaciju s gradskom upravom.

Grad Dubrovnik

Veleposlanici država članica EU-a u petak navečer odobrili su zatvaranje triju pregovaračkih poglavlja s Crnom Gorom, doznaje se iz diplomatskih izvora, a četvrto za koje je zemlja bila spremna neće se zatvoriti zbog protivljenja Hrvatske.

Međuvladina konferencija o pristupanju na kojoj će Crna Gora zatvoriti ta tri poglavlja - Pravo intelektualnog vlasništva, Informatičko društvo i mediji i Poduzetništvo i industrijska politika - održat će se u ponedjeljak. Crna Gora je tehnički bila spremna za zatvaranje četiriju poglavlja, ali je Hrvatska bila protiv zatvaranja poglavlja Vanjska, sigurnosna i obrambena politika.

Hrvatska je Crnoj Gori prošli mjesec uputila non-paper (neformalni diplomatski dokument) kojim je zatražila rješavanje nekoliko otvorenih pitanja koja narušavaju međusobne odnose dviju država.

U tom se dokumentu, prema diplomatskim izvorima, navodi da dvije države trebaju riješiti pitanja vlasništva nad školskim brodom "Jadran", međusobnog razgraničenja, procesuiranja ratnih zločina, pronalaska nestalih osoba te pitanje imena gradskog bazena u Kotoru koji je nazvan po bivšem vaterpolistu Zoranu Gopčeviću, za kojeg Hrvatska tvrdi da je bio čuvar u logoru "Morinj".

Nova metodologija pristupnih pregovora, usvojena početkom 2020., predviđa da se umjesto pojedinačnih poglavlja otvara više njih koja su povezana u šest klastera, odnosno šest tematskih cjelina, dok se kod zatvaranja poglavlja ona i dalje zatvaraju pojedinačno.

Južni