Na gradilištu novog doma umirovljenika na Medarevu trenutno se izvode radovi na postavljanju temeljnih instalacija kao i priprema za temelje, a počinju i radovi na iskopu za energetske kabele, a nakon što se završi s temeljitim čišćenjem zelenila, izvijestili su danas iz dubrovačke gradske uprave.

Novi dom umirovljenika, odnosno Centar za starije osobe Dubrovnik, moći će primiti 205 korisnika od kojih 125 koji su potpuno ovisni o pomoći drugih osoba. Osiguran je i dnevni boravak za 75 korisnika koji će imati potrebu za dnevnim boravkom u okviru Centra, a pružat će se i izvaninstitucionalna usluga za 410 korisnika koji žive u svom domu.

Ključni je to kapitalni projekt u društvenoj infrastrukturi čijom će se izgradnjom dubrovačkim umirovljenicima pružiti standard koji im je godinama nedostajao.

- Brojna istraživanja su pokazala kako je u slučaju starosti ili bolesti smještaj u domu uvijek najbolje rješenje, a na nama je da se potrudimo s budućim zaposlenicima ovog Centra koji će imati potrebno znanje i stručnost, da se svi korisnici u istom osjećaju kao kod kuće. - kazao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Dom na Medarevu, ispod Opće bolnice Dubrovnik, bit će najveći takav objekt u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, a kako kažu iz Grada Dubrovnik, „po završetku u potpunosti će odgovoriti potrebama koje Grad Dubrovnik i okolica imaju u području pružanja adekvatne skrbi za osobe treće životne dobi”.

Sveukupna investicija njegove izgradnje s opremanjem iznosi 21,11 milijuna eura (uključujući PDV). Financira se iz tri izvora: bespovratnim sredstvima iz Mehanizma za oporavak i otpornost u iznosu od 6,1 milijuna, kreditnim zaduženjem u iznosu od 5,87 milijuna dok će se preostalih 9,1 milijuna eura osigurati iz proračunskih sredstava Grada Dubrovnika. Radove izvodi tvrtka Texo Molior dok je za stručni nadzor i koordinaciju zadužena odabrana tvrtka Apsida Inženjering.

Predviđeno trajanje radova je 18 mjeseci, s tim da je prvi korak bio čišćenje terena koje je uključivalo rušenje preko 30 godina stare, oronule i nikad dovršene građevine, što je bio preduvjet za izgradnju novog objekta.

JPA

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko -neretvanske zabilježena je jedna prometna nesreća sa smrtno stradalom osobom, 14 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima su dvije osobe teže, a 20 ih je lakše ozlijeđeno i devet prometnih nesreća s materijalnom štetom

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 1234 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 605 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 48 mjera je poduzeto prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 20 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirano je 30 osoba.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 95 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 147 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

JPA

Grad Dubrovnik objavio je Javni poziv za podnošenje prijedloga za dodjelu nagrada za posebna postignuća učenika i studenata, a odnosi se na školsku godinu 2023./2024.

Pravilnikom o nagrađivanju učenika i studenata Grada Dubrovnika predviđeno je nagrađivanje učenika osnovnih i srednjih škola Grada Dubrovnika i njihovih mentora za posebna postignuća na državnim natjecanjima i smotrama te studenata dobitnika rektorove nagrade koji imaju prebivalište na području Grada Dubrovnika, a uključuje dodjelu priznanja i isplatu novčanih nagrada.

Novčana nagrada isplaćuje se na osobne račune učenicima i njihovim mentorima za pojedinačni rezultat ostvaren na državnom natjecanju ili smotri kao i studentima, dobitnicima rektorove nagrade. Studentima, dobitnicima rektorove nagrade, pripada novčana nagrada u iznosu od 300 eura. Visina novčane nagrade koja se isplaćuje na osobne račune učenicima i njihovim mentorima iznosi 300 eura za prvo, 200 eura za drugo, odnosno 100 eura za treće mjesto, a ukoliko učenik ima više mentora onda se nagrada mentorima dijeli na jednake dijelove.

Na račun škole isplatit će se novčana nagrada za skupni rezultat ostvaren na državnom natjecanju, za postignute rezultate na natjecanjima koje organizira Hrvatski školski sportski savez kao i za postignute rezultate na državnim smotrama na kojima se postignuća učenika ne rangiraju. Na račun škole isplatit će se 450 eura za prvo mjesto, a 350 odnosno 250 eura za drugo i treće mjesto, a škola će u dogovoru s učenicima i mentorima koji su ostvarili pravo na novčanu nagradu odlučiti na koji način će utrošiti dodijeljena joj sredstva.

Pisano priznanje dodjeljuje se svakom učeniku bez obzira je li na državnom natjecanju nastupio kao pojedinac ili član grupe.

Prijedlozi za dodjelu nagrada dostavljaju se Upravnom odjelu za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo od 1. do 14. kolovoza 2024. godine. Sve potrebne informacije o postupku prijave i potrebnoj dokumentaciji s obrascem prijave dostupne su uz javni poziv na stranici Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Grada Dubrovnika. Za učenike osnovnih i srednjih škola predlagatelji su škole koje učenici pohađaju, dok se studenti prijavljuju samostalno.

U Proračunu je za ovu namjenu osigurano 15 tisuća eura.

Grad Dubrovnik

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković kazao je kako intenzivno radi na tome da zgrada Fine postane gradsko vlasništvo. Nije precizirao hoće li zgradu Fine morati otkupiti ili će država u konačnici ustupiti zgradu, no istaknuo je kako bi se u nju preselila cijela gradska uprava dok bi Ured gradonačelnika i dalje ostao u Gradu.

Zgrada Fine već je duže vrijeme zapravo poluprazna. Dok gradonačelnik Franković očito s resornim Ministarstvom i Vladom pregovara o ustupanju zgrade Fine Gradu Dubrovniku, nije detaljnije iznosio planove pa je još uvijek nejasno bi li u zgradi Fine osim za gradske odjele bilo mjesta i za preseljenje pojedinih gradskih tvrtki, posebno ustanova koje djeluju u neprimjerenim prostorima.

Svakako se postavlja pitanje gdje bi, ukoliko je država prepusti Gradu, preselila Fina, tim više ako se uzme u obzir da je unutar te zgrade sortirnica novca koja zbog dopremanja novca ne može biti u bilo kojoj, već po posebnim uvjetima građenoj i osiguranoj zgradi.

Ukoliko bi gradska uprava preselila u zgradu Fine svakako je pitanje kako bi se i gdje riješilo pitanje parkinga. Naime, veliki broj od čak 300-tinjak zaposlenih samo u gradskoj upravi, bez poduzeća i ustanova, na posao dolaze vlastitim automobilima pa je pitanje gdje bi se za toliko veliki broj njih na tom prostoru riješilo pitanje parkinga, a da se ne zadire u okoliš zgrade.

Iako poluprazna, zgrada Fine inače je u dobrom stanju pa Grad Dubrovnik ne bi trebao ulagati prevelika sredstva u njezinu adaptaciju.

Inače gradonačelnik je svojevremeno najavljivao kako će gradska uprava preseliti u zgradu dubrovačkog Suda, a da će se nova sudska zgrada graditi na Pobrežju.

I dok će dio javnosti reći kako glomaznu gradsku upravu treba izmijesiti iz Grada, iz povijesne jezgre, samo po sebi nameće se pitanje što bi se u tom slučaju događalo s prostorima u vlasništvu Grada Dubrovnika. Bi li se ti objekti uprezali u komercijalne, pretežito turističke i ugostiteljske svrhe ili bi se rekonstruirali možda, zašto ne, u stanove, budući da se mnoge obitelji, ne samo mlade na kojima je obično pozornost, u Dubrovniku ne mogu više stambeno zbrinuti zbog previsokih cijena „kvadrata”.

Nakon što je Grad Dubrovnik početkom srpnja ishodio građevinsku dozvolu za dogradnju Osnovne škole u Mokošici, najveće osnovne škole na području grada Dubrovniku, kako bi se stekli uvjeti za odvijanje nastave u jednoj smjeni, sada je ista i postala pravomoćna, kažu danas iz dubrovačke gradske uprave napominjući kako su time stečeni svi preduvjeti za pokretanje postupka nabave koji bi, očekuje se, trebao biti pokrenut krajem kolovoza.

„Shodno tome, očekuje se da će radovi nadogradnje OŠ Mokošica započeti krajem 2024. ili početkom 2025. godine, završetkom radova na cesti Tamarić s obzirom na to da će završetak iste osigurati lakši prilaz do škole”, piše u priopćenju Grada Dubrovnika.

- Jedna od najljepših stvari u ovom poslu svakako je ulaganje u djecu i obrazovanje, odnosno kada možemo započeti radove i otvoriti neku od odgojno - obrazovnih ustanova. U sedam godine mandata, izgradili smo dvije škole, a energetski obnovili čak tri i na tome svakako ne mislimo stati. – poručio je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Naime, na prethodno objavljeni natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja Grad Dubrovnik je prijavio projekt nadogradnje OŠ Mokošica i ostvario čak 100 posto financiranje istog, odnosno deset milijuna eura bespovratnih sredstava. Rješenjem je planirana dogradnja na mjestu vanjskog igrališta koja će sadržavati ukupno 18 učionica, kabinete, kuhinju s blagovaonicom, školsku knjižnicu, kao i dva vanjska igrališta na krovu dograđenog dijela škole te ostale prateće prostore i sadržaje. Za potrebe planirane dogradnje potrebno je osigurati i 36 parkirališnih mjesta.

„Podsjetimo, za vrijeme aktualne gradske uprave otvorene su dvije nove škole, osnovna škola Luka Paljetka na Montovjerni i druga, Marina Getaldića u povijesnoj jezgri nakon više od trideset godina neulaganja u obrazovnu infrastrukturu. Također, energetski su obnovljene škole OŠ Marina Držića, OŠ Lapad i OŠ Ivana Gundulića u Gružu.” - kažu iz Grada Dubrovnika.

„Grad Dubrovnik sustavno radi na unapređenju sustava osnovnoškolskog obrazovanja, a ističe se kontinuirana kapitalna ulaganja u obrazovnu infrastrukturu, programe i uvjete rada. Pri tome osiguranje uvjeta za odvijanje nastave u jednoj smjeni svakako je primarni strateški cilj. Prelaskom OŠ Mokošica u jednosmjensku nastavu, sve škole na području Grada Dubrovnika bit će u režimu nastave u jednoj smjeni. Nadodajmo kako je prema projekcijama Ministarstva znanosti i obrazovanja, u školskoj godini 2026./2027. predviđen upis 952 učenika u navedenu školu.” - navode još iz Grada Dubrovnika.

JPA

Svečanim programom u Kninu u ponedjeljak, 5. kolovoza, obilježava se 29. obljetnica vojno-redarstvene operacije „Oluja“, kojom je u tri dana oslobođeno 11.000 četvornih kilometara okupiranog područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu.

U čast 29. obljetnice otkako se na kninskoj tvrđavi vijori hrvatska zastava, kao i završetka vojno - redarstvene operacije Oluja, kod Spomenika hrvatske pobjede Oluja '95 na Trgu dr. Ante Starčevića državni vrh i izaslanstvo Hrvatskog sabora, među njima i gradonačelnik Dubrovnika i saborski zastupnik Mato Franković, položili su vijence i odali počast poginulim, nestalim i umrlim hrvatskim braniteljima.

Obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja nazočile su i pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove i gospodarstvo Martina Skopljaković.

Vojno - redarstvena operacija Oluja započela je 4. kolovoza 1995. godine u 5 sati, a već do 7. kolovoza Hrvatska je vojska oslobodila okupirana područja u Dalmaciji, Lici, Kordunu i Banovini te ih vratila u sastav Republike Hrvatske.

Obljetnica Oluje svake se godine obilježava 5. kolovoza, na dan kada su hrvatski vojnici ušli u Knin, glavni grad samoproglašene paradržave Republike Srpske Krajine (RSK) koja je nakon ljeta 1995. svedena na područja u istočnoj Slavoniji, uz granicu sa Srbijom, a koja su Hrvatskoj vraćena nakon mirne reintegracije Podunavlja 1998.godine.

Dan ranije, izaslanstvo Grada Dubrovnika nazočilo je 309. izdanju Sinjske alke, tradicionalne viteške igre koja je od 2010. godine postala i dio svjetske nematerijalne baštine UNESCO-a.

dpp

S ciljem kvalitetnijeg rješavanja prometa u mirovanju u Trstenom Grad Dubrovnik je krajem 2023. godine kupio zemljište na samom istočnom ulazu u mjesto s ciljem izgradnje nove autobusne stanice, koja bi se izmjestila s postojeće lokacije ispod platane i smjestila na lokaciju poviše crkve. U sklopu ovog projekta osigurala bi se i dodatna parking mjesta za mještane Trstenog, ali i za ostale posjetitelje.

Projektom je predviđeno 18 parkirališnih mjesta za automobile te dva za autobuse. Idejni projekt je završen, dok su za prvu fazu projekta, izgradnju potpornih zidova i uređenje platoa, dovršeni i glavni i izvedbeni projekt te bi se s radovima na ovoj fazi moglo započeti već najesen. Očekuje se tako da bi nova autobusna stanica i parkiralište u funkciji bili iduće godine.

Nadalje, u suradnji s Hrvatskim cestama Grad Dubrovnik započeo je projektiranje i druge autobusne stanice, na zapadnoj strani.

Realizacijom ovih projekata osigurat će se kvalitetnije funkcioniranje javnog prijevoza, ali i samog mjesta, osobito kretanje pješaka, a što trenutačno nije slučaj i zbog čega je Grad Dubrovnik prošle godine pokrenuo čitavu proceduru.

Ujedno, u suradnji s MUP-om, Grad Dubrovnik iskazao je namjeru kupnje kamere za mjerenje brzine, čime bi se dodatno utjecalo na smanjenje brzine u vožnji i podigla razina sigurnosti pješaka.

JPA

Nakon što je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković uputio u proceduru prijedlog o izmjeni imena Ulice Pera Bakića, na inicijativu Svjetskog židovskog kongresa uz obrazloženje kako je riječ o ustaškom dužnosniku, osim člana obitelji pokojnog Bakića Ante Korde, čije pismo možete pročitati na ovom linku, Dubrovnikpressu za objavu je otvoreno pismo gradonačelniku Frankoviću poslala i Melika Arbulić, također članica obitelji Pera Bakića.

Prenosimo ga u cijelosti:

Poštovani Mato Frankoviću, gradonačelniče Dubrovnika, iako već dugo pratim Vaš rad i često sam oduševljena Vašim odlukama i provedbama, ovaj sam put veoma uznemirena i ogorčena. Naime, pročitala sam članak u kojem piše da na prijedlog Svjetskoga židovskog kongresa mijenjate imena nekih ulica u gradu uz objašnjenje da su pojedinci bili ustaški dužnosnici.

OBITELJ U LOGORU NA KORČULI / FOTOGRAFIJA IZ OBITELJSKOG ALBUMA

Ja sam izravni potomak pokojnog Pera Bakića koji je bio brat moje bake Nikice Vuković Martinac, rođene Bakić, kojoj su seoski i gradski partizani ubili u vrlo kratkom vremenu brata Pera Bakića, muža Mata Martinca i zeta Antuna Kordu, inače oca pokojnog Luke Korde, dugogodišnjega načelnika Općine Konavle i Đura Korde, načelnika MUP-a u ratno vrijeme, a nju i njezinu, tada petogodišnju kćer, moju majku Meri Kirlić, rođenu Martinac, s još dosta članova obitelji deportirali u logor u Blato na više mjeseci.

Obiteljska je kuća u Čilipima još uvijek većim dijelom u vlasništvu FNRJ-a i ja vodim pravnu bitku za povrat kuće. Mojoj je babi bilo zabranjeno zapošljavanje i prisilno su joj godinama u njezinu kuću useljavali stanare, ali je ona s njima uvijek na kraju stekla dugotrajne prijateljske veze. Jedna od njih je i pokojna učiteljica Stanka Plazonja koja je pred kraj svoga života bila veoma sretna što živi u kući u Ulici Pera Bakića. Osobno nemam ništa protiv predloženih imena i duboko ih štujem, ali Pero Bakić nije bio nikakav ustaški dužnosnik. Bio je ugledni Konavljanin i član HSS-a, a moja je baba imenovanje ulice po njemu doživjela kao veliko zadovoljstvo nakon zla koje su našoj obitelji nanijeli partizani.

Posebno me boli jer svojim životom i radom apsolutno nikad nije ugrožavao židovsko stanovništvo, koje je danas jedan od najvećih agresora i zločinaca protiv djece, čovječanstva i ljudskih prava. U vremenu kada se svijet ujedinjuje protiv politike židovskoga naroda i njihove isključivosti prema svima koji ne dijele njihovu ideologiju, Vi na njihov prijedlog vrijeđate jednoga velikog Konavljanina i sve njegove potomke i našu uspomenu na njega.

Unaprijed zahvaljujem na vremenu koje ćete izdvojiti za čitanje moga pisma. Nadam se da do izmjene naziva ulice neće doći i da će predloženi dobiti svoje mjesto u nekoj drugoj ulici u gradu. Ipak, moram reći da, ako se ustraje na izmjeni ulice, planiram pokrenuti privatnu tužbu zbog uvrede i klevete moga pretka.

Uz veliko poštovanje za sve što radite za grad i šire.

Srdačan pozdrav iz Čilipa!

Melika Arbulić

Povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je čestitku sugrađanima:

Drage Dubrovkinje i Dubrovčani, poštovani hrvatski branitelji, u ime Grada Dubrovnika i svoje osobno, čestitam Vam Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja.

Ovaj veliki dan u hrvatskoj povijesti, 5. kolovoza, podsjeća nas na hrabrost, odanost i žrtvu naših branitelja koji su se svim srcem borili za slobodu i neovisnost naše domovine. U toj velebnoj vojno - redarstvenoj akciji „Oluja” za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage oslobodile su gotovo petinu države.

Njihova hrabrost i odlučnost omogućili su nam da živimo u slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj, danas punopravnoj članici Europske unije, a naša je dužnost da ih nikad ne zaboravimo.

Dok slavimo Dan pobjede, prisjećamo se svih onih koji su svoje živote položili na oltar domovine. Njihov doprinos i dalje je i uvijek će biti inspiracija za sve nas da radimo na izgradnji bolje i pravednije Hrvatske.

Uz ponos i zahvalnost, obilježimo ovaj dan sjećajući se naše slavne prošlosti i gradeći bolju budućnost za sve generacije koje dolaze.

Gradonačelnik
Mato Franković

Oko 20:40 sati u Čajkovićima se dogodila prometna nesreća, frontalni sudar. Na svu sreću u ovom sudaru nije bilo teže ozlijeđenih.

S obzirom na to da su oba automobila u sudaru u potpunosti uništena oba vozača uistinu mogu kazati da im je danas drugi rođendan.

dm

Ogorčen odlukom gradonačelnika Mata Frankovića, koji je na inicijativu Svjetskog židovskog kongresa uputio u proceduru izmjenu naziva Ulice Pera Bakića, uz objašnjenje da je nazvana po ustaškom dužnosniku, Ante Korda, čijemu je ocu pokojni Pero Bakić bio dundo, za Dubrovnikpress uputio je pismo koje prenosimo u cijelosti:

„Prvog dana mjeseca kolovoza pročitavši članak u kojem se navodi kako se mijenja ime Ulice Pera Bakića jer je bio ustaški dužnosnik, ostao sam u nevjerici s obzirom na nečuvene obmane i laži iznesene u tako kratkom tekstu o dundu moga oca i očevog brata Luke. Dakle, radi se o pokojnom Peru Bakiću, uglednom članu HSS-a Konavala, koji je bio odgojen u kršćanskom i domoljubnom duhu, a svoj kratki život je posvetio stvaranju slobodne hrvatske države.

Tijekom prve Jugoslavije, u kojoj je bio žigosan i proganjan, na njega su pucali žandari u Čilipima dok je bio na konju, ali zrno je prošlo kroz „koret” (gornji dio konavoske nošnje) bez ranjavanja.

Početkom II. svjetskog rata ostaje vjeran političkoj nauci braće Radić, nesretan zbog podjele Konavala na dva dijela i okupacijom skoro cijele hrvatske obale od strane Talijana.

Krajem rata se povlači u konavoska brda u „škripare” gdje Pero Prokurica biva ubijen, a on ranjen od OZNA-e, zatvoren i mučen, na način da su mu na ranu stavljali modru galicu. Ove je detalje, vezane uz sadističko iživljavanje nad polumrtvim čovjekom, obitelji potvrdio stražar, inače naš rođak. Pero Bakić je patio i umro u teškim mukama.

Pokopan je na Domobranskom groblju u Dubrovniku, a šezdesetih godina obitelj ga je premjestila u grobnicu u Čilipima. Kapsu mu je svojim rukama napravio neput Luka Korda.

I sada dolazimo do momenta u kojem naš Mato Franković mijenja ime ulice čovjeka koji je žrtva bezbožnog komunističkog režima. Stradalnik Bakić spada u istu kategoriju žrtava kojima naš Mato nosi vijence i pali svijeće od Bani, Orsule, Dakse, Jakljana, Korčule, Lumbarde, Vele Luke i mnogih jama po Hrvatskoj, Sloveniji i Austriji.

Djeca u osnovnoj školi znaju da trebaju provjeriti postupak i rezultat nekog zadatka da bi došli do točnog rješenja. Međutim, u ovom je slučaju donesena odluka bez konzultacije polaznih istinitih postavki i relevantnih povijesnih činjenica o kojima piše profesor Jakša Raguž u izvornom članku „Konavoski dekanat u drugoj polovici xx.stoljeća”, strana 118.

U poruci mi gradonačelnik piše da je izmjena imena ulica predložena na osnovu inzistiranja Svjetskog židovskog kongresa i Veleposlanstva Izraela.

Nevjerojatno je da takvim svjetskim institucijama promakne istina i pravda i upuste se u falsificiranje povijesti, što za posljedicu ima vrijeđanje osjećaja obitelji Pera Bakića.

Možda nikada nećemo doznati ishodište ovoga djelovanja, kao ni krajnji cilj najavljenih promjena. Meni je Mato simpatičan i drag čovjek, iako ga nikad nisam upoznao. Možda je sve ovo pokrenuo s obzirom da je u posljednje vrijeme pod pritiskom raznih napisa po portalima.

Člancima sam prozvan i pozvan da kažem istinu, a istina je bič, sablja (teško se nažalost podnosi), laž je slatka i lijepa, samo što kratko traje, a lako se prihvaća.

Hrvatski narod i društvo su politički i vrijednosno toliko uništeni da nas iz ovoga stanja može prenuti i izvući jedino i samo Katolička crkva, ako s najviše instance digne glas protiv novovjeke kuge kojom nas svakodnevno propagatorski i zastrašujući zasiplju mediji.

Ova moja reakcija nije uperena protiv našega Mata, a još manje protiv Svjetskog židovskog kongresa ili Židovske općine Zagreb, već protiv narušenog sustava društvenih vrijednosti, gaženja po mrtvima i živima, odnosno prigodnog izvlačenja tema u tko zna koje svrhe.

Da tragedija sadašnjeg vremena bude veća, vodeće političke stranke u državi ne mogu se dogovoriti, a neke ni pomiriti s činjenicom da je Republika Hrvatska nastala u Domovinskom ratu. 15 000 poginulih nije izgubilo živote za ovo što imamo danas; 40 000 ranjenih isto tako.

U budućnosti će o junacima Domovinskog rata pisati kao danas o Peru Bakiću.

U nadi i očekivanju hrvatskog boljeg sutra, srdačno Vas pozdravljam i zahvaljujem.

Moj telefon je dostupan, a parking osiguran za sve željne istine. Bog i Hrvati!” - napisao je Ante Korda.

Osim Ante Korde Dubrovnikpressu pisala je i Melika Arbulić, također članica obitelji pokojnog Bakića, a čije pismo možete pročitati na ovom linku.

Očevidom su utvrđene okolnosti prometne nesreće na čvoru Brijesta nakon koje je od ozljeda zadobivenih u sudaru u vozilu hitne pomoći, na putu prema dubrovačkoj bolnici, preminuo 32-godišnji Slovenac, a još šest osoba je lakše ozlijeđeno. Prometna nesreća dogodila se u subotu oko 23 sata.

„Do prometne nesreće je došlo kada je 32-godišnji slovenski državljanin, krećući se osobnim vozilom slovenskih nacionalnih oznaka u smjeru Splita, prilikom uključivanja na DC-8, započeo pretjecati vozilo ispred sebe i udario u vozilo njemačkih nacionalnih oznaka kojim je iz suprotnog smjera upravljao 54-godišnji državljanin Rumunjske.

Uslijed udara, vozilo slovenskih nacionalnih oznaka se zarotiralo i udarilo u metalnu zaštitnu ogradu gdje se zaustavilo. U tom trenutku na oba vozila (slovenskih i njemačkih nacionalnih oznaka) naletjelo je osobno vozilo dubrovačkih registarskih oznaka, kojim je upravljala 41-godišnja državljanka RH, a koje vozilo je slovenski državljanin pretjecao prije izazivanja prometne nesreće.” - navodi danas Policijska uprava dubrovačko – neretvanska.

„Od zadobivenih ozljeda slovenski je državljanin preminuo u vozilu hitne medicinske pomoći na putu za dubrovačku bolnicu, dok su vozač i vozačica druga dva vozila koja su sudjelovala u ovoj prometnoj nesreći, kao putnica iz vozila slovenskih nacionalnih oznaka i troje putnika iz vozila njemačkih nacionalnih oznaka zadobili lakše tjelesne ozljede.” - navode još iz policije.

dm