U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko -neretvanske zabilježeno je 11 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima su četiri osobe teže, a 14 ih je lakše ozlijeđeno, dok je s materijalnom štetom zabilježeno 13 prometnih nesreća

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 1060 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 529 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 51 mjera je poduzeta prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 20 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirano je 35 osoba.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 95 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 90 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

JPA

Policijski službenici Policijske postaje Dubrovnik uhitili su 42-godišnjaka koji je počinio tri krađe na plažama.

Radi se o tri krađe počinjene na različitim plažama na području Dubrovnika za koje se sumnjiči 42-godišnji hrvatski državljanin. Pokradena su dva strana i jedan hrvatski državljanin kojima je osumnjičeni ukrao torbe i ruksake s plaža na kojima su se kupali iskoristivši njihovu nepažnju dok su bili u moru.

U prvom je slučaju francuskom državljaninu otuđio torbicu u kojoj su se nalazile putne isprave, osobne i bankovne kartice oštećenog i njegovog prijatelja, novac te ključevi apartmana i vozila. U drugom je slučaju od hrvatskog državljanina otuđio ruksak u kojem se nalazio novac nakon čega je ruksak u blizini plaže odbacio. U trećem je slučaju od danskog državljanina otuđio ruksak u kojem se nalazio mobitel, bežične slušalice, osobni i bankovni dokumenti, ključevi od vozila i novčanik s novcem.

Osumnjičeni 42-godišnjak je pritvoren.

JPA

Vlada je u saborsku proceduru uputila i dopune Zakona o građevinskoj inspekciji, s obzirom da, kako je pojasnio ministar Branko Bačić, usprkos angažmanu Državnog inspektorata, još uvijek je na području Hrvatske u velikom obujmu prisutna bespravna, divlja gradnja.

- S obzirom na broj inspektora, kojih nema više od 70 u Hrvatskoj, nemoguće je kvalitetno pokriti područje u smislu da građevinski inspektori brzo interveniraju u samom začetku nelegalne gradnje. Stoga je prijedlog da se u sprječavanje i zaustavljanje nelegalne gradnje uključi i 882 komunalna redara koji su zaposleni u tijelima jedinica lokalne samouprave. Dale bi im se određene ovlasti da odmah interveniraju i zaustave gradnju, naplate zakonom propisanu kaznu te o svemu obavijeste Inspektorat, koji će reagirati sukladno propisima. - naveo je Bačić.

dm

Ima od toga kakvih, a bit će i petnaestak godišta, mediji su se i tada, kao i danas, znali baviti pizdarijama, trivijalnostima i vijestima koje to i nisu. Prifali materijala, a novinu valja napuniti pa makar to bile i vijesti iz nesvijesti, jer neće novina valjda na trafike doći s rupom na 26. ili možda nekoj, eto neka bude 53. stranici, nebitno kojoj. Posvuduše i posvudani ili još bolje - „potpis pod sliku” za zatvoriti stranicu - daj što daš, samo da se rotacija zavrti . Jbte, „potpisom pod sliku” riješiš pola stranice, peči se npr. slika goluba u podne, a novinar(ka) objašnjava zašto je taj golub tu baš u podne, a ne u podne manje kvarat. Publika onda sutra očekuje nastavak, je li se golub u podne kome olakšao na glavu i zašto je odlučio srat baš u podne, a ne u podne manje kvarat. No, hajde, takav novinarski haiku još bi ponekad znao i ispasti zanimljiv za razliku od vijesti koje to zapravo nisu.

Evo recimo, nije vijest da je Hajduk do Velike Gospe ispao iz Europe. To je toliko beznačajna informacija da kad imaš prijatelje dinamovce, više te ni ne zajebavaju oko toga. Ne može biti vijest ono što se podrazumijeva.

I tako, bilo je tome ima tih petnaestak godišta, vikend dežurstvo u dubrovačkom dopisništvu Slobodne. Zvoni telefon, na liniji urednik.

- Imaš li što danas? - pita.
- A što može bit subotom u Dubrovniku?!
- Ima li kruzera? - nabacuje „ideju” o „vijesti”.
- Ima, pet, šest, 13.

Na to on govori nešto kao „dobra je to vijest, daj pošalji”.
- Što da pošaljem?
- Pa koliko ima kruzera, to pošalji.
- Nije to vijest. Vijest će bit' kad u Dubrovniku kruzera ne bude. - odgovor je nakon kojeg više nikad tih godina nije tražio „vijest” o broju kruzera u Dubrovniku.

Eto, tako je ljeti i s prometnim gužvama u Dubrovniku. Ljudi, ne pitajte nas zašto ne pišemo da je usred turističke sezone negdje prometna gužva, osim ako baš nije kakav potpuni kolaps. To više nije vijest, jbte! Bit će vijest kad ih ne bude.

Grad Dubrovnik pokrenuo je projekt izgradnje podzemne garaže s rekonstrukcijom zgrade javne namjene, smještene uz sportsko igralište i Osnovu školu Montovjerna.

„Donesena je odluka o odabiru izrađivača glavnog projekta te slijedi potpisivanje ugovora s odabranim izrađivačem, tvrtkom Deltagrad d.o.o. vrijednosti 90.593 eura s PDV-om”, kažu danas iz Grada Dubrovnika.

Planiranim zahvatom planirana je izgradnja dvoetažne podzemne garaže na prostoru sadašnjeg igrališta te izgradnja zgrada javne namjene. Također, projektom će se povezati Ulica dr. Vladka Mačeka i Ulica Marka Marojice, navode iz gradske uprave.

„Građevina će se sastojati od dvije podzemne etaže u kojima će biti smještena garaža kojoj se pristupa jednosmjernom rampom smještenom na sjevernom dijelu parcele te prizemnog dijela građevine unutar kojeg će biti smješteni prostori knjižnice, prostori AŠD Montovjerna kao i prostori udruge umirovljenika. Prostori nadzemne građevine bit će podijeljeni u dvije građevine uzduž sportskog terena. Podzemna garaža će sadržavati 108 parkirnih mjesta. Krov podzemne etaže planirano je urediti kao dio okolnog terena sa sportskim terenom, pješačkim stazama, ozelenjenim dijelovima te ostalim urbanim elementima i opremom.” - kažu iz Grada Dubrovnika.

JPA

Vlada je sa sjednice u četvrtak u prvo saborsko čitanje uputila prijedlog zakona o upravljanju i održavanju zgrada, kojim će se između ostalog ograničiti prenamjena stanova u komercijalne svrhe, što cilja na povećanje ponude pa posljedično i povećanje priuštivosti stanova za kupnju i dugoročni najam.

Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić je rekao da je ovo prvi put da se donosi jedan zakonski akt koji definira održavanje i upravljanje višestambenim zgradama.

Jedna od predloženih novosti je i ograničavanje prenamjene stanova u turističke apartmane i druge oblike kratkoročnog iznajmljivanja, s obzirom da će za takvu vrstu aktivnosti biti potrebna suglasnost 80 posto suvlasnika zgrade, prenosi Južni, a cijeli tekst možete pročitati OVDJE.

dpp

OBNOVLJEN KROV LJETNIKOVCA CRIJEVIĆ – PUCIĆ

U okviru energetske obnove ljetnikovca Crijević - Pucić, koja je u tijeku, već su završeni radovi na krovištu zgrade. Nakon demontaže postojećeg pokrova i drvene podkonstrukcije, izvedena je nova drvena podkonstrukcija, hidroizolacija te pokrov kupom kanalicom u skladu s konzervatorskim smjernicama. Ujedno je odrađena i hidroizolacija kanala oborinske odvodnje.

Postavljene su i unutarnje instalacije za sustav grijanja i hlađenja putem dizalice topline, uklonjene fuge na pročeljima zgrade i demontirana postojeća rasvjeta.

Uz potpunu obnovu krovišta projektom je predviđena i toplinska izolacija stropa prema tavanu, kompletno fugiranje svih kamenih pročelja zgrade, zamjena postojeće rasvjete energetski učinkovitijom LED rasvjetom i ugradnja dizalice topline zrak-voda za potrebe grijanja i hlađenja cjelokupnog prostora zgrade.

Vrijednost investicije je 592.512,61 eura, od čega je većina bespovratnih sredstava - 479.492,42 eura, osigurana iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Preostali iznos od 113.020,19 eura osigurava Grad Dubrovnik iz ovogodišnjeg proračuna. Rok završetka projekta je 23. ožujka 2025.

Provedenom energetskom obnovom doći će do znatnog poboljšanja energetske učinkovitosti zgrade, a druga faza projekta obuhvatit će i unutarnje uređenje prostora, kojem je vlasnik i korisnik Dubrovački simfonijski orkestar.

NASTAVLJENO POSTAVLJANJE RUKOHVATA U JOŠ DESET ULICA

Nakon što su rukohvati postavljeni u sedam ulica na području GK Lapad, završeni su radovi i u još deset ulica na području Montovjerne i Gruža. Ukupno, preko 3,5 kilometara rukohvata bit će postavljeno u gotovo 30 pješačkih ulica na gradskom području.
 
Novi rukohvati tako su postavljeni u ulicama Ignjata Joba, Pera Rudenjaka, Petra Grubišića, Brsečinskoj ulici i na dijelu Ulice dr. Vladka Mačeka kod kućnog broja 23, sve na području GK Montovjerna. U Gružu, završeno je postavljanje rukohvata u Postranjskoj, Topolskoj, Podgorskoj i Sustjepanskoj ulici kao i u Ulici Silvija Strahimira Kranjčevića, dok se radovi trenutno izvode u ulicama Augusta Cesarca i Antuna Gustava Matoša.

 
Nakon završetka postavljanja rukohvata prebojiti će se dijelovi rukohvata na spojevima.
 
Radove vrijedne 115.992,50 eura s PDV-om izvodi ih tvrtka Asphalt Team d.o.o., a isti se izvode prema dinamičkom sustavu održavanja prometnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika.

RENOVACIJA TERENA U GOSPINOM POLJU

Uklanjanjem dotrajale zaštitne ograde i umjetne trave na nogometnom igralištu započela je renovacija sklopa vanjskih igrališta smještenih uz Sportsku dvoranu u Gospinom polju.
 
Radovi se kao dio kontinuiranog investicijskog ciklusa izvode s ciljem unapređenje sportske infrastrukture Grada i osiguranja adekvatnih uvjeta za trenažni proces sportskih klubova te je sufinancirana bespovratnom sredstvima u visini 60 posto investicije.
 
„Prvi teren je nogometni teren za treninge i U8 kategoriju. Zamijenit će se umjetna trava, formirat će se prostor za klupe za igrače. Uredit će se zid i betonske tribine na koje će se staviti plastične klupe. Zamijenit će se i dotrajale ograde, ali i golovi. Drugi teren će se urediti za košarku, ali i za odbojku i badminton. Bit će više sportova, jer su mnogi klubovi istaknuli kako im treba i vanjski teren za trenažni proces ljeti“, istaknuo je gradonačelnik Franković prilikom potpisa ugovora s odabranim izvođačem radova, tvrtkom Edel sport d.o.o.

 
Vrijednost ugovorenih radova je 334.720,50 eura s PDV-om. Gradu Dubrovniku su, putem Javnog poziva Ministarstva turizma i sporta, odobrena bespovratna sredstva u iznosu od 199.084,00 eura za ove radove, dok će preostali iznos Grad osigurati iz vlastitih sredstava.
 
Uz ovu značajnu investiciju, samo u Gospinom polju započinje i izgradnja prvog boćarskog doma Đuro Miletić, a planirana je i  cjelovita obnova sportske dvorane za koju je svrhu Gradu bespovratno odobreno 1.676.290,37 eura. Osim toga, u tijeku su i radovi na izgradnji hangara i klupskih prostora za VK Neptun.

OBALA RIJEKE DUBROVAČKE POVEZANA NOGOSTUPOM

Završeni su radovi na izgradnji pješačke staze koja povezuje ulice Uz jadransku cestu i Na moru u Mokošici čime se osigurala pješačka komunikacija stanovnicima Nove Mokošice i Mokošice kao prolaz prema omiljenoj šetnici uz rijeku.

Nogostup je širine 2,5 metra i dužine oko 60 metara, a ukupna vrijednost radova bila je 18.000 eura s PDV-om.
 
Radove je izvela dubrovačka tvrtka Via group d.o.o.

Grad Dubrovnik

OK, složit ćemo se da prometne gužve u turističkoj sezoni u Dubrovniku i na cestama prema Župi dubrovačkoj i Konavlima uistinu više nisu nikakva vijest. Ipak, kad je jasno da se nešto vrlo lako može poboljšati, onda na to treba i ukazati.

A uistinu ne treba biti genijalac da bi se zaključilo kako bi mnogim vozačima život bio znatno lakši kad bi policija na području Dubrovnika, Župe dubrovačke i Konavala malo više obzira vodila o upravljanju prometom. Dobro, fali im ljudi, znamo, to više i vrapci cvrkuću, ali nije tih istih ljudi nedostajalo npr. kad su policajci revno, njih čak sedam, osam, obavljali svoju dužnost na Dupcu za vrijeme pandemije provodeći onu sramotnu odluku da Dubrovčani ne smiju u Župu, a Župljani u Grad - da se međusobno ne zaraze.

Zašto se spominje baš ovaj primjer. E pa zato jer se samo jednim prometnim policajcem baš na Dupcu može puno toga učiniti da vozači koji dolaze iz pravca Brgata ne čekaju u kolonama dugim po nekoliko stotina metara kako bi se priključili na magistralu prema Župi ili Gradu. Pri tome svi oni, uzimajući u obzir intenzitet prometa na magistrali ili kako se to danas zove -državnoj cesti D8 - ovise isključivo o dobroj volji drugih vozača hoće li ih na magistralu pustiti ili neće.

Nije to samo pitanje rješavanja svakodnevnih gužvi na raskrižju na Dupcu, pitanje je to i sigurnosti vozača i drugih putnika, valjda nije potrebno suviše lamentirati o tome, a valja i spomenuti kako je prisutnost policije dobrodošla i kada „biseri” zaobilaze kolonu jer netko tanjih živaca jedan dan nekog od takvih zalijepit će za asfalt dobrom prdeljuščinom.

Nakon što su rukohvati postavljeni u sedam ulica na području GK Lapad, završeni su radovi i u još deset ulica na području Montovjerne i Gruža. Ukupno, preko tri i pol kilometara rukohvata bit će postavljeno u gotovo 30 ulica na području grada Dubrovnika.

Novi rukohvati tako su postavljeni u ulicama Ignjata Joba, Pera Rudenjaka, Petra Grubišića, Brsečinskoj ulici i na dijelu Ulice dr. Vladka Mačeka kod kućnog broja 23, sve na području GK Montovjerna. U Gružu, završeno je postavljanje rukohvata u Postranjskoj, Topolskoj, Podgorskoj i Sustjepanskoj ulici kao i u Ulici Silvija Strahimira Kranjčevića, dok se radovi trenutno izvode u ulicama Augusta Cesarca i Antuna Gustava Matoša. Nakon završetka postavljanja rukohvata prebojiti će se dijelovi rukohvata na spojevima, izvjestili su danas iz dubrovačke gradske uprave.

„Radove vrijedne 115.992 eura s PDV-om izvodi ih tvrtka Asphalt Team, a isti se izvode prema dinamičkom sustavu održavanja prometnica Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet, more i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika.” - kažu iz Grada Dubrovnika.

JPA

Ministar turizma Tonči Glavina rekao je kako su „brojke gotovo pa idealne i to je smjer u kojem Vlada i želi razvijati hrvatski turizam”, prenosi danas Južni.

- Mi kao zemlja imamo sve predispozicije za razvoj cjelogodišnjeg i regionalno uravnoteženijeg turizma, a brojke nam pokazuju da to i postajemo. Od početka vrlo jasno komuniciram da prostora za fizički rast u glavnom dijelu turističke godine nemamo i ne želimo. A gledajući dosadašnje financijske pokazatelje i sukladno najavama Hrvatske narodne banke, ovu turističku godinu zaključit ćemo kao rekordnu. - kazao je Glavina.

Smatra i da sada ulazimo u novu eru razvoja turizma i upravljanja turističkim tokovima, a odmičemo se od konstantnog rasta i brojanja dolazaka i noćenja u ljetnom dijelu godine, čemu teži i nova reforma - turizam koji počiva na kvaliteti i održivosti i odmiče se od masovnosti, navodi Južni, a cijeli članak možete pročitati OVDJE.

dpp

Čestitam potpredsjedniku Vlade Republike Hrvatske Branku Bačiću i Vladi RH koji su današnjim prihvaćanjem prijedloga Zakona o upravljanju i održavanju zgrada dali priliku mladim ljudima da mogu pobijediti kapital i osigurati dom sebi i svojoj obitelji. Naime, više puta sam isticao kako se Pravilnikom o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu omogućila apartmanizacija Hrvatske, a istovremeno mladi gube pravo na dom jer ih kapital pobjeđuje. - napisao je danas gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković kao reakciju na najavljene izmjene zakona o čemu smo pisali ovdje.

„Zahvaljujući Vladi RH, premijeru Plenkoviću i ministru Bačiću napravljen je prvi i važan korak prijedlogom Zakona o upravljanju i održavanju zgrada prema kojem stanovi u višestambenim zgradama namijenjeni stanovanju više neće moći postati apartmani bez suglasnosti 80% suvlasnika zgrade. Sljedeći korak je izmjena pravilnika o razvrstavanju i kategorizaciji objekata kojeg je pripremio minostar Glavina.” - naveo je Franković.

Dalje je napisao:

„Nužno je izmijeniti Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu na način da se u članku 28. Pravilnika doda stavak 3., 4. i 5. koji glase:
(3) Za stan u višestambenoj zgradi namijenjenoj stanovanju ne može se ishoditi rješenje o pružanju ugostiteljskih usluga u domaćinstvu bez suglasnosti 80% suvlasnika zgrade.
(4) Višestambena zgrada iz stavka 3. ovog članka je zgrada namijenjena stanovanju, a sastoji se od najmanje četiri stana.
(5) Odredbe stavka 3. ne odnose se na postojeće objekte iz članka 4. stavak 2. ovog Pravilnika.
Kada ove zakonske izmjene stupe na snagu doći će do sljedećih efekata:
1. Stanovi će cjenovno postat dostupniji mladim obiteljima.
2. Kapital neće više pobjeđivat demografiju.
3. Turizam će se početi vraćat na ključne postavke održivosti koje se planiraju i realiziraju kroz urbanističke planove i koje ne može derogirati i iskriviti bilo kakav pod zakonski akt poput dosadašnjeg Pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu.

I kao posljednje, nakon svega navedenog po mom mišljenju, ključno je porezno tretirati sve vlasnike nekretnina na način da se svaka nekretnina koja se dugoročno daje u najam mladim obiteljima tretira porezno kao olakšica, a ona nekretnina koja nema takvu funkciju da podliježe plaćanju poreza na nekretnine.

Vlada RH je odlično započela rješavanje po meni najvažnijeg pitanja ne samo u Hrvatskoj već i u cijeloj EU, a to je pravo na dom.”

dpp

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za lipanj 2024. iznosila je 1 315 eura, što je nominalno i realno niže za 0,7% u odnosu na svibanj 2024. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za lipanj 2024. iznosila je 1 819 eura, što je nominalno i realno niže za 0,7% u odnosu na svibanj 2024.

Najviša prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za lipanj 2024. isplaćena je u Djelatnosti zdravstvene zaštite, u iznosu od 1 981eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 845 eura. Najviša prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za lipanj 2024. bila je u djelatnosti Proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda, u iznosu od 2 942 eura, a najniža u djelatnosti Proizvodnja odjeće, u iznosu od 1 091 eura.

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za lipanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za 14,3%, a realno za 11,6%. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za lipanj 2024. u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je viša za14,4%, a realno za 11,7%.

Medijalna neto plaća za lipanj 2024. iznosila je 1 106 eura, a medijalna bruto plaća 1 498 eura, izvijestio je Državni zavod za statistiku.

JPA