Dubrovnik Press Dubrovnik Press
  • Naslovna
  • Aktualno
  • esPRESSo
  • Marketing
  • Kontakt
  • Pretraživanje

ZBOG ZATVARANJA MOSTA U KOMOLCU LIBERTAS MIJENJA TRASE LINIJA

Dubrovnikpress.hr Aktualno 05 Siječanj 2024
  • libertas
  • most komolac

U vremenu izvođenja radova na sanaciji mosta preko rijeke Omble Libertas Dubrovnik je primoran promijeniti trase sljedećih linija: 

Linija 1A za vrijeme izvođenja radova linija će prometovati sljedećom trasom: 

Mokošica (Rožat) – Pile 
Rožat – Prijevor – Nova Mokošica – Mokošica – most Dubrovnik – Sustjepan – Gruž – Pile, 
Pile – Mokošica (Rožat)
Pile – Gruž – Sustjepan - most Dubrovnik - Lozica - Mokošica – Nova Mokošica - Prijevor - Rožat. 
Linija će kretati sa križanja ulica Rožat gornji i Rožat Donji. 
Vozni red ove linije ostaje nepromijenjen. 

Linija 1B
Za vrijeme izvođenja radova linija će prometovati sljedećom trasom: 
Mokošica – Pile 
Nova Mokošica – Mokošica – Most Dubrovnik – Sustjepan – Gruž – Pile. 
Pile – Mokošica 
Pile – Gruž – Sustjepan – Most Dubrovnik – Lozica – Mokošica – Nova Mokošica 
Vozni red i ove linije ostaje nepromijenjen.

Dodatna linija (1F)
Za vrijeme izvođenja radova, uvesti će se i dodatna linija (1F) koja će prometovati sljedećom trasom:
Komolac – Čajkovići – Sustjepan – Kantafig – RK Srđ i obratno.

Vozni red ove linije nalazi se na linku.

Apeliramo na korisnike usluga da prate mrežnu stranicu Libertasa, Facebook profil Libertasa te da preuzmu aplikaciju LibertasApp kako bi u najkraćem mogućem roku bili upoznati sa potencijalnim izmjenama koje mogu uslijediti jer je u ovom trenutku neizvjesno koliko će nova regulacija prometa i semaforizacija utjecati na dužinu putovanja i na protočnost prometa na alternativnim pravcima kretanja prethodno spomenutih linija.

Libertas Dubrovnik

METEOROLOZI NAJAVILI DOLAZAK PRAVE ZIME

Dubrovnikpress.hr Aktualno 03 Siječanj 2024
  • vremenska prognoza

Neuobičajeno toplom vremenu se nazire kraj već sljedećeg vikenda, a u Hrvatsku stiže 'ugriz' prave zime, najavljuju u srijedu iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

Duboka dolina s vlažnim i hladnim zrakom približit će se hrvatskim krajevima s petka na subotu, te će se u sklopu nje po visini stvarati ciklona s kojom će postupno početi pritjecati hladniji zrak sa sjevera kontinenta, a izraženije zahladnjenje stiže s nedjeljom, upozorava u priopćenju DHMZ.

Hladan zrak zadržavat će se nad našim dijelom Europe i Sredozemlja barem do sredine idućeg tjedna kad će temperatura u srednjim i višim slojevima atmosfere postupno rasti, dok će se pri tlu taj porast osjetiti kasnije.

Mjestimične kiše bit će i u četvrtak i u petak, dok glavnina oborine stiže za vikend. Pritom će već u petak jačati jugo koje će u subotu biti vrlo jako i olujno. S premještanjem ciklone iz Tirenskog u Jadransko more, te padom tlaka zraka i visokim valovima može biti i poplavljenih riva. Jake kiše bit će osobito u drugom dijelu subote i u noći na nedjelju, kada je uz pad temperature u gorju vrlo velika vjerojatnost najprije susnježice, a potom i snijega.

S daljnjim zahladnjenjem, te jačanjem sjeveroistočnog vjetra, mokrog snijega, a zatim i onog koji će se zadržavati na tlu, bit će i u nizinama središnje Hrvatske, a u nedjelju poslijepodne i navečer i u istočnoj Hrvatskoj, te unutrašnjosti Dalmacije. Potkraj subote jugo će na sjevernom Jadranu okrenuti na olujnu buru, koja će se u nedjelju širiti i po Dalmaciji. Uz nestabilnost atmosfere treba računati i na grmljavinu, kao i na poneku pijavicu na moru. Također, s burom može biti snježnih pahulja, ne samo pod Velebitom i Biokovom nego i drugdje uz obalu.

Početkom drugog siječanjskog tjedna oborine će postupno prestati, ali će s djelomičnim razvedravanjem noći biti hladne. Vrijeme po buri zadržat će se barem do sredine tjedna.

DHMZ upozorava one koji planiraju krenuti na put za vikend da prate prognozu i upozorenja te budu spremni na zimske uvjete, posebice tijekom nedjelje kad će zbog bure i snijega biti mnogobrojnih ograničenja u prometu, osobito na Jadranu i u gorskom području.

Južni

NEOPOREZIVE NAPOJNICE NEĆE BITI PRIKAZANE NA RAČUNIMA

Dubrovnikpress.hr Aktualno 02 Siječanj 2024
  • kartice
  • napojnica

Napojnice se od 1. siječnja ove godine mogu ostavljati i kod bezgotovinskog plaćanja, to jest pri plaćanju karticama. Zadnjim krugom porezne reforme tako je implementiran model uvođenja napojnica u sustav fiskalizacije za koji se snažno zalagalo Udruženje ugostiteljskih djelatnosti HGK.

Utvrđen je neoporezivi iznos od 3.360 eura godišnje po osobi, a iznos napojnice iznad neoporezivog dijela oporezivat će se po stopi poreza na dohodak.

- Iznosi naplaćeni karticama nose u prosjeku 80 posto prihoda ugostiteljskog objekta, a sada gosti mogu i pri kartičnom plaćanju ostaviti napojnicu. Ovo je stimulirajući potez za sektor ugostiteljstva i vrlo pozitivna stvar za privlačenje i zadržavanje djelatnika u sektoru. - kazala je direktorica Sektora za turizam HGK, Andreja Vukojević.

Prema novom modelu, gost plaća račun gotovinom ili karticom te procjenjuje želi li ostaviti napojnicu i u kojem iznosu. Napojnica se povezuje uz izdani račun te se evidentiraju podaci o iznosu napojnice i načinu njezina davanja – gotovina ili kartica. Važno je napomenuti da se na računu ne prikazuje iznos napojnice. Na prijavu napojnica primjenjuju se sva pravila kao i kod izdavanja računa, a prijavljena napojnica je izuzeta iz blagajničkog maksimuma.

- Bezgotovinska naplata napojnica donosi mnoge novosti pa zahtjeva prilagodbe i fazu uhodavanja. Zato planiramo i kampanju namijenjenu zaposlenicima u HoReCa industriji, vlasnicima tvrtki iz uslužnih djelatnosti i potrošačima s ciljem jasnog komuniciranja prednosti i mehanizama bezgotovinskog davanja napojnica. Nažalost, danas još uvijek ima ugostitelja koji zaziru od kartične naplate. Razlozi su raznoliki, od loših internetskih veza, nepovoljne provizije pa do činjenice da do sada nisu mogli dobiti napojnicu. Mnogi ugostitelji istovremeno ne percipiraju da postoje provizije i troškovi i kada se polaže gotovinu na bankomatu ili na šalteru. - rekla je predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti HGK, Jelena Tabak.

Udio bezgotovinskih oblika plaćanja je u kontinuiranom porastu pa se očekuje da će potrošači pozitivno reagirati na ovu novost.

dpp

66-GODIŠNJAK PREMINUO U POŽARU U ULICI MAROJICE KABOGE

Dubrovnikpress.hr Aktualno 05 Siječanj 2024
  • požar
  • preminuo

Nakon što je danas, u petak, nešto iza 8 sati zaprimljena dojava o požaru u stanu u Ulici Marojice Kaboge u Dubrovniku u stanu je u besvjesnom stanju zatečen 66-godišnjak koji je iznesen, ali je nažalost uskoro preminuo, izvijestila je Policijska uprava dubrovačko – neretvanska.

Tijelo preminulog je prevezeno na Odjel patologije dubrovačke bolnice gdje će se provesti obdukcija kojom će se utvrditi točan njegove uzrok smrti.

Nakon što je požar ugašen, iz PU dubrovačko – neretvanske navode kako dosad prikupljene informacije ne ukazuju da u ovom slučaju ima indicija da se radi o podmetanju požara ili nekom drugom kaznenom djelu.

dpp

DUBROVNIK JE SKORO DOHVATIO 4 MILIJUNA NOĆENJA U 2023.

Dubrovnikpress.hr Aktualno 03 Siječanj 2024
  • tz grada dubrovnika
  • turizam
  • broj gostiju
  • broj noćenja
  • turistički promet
  • turistički rezultati

Turistička godina 2023. za Dubrovnik bila je iznimno uspješna, s brojnim pozitivnim trendovima i postignućima. Prema sustavu eVisitor, u Dubrovniku je od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine, ne uključujući podatke za nautiku, ostvareno 1.244.159 dolazaka, što čini ukupno 20 posto više nego 2022. godine te 3.885.431 noćenja, devet posto više nego prošle godine, kažu danas uz Turističke zajednice grada Dubrovnika.

Iz dubrovačke TZ navode kako je od ukupnog broja turista od 1. siječnja do 31. prosinca 2023. godine, 679.574 gostiju odsjelo u hotelskom smještaju, što je porast od 23 posto u hotelskom smještaju u odnosu na 2022. godinu, a zabilježeno je 1.996.822 noćenja, odnosno 10 posto više nego prošle godine.

U privatnom smještaju tijekom 2023. godine odsjelo je 352.194 gostiju, što je porast od 13 posto u odnosu na 2022. godinu, a zabilježeno je 1.387.642 noćenja, što je sedam posto više nego prethodne godine.

Top – listu država iz kojih su 2023. godine turisti dolazili u Dubrovnik predvode tradicionalno gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske, Njemačke, Hrvatske, Irske, Australije, Španjolske, Finske i Kanade.

Uoči Nove godine i na Novu u Dubrovniku, od 30. prosinca 2023. do 1. siječnja 2024. ostvareno je 10.845 noćenja, što je povećanje od 21 posto u odnosu na isti period lani. Najbrojniji gosti bili su iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Srbije i Njemačke.

„Dubrovački zimski festival istaknuo se kao važan faktor uspjeha u turističkom prometu tijekom prosinca 2023. godine. Sa zabilježenih 39.728 ostvarenih noćenja i 18.839 dolazaka, Dubrovnik je u prosincu privukao brojne posjetitelje, potvrđujući atraktivnost bogatog programa tijekom zimske sezone.” - navode u priopćenju o turističkim rezultatima iz TZ grada Dubrovnika.

„Turistička 2023. godina za Dubrovnik bila je iznimno uspješna, obilježena nizom međunarodnih i nacionalnih priznanja, uključujući titulu šampiona turizma. Početak sezone donio je oporavak, što je bilo u skladu s očekivanjima, posebno imajući u vidu da je predsezona u 2022. gotovo izostala zbog događanja vezanih uz rusku agresiju na Ukrajinu.” - komentiraju.

„U suradnji s Gradom, nastavljene su aktivnosti programa 'Respect the City', a ova sezona potvrdila je da su trud i angažman u pravcu postizanja ravnoteže između turističkih rezultata i očuvanja kvalitete života sugrađana pravi put. Jedan od ključnih faktora uspjeha bio je produženi ljetni red letenja, uz proširenje sezone za tjedan dana u studenome. Aktivna uloga Turističke zajednice grada Dubrovnika u kampanjama usmjerenim na bolje popunjavanje letova tijekom predsezonskog i posezonskog razdoblja bila je ključna u postizanju postavljenih ciljeva. Ova godina ne samo da je ostvarila planirane ciljeve, već predstavlja i snažnu osnovu za daljnji razvoj turizma u Dubrovniku. S naglaskom na ravnomjernoj raspodjeli dolazaka i noćenja tijekom cijele godine, Dubrovnik je postavio temelje za održivi turizam, potičući raznolikost posjetitelja i smanjujući sezonsku ovisnost.” - naveli su iz dubrovačke TZ.

dpp

OTVORENA DVA JAVNA POZIVA GRADA DUBROVNIKA

Dubrovnikpress.hr Aktualno 02 Siječanj 2024
  • grad dubrovnik
  • javni poziv

Grad Dubrovnik uputio je u studenom i prosincu 2023. dva javna poziva za dostavu pisanih prijedloga programa, za Festu svetog Vlaha i Dan grada 3. veljače 2024. te za program „Godine UNESCO-ve svjetske bašine“ koja se obilježava u 2024. godini.

Javni poziv za dostavu pisanih prijedloga programa Feste sv. Vlaha i Dan grada 2024. godine

Pozivaju se sve ustanove, udruge i organizacije koje rade u djelokrugu kulture, športa i drugih društvenih djelatnosti da dostave svoje pisane prijedloge programa i sugestija za obilježavanje Feste sv. Vlaha i Dana Grada Dubrovnika, i to zaključno do petka 12. siječnja 2024. godine. Prijedlozi koji pristignu nakon 12. siječnja 2024. godine neće biti razmatrani niti uvršteni u službeni program Feste sv. Vlaha i Dana Grada Dubrovnika 2024. godine.

Predloženi programi trebaju se odnositi na razdoblje od 22. siječnja 2024. do 4. veljače 2024. godine. Ovaj poziv ne podrazumijeva financijsku i organizacijsku potporu predloženim programima.

Prijedloge je potrebno dostaviti na email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili u Pisarnicu Grada Dubrovnika s naznakom za Upravni odjel za poslove gradonačelnika – Odsjek za protokol, međunarodnu i regionalnu suradnju, Pred dvorom 1.

Javni poziv za dostavu pisanih prijedloga programa obilježavanje „Godine UNESCO-ve svjetske baštine“

Dubrovnik ove godine obilježava nekoliko važnih UNESCO obljetnica zbog čega je Gradsko vijeće Grada Dubrovnika 2024. proglasilo ''Godinom UNESCO-ve svjetske baštine'' u Gradu Dubrovniku. Tim povodom Grad Dubrovnik uputio je Javni poziv svim pravnim i fizičkim osobama za dostavu pisanih prijedloga programa za obilježavanje ovog jubileja.

Programi se trebaju odvijati tijekom 2024. godine. Oni koji su uvršteni u službeni program Feste sv. Vlaha, smatraju se sastavnim dijelom ''Godine UNESCO-ve svjetske baštine'' u Gradu Dubrovniku, kojom se obilježava 45. obljetnica upisa Staroga grada Dubrovnika na UNESCO-ov Popis svjetske baštine, 15. obljetnica upisa Feste sv. Vlaha na Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva te upis arhivskih fondova iz razdoblja Dubrovačke Republike na UNESCO-ovu listu Sjećanje svijeta.

Rok za dostavu prijedloga je do subote, 20. siječnja 2024. godine, a ovaj poziv ne podrazumijeva financijsku i organizacijsku potporu predloženim programima.

Prijedloge je potrebno dostaviti u Pisarnicu Grada Dubrovnika s naznakom za Upravni odjel za kulturu i baštinu Grada Dubrovnika, Pred dvorom 1 ili na email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Grad Dubrovnik

PREMIJER PLENKOVIĆ OBIŠAO ZAVRŠENU LAPADSKU OBALU

Dubrovnikpress.hr Aktualno 04 Siječanj 2024
  • andrej plenković
  • lapadska obala

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić u društvu gradonačelnika Mata Frankovića i suradnika te župana Nikole Dobroslavića danas su obišli završenu, proširenu Lapadsku obalu.

Premijer Andrej Plenković u ovoj je prigodi kazao kako je simbolično da se završetak ovog važnog infrastrukturnog projekta obilježava upravo na godišnjicu smrti zapovjednika obrane Dubrovnika u Domovinskom ratu, generala Nojka Marinovića po kojemu će ova prometnica nositi ime, a sukladno zaključku Gradskog vijeća. Čestitao je svima uključenim u realizaciju projekta.

- Članstvom u Europskoj uniji osnažili smo naš međunarodni položaj, a to se ogleda i u ovom projektu vrijednom preko 9 milijuna eura. - rekao je premijer Plenković, kazavši da se i na brojnim primjerima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji ogleda politika ulaganja ove Vlade u hrvatsku obalu i otoke, a posebno u jug Hrvatske.

Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale kapitalna je investicija od iznimnog značaja za Grad Dubrovnik i najvećem ulaganju u prometnu infrastrukturu užeg centra grada u posljednjih pedesetak godina. Gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako bi bez potpore i pomoći Vlade ovaj projekt bilo teško ostvariti.

- Stoga s ovog mjesta iskazujem veliku zahvalnost predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću koji je svih prethodnih godina imao sluha za potrebe građana Dubrovnika i dao potporu svim važnim projektima, među kojima je i Lapadska obala. Dobili smo bespovratna EU sredstva, pomoć Vlade u sufinanciranju i krenuli u realizaciju ovog kompleksnog projekta. - rekao je gradonačelnik Franković i zahvalio svima koji su sudjelovali u njegovoj realizaciji.

Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj u Dubrovniku podržala je projekt rekonstrukcije Lapadske obale, kao jedan od strateških projekata. Uslijedili su razgovori s resornim Ministarstvom i priprema projekta za EU financiranje. Danas svjedočimo potpunoj transformaciji Lapadske obale, koja će posebno rasteretiti zonu Solituda. Umjesto jednosmjerne dobivamo dvosmjernu regulaciju prometa, nove autobusne stanice i parkirališne površine, novu šetnicu s urbanom opremom i biciklističkom stazom, veću razinu sigurnosti. U konačnici, Dubrovnik dobiva novi reprezentativni dio grada za građane i turiste.

- Uređenje Lapadske obale projekt je koji se desetljećima iščekivao, a mi danas možemo reći da smo ispunili taj san. - zaključio je gradonačelnik Franković i najavio otvaranje prometa kroz petnaestak dana, kao i nastavak izrade projektne dokumentacije idućeg velikog cestovnog infrastrukturnog projekta: izgradnju tunela Gruž i rekonstrukciju Gruške obale.

Projekt ''Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, II., III. i IV. faza izgradnje'' vrijedan je 9,3 milijuna eura (70 milijuna kuna) i u potpunosti financiran izvanproračunski: 85% europska su sredstva iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.“, a preostalih 15% nacionalna sredstva.

LAPADSKA OBALA U BROJKAMA

Dužina trase 840 metara
Dvije kolničke trake
Pješačka i biciklistička staza opločena kamenom uz more
Nogostup uz objekte
3000 m2 betonskog opločenja nogostupa
2700 m2 kamenog opločenja šetnice
1500 m2 kamenih taktilnih ploča
7500 m2  asfaltnog zastora
107 izgrađenih parkirališnih mjesta
U 134 pilota i armirano-betonske zavjese ugrađeno:
- 3540 m3 betona i 663 tone armature
Oborinska odvodnja:
- 840 m cjevovoda i 740 metara betonskih kanalica sa slivnicima
- 4 crpne stanice i 2 agregata
Opremanje:
27 LED rasvjetnih tijela
16 polera za privez turističkih brodica
10 kamenih klupa
3 pametne klupe
5 bus nadstrešnica
11 stabala murve, listopadnog stabla otpornog na sol

dpp

Opširnije: PREMIJER PLENKOVIĆ OBIŠAO ZAVRŠENU LAPADSKU OBALU

PRIMORCI TURISTIČKI REKORDERI

Dubrovnikpress.hr Aktualno 03 Siječanj 2024
  • turizam
  • dubrovačko primorje
  • broj noćenja
  • turistički rezultati
  • broj dolazaka
  • tz dubrovačko primorje

Turistička zajednica Općine Dubrovačko primorje ostvarila je, prema podacima TZ Dubrovačko – neretvanske županije, najveći rast u postotcima turističkog prometa među TZ-ovima koje imaju značajniji udjel u ukupnom prometu. Postotno veći broj dolazak bio je u Pločama i Opuzenu, ali tamošnji broj turista, posebice u Opuzenu, nije toliko značajan u ukupnim brojkama turizma Dubrovačko – neretvanske županije.

U Primorju je tako zabilježen rast broja dolazaka od 28,83 posto, a u vbroju noćenja 15,96 posto. Statistički, u postotnom podizanju turističkog prometa, Primorci su u noćenjima apsolutni rekorderi ove godine. U brojkama to znači da je ostvareno 32.803 dolazaka i, prema podacima županijske TZ, 195.738 noćenja.

dpp

ŽUPANIJSKA TZ: GODINA ZAKLJUČENA UZ 18 POSTO VIŠE DOLAZAKA

Dubrovnikpress.hr Aktualno 02 Siječanj 2024
  • turizam
  • turistička zajednica dubrovačko neretvanske županije
  • broj noćenja
  • turistički promet
  • turistički rezultati
  • broj dolazaka

Od početka godine do kraja prosinca u Dubrovačko – neretvanskoj župšaniji ostvareno je 2.056.887 dolazaka turista i 8.380.230 noćenja što je u odnosu na prošlu godinu 18 posto više dolazaka, a sedam posto više noćenja.

Najveći broj gostiju je došao iz Ujedinjenog Kraljevstva, 263.760 i ostvarili su najveći broj noćenja, 1.316.004. Njemačka je četvrta po broju dolazaka, 155.276, ali je druga po broju ostvarenih noćenja, 687.439.

Gosti iz Hrvatske su treći i po broju dolazaka 175.291 i po broju noćenja 663.134.

Amerikanci su drugi po broju dolazaka, 213.101, a četvrti po broju ostvarenih noćenja, 589.618. Peti po broju dolazaka su Francuzi, 139.217, a po broju ostvarenih noćenja sedmi, 457.900.

Prema podacima sustava eVisitor tijekom prosinca 2023. na području Dubrovačko - neretvanske županije ostvareno je 22.843 dolazaka i 57.943 noćenja što je 20 posto više dolazaka, te deset posto više noćenja u usporedbi s prosincom 2022. godine.

Najveći broj noćenja u prosincu su ostvarili gosti iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Albanije, ostalih azijskih zemalja i SAD-a. Prema vrsti smještaja najviše je noćenja ostvareno u hotelima, 31.422, te u objektima u domaćinstvu 14.726 noćenja.

dpp

NEMA PRECIZNOG ODGOVORA KAD ĆE PARLAMENTARNI IZBORI

Dubrovnikpress.hr Aktualno 04 Siječanj 2024

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković u četvrtak nije želio preciznije reći novinarima kada će se raspustiti aktualni saziv Sabora, poručivši da je datum parlamentarnih izbora politička odluka te da će se parlamentarni izbori održati u drugom ili trećem tromjesečju.

U ponedjeljak 15. siječnja početi će 21. plenarna sjednica Hrvatsko sabora u ovom sazivu.

Sabor će raditi 10 tjedana do 22. ožujka, nakon koje čega će biti stanka u Velikom tjednu a kakav će biti nastavak nakon toga u ovom trenutku vam ne mogu dati precizan odgovor, izjavio je Jandroković na upite novinara nakon sjednice Predsjedništva Hrvatskoga sabora sa predstavnicima klubova zastupnik.

„Izbori će biti negdje u drugom ili trećem tromjesečju ove godine, kad se donese politička odluka”, dodao je ne želeći otkriti hoće li 22. ožujka biti zadnji dana zasjedanja u ovom sazivu.

„Možda da, a možda i ne”, odgovorio je na novinarski upit.

”Kolega (Arsen) Bauk rekao je prije ljeta, a kolega (Krešo) Beljak poslije ljeta, tako da je sigurno jedan od njih dvojice u pravu”, odgovorio je Jandroković i istaknuo kako je odluka o datumu izbora uvijek dio političke igre.

Do stanke za Uskrs Sabor ima još dosta posla, treba raspraviti još 205 točaka; dosta zakonskih prijedloga dolaze iz Vlade, a tu su i izvješća za 2022. koja se moraju napraviti kako se ne bi dogodilo da novi saziv raspravlja o izvješćima od prije nekoliko godina, naglasio je.

Na upit hoće li se do raspuštanja Sabora izabrati 10 novih ustavnih sudaca, Jandroković je poručio da će to ovisiti o mogućnosti postizanja dvotrećinske većine koja uvijek zahtjeva dogovor vladajućih i oporbe.

„To je uvijek bio izazov, a a obzirom na sastav ovog saziva to neće biti lako, a ako taj dogovor neće biti moguće postići, onda će to raditi idući saziv”, dodao je.

A gdje će zasjedati novi saziv Sabora dok bude trajala obnova zgrade oštećene u potresu također još nije poznato.

Stigle su dvije ponude, povjerenstvo Sabora detaljno će ih analizirati i u roku dva do tri tjedna izvijestiti jel neka od tih ponuda zadovoljavajuća. Ako nijedna od dviju ponuda neće biti dovoljno dobra, tražiti ćemo onda neka alternativna rješenja, najavio je Jandroković.

„Riječ je o velikim sredstvima koja će trebati osigurati za najam, možda i za adaptacije prostora, treba osigurati i adekvatnu logistiku, parkirališta, osigurati sigurnost”, naglasio je.

O dodatnim troškove od 1,1 milijuna eura koje su zastupnici napravili u prošloj godini uz plaće, Jandroković je kazao da oni teško mogu biti manji jer je riječ o troškovima stanovanja, prijevoza te troškovima međunarodnih aktivnosti.

Vezano za izbor novog glavnog državnog odvjetnika Jandroković je podsjetio na proceduru ne želeći govoriti o kandidatima niti o tome koga smatra najkvalitetnijim. Riječ je o izloženoj poziciji gdje je vrlo jak pritisak javnosti i puno kritika, u sustavu pravosuđa očito postoje druge komotnije pozicije, kazao je Jandroković na to što su stigle samo četiri prijave.

Osvrnuo se i na rast plaća državnim službenicima i namještenicima i poručio da bi trebalo povesti računa i o plaćama dužnosnika.

„Čini mi se da polagano državni službenici koji su podređeni državnim dužnosnicima, imaju veće plaće što dovodi u jedan disbalans cijelog sustava”, kazao je.

Predsjednik Sabora otkrio je i svoj glazbeni ukus upitan za inicijativu Domovinskog pokreta protiv cajki. „Svako ima svoj glazbeni ukus, ja ne volim cajke, slušam neku drugu glazbu ... slušam pop, rock, glazbu koja je više urbana ali nikome ne želim nametati svoj glazbeni ukus”, rekao je.

„Mladi se zabavljaju, ne moramo ih mi stari razumjeti, mi imamo neke svoje prioritete i svoje ukuse. Mene isto iznenađuje veliki interes za neku glazbu koja je po meni loša i koja ne zaslužuje tako veliki interes", dodao je.

O pritužbi Udruge hrvatskih sudaca Europskoj komisiji Jandroković je kazao da nije upoznat s detaljima i podsjetio da su plaće sudaca značajno porasle prošlih godinu dana.

Južni

MINISTRICA TURIZMA NIKOLINA BRNJAC: ZADOVOLJNI SMO TURISTIČKIM PROMETOM I FINANCIJSKIM REZULTATIMA 2023.

Dubrovnikpress.hr Aktualno 03 Siječanj 2024
  • turizam
  • broj gostiju
  • broj noćenja
  • turistički promet
  • turistički rezultati
  • nikolina brnjac

Prema podacima sustava eVisitor, koji sadrži turistički promet ostvaren u komercijalnim i nekomercijalnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je u 2023. godini ostvareno više od 20,6 milijuna dolazaka i 108 milijuna noćenja, što u odnosu na 2022. predstavlja rast od devet posto u dolascima i tri posto u noćenjima. Dodajmo kako navedeni ukupni rezultat svih smještajnih kapaciteta u odnosu na 2019. predstavlja izjednačenje rezultata, dok je u samim komercijalnim objektima, odnosno hotelima, kampovima i objektima u domaćinstvu u odnosu na 2019. godinu ostvaren rast u noćenjima od 1,2 posto.

- Hrvatska je u prošloj godini dodatno učvrstila svoju poziciju kao jedna od najpoželjnijih europskih destinacija, a navedeno osim rezultata turističkog prometa dokazuju i drugi pokazatelji, poput prihoda od turizma koji također rastu i za koje se predviđa da će biti rekordni. Uzimajući u obzir trenutno stanje na emitivnim tržištima, kao i globalnu geopolitičku te makroekonomsku situaciju, možemo reći kako će 2024. biti izazovna godina, ali i godina u kojoj kroz provedbu naših promotivnih aktivnosti i kampanja planiramo zadržati konkurentnost hrvatskog turizma kroz poticanje održivosti i kvalitete. - izjavio je direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić, pritom zahvalivši svim turističkim djelatnicima na još jednoj izvrsnoj turističkoj godini.

Kada turistički rezultat Hrvatske segmentiramo po županijama, u prošloj je godini najviše noćenja ostvareno u Istri (30 milijuna noćenja, što je dva posto više u odnosu na 2022.), Splitsko-dalmatinskoj županiji (20,2 milijuna noćenja, što je tri posto više u odnosu na 2022.) te na Kvarneru (18,5 milijuna noćenja, što je jedan posto više u odnosu na 2022.).

- Zadovoljni smo turističkim prometom i financijskim rezultatima u 2023. godini, kao i činjenicom da smo u prošloj godini realizirali niz iznimno važnih aktivnosti, koje će doprinijeti daljnjem upravljanju razvojem turizma. Imali smo najbolju predsezonu u povijesti te iznimno uspješnu i posezonu, što je pokazatelj kako smo na dobrom putu ostvarenja cjelogodišnjeg turizma što je jedan od naših glavnih strateških ciljeva. Uz to, donesen je prvi krovni Zakon o turizmu, kojim smo dobili alate za upravljanje turizmom u smjeru održivosti te smo uz osigurana financijska sredstva, što kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, a što kroz Državni proračun, stvorili sve preduvjete da 2024. godinu dočekamo s velikim optimizmom za još snažniju realizaciju svih naših ciljeva. - rekla je ministrica turizma Nikolina Brnjac.

Poraste u noćenjima bilježe još i Zadarska županija s 15.2 milijuna realiziranih noćenja, Dubrovačko-neretvanska s 8,6 milijuna realiziranih noćenja te Ličko-senjska županija s 3,4 milijuna realiziranih noćenja. Pritom je u gradu Zagrebu lani ostvareno 2,5 milijuna noćenja, što predstavlja rast od 13 posto u odnosu na 2022., dok je na ostatku kontinenta lani ukupno ostvareno preko 2,6 milijuna noćenja, što također predstavlja rast od 13 posto u odnosu na 2022. Gledano prema destinacijama, najviše je noćenja u prošloj godini ostvareno u Rovinju, Dubrovniku, Poreču, Splitu te Umagu.

Gledano prema tržištima, u prošloj su godini najviše noćenja ostvarili gosti s tržišta Njemačke (23.6 milijuna noćenja), Hrvatske (13 milijuna noćenja), Slovenije (10.6 milijuna noćenja), Austrije (8.4 milijuna noćenja), Poljske (6.7 milijuna noćenja), Češke (5.5 milijuna noćenja), Italije (4.2 milijuna noćenja), UK-a (3.7 milijuna noćenja), Mađarske (3.6 milijuna noćenja), Slovačke (3.3 milijuna noćenja) te Nizozemske (3.1 milijun noćenja).

Dodajmo i to kako je novogodišnju noć u Hrvatskoj dočekalo gotovo 90 tisuća gostiju, što je za oko 12 posto više od broja gostiju koji su u Hrvatskoj dočekali sada već prošlu 2023. godinu.

dpp

POSEBNA REGULACIJA PROMETA UZ EUROPSKO VATERPOLSKO PRVENSTVO

Dubrovnikpress.hr Aktualno 02 Siječanj 2024
  • promet
  • vaterpolo
  • regulacija prometa
  • europsko vaterpolo prvenstvo

Povodom organizacije Europskog prvenstva u vaterpolu, kojemu je Dubrovnik sudomaćin, uvodi se posebna regulacija prometa na dijelu Ulice dr. Ante Starčevića.

Tako će se od srijede, 3. siječnja, do 16. siječnja, zatvara se za promet svih vozila u oba smjera spojna cesta između Ulice dr. Ante Starčevića i Vukovarske ulice (spojna ulica između zgrade Atlant centra i bazena). Kao obilazna cesta u navedenom terminu koristit će se spojna cesta Ante Starčevića - Vukovarska ispod zgrade Općinskog suda u Dubrovniku.

Dubrovnik i Zagreb domaćini su seniorskog Europskog prvenstva u vaterpolu za muškarce. Dubrovnik je prvi put u povijesti domaćin jednog velikog reprezentativnog vaterpolskog natjecanja.

dpp

Stranica 344 od 1881

  • 339
  • 340
  • 341
  • 342
  • 343
  • 344
  • 345
  • 346
  • 347
  • 348
© 2026 Verbum publicum d.o.o. DubrovnikPress.hr Sva prava zadržana

Powered by DromedarIT.NeT

  • Impressum
  • Uvjeti korištenja
  • Naslovna
  • Aktualno
  • esPRESSo
  • Marketing
  • Kontakt
  • Pretraživanje

Kolačići (cookies)
Ova web stranica koristi kolačiće. Nužni kolačići omogućuju osnovne funkcije i uvijek su aktivni. Analitički kolačići pomažu nam razumjeti kako koristite stranicu, a marketinški omogućuju prikazivanje relevantnog sadržaja.