„Dubrovnik je ostao bez rukometnoga prvenstva i sportske dvorane, jer nema 65 milijuna eura za izgradnju dvorane, niti osam milijuna eura godišnje za kredit, održavanje i amortizaciju iste”, kaže danas nezavisni gradski vijećnik u dubrovačkom Gradskom vijeću i bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić.

Vlahušić je u priopćenju naveo i kako lokacija dvorane, koja je, ističe, odabrana suprotno prethodnim planovima s obzirom na to da je riječ o gradskom zemljištu, a kako bi se izgradila do rukometnog SP, onemogućuje buduću izgradnju novog bazena i stadiona.

„Za sportsku dvoranu ishođena je pravomoćna građevinska dozvola, napravljena je procjena vrijednosti građevinskih radova koji prema riječima Mata Frankovića iznose 65 milijuna eura. Iako je u više navrata bilo obećavano da će sportsku dvoranu za svjetsko prvenstvo sufinancirati Vlada Republike Hrvatske, te europski fondovi to se nije dogodilo. Grad Dubrovnik ostavljen je na cjedilu, te ako želi sportsku dvoranu mora pronaći vlastita sredstva za njenu izgradnju, održavanje i amortizaciju. Grad Dubrovnik je u međuvremenu podnio zahtjev Europskoj investicijskoj banci za financiranje dvorane, iako je prezadužen te nema nikakve mogućnosti dodatnoga zaduživanja. Grad Dubrovnik najzaduženiji je grad u Hrvatskoj, te jedini bez kreditnoga rejtinga.

Prema uvjetima koje Europska investicijska banka daje gradu Splitu, koji je niskozadužen, te kreditno sposoban, kredit od 65 milijuna eura na 25 godina uz fiksnu kamatu od 3,45 % , iznositi će ukupno sto milijuna eura ili četiri milijuna eura godišnje. Godišnje održavanje dvorane bilo bi do dva milijuna eura, jer nije napravljen pomični krov za ljetne vrućine, zbog čega bi troškovi hlađenja i ventilacije bili veći nego troškovi grijanja. Sportske dvorane prema hrvatskim zakonima imaju godišnju stopu amortizacije od 5 % ili dvadeset godina. Ako produžimo rok amortizacije dvorane na četrdeset godina, godišnji trošak amortizacije iznosi najmanje dva milijuna eura.” - navodi Vlahušić.

„Godišnji trošak financiranja i održavanja nove sportske dvorane, za građane Dubrovnika i gradski proračun iznosio bi osam milijuna eura u narednih dvadeset pet godina. Ukupno DVJESTO milijuna eura ili tri izvorna gradska proračuna. Godišnji trošak nove dvorane bio bi veći za šest puta nego je proračun Javna ustanove Športski objekti, koja skrbi za sadašnja sva igrališta, uključujući bazen, dvoranu i nogometna igrališta. Tri puta više nego što je iznos namijenjen Savezu športova na godišnjoj razini za financiranje svih sportskih klubova grada Dubrovnika.

Što treba sada napraviti...

Odustati od sportske dvorane na predloženoj lokaciji, te se vratiti na staru lokaciju , koja je sastavni dio Športsko rekreacijskoga parka Gospino polje.

U narednome periodu otkupiti ili zamijeniti sva zemljišta u Gospinu polju koja su u obuhvatu sportskoga parka.

Napraviti novi projekt dvorane na javnome natječaju, koja bi bila ujedno i Kongresni centra sa svojim specifičnostima i sportska dvorana. Gospino polje idealno je mjesto za srednje veliki Kongresni centar, koji bi se nalazio u pješačkoj zoni, od povijesne jezgre do većine dubrovačkih hotela.

Sportsko kongresnu dvoranu planirati kao potpuno energetski neovisnu, koristeći zelene tehnologije i sredstva namijenjena za financiranje istih.

I za kraj ili za jedini mogući početak: Osigurati sto milijuna sredstva grada Dubrovnika i partnera, jer kako narod kaže: Bez para nema muzike, a kamoli dvorane.” - napisao je Andro Vlahušić.

dpp

Lapadska obala od danas, u petak od 10 sati otvara se za sav promet.

Promet novoizgrađenom cestom od križanja na Batali do križanja s Ulicom Ivana pl. Zajca i Ulice Miljenka Bratoša odvijat će se dvosmjerno.

Kretanje Ulicom Ivana pl. Zajca (od restorana Orsan prema Lapadskoj obali) kao i Ulicom Miljenka Bratoša nije izmijenjeno i odvijat će istim režimom prometovanja kao i do sada.

Rekonstrukcija i proširenje Lapadske obale, kapitalna investicija financirana europskih i nacionalnim sredstvima, najveće je ulaganje u prometnu infrastrukturu na užem području samog grada Dubrovnika u posljednjih pedesetak godina, kažu iz gradske uprave.

dpp

Dubrovačko - neretvanski HDZ prozvao je u četvrtak Možemo za neodgovornost, nevjerodostojnost i populizam oko gospodarenja otpadom, jer podržava izgradnju centra za gospodarenje otpadom u zagrebačkom Resniku, a protivi se onom koji se gradi u Lučinom razdolju u Dubrovačkom primorju.

Dubrovačko - neretvanski župan Nikola Dobroslavić rekao je da je županija imala velikih problema s projektom CGO Lučino razdolje, ali je na koncu došla do faze izgradnje te će centar biti pušten u probni rad krajem 2025. godine.

- Možemo je cijelo vrijeme uporno pokušavao zaustaviti taj projekt. Zagriženo su govorili protiv centra, a sada se u Zagrebu gradi takav centar. Zašto su sad u Zagrebu prosvijetljeni pa tvrde da je CGO dobar, što smo mi uvijek znali, a ovdje ga ruše? To je neodgovorno i nekorektno i birači će ih kazniti. - poručio je Dobroslavić na konferenciji za novinare.

Dodao je kako se trenutno, osim u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, po istom modelu gradi i u Splitsko - dalmatinskoj, Šibensko - kninskoj, Zadarskoj i Karlovačkoj županiji.

- Na Lučinom razdolju istodobno se izvode radovi i dobivaju dozvole. Gradi se pristupna cesta, a dobili smo dozvolu za trafostanicu. Uputili smo zahtjev ministarstvu za dozvolu za jedan dio postrojenja, a vrlo skoro ide i za preostali dio. Ne vidim razlog da izvođač radova neće postići zadani rok. - izjavio je Dobroslavić.

Predsjednik HDZ-a Dubrovačko – neretvanske županije Blaž Pezo rekao je da je zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević u svom priopćenju naveo kako će se u Resniku graditi CGO tehnološki istovjetan onom u Dubrovačko - neretvanskoj županiji.

- Tomašević preuzima naša iskustva, a županijski Možemo bezuvjetno i na neviđeno podržava zagrebački projekt, za koji još nije izrađen niti jedan dokument, valjda slušajući središnjicu. Tomašević je rekao da će prokazati sve koji koče projekt u Resniku, a u njegovom su krugu ljudi koji se odupiru izgradnji centara za gospodarenje otpadom. - poručio je Pezo.

Južni

Lapadska obala otvara se za promet od danas u 10 sati. Stoga iz Prometnog redarstva Grada Dubrovnika upozoravaju vlasnike vozila koji su nepropisno parkirana na kolniku, pločniku ili na stajalištima javnog gradskog prijevoza da ista žurno izmjeste prije otvaranja Lapadske obale za promet.

Po puštanju prometa, prometni redati pristupit će sankcioniranju svih nepropisno parkiranih i ostavljenih vozila.

Podsjetimo, promet novoizgrađenom prometnicom od križanja na Batali do križanja s Ulicom Ivana pl. Zajca i Ulice Miljenka Bratoša odvijat će se dvosmjernim režimom. Kretanje Ulicom Ivana pl. Zajca (od restorana Orsan prema Lapadskoj obali) kao i Ulicom Miljenka Bratoša nije izmijenjeno i odvijat će istim režimom prometovanja kao i do sada.

dpp

Reagirajući na prozivke dubrovačko - neretvanskog HDZ-a, stranka Možemo istaknula je u priopćenju da su se protivili izgradnji Centra za gospodarenje otpadom Lučino razdolje jer se ono gradi na krškom području gdje ne postoji vodonepropusna podloga, što je rizik za okoliš.

Dubrovačko - neretvanski HDZ prozvao je u četvrtak stranku Možemo! za populizam oko gospodarenja otpadom. Župan Nikola Dobroslavić optužio je da je Možemo neodgovoran i nekorektan, jer su se u Dubrovačko - neretvanskoj županiji borili protiv izgradnje CGO Lučino razdolje, dok istovremeno takav isti centar rade u Zagrebu.

- Zagriženo su govorili protiv centra, a sada se u Zagrebu gradi takav centar. Zašto su sad u Zagrebu prosvijetljeni pa tvrde da je CGO dobar, što smo mi uvijek znali, a ovdje ga ruše? - zapitao se Dobroslavić, a slične je poruke poslao i njegov stranački kolega predsjednik županijskog HDZ-a Blaž Pezo .

No, iz Možemo! su podsjetili da su argumenti zbog kojih su se protivili CGO Lučino razdolje vezani uz lokaciju izgradnje, a ne sam projekt.

Tako oni kažu kako je riječ o krškom, vodopropusnom terenu, kod kojeg postoji golem rizik da eventualne procjedne vode ugroze budućnost marikulture u Malostonskom zaljevu, kao i brojne izvore pitke vode koji su povezani podzemnim vodenim tokovima.

Istaknuli su i da se CGO Lučino razdolje gradi na lokaciji za koju su prethodna trasiranja pokazala da je razdjelnica podzemnih voda, a markeri su se pojavili od uvale Budima u Slanome, preko Malostonskog zaljeva do izvora pitke vode u Dubrovačkom primorju i Hercegovini.

„Odgovornoj lokalnoj vlasti bi to bilo dosta da odustane od gradnje na toj lokaciji. Ali ne i HDZ-u.” - istaknuli su iz Možemo te dodali da su svjedočanstva stanovnika mjesta Trnovice, kao i fotografije prolivene boje markera, bile podloga za opravdanu sumnju u trasiranje na osnovu kojeg je izabrana lokacija, te dobivene sve suglasnosti i dokumentacija za CGO u Dubrovačko- neretvanskoj županiji.

„To je bio temeljni argument, zbog kojeg članovi Možemo! i Srđ je Grad jasno u javnosti zastupaju stav da se na krškom području, gdje ne postoji vodonepropusna podloga ne smije graditi Centre za gospodarenje otpadom koji predviđaju odlaganje viška, makar i „inertiranog otpada.” - istaknuli su u priopćenju.

Naveli su i da planirana lokacija zagrebačkog CGO u Resniku nije krška, nego vodonepropusna, kao i da se ta lokacija već 15 godina nalazi u Nacionalnom planu gospodarenja otpadom i prostornim planovima grada Zagreba.

Iz Možemo su još poručili da će CGO u Resniku, čija je studija izvodljivosti poslana na sjednicu Gradske skupštine, Zagrebu omogućiti da prema suvremenim standardima, bez ugroze za zdravlje i kvalitetu života stanovnika Resnika, prima i obrađuje miješani komunalni otpad, biootpad i suhe reciklate.

Južni

Do kraja siječnja svi politički dužnosnici moraju predati nove imovinske kartice, a Južni objavljuje trenutno stanje kod svih načelnika i gradonačelnika.

Stonski načelnik Vedran Antunica (HDZ) ima mjesečnu plaću koja je u razini statistički prosječne hrvatske plaće, odnosno iznosi 1.274 eura neto. Drugih primanja nema, a supruga načelnika Općine Ston, liječnica u Općoj bolnici Dubrovnik, ima mjesečnu plaću od 2.921 eura.

Vedran Antunica kreditno je zadužen kreditom iz 2021. godine s glavnicom od 9.290 eura koji vraća na 60 rata po 175 eura uz kamatu od 4,93 posto u OTP banci.

Načelnik i supruga nemaju štednju, dionice ni vrijednosne papire kao ni pokretnu imovinu dovoljne vrijednosti za unošenje u imovinsku karticu. Što se tiče „voznog parka”, Vedran Antunica posjeduje Golfa IV iz 2001. godine koji trenutno vrijedi oko 1.300 eura.

Načelnik Općine Ston ima 50 posto vlasništva naslijeđene kuće u Hodiljama, veličine 120 kvadrata i procijenjene vrijednosti od 133.000 eura. Također ima 80 posto vlasništva garažnog prostora veličine 247 kvadrata u Dubrovniku čija je vrijednost 106.000 eura. Supruga ima polovicu stana u Dubrovniku ukupne površine 246 kvadrata, a koji je vrijedan 398.000 eura.

Da se našalimo, jer stonski načelnik neće nam to zamjeriti, od dugogodišnjeg obnašanja mandata Antunica je zaradio jedino povišeni šećer.

Zbog izvođenja radova na rekonstrukciji place u Gružu danas, u petak, od 9 do 19 sati i posbenog prometnog režima Libertas Dubrovnik prilagodio je trasu prometovanja sljedećih linija:

LINIJA 1A
Smjer 1, Rožat – Pile
Rožat - Nova Mokošica – Stara Mokošica – most dr.Franje Tuđmana - Sustjepan - kružni tok u Gružu - Put Andrije Hebranga – Gradski bazen (Tommy) – Lapad stanica (Grawe) te ulicom dr. Ante Starčevića do Pila.
Smjer 2, Pile - Rožat
Pile - Čistoća (Put od Republike) - INA crpka (pod Dubom) - Ilijina glavica, te Jadranskom cestom preko mosta dr. Franje Tuđmana do Mokošice te do Rožata.

LINIJA 1B
Smjer 1, Mokošica – Pile:
N.Mokošica – Stara Mokošica – most dr. Franje Tuđmana - Sustjepan - kružni tok u Gružu - Put Andrije Hebranga – – Gradski bazen (Tommy) – Lapad stanica (Grawe) te ulicom dr. Ante Starčevića do Pila.
Smjer 2, Pile - Mokošica:
Pile - Čistoća (Put od Republike) - INA crpka (pod Dubom) - Ilijina glavica, te Jadranskom cestom preko mosta dr. Franje Tuđmana do Mokošice.

LINIJA 3
Smjer 1, Nuncijata – Pile:
Nuncijata - kružni tok u Gružu - Put Andrije Hebranga –– Gradski bazen (Tommy) – Lapad stanica (Grawe) te ulicom Dr. Ante Starčevića do Pila.
Smjer 2, Pile - Nuncijata
Pile - Čistoća (Put od Republike) - INA crpka (pod Dubom) - Ilijina glavica te Jadranskom cestom do Nuncijate.

LINIJA 3 A
Smjer 1 Lozica - Autobusni kolodvor
Lozica– Autobusni kolodvor (preko Sustjepana)
Smjer 2, Autobusni kolodvor – Lozica:
Autobusni kolodvor - Put Andrije Hebranga – Nuncijata – Most Dubrovnik – Lozica

LINIJA 7
U navedenom periodu linija 7 će prometovati na relaciji Babin Kuk – Grawe. Linija će sa stanice Lapad stanica (Grawe) polazit prema Babinom kuku 5 min kasnije u odnosu na važeći vozni red.

LINIJA 8
Prometovat će sa Viktorije do stanice Tommy te ulicama Dr. Ante Starčevića i Vladimira Nazora preko Ilijine Glavice do Viktorije.
 
PRIGRADSKE LINIJE IZ SMJERA ISTOKA:
Prigradske linije prometovat će Jadranskom cestom preko Sustjepana do Autobusnog kolodvora. S autobusnog kolodvora linije će ulicama Andrije Hebranga i Vladimira Nazora prometovati do stanice Gradski bazen (Tommy) pa preko Lapad stanice (Grawe) prema svojim krajnjim odredištima.

PRIGRADSKE LINIJE IZ SMJERA ZAPADA:
Prigradske linije prometovat će preko Sustjepana do autobusnog kolodvora. S Autobusnog kolodvora linije će ulicama A.Hebranga i Vladimira Nazora prometovati do staniceGradski bazen (Tommy) pa preko Lapad stanice (Grawe) prema svojim krajnjim odredištima.

Ostatak dana linije prometuju po uobičajenim trasama. 

Libertas Dubrovnik

Turistička zajednica Dubrovačko - neretvanske županije i ove godine nastupa na sajmu MATKA u Helsinkiju koji se održava do 21. siječnja u izložbenom prostoru Messukeskus Helsinki Exhibition and Convention Centre.

„Na ovom sajmu nastupamo u suradnji s predstavništvom Hrvatske turističke zajednice u Skandinaviji na štandu veličine 49 m2, uz suizlagače: TZ Splitsko-dalmatinske županije, TZ Zadarske županije, JU NP Krka i TA Da Riva. Matka je najveći turistički sajam u sjevernoj Europi, a donosi informacije o destinacijama i najnovije trendove u putovanjima i turizmu. Stotine izlagača posjetiteljima pružaju korisne savjete, nadahnjujuća iskustva i pomažu im u odabiru sljedećeg odredišta putovanja i aktivnosti. Također je velika pozornost posvećena održivom turizmu.” - kažu iz županijske TZ.

„Osjetite atmosferu. Osjetite inspiraciju. Upoznajte svijet.” - to je slogan ovogodišnjeg sajma MATKA.

Dubrovačko-neretvansku županiju je u 2023. godini posjetilo 35.180 turista iz Finske (89 posto više nego godinu prije), koji su ostvarili 137.491 noćenja (52 posto više nego godinu prije).

dpp

Povodom završetka Europskog prvenstva u vaterpolu 2024. koje se održalo u Dubrovniku i Zagrebu gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković danas se na konferenciji za medije osvrnuo na organizaciju i suradnju uključenih institucija u organizaciju događaja u iznimno kratkom vremenskom razdoblju.

Zahvalu za čitav proces organizacije gradonačelnik Franković uputio je Hrvatskom vaterpolskom savezu, organizacijskim odborima u Dubrovniku i Zagrebu, institucijama na području Grada, svim sportskim djelatnicima koji su uložili izniman napor u pripremi međunarodne vaterpolske manifestacije, koji je okupila vrsne vaterpoliste, stožere koji su sugrađanima i posjetiteljima priredili atraktivno sportsko događanje.

- Pokazali smo da Dubrovnik ima sve resurse i znanja da izvedemo jedan ovako zaista veliki posao. Zahvaljujem se organizacijskom odboru na čelu s Alenom Boškovićem i cijelom timu, volonterima, radnicima na bazenu, mladim snagama, PR službama, svima koji su doprinijeli da se Dubrovnik pokaže u najboljem svjetlu. Čestitku upućujem našim vaterpolistima na osvojenom drugom mjestu, uistinu sjajna utakmica i atmosfera u Zagrebu. - rekao je Franković.

- Razgovarajući s brojnim predstavnicima reprezentacija, europskim dužnosnicima u vaterpolu moram istaknuti da su svi uputili pohvale čitavoj organizaciji. Ovo je izgledalo i bilo na svjetskoj razini, od kvalitete, koordinacije i sinergije svih. Dubrovnik je time pokazao da zna, može i hoće i treba u budućnosti organizirati još ovakvih natjecanja. Ovaj događaj pokazao je koliko je važno imati profesionalce u različitim segmentima, i na to svi skupa moramo biti ponosni. Zahvaljujem se posebice i našim sugrađanima koji su vjerno bodrili reprezentaciju. Prepun bazen u Gružu, zajedništvo, sve su to pokazatelji uspjeha. Čast je biti na čelu ovog grada, kojeg svi hvale na europskoj razini vaterpola, u pogledu sjajnog ambijenta i organiziranosti. - kazao je gradonačelnik Franković.
Voditelj organizacijskog tima koji je koordinirao svim događajima u Dubrovniku bio je Alen Bošković, uz članove: Tomislav Dumančić, Maro Kapović, Ivana Brnin, Lukša Klaić, Ognjen Kržić, Lina Njirić i Romana Malohodžić.

- Sretan sam i ponosan na ovaj zaista veliki pothvat, izvrsnu suradnju, komunikaciju, angažiranih mladih generacija – volontera, prisustvo medija,  svih ostalih dionika, poglavito gradskih žurnih službi koji su čitavo vrijeme natjecanja bili spremni i voljni pomoći. U kratko vrijeme organizirati ovaj događaj na ovoj razini, zaista fantastično. Svo ovo proteklo razdoblje pokazana je zavidna razina organizacijskog procesa. Dubrovnik je takav da može provesti ovakve manifestacije i pothvate, možemo biti ponosni. - kazao je voditelj organizacijskog tima Alen Bošković.

Svečana ceremonija otvorenja Europskog prvenstva na bazenu u Gružu održana je 4. siječnja uz nazočnost premijera Andreja Plenkovića, uz nastup Četiri tenora. Nadmetanja po skupinama odigrana su u Zagrebu, a nakon početnog dijela u Dubrovniku, drugi dio natjecanja za poredak od 1. do 8. mjesta igrao se u Zagrebu, na bazenu uz Savu, a utakmice za poredak od 9. do 16. mjesta u Dubrovniku. Hrvatska reprezentacija u konačnici je osvojila europsko srebro.

dpp

Zbog izvođenja zahtjevnih radova montaže nosive čelične konstrukcije u sklopu rekonstrukcije place Gruž investitora Sanitat d.o.o., u petak, 19. siječnja dolazit će do povremenog zatvaranja prometa Obalom Stjepana Radića.

Naime, zbog potrebe dopreme, prijenosa i montaže drugog kontingenta elementa nosive čelične konstrukcije tržnice Gruž promet Obalom Stjepana Radića će se u petak zatvarati na trideset minuta svaka dva sata od 9 do, okvirno, 19 sati. Promet svim vozilima, osim interventnim, bit će onemogućen u polusatnim intervalima (koliko otprilike traje iskrcaj elemenata čelične konstrukcije s kamiona i njihov prebačaj na tržnicu). Prolazak u ostalom vremenu dozvolit će se, a sukladno situaciji na terenu.

Građani se mole za razumijevanje i strpljenje zbog očekivanih većih gužvi u prometu te se upućuju na alternativne pravce kretanja.

Kako bi se osiguralo što urednije odvijanje prometa s manje zastoja, djelatnici prometnog redarstva rasporedit će se na križanju na Solskoj bazi te će se kao zaobilazna cesta za kretanje vozila koristiti ulica Andrije Hebranga (dvosmjerno) i ulice Dr. Ante Starčevića - Splitski put - Vladimira Nazora.

Prometni redari upravljat će prometom i na križanju Ilijna glavica gdje se očekuje veće prometno opterećenje.

Tijekom čitavog trajanja radova javni gradski prijevoz odvijat će se alternativnim pravcima o čemu će javnost detaljno obavijestiti Libertas Dubrovnik.

Grad Dubrovnik

Objavljeni su Proglas i Program Feste sv. Vlaha 2024. kojeg potpisuju ovogodišnji festanjuli (svetkovnici) kapetan Perica Baletić i obrtnik Vladimir Buć s rektorom crkve sv. Vlaha don Ivicom Pervanom i dubrovačkim biskupom Rokom Glasnovićem.

Proglas kojim se svekoliki puk poziva na Festu nebeskog zaštitnika Dubrovnika i cijele Dubrovačke biskupije počinje riječima: „Godine Gospodnje 2024. po 1052. put slavimo dan našega moćnog zaštitnika, biskupa i mučenika sv. Vlaha. Zapjevajmo ponosno još jednom himnu slobode sv. Vlahu svi u glas uz barjaka vijor i zvona časni zvuk: 'Čuj, sveti Vlaho naš,/ molitve glas/Dubrovnik čuvaj svoj,/čuvaj sve nas'.”

Podsjeća se kako se taj poziv kroz stoljeća ponavlja kao zaštita i kao motivacija kad god bi što god ugrozilo Grad.

„Slova S.B. obilježje su neizmjernog, trajnog sklada vjere i Grada, te kamene školjke. Grada kojeg sv. Vlaho zaštitnički drži na svom otvorenom dlanu, pod zvijezdama od te čudesne noći, davne 972. godine. Sv. Vlahu u čast, podario je Grad svoja mjesta na mirima, i na novcu mu, na svakom pečatu, na barjacima utvrda i brodova, ali i na topovima, zvonima, pa čak i na onima koji mu vrijeme otkucavaju, Zelencima, Maru i Baru.”

„'Veljača nam evo stiže,/sveti Vlaho sve je bliže!' reče se, jer Dubrovnik i sveti Vlaho jedna su duša”, nastavlja se tekst proglasa.

„Familija cijela od Mljeta do Konavala dobrodošli su nam toga dana kao i čeljad iz svih drugih krajeva koja dolazi na Festu.”
Poznatim stihovima „Vijore se barjaci, sa istoka,/zapada, sjevera i juga./Brgatski, župski, svilen i/mekan, crven i žuti,/sveti Vlaho sve vidi,/sretan je, s mira šuti!“ te “(…) i zato neka tâ te ruka/na kojoj Grad naš držiš/ne zaboli nigda, nigda, nigda“, potiče se još jednom vjerni puk da „pohrli u Grad svome Parcu u čast, razvijmo barjake i pred oltar kleknimo svi i ponizno molimo Svečevu trajnu zaštitu”.

Riječima „Živio sveti Vlaho, na suhu i na moru!” završava Proglas Feste sv. Vlaha 2024.

Program Feste sv. Vlaha 2024. donosi pregled crkvenih događaja od prvog dana trodnevlja u Parčevoj crkvi 30. siječnja do zatvaranja Feste sv. Vlaha 4. veljače. Trodnevlje ove godine predvode dominikanci odnosno prior samostana sv. Dominika u Gradu fr. Tomislav Kraljević, Festu sv. Vlaha otvara dubrovački biskup Roko Glasnović, središnje misno slavlje svetkovine pozvan je predvoditi zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, misu na Gorici sv. Vlaha predslavi franjevac iz samostana Male braće fra Ivan Gavran, dok će Parčevu festu zatvoriti rektor zborne crkve don Ivica Pervan.

Proglas i Program Feste sv. Vlaha festanjuli će u narednom periodu raznositi po župama i raznim institucijama pozivajući na sudjelovanje na Festi.

Angelina Tadić

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policije Policijske uprave dubrovačko - neretvanske 25-godišnji hrvatski državljanin se sumnjiči za kazneno djelo pronevjere preko 13 tisuća eura, izvijestila je danas Policijska uprava dubrovačko – neretvanska.

„Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je osumnjičeni, od početka siječnja do sredine veljače 2023. godine, kao zaposlenik uslužne trgovine u Dubrovniku odgovoran za prodaju i naplatu proizvoda koje trgovina nudi, te pohranu gotovine u blagajnu i sef trgovine, uz pomoć za sada nepoznate osobe, neovlašteno izvršio 343 ručne kartične transakcije.” - navodi PU dubrovačko – neretvanska u priopćenju.

„Utvrđeno je kako je osumnjičeni, koristeći aplikacije za daljinsko upravljanje i administratorske lozinke koje je dobio od spomenute nepoznate osobe, usluge i proizvode koji se prodaju u trgovini, najčešće novčane bonove, kroz prodajni sustav trgovine provlačio kao artikle koji su plaćeni kartično pri čemu je unosio izmišljene brojeve bankovnih kartica, a koje trgovina kasnije nije mogla naplatiti.” - kažu iz policije.

„Osumnjičeni je dio tako dobivenog gotovinskog novca zadržavao za sebe, a novčane bonove je prodavao ili koristio za klađenje. Policija protiv osumnjičenog podnosi kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku u redovnoj zakonskoj proceduri.” - navode iz PU dubrovačko – neretvanske.

dpp