Za 3541 dubrovačka osnovca voćni obrok i u idućoj godini

Provedba programa "Shema školskog voća" u svih sedam gradskih osnovnih škola nastavlja se i ove godine. Cilj ovog posebnog programa na koji je Grad Dubrovnik aplicirao i u proteklim razdobljima, a koji se provodi na razini Europske unije jest podizanje razine znanja o važnosti zdrave prehrane te uvođenja edukativne aktivnosti u odgojno – obrazovnim institucijama u svrhu poboljšanja prehrambenih navika djece.
 
Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na podneseni zahtjev Grada Dubrovnika odgovorila je pozitivno te odobrila tražena sredstva. Ukupni iznos prava na potporu za školsku godinu 2023./2024. iznosi 22.449,94 eura/169.149,07 kuna bez PDV-a i odnosi se na 3541 učenika koji pohađaju dubrovačke osnovne škole.

Nakon sanacije asfaltirana Čilipska ulica

U sklopu programa redovitog i investicijskog održavanja nerazvrstanih cesta i javnih prometnih površina provedeno je asfaltiranje Čilipske ulice od spoja s ulicom Generala Janka Bobetka. 

Predmetne radove izveo je ugovorni izvođač, tvrtka Atis Dubrovnik d.o.o..

 
Podsjetimo, Grad Dubrovnik u 2023. intenzivirao je radove na obnovi prometnica, a posljednjim izmjenama i dopunama proračuna Grada Dubrovnika povećana su i sredstva za redovito i pojačano održavanje. Sredstva u iznosu od 260 tisuća eura utrošit će se na obnovu prometnica u manjim ulicama na užem gradskom području.

Ugostiteljski objekti u povijesnog jezgri imaju ugrađene separatore masti

Nastavno na najave gradonačelnika Mata Frankovića, djelatnici Odsjeka za komunalno redarstvo proveli su nadzor ugostiteljskih objekata na području povijesne jezgre grada, a koji su u svoje kuhinje bili dužni ugladiti separatore masti, tzv. mastolovce. 
 
Nakon što su se ugostiteljski objekti pismeno očitavali o ugradnji mastolovaca, komunalni redari izvršili su provjeru na licu mjesta u ukupno 84 ugostiteljska objekata koji se bave pripremom hrane. Izvidom je ustanovljeno da 80 objekata imaju ugrađene mastolovce, dok su predstavnici preostala četiri objekta predočili dokaze o nabavci uređaja. 
 
Komunalni redari će provesti dodatne kontrole na terenu te ako preostali objekti u razumnom roku ne izvrše ugradnju uređaja na propisan način, Grad Dubrovnik će sukladno ugovorima o zakupu javnih površina tim objektima otkazati javne površine.
 
Mastolovi (mastolovci, separatori masti) služe za pročišćavanje otpadne vode koja sadrži masti i ulja biljnog porijekla, a ugrađuju se u interni odvodni sustav objekta. Obveza ugradnje mastolovaca za ugostiteljske objekte u povijesnoj jezgri propisana je Odlukom o zakupu javnih površina. 
 
Podsjetimo, Grad Dubrovnik i Vodovod Dubrovnik provode čišćenje i sanaciju povijesnog kanala mješovite odvodnje, a nakon stanke zbog turističke sezone radovi se nastavljaju najprije na Prijekom sve do Onofrijeve fontane, dok će se radovi čišćenja kanala ispod Straduna provoditi nakon završetka 10. Dubrovačkog zimskog festivala.

Kako cruiseri gospodare otpadom

Grad Dubrovnik, u suradnji s Međunarodnim udruženjem cruise kompanija CLIA-om i kompanijom Royal Caribbean Group, organizirao je za gradske vijećnike te predstavnike gradske uprave i društava, dubrovačke Turističke zajednice, Sveučilišta, Lučke uprave i  Županije obilazak broda Celebrity Beyond, odnosno ekološku turu (environmental tour) u sklopu koje su imali priliku vidjeti na koji način ovakav cruiser gospodari otpadom, kao i sve postupke i sustave koji podržavaju i unapređuju napore prema održivijem općem poslovanju.
 
Recikliranje je ključna komponenta napora cruise kompanija članica CLIA-e za smanjenje otpada na najmanju moguću mjeru te se odvajaju materijali koji se mogu reciklirati, kao aluminijske limenke, plastika, staklo, papir i karton, koji se istovaruju kada brod stigne u luku i šalju u odgovarajuće postrojenje za recikliranje. Royal Caribbean grupa koristi i inovativne alate poput umjetne inteligencije za prilagodbu proizvodnje hrane u stvarnom vremenu kako bi se u smislu održivosti izbjeglo bacanja hrane.

 
Iznesen je i podatak kako, u okviru tehnološki naprednih sustava za smanjenje otpada, industrija krstarenja primjenjuje i napredne sustave za pročišćavanje otpadnih voda (AWTS) koji rade prema višim standardima od obalnih postrojenja. U cijeloj floti članova CLIA krstarenja, 202 broda (77% od ukupnog broja) opremljena su AWTS-om.
 
CLIA je ove godine organizirala više obilazaka brodova diljem Europe kako bi informirala dionike, dužnosnike i širu javnost o tome koliko industrija krstarenja ulaže u zaštitu okoliša i kako bi pomogla u izgradnji svijesti o tome na koji se način reguliraju emisije u zrak, ispuštanje vode te komunalni otpad koji nastaje tijekom plovidbe.
 
Komentirajući važnost podizanja svijesti o tome kako industrija krstarenja napreduje u svojoj ekološkoj agendi, Marie-Caroline Laurent, generalna direktorica CLIA-e za Europu, rekla je: "Industrija krstarenja blisko surađuje s gradskim i lučkim destinacijama jer vjerujemo da je pozitivan i otvoren dijalog najbolji način da osiguramo da i stanovnici i posjetitelji imaju koristi od razvoja cruisera i imaju sjajno iskustvo.” Dodala je: “Želimo čestitati Gradu Dubrovniku na poduzimanju konkretnih koraka, kao predvodniku u odgovornom upravljanju turizmom. Partnerstvo s Dubrovnikom izvrstan je primjer kako zajedno raditi na očuvanju održive budućnosti cruise odredišta”.
 
Grad Dubrovnik je i ranije organizirao ovakvu ekološku turu za novinare, s ciljem informiranja i edukacije o temama koje često izazivaju nedoumice kod građana, a kako bi kroz suradnju sa svim dionicima doprinijeli boljoj informiranosti.
 
U Luci Dubrovnik od 2019. godine prati se kvalitete zraka i atmosferskih prilika putem indikativne ECO mjerne stanice, koju je postavila Lučka uprava. Prema analizi Sveučilišta u Dubrovniku, za razdoblje od tri godine, zrak u luci je čist ili sporadično neznatno onečišćen. U planu je, u dogledno vrijeme, i omogućavanje napajanja brodova s kopna električnom energijom čime bi se u dubrovačkoj luci postigla tzv. Zero emission.
Kreće izrada idejnog projekta uređenje Poljane Ruđera Boškovića

U tijeku je izrada projektne dokumentacije za uređenje Poljane Ruđera Boškovića, jedinog nedovršenog i neuređenog dijela – trga unutar povijesne jezgre Dubrovnika. Zavod za obnovu Dubrovnika  sklopio je ugovor o izradi Idejnog projekta uređenja poljane ukupne površine 1053.15 metara kvadratnih  s Atelier Minerva d.o.o., kao najpovoljnijim ponuditeljem nakon provedene nabave.
 
Izradi ovog projekta prethodit će izrada varijantnih idejnih rješenja te usvajanje konačnog rješenja od strane svih dionika: Grad Dubrovnik, Konzervatorski odjel, Zavod za obnovu, Dubrovačka biskupija, crkva sv. Ignacija. Projekt će obuhvatiti analizu postojećeg stanja te, kao rezultat analize, prijedlog namjene i korištenja poljane. Vrijednost ugovora je 17.375,00 eura s uključenim PDV-om, a rok izvršenja je četiri mjeseca.
 
Poljana je ogradom kamenih profiliranih oblika odvojena od baroknih skalina Uz Jezuite. Za konzervatorsko-restauratorska obnovu skalina izrađena je projekna dokumentacija, a u sljedećoj godini planirana je sanacija u njihovom izvornom obliku. 

Grad Dubrovnik povećao iznose stipendija učenicima i studentima u pet kategorija

Grad Dubrovnik i ove godine raspisuje natječaje za dodjelu stipendija učenicima i studentima za školsku/akademsku godinu 2023/2024.
 
Natječaji se raspisuju u pet kategorija: za nadarene studente, za deficitarna zanimanja, za učenike i studente iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, za učenike i studente koji su sami stradalnici ili su djeca stradalnika Domovinskog rata te za studente koji su osobe s invaliditetom.

 
Gradonačelnik je svojim zaključkom prihvatio prijedlog Povjerenstva za dodjelu gradskih stipendija, kojim se iznosi za stipendije od akademske godine 2023/2024. povećavaju za 10% i iznose:
 
- za studente koji studiraju izvan Dubrovnika 220 eura,
 
- za studente koji studiraju u Dubrovniku 120 eura,
 
- za učenike koji se školuju u Dubrovniku 75 eura te
 
- za učenike koji se školuju izvan Dubrovnika 145 eura.
 
Podsjetimo, do povećanja mjesečnog iznosa stipendija došlo je u školskoj/akademskoj godini 2019./2020. te je ovo drugo povećanje koje osigurava Grad Dubrovnik. 
 
Ovogodišnjim se natječajima posebno želi potaknuti učenike i studente na obrazovanje u deficitarnim zanimanjima, koja su pomno utvrđena sukladno potrebama Grada Dubrovnika, gradskih društava i ustanova te ustanova od posebnog interesa za Grad u području zapošljavanja poput Opće bolnice Dubrovnik, Doma zdravlja, Centra za socijalnu skrb te područnih službi Zavoda za zapošljavanje i Gospodarske komore. Stoga se ovogodišnjim natječajem za deficitarna zanimanja raspisuje ukupno 30 stipendija, 12 učeničkih i 18 studentskih.
 
Kao i nekoliko prethodnih godina, nakon krize izazvane pandemijom poseban se naglasak dao na zanimanja u zdravstvu poput doktora medicine te medicinskih sestara i tehničara. Također se vodilo računa o potrebama gradskih školskih ustanova za profesorska zanimanja u oblastima matematike, fizike, kemije i informatike te potrebama predškolskih ustanova za zanimanja odgojitelja, edukacijskog rehabilitatora, logopeda i psihologa.
 
Ovogodišnjim natječajem u kategoriji obitelji slabijeg imovinskog stanja usklađeni su iznosi imovinskog cenzusa, koji iznose: 500 eura za samca, 700 eura za dvočlanu obitelj, 900 eura za tročlanu obitelj, 1.100 eura za četveročlanu obitelj, dok se za svakog daljnjeg člana obitelji iznos povećava za 200 eura.
 
Prijave na natječaje zaprimaju se do zaključno 6. studenog 2023.
 
Natječaji sa svim detaljima, uvjetima i kriterijima te informacijama o načinu prijave s potrebnim obrascima dostupni su NA LINKU. 

Sadržaj Grada Dubrovnika

Ni dva mjeseca nakon što ih je zatražio, vijećnik Đuro Capor od gradskih službi nije dobio dokumentaciju na osnovu koje je vlasnik Vile Elite dobio suglasnosti za zid kojim se opasao preko pomorskog dobra. Dokumenatcija se, priznao je gradonačelnik Mato Franković - zagubila.

- Kad je u pitanju Vila Elita, imamo jednu zanimljivu situaciju. Tražili smo dokumentaciju na osnovu koje su vlasnici obavijestili DORH da imaju sve dozvole. Dakle i inspekcija je reagirala i naveli su klase i urudžbene brojeve dokumenata za koje tvrde da postoje, ali mi to nemamo. - rekao je Franković.

- Tražimo te dokumente u arhivi. Inspektorat je rekao jasno to je taj i taj dokument, ali toga nema. Mi to tražimo i ne mogu reći da je netko to uzeo, Bože sačuvaj! Možda se samo negdje zametnulo, ali pronaći ćemo te dokumente. - rekao gradonačelnik Mato Franković.

Nikolina Metković

Turističke zajednice grada Dubrovnika i Zagreba sudjeluju na prestižnom sajmu Tourism Expo Japan, koji se do 29. listopada održava u Osaki.

Tourism Expo Japan, organiziran od strane Japan Association of Travel Agents (JATA), predstavlja jedan od najvažnijih međunarodnih događaja u turističkoj industriji i okuplja turističke subjekte iz cijelog svijeta. JATA, kao vodeća organizacija za turizam u Japanu, postavlja visoke standarde u promociji i razvoju međunarodnih putovanja. Na sajmu u Osaki predstavlja se oko 70 zemalja s preko 1000 izlagača.

Turistička zajednice grada Dubrovnika i Zagreba predstavit će turističku ponudu predstavnicima turističke industrije iz Japana, kao i bogatu kulturnu baštinu, impresivne povijesne spomenike i prirodne ljepote.

Japansko tržište je od iznimno velike važnosti kako za Dubrovnik i Zagreb, tako i za Hrvatsku te je ovo sudjelovanje nastavak aktivnosti usmjerenih na azijska tržišta, a riječ je o turistima koji putuju u pred i posezoni te imaju veliki utjecaj na pozicioniranje Dubrovnika i Zagreba kao cjelogodišnjih destinacija.  Najpopularnija odredišta u Hrvatskoj za posjetiti su Dubrovnik i Plitvička jezera, a najčešći razlozi putovanja su kulturni faktori kao što su znamenitosti, muzeji, ali i prirodna baština, posebice ona pod zaštitom UNESCO-a.

dpp

Andro Vlahušić u zadnje se vrijeme razmahao priopćenjima, u svakom od njih napada aktualnog gradonačelnika Mata Frankovića zbog najave uvođenja kakvog takvog reda u apartmanizaciju Dubrovnika. Time započinje i današnje priopćenje navodeći to „nerazumnom odlukom”, a onda se baca na – strane radnike.

„HDZ i Mata Frankovića te političke stranke ne brine bujajući trend koji potpuno mijenja demografsku, socijalnu, kulturnu, političku i razvojnu sliku grada Dubrovnika. Do 2016. godine cijelo vrijeme moga gradonačelničkoga mandata osnovni problem bio je rješavanje pitanja nezaposlenosti građana Dubrovnika, mladih ljudi koji su željeli ostati u Gradu. Uz pomoć tisuću petsto do dvije tisuće sezonaca, hrvatskih građana izvan Dubrovnika, zadovoljavali smo sve potrebe za radnom snagom u turizmu, građevinarstvu, trgovini, pomorstvu, te javnim službama.” - piše Vlahušić te navodi kako je u zadnje dvije godine osnovno pitanje kako dobiti radnu snagu.

„Umjesto oslanjanja na sve građane Dubrovnika koji žive u gradu ili su otišli u druge dijelove Hrvatske i svijeta, te na hrvatske sezonce , pronašlo se „spasonosno“ rješenje za gospodarstvo Dubrovnika. Strani radnici sa dozvolom iz zemalja regije, te dalekih zemalja. Legalni migranti sa urednim radnim i boravišnim dozvolama. Prema podacima Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, u ovoj 2023. godini za razdoblje siječanj – rujan za područje Dubrovačko neretvanske županije izdano je 7 548 radnih dozvola. U protekloj 2022. godini u razdoblju siječanj – prosinac izdana su 5 762 pozitivna rješenja. Točne podatke koliko je stranih radnika u pojedinim gradovima i općinama županije nema na službenom stranicama HZZa. Prema analizama u gradu Dubrovniku zaposleno je nešto iznad polovine broja stranih radnika koji su dobili dozvolu za rad u našoj županiji. Četiri tisuće stranih radnika, plus oko tisuću i po sezonaca radi ove godine u našemu gradu. Ukupno pet i po tisuća radnika, koji nisu građani Dubrovnika. Petina radne snage, te osmina ukupnoga stanovništva.” - napisao je Vlahušić pa nastavio:

„Pitamo li se tko su ti ljudi, u kakvim uvjetima žive? Imaju li zdravstvenu i socijalnu zaštitu, kako se snalaze u Dubrovniku? Uči li ih tko hrvatski jezik, hrvatske običaje i kulturu? Plaćaju li poreze i prireze gradu Dubrovniku u kome rade i najvećim dijelom godine žive.

Svi strani radnici prema poznatim podacima od poslodavaca dobiju plaćeni smještaj i hranu. Mjesečni trošak samo spavanja poslodavci plaćaju od 200 – 250 eura po postelji. Mali dvosobni stan, pedesetak kvadrata sa četiri ležaja, poslodavci plaćaju ovisno o lokaciji osamsto do tisuću eura mjesečno, velikim dijelom godine.

Zašto ne tražimo da javni i privatni poslodavci koji plaćaju najmanje dvjesto eura mjesečno za smještaj stranih radnika, ne plaćaju isti iznos dubrovačkim radnicima, građanima Dubrovnika koji su podstanari ili imaju visoke rate stambenoga kredita. Koliko bi poraslo zadovoljstvo radnika, dubrovačkih građana da ih poslodavci nagrade sa subvencijom podstanarstva od dvjesto eura ili da im svaki mjesec plaćaju dvjesto eura rate stambenoga kredita.

Pitamo li se koliki bi se broj dubrovčana iz svijeta, mladih ljudi i obitelji htjelo vratiti u Grada kada bi znali da će im poslodavci svaki mjesec davati dvjesto eura mjesečno za ratu stambenoga kredita, plus dvjesto eura koje će im svaki mjesec davati grad Dubrovnik. Četiristo eura za Svoj Stan, vlastiti krov nad glavom od Grada i poslodavca, uz stalni posao i pristojnu plaću nemaju u nijednome hrvatskome gradu. A kamoli u Irskoj, Njemačkoj ili bilo kojoj europskoj državi u kojoj su stranci.” - navodi nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić.

„Otvorimo raspravu o sadašnjosti i budućnosti Dubrovnika. Grada koji svoju budućnost treba temeljiti na svojim građanima, našoj djeci i mladim obiteljima. Privatni smještaj kojima gospodare tri i po tisuće dubrovačkih obitelji zapošljava deset tisuća građana Dubrovnika, našu djecu, susjede, prijatelje. Nema stranih radnika sa dozvolama, tek pokoji sezonac.” - poučak je Vlahušića iz kojeg se da zaključiti kako bi za Dubrovčane najbolje bilo da svi nešto afitavaju.

„Otvorimo raspravu o položaju stranih radnika, koji su sada i naši sugrađani. Otvorimo oči i dušu, pogledajmo kako i gdje žive, pitajmo ih i za njihove obitelji i djecu, njihove životne planove. Ne budimo nojevi, koji guraju glavu u pijesak i samo plješću idejama političkih moćnika, izrečenih bez razmišljanja i prethodnih analiza.” - zaključuje Vlahušić.

dpp

P.S.
Andro Vlahušić u ovom priopćenju nije ni jednom jedinom riječju spomenuo Dubrovnikpass, kao ni „lex Vlahušić”, a nije ništa ni napisao o tome koliko on „donio novca” Dubrovniku. Eto, da se i to dogodi.

Župan Nikola Dobroslavić sa suradnicima primio je jučer dobrovoljne darivatelje krvi s područja Dubrovačko - neretvanske županije povodom Dana darivatelja krvi.

Tom prilikom župan je svim darivateljima čestitao njihov dan.

- Zahvaljujem vam i čestitam na svakom vašem humanom činu, svakom darovanoj dozi koja spašava život. Vi ste uistinu heroji. Hvala vam i na svim akcijama i drago mi je čuti da je sve veći broj i mladih ljudi koji se odlučuju dobrovoljno darivati krv. - kazao je župan.

Prijemu je nazočila i Ravnateljica Crvenog križa Dubrovačko -neretvanske županije Tanja Medak, kao i predstavnici gradskih društava Crvenog križa.

dpp

Cesta za Bosanku, o kojoj se dugo polemiziralo u javnom prostoru, mogla bi se početi uređivati već iduće godine jer gradonačelnik Mato Franković ističe kako su imovinsko – pravni odnosi riješeni.

- Projekt ceste za Bosanku je izrađen i kroz veliki rebalans idući mjesec ćemo u proračunu osigurati sredstva, a riječ je o 600 tisuća eura. - kazao je Franković.

Riješeni su, dodao je i imovinsko – pravni odnosi, zahvaljući nesvakidašnjoj gesti vlasnika zemljišta na koje bi se cesta trebala širiti.

- Moram zahvaliti gospodinu Božidaru Ivanoviću koji je bez naknade Gradu dodijelio dijelove parcele preko kojih je planirano proširenje ceste prema Bosanci. Radi se od oko 470 metara kvadratnih zemljišta i zahvaljujem se gospodinu Ivanoviću u svoje, ali i u ime stanovnika jer ta je cesta jako važna za Bosanku. - istaknuo je gradonačelnik Mato Franković.

Nakon što su imovinsko - pravni odnosi riješeni, uz spreman projekt osigurana sredstva, prepreka za proširenje ceste više ne bi trebalo biti pa se radovi mogu očekivati već iduće godine.

Grad Dubrovnik iduće godine planira, putem Javnog poziva, dodijeliti bespovratna sredstva stanovnicima povijesne jezgre grada za obnovu stolarije. Program potpora stanovnicima povijesne jezgre Dubrovnika za očuvanje i obnovu tradicionalne gradnje (stolarije) za razdoblje 2024. – 2028. godina trenutačno je na javnom savjetovanju na web stranici Grada.

Program je izrađen u skladu sa smjernicama Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a, a njime se nastoji potaknuti stanovnike na ugradnju i korištenje vanjske stolarije izrađene od drva, zbog estetskih i tradicijskih razloga te poboljšanja energetske učinkovitosti.

Ovaj program namijenjen je stalnom stanovništvu, vlasnicima kuća i stanova kojima su troškovi života, a naročito obnove stambenog prostora u povijesnoj jezgri, znatno viši u odnosu na ostale dijelove grada. Stoga će Grad Dubrovnik iz vlastitih izvora sredstava subvencionirati troškove održavanja postojeće te zamjene vanjske stolarije za njihove stambene objekte koji se nalaze u zoni A (potpuna zaštita povijesnih struktura), sukladno Rješenju Ministarstva kulture, Uprave za zaštitu kulturne baštine.

Programom se propisuju mjere i aktivnosti za koje će Grad dodjeljivati potpore kojima će se osigurati provedba utvrđenih ciljeva, korisnici propisanih mjera, kriteriji, uvjeti, način i postupak ostvarivanja potpora, maksimalna visina osiguranih sredstva potpore po korisniku te obveza proračunskog planiranja sredstava namijenjenih provedbi Programa, a koja će se odobravati u vidu bespovratne financijske potpore iz Proračuna Grada.

Prema predloženom Programu Mjera 1. podrazumijeva održavanje postojeće stolarije, gdje bi Grad sufinancirao ukupne troškova sa 70%, ali ne više od 1.000 eura s uključenim PDV-om po kućanstvu, dok ostatak troška od 30% snose sami prijavitelji. Mjera 2. podrazumijeva zamjenu postojeće stolarije gdje Grad planira sufinanciranje ukupnih troškova sa 50%, ali ne više od 2.500 eura s uključenim PDV-om po kućanstvu, dok ostatak troška od 50% snose sami prijavitelji.

Nakon provedenog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, Program će se uputiti na suglasnost Gradskom vijeću, a kako bi se u idućoj godini mogao objaviti Javni poziv stanovnicima povijesne jezgre da se prijave i ostvare pravo na bespovratna novčana sredstva potpore po predmetnim mjerama. Savjetovanje ostaje otvoreno do 23. studenog 2023. i moguće ga je vidjeti OVDJE.

Grad Dubrovnik

Provedba programa "Shema školskog voća" u svih sedam gradskih osnovnih škola nastavlja se i ove godine. Cilj ovog posebnog programa na koji je Grad Dubrovnik aplicirao i u proteklim razdobljima, a koji se provodi na razini Europske unije jest podizanje razine znanja o važnosti zdrave prehrane te uvođenja edukativne aktivnosti u odgojno – obrazovnim institucijama u svrhu poboljšanja prehrambenih navika djece.
 
Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju na podneseni zahtjev Grada Dubrovnika odgovorila je pozitivno te odobrila tražena sredstva. Ukupni iznos prava na potporu za školsku godinu 2023./2024. iznosi 22.449,94 eura/169.149,07 kuna bez PDV-a i odnosi se na 3541 učenika koji pohađaju dubrovačke osnovne škole.

Grad Dubrovnik

Nakon što je gradonačelnik Mato Franković najavio zaustavljanje apartmanizacije stambenih zgrada između njega i vijećnika Đura Capora povela se zanimljiva polemika. Capor je naime kao loš primjer apartmanizacije koja će se i dalje događati naveo izgradnju zgrade kod Karingtonke.

Osim što su u toj zgradi manje više planirani novi apartmani, Caporu je sporan spoj te zgrade s prometnicom, koji je na nepreglednom mjestu. Capor naglašava kako je osim apartmanizacije u Dubrovniku problem loše prostorno planiranje.

- Kako je dobivena prometna suglasnost za poseban izlaz na ulicu Andrije Hebranga? Dosad su se svi koji su htjeli nešto graditi na tom prostoru suočavali s obvezom da moraju izgraditi cestu kojom bi se povezali s onom uskom ulicom kod FINA-e. Zašto ta obveza sad više ne vrijedi za ovog investitora? Kako ste mu izašli u susret? Je li u međuvremenu bio neki sastanak s tim investitorom? - pitao je Capor.

- Čitav jedan niz u toj zgradi su apartmani, a vi nas uvjeravate da nema više mogućnosti apartmana u stambenim zgradama. - upozorio je Capor, kojemu je gradonačelnik odgovorio kakvo je njegovo mišljenje o toj zgradi koja će se uskoro početi graditi. Zgrada kod karingtonke, istaknuo je, ostavština je izmjena GUP-a za mandata Andra Vlahušića.

- Pitajte Vlahušića za tu zgradu. On je mogao prenamijeniti namjenu tog prostora. Dakle, konkretan slučaj je nasljeđe GUP-a Andra Vlahušića. On je to mogao izbrisati. Mogao je, ali nije. Danas mene pitate za nešto za što nisam kriv jer sam ja kriv za svaku novu zgradu koja nikne, a nijednu tu parcelu nisam ja nacrtao. Nisam ih imao priliku ni brisati. Tek ću je imati.- kazao je Franković.

Kad su u pitanju izmjene GUP-a na kojima se radi, Franković je Caporu, ali i ostalim vijećnicima poslao jasnu poruku.

- Brisat ću zajedno sa svima vama i tad ćemo se vidjeti na megdanu. Kad budemo brisali, vidjet ćemo 'ko će imati hrabrosti, a kome će je nedostajati.- naglasio je Franković, podsjetivši Capora kakav bi mastodont niknuo ispod Vile Palme da to nije zaustavio.

- Da nisam bio dovoljno odgovoran imali bismo gradilište ispod Vile Palme, Tko je to tamo bio omogućio, tko je izbacio urbano pravilo urbanističko -arhitektonskog natječaja? Ja nisam, ali sam učino sve da se to tamo ne dogodi jer bi to bila katastrofa za grad i tek bi se tamo stvorili novi apartmani. – rekao je.

Istaknuvši kako podržava svaku novu gradnju koja je stambena u kojoj će živjeti dubrovačke obitelji, Franković je Caporu rekao da ga ne proziva za ono za što nije kriv.

- Za što sam kriv, ubijte me. Pogledajte ono na Pločama, svaki dan kad prođem kažem sam sebi kako nema veće rugobe u gradu od one, ali nisam mogao ništa napraviti. Nemam tu polugu ili pucu kojom sam mogao takvo divljanje u prostoru zaustaviti jer je sve po zakonu. Nisam sretan s onim što će se izgraditi kod Karingtonke i da imam pucu toga ne bi bilo. - kazao je i naglasio:

- Da se radila po novom GUP-u, ta zgrada kod Karingtonke bi bila puno suženija, s većom udaljenošću od rubova čestica. Znam da sam ja kriv za svaku novu gradnju, imao s njom veze ili ne. Znam kako to ljudi komentiraju, ali to je teret dužnosti koju obnašam. Da imam zakonsku mogućnost, da je dobijem, sutra ujutro bi potpisao akt kojim zaustavljam gradnju bilo kakvog objekta od Orsule do Kantafiga jer ovaj grad to više ne može podnijeti, ali zakon nije predvidio takvu mogućnost. Dakle, moje želje su jedno, a realnost je takva da će se još takvih novih zgrada izgraditi sukladno zakonu. Zgrada kod Karingtonke i još neke, koje će sigurno postati vruće teme, izgradit će se suprotno mojoj volji i želji.- istaknuo je Franković, dodavši kako će stvari na terenu promijeniti novi Zakon o turizmu.

- Kad taj zakon stupi na snagu, kad dobijemo ovlasti, tada ćemo osigurati da u tim zgradama žive ljudi, naši sugrađani, da ti stanovi budu dom za obitelji, a ne stanovi za najam. - kazao je Franković.

- Na užem području grada se više nema što graditi jer se sve izgradilo, ali vidjet ćemo se uskoro kad budemo crtali crvene, zelene, žute i druge zone.- naglasio je gradonačelnik Mato Franković, aludirajući na izmjene GUP-a kojima bi se dodatno trebala ograničiti gradnja na dubrovačkom području.

Kad izmjene GUP-a dođu pred Vijeće, Capor mu je odgovorio u kojem slučaju vijećnici Srđevaca neće dignuti ruke.

- Naravno da za GUP kojim se u Orašcu planiraju Vićanove vile, nećemo dignuti ruke, kao što ih nećemo dignuti niti za GUP u kojem će nam poviše glava stajati 20 000 kreveta i apartmana na Srđu. - jasno je istaknuo Capor.

„U tijeku je izrada projektne dokumentacije za uređenje Poljane Ruđera Boškovića, jedinog nedovršenog i neuređenog dijela – trga unutar povijesne jezgre Dubrovnika. Zavod za obnovu Dubrovnika sklopio je ugovor o izradi Idejnog projekta uređenja poljane ukupne površine 1053.15 metara kvadratnih s Atelier Minerva d.o.o., kao najpovoljnijim ponuditeljem nakon provedene nabave.” - objavio je Grad Dubrovnik na svojim stranicama.
 
„Izradi ovog projekta prethodit će izrada varijantnih idejnih rješenja te usvajanje konačnog rješenja od strane svih dionika: Grad Dubrovnik, Konzervatorski odjel, Zavod za obnovu, Dubrovačka biskupija, crkva sv. Ignacija. Projekt će obuhvatiti analizu postojećeg stanja te, kao rezultat analize, prijedlog namjene i korištenja poljane. Vrijednost ugovora je 17.375 eura s uključenim PDV-om, a rok izvršenja je četiri mjeseca. Poljana je ogradom kamenih profiliranih oblika odvojena od baroknih skalina Uz Jezuite. Za konzervatorsko-restauratorska obnovu skalina izrađena je projektna dokumentacija, a u sljedećoj godini planirana je sanacija u njihovom izvornom obliku.” - pišu iz Grada.

dpp

U sklopu programa redovitog i investicijskog održavanja nerazvrstanih cesta i javnih prometnih površina provodi se asfaltiranje Čilipske ulice od spoja s Ulicom Generala Janka Bobetka. 
 
Radovi na sanaciji asfaltnog zastora u Čilipskoj ulici u duljini od 30 metara započeli su u ponedjeljak, a završit će danas. Izvodi ih ugovorni izvođač, tvrtka Atis Dubrovnik d.o.o..
 
Podsjetimo, Grad Dubrovnik u 2023. intenzivirao je radove na obnovi prometnica, a posljednjim izmjenama i dopunama proračuna Grada Dubrovnika povećana su i sredstva za redovito i pojačano održavanje. Sredstva u iznosu od 260 tisuća eura utrošit će se na obnovu prometnica u manjim ulicama na užem gradskom području.

U organizaciji Ravnateljstva civilne zaštite je u srijedu, 25. listopada 2023., na prostoru nekadašnje vojne baze na poluotoku Prevlaka održana vježba „Cavtat 2023“ s ciljem provjere sustava pripravnosti i odgovora Republike Hrvatske za slučaj terorističkog napada koji uključuje i uporabu radioaktivnog materijala.

„Vježbom su prezentirani postojeći kapaciteti odgovora svih sudionika s naglaskom na uporabu novih tehnologija u odgovoru kojima raspolaže Ravnateljstvo civilne zaštite u scenariju koji je obuhvatio višestruke prijetnje, uključujući i prijetnju oružjem kako bi se prikazala sposobnost otkrivanja, identificiranja, ublažavanja i neutralizacije takvih prijetnji.” - kažu iz ravnateljstva civilne zaštite.

Tom prilikom je ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite Damir Trut naglasio kako je, osim predstavljenih sposobnosti i opreme Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite na ovoj vježbi, ponosan na to kako će nabavom daljinski upravljanih sustava za KBRN dekontaminaciju te nadogradnjom postojećih, Ravnateljstvo civilne zaštite imati ukupno šest velikih i tri manja robota, čime će Republika Hrvatska biti jedina europska zemlja koja će imati te sposobnosti, posebice u situacijama gdje čovjek ne može ili ne smije ići.

Cilj vježbe je bio prikaz trenutnih snaga i sposobnosti sudionika sustava pripravnosti i odgovora u RH na teroristički napad koji uključuje i napravu za raspršivanje radioaktivnosti, identifikacija područja koja zahtijevaju poboljšanje, ali i prikaz novih tehnologija u KBRN obrani te kapaciteta za dekontaminaciju ljudi, opreme, vozila i zahvaćenog područja.

Scenarijem je predviđen pokušaj krijumčarenja značajnije količine neokarakteriziranog radioaktivnog materijala od skupine terorista koji stupaju u oružani sukob s graničnom policijom. Operativno komunikacijski centar policije angažira Jedinicu specijalne i interventne policije koja terorističkoj skupini blokira put preko granice. Pripadnici terorističke skupine paljenjem uništavaju jedno vozilo, a s drugim bježe te se potom utvrđuju u čvrstom zidanom objektu. Tijekom eliminacije skupine, detektirano je radioaktivno zračenje, a pronađene su i improvizirane eksplozivne naprave za koje se sumnja da sadrže radioaktivni materijal (sumnja na „prljavu bombu“).

Pristupa se gašenju vatre na zapaljenom vozilu, neutralizaciji prijetnje, provode se radiološka mjerenja na terenu – utvrđivanje kontaminacije terena, ljudi, vozila i opreme, dekontaminacija terena, opreme i snaga angažiranih u odgovoru na teroristički napad, sanacija primarne i sekundarne zone izvanrednog događaja te postupci kontrolnih radioloških mjerenja.

Na vježbi je sudjelovalo više od 100 sudionika, uključujući predstavnike Ravnateljstva civilne zaštite, Ravnateljstva policije, Ministarstva obrane RH, Hrvatske vatrogasne zajednice – Intervencijske vatrogasne postrojbe Dubrovnik, JVP-a Zagreb i Konavle, Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu – Zavoda za hitnu medicinu Dubrovačko-neretvanske županije te  ovlaštenog stručnog tehničkog servisa – Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada.

Vježba je održana u sklopu 11. svjetskog kongresa o kemijskoj, biološkoj, radiološkoj i nuklearnoj - KBRN znanosti i nadzoru posljedica koji traje do 26. listopada 2023., a održava se pod pokroviteljstvom Ministarstva unutarnjih poslova, Ministarstva obrane, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva zdravstva i Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Republike Hrvatske.

dpp