Izvješće o radu aktualnoga gradonačelnika Mata Frankovića za proteklih šest mjeseci na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika u subotu pretvorilo se u raspravu o zabrani apartmana u novim zgradama, koju je najavio gradonačelnik. Dok se većina vijećnika, i oni koji su i sami iznajmljivači, od rasprave o toj temi suzdržavala, bivši gradonačelnik Andro Vlahušić dao je sve od sebe ne bi li uvjerio Frankovića kako apartmane ne smije zabraniti pa mu je Franković odgovorio kako Vlahušić iz cipela koje nosi ne može vidjeti koliko je apartmanizacija loše utjecala na budućnost Dubrovnika. Upozorio je vijećnike kako će oni još u ovom sazivu Gradskog vijeća donositi odluke kojima će se ograničiti daljnja apartmanizacija Dubrovnika.

- Vlahušić progovara iz cipela osobe koja je naslijedila imovinu, nije se borio za prvu nekretninu, nije bio podstanar u svom gradu i on ne zna što je to. To su mu prve cipele, a one druge koje obuče su rentijerske. On je rentijer, iznajmljivač nekretnina! To je dobro i na tome mu čestitam, ako i svakome tko je kvalitetnim ulaganjima doprinjeo razvoju grada, ali sve ima svoje mjesto, vrijeme i ograničenje. - kazao je Franković.

Upozorio je i vijećnike kako će se pred njima još u ovom sazivu Vijeća naći odluke kojima će se limitirati apartmanizacija.

- Dosegli smo plafon. Ako pričamo o održivom turizmu, kvaliteti i odgovornom i turizmu izvrsnosti kojima težimo, moramo mijenjati stvari. Odluke koje ćete donositi u idućoj ili izbornoj 2025. bit će odluke za buduće generacije. Ovaj grad počiva na ljudima, a ne na zgradama. Ljudi koji se bave prodajom nekretnina kažu kako je u zadnjih 10 novih zgrada koje su izgrađene, 80 posto stanova prodano za apartmane. - rekao je Franković, zapitavši vijećnike.

- Hoćemo li dozvoliti sebi da postanemo grad rentijerstva, da nam u predgrađima žive građani, a u centru turisti? - pitao je Franković i otkrio u čemu je razlika između njega i Vlahušića.

- Apsolutno sam za zaštitu svih iznajmljivača, ali za budućnost razvoja grada, ne smijemo dozvoliti da se u zonama stambenog življenja u stambenim zgradama apartmani. Vi ćete odlučivati i to ne može biti populistička odluka. Ja na tome ne mogu dobiti bodove, ali kad vidim problem, nemam pravo od njega bježati. Za razliku od nekih drugih, bojim se da me ne stigne savjest, da sam mogao, a nisam ništa učinio i tu je razlika između mene i Vlahušića. - kazao je Franković.

- Bio sam podstanar, pred sezonu sam izlazio, dolazio i vraćao se. Zaduživao sam se i idućih 20 godina ću vraćati kredit. Hvala Bogu, kupio sam stan kad nije bila takva pomama i preživio „Švicarac” i sve ono što običan čovjek ovoga grada preživljava. Nismo svi naslijedili nekretnine i gledajmo stvari iz cipela onih koji nemaju. - istaknuo je Franković.

- Kažu, „izgubit ćeš izbore”, pa ako je to najgora stvara na ovom svijetu -neka. Znate što kažu za političare - mogu biti populisti, a mogu biti odgovorni političari, koji ne kalkuliraju s brojem glasova nego rade ono što im je dužnost. - kazao je Franković.

Kad su u pitanju apartmani, ponovio je kako je radi kvalitete turizma potrebno izvršiti rekategorizaciju te istaknuo kako je dio medija krivo interpretirao njegovu izjavu da treba ukinuti 30 posto apartmana.

- Rekategorizacija će utvrditi je li u garažama trebaju biti apartmani ili garaže trebaju biti garaže, što izvorno jesu. Kad pričamo o mojim prijedlozima i idejama koje Vijeće tek mora usvojiti, govorimo o zabrani davanja dozvola u stambenim zonama, u novim zgradama koje prilikom ishođenja građevinske dozvole dobiju dozvolu za stanovanje, a onda pođu u županijski ured i dobiju dozvolu za iznajmljivanje. Mi gubimo ljude jer su oni koji imaju novac u prednosti i oni kupuju nekretnine i tako je kapital pobijedio demografiju. - istaknuo je.

- Mladi koji su na početku života, koji imaju urednu plaću - nemaju priliku natjecati se s nekim tko ima novac. Gubimo zone stanovanja i kolega Capor je imao pravo kad je dva puta predlagao fond za nekretnine. Moja je greška što to nisam prihvatio i bio sam u krivu. - rekao je Franković.

Vlahušića i one u Vijeću, koji apartmanizaciju podržavaju jer su i sami rentijeri, a nema ih malo, Franković je upozorio:

- Ovo je grad građana i možemo imati zidine i sve, ali ako nema ljudi, čemu sve to. Pretvaramo se Disneyland, je li to želimo? - pitao je Franković.

Europski parlament u utorak je potvrdio nova pravila za nadzor ribarstva u Europskoj uniji koja predviđaju digitaliziranu prijavu ulova za sva plovila i strože mjere nadzora za veća plovila, uključujući i kontrolu putem kamera.

Europska komisija predložila je 2018. reviziju sustava kontrole ribarstva kako bi se modernizirala i pojednostavnila pravila za praćenje ribolovnih aktivnosti i osigurala usklađenost sa zajedničkom ribarstvenom politikom.

Eurozastupnici su tako nakon pet godina pregovora institucija EU-a o uredbi na ovotjednoj plenarnoj sjednici u Strasbourgu podržali nove propise koji bi trebali pridonijeti boljem upravljanju morskim resursima. Po novim pravilima sva plovila EU-a, bez iznimke, morat će se registrirati i prijaviti svoje ulove na digitaliziran način.

Zapovjednici plovila kraćih od 12 metara moći će ispuniti i podnijeti pojednostavnjenu deklaraciju na kraju ribolovnog dana nakon što sigurno uplove u luku i prije iskrcaja.

Plovila za rekreaciju po prvi će put morati prijaviti ulov putem elektroničkih sustava koje su odredila nacionalna tijela.

Gospodarski subjekti morat će čuvati informacije iz cijelog lanca opskrbe, „od mora do stola“, uključujući od prve prodaje do maloprodaje proizvoda iz ribarstva i akvakulture, navodi Europski parlament u svom priopćenju.

Hrvatski eurozastupnik Predrag Fred Matić (SDP/S&D), potpredsjednik odbora EP-a za ribarstvo, istaknuo je za Hinu kako „ova uredba nije običan regulatorni dokument, nego temelj održivog gospodarenja resursima koji će oblikovati budućnost ribarskog sektora u sljedećim desetljećima”.

- Treba reći da će ovo biti moderna i učinkovita kontrola ribarstva kojom ćemo zaštititi morski okoliš od nekakvih destruktivnih praksi uključujući prekomjerni ribolov, a samim tim, neregulirani i neprijavljeni, ilegalni ribolov. - drži Matić.

- Uredba se odlično naslanja na Uredbu o obnovi prirode koja će se nadam se, biti izglasana u doglednoj budućnosti. - dodaje Matić te očekuje da će „donijeti ravnotežu u kojoj će ribarski sektor i ribari opstati, ali i bioraznolikost i riba za našu budućnost“.

Uredba stupa na snagu 1. siječnja iduće godine no, kako napominje SDP-ov europarlamentarac, u primjeni novih pravila „bit će dosta fleksibilnosti”.

Određena mala plovila mogu biti izuzeta od te obveze do 2030., a sve ribarske flote imat će do četiri godine za prilagodbu tim novim zahtjevima.

Granica tolerancije, razlika između procjene ulovljene ribe i njezine težine u iskrcajnoj luci, bit će 10 posto po vrsti, uz neke iznimke za male količine ulova i za određene vrste.

Nova uredba o kontroli ribarstva dobila je podršku najvećih političkih grupacija centra i Zelenih te je na plenarnoj sjednici u utorak prihvaćena sa 438 glasova za, 146 protiv i 40 suzdržanih.
Zastupnici desnice, ali i krajnje ljevice, u svojim su istupima ustvrdili kako su nova pravila dodatna birokratizacija i ne pojednostavljenje, a posebno su kritizirali odredbu o postavljanju CCTV nadzornih kamera na plovilima.

Pravila predviđaju da će plovila EU-a duljine 18 i više metara, prije svega ona za koja se može pretpostaviti da postoji rizik da ne poštuju nove propise, morati najkasnije četiri godine nakon stupanja na snagu zakonodavstva imati ugrađene sustave daljinskog elektroničkog praćenja, uključujući video nadzor.

Zastupnici desnog kluba Identitet i demokracija ponajviše su kritizirali tu mjeru tvrdeći kako se time narušava i privatnost ribara.

Matić, međutim, te primjedbe odbacuje i napominje kako će takvu obvezu imati samo plovila koja su ranije kršila propise te da će kamere pratiti samo unos ribe na plovilo.

- Uobičajeno je da oni plaše ribare i ribarski sektor. Kamere će biti samo na plovilima većim od osamnaest metara i neće biti Big brother kamere koje će sve što se događa na brodu, nego ono najbitnije: ulazak ribe u plovila i kako je pohranjuju. Dakle, da se vidi što je ulovljeno, a što je na kraju prijavljeno u luci nakon iskcaja i što ostaje na plovilu. Treba istaknuti da će ti podaci biti dostupni samo onim institucijama za nadzor ribolova, a neće se prikupljati nikakvi osobni podaci. - tumači Matić.

SDP-ov eurozastupnik te primjedbe smješta u kontekst skorih europskih izbora te smatra da desnica manipulacijama želi iskoristiti utjecajan ribarski sektor. Ističe kako kritizirane odredbe u Hrvatskoj mogu dotaknuti tek vrlo mali postotak ribarske flote.

Istina je da je teško voditi potpunu evidenciju, posebice malim ribarima, priznaje Matić no dodaje da se „sve to radi za dobrobit ribarstva, cijelog ribarskog sektora a samim tim i ribara, ali i održanja bioraznolikosti“.

- Svaka novost koja se uvodi u startu izaziva odbojnosti i nekakvu rezervu, medutim, kada to zaživi, shvatit će ljudi da tu nema nikakve zle namjere. - zaključuje.

(Hina)

Povodom obilježavanja 79. obljetnice zločina počinjenog nad trinaestoricom mladih konavoskih domobrana 1944. godine danas je na Orsuli održana komemoracija.
 
Zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i pročelnica Službe Gradskog vijeća Nada Medović položili su vijence i zapalili svijeće.
 
Počast su odali i predstavnici Dubrovačko – neretvanske županije, Općine Konavle i predstavnici nekoliko udruga te članovi obitelji pokojnika.

dpp

Stradun službeno proglašen Blagom europske filmske kulture

Stradun je i službeno proglašen dijelom Blaga europske filmske kulture. Tim je povodom u Luži u četvrtak održana prigodna svečanost kojoj su nazočili gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, ravnatelj ustanove u kulturi Kinematografi Dubrovnik Nikša Konsuo te član Europske filmske akademije, ugledni hrvatski filmski producent Boris T. Matić, koji je i službeno u Dubrovnik donio ploču te je ona postavljena u prostoru Luže.

Naime, Hrvatski audiovizualni centar (HAVC) još je u rujnu prošle godine objavio da Europska filmska akademija pokreće novi odjel za baštinu te kako se tom prigodom 22 nova mjesta dodaju na popis "Blaga europske filmske kulture", a među njima je i dubrovački Stradun, čime se na tom popisu našlo ukupno 41 mjesto.

Gradonačelnik Mato Franković u svom se obraćanju zahvalio Akademiji na ovom „velikom i sjajnom priznanju“ dodavši da ono i obvezuje.

– Dubrovnik ne može niti želi biti Hollywood, on želi ostati ono što je uvijek bio, tako jednostavan, tako lijep, prihvatljiv i privlačan svima, ali uvijek samo Dubrovnik. -kazao je i izrazio zadovoljstvo što se u Dubrovniku posljednjih godina intenzivira filmska industrija, jer doprinosi razvijanju novih djelatnosti i zanimanja te pomaže „razbijanju“ slike dubrovačkog gospodarstva kao monokulturnog. Poručio je kako je želja ove gradske uprave dalje razvijati Dubrovnik kao filmski studio na otvorenom, a prisjetio se i kako su strane produkcije posjećivale naš grad čak i u vrijeme pandemije, izdvojivši film „The Unbearable Weight of Massive Talent“ s Nicolasom Cageom u glavnoj ulozi.
 
S Blagom europske filmske kulture, Europska filmska akademija slavi mjesta koja su prepoznata kao simboli europskog filma, mjesta od povijesne vrijednosti koja treba održavati i zaštititi ne samo sada nego i za generacije koje slijede.
 
U svojoj stogodišnjoj filmskoj povijesti, dubrovačke ulice, zidine i palače bile su inspiracija brojnim filmskim umjetnicima. Jedinstvena očuvanost arhitektonskog sklada Dubrovnika, a posebno njegove glavne ulice Straduna omogućuje raznovrsnost filmskog izričaja.

Uručena prva priznanja i nagrade Grada Dubrovnika učenicima i studentima ukupne vrijednosti 14 tisuća eura

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uručio je u četvrtak nagrade i priznanja učenicima osnovnih i srednjih škola s područja Grada Dubrovnika za postignuti uspjeh na državnim natjecanjima, odnosno za osvajanje jednog od prva tri mjesta.
 
Nagrade i priznanja za samostalne i skupne uspjehe na državnim natjecanjima i smotrama primilo je 103 učenika i 24 mentora, a ukupni nagradni fond koji će se isplatiti na osobne račune, odnosno račune škola iznosi 14.150 eura.
 
Gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitke svima nagrađenima naglasivši da su priznanja i nagrade zaslužili učenjem, radom i iznimnim zalaganjem. –„Vaš uspjeh učvršćuje naše uvjerenje da dubrovačka izvrsnost ima budućnost baš kao što je imala prošlost, toliko impresivnu da je i danas izučavamo, učimo od nje i divimo se postignućima naših predaka. Jer znanje je nešto što vam nitko nikada neće moći oduzeti i svakako nešto što će vas sutra činiti jedinstvenima i biti vaša najveća valuta za profesionalni, društveni i osobni razvoj“, rekao je gradonačelnik. Izrazio je nadu da će ove nagrade koje Grad Dubrovnik uručuje prvi put poslužiti kao poticaj i drugim učenicama i učenicima da se rad i trud isplate.

 
Dodjeli nagrada nazočili su zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić, Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić sa suradnicima i pročelnica Upravnog odjela odjel za gospodarenje imovinom, opće i pravne poslove Marijeta Hladilo. Glazbenim izvedbama događaj su uveličali učenice i učenici Umjetničke škole Luke Sorkočevića.
 
Podsjetimo, Pravilnik o nagrađivanju učenika i studenata Grada Dubrovnika donesen je u srpnju ove godine, a pratilo ga je provođenje prvog javnog poziva u trajanju od mjeseca dana. Pravilnikom je predviđeno nagrađivanje učenika i njihovih mentora, a uključuje isplatu novčanih nagrada i dodjelu priznanja. Pisano priznanje dodjeljuje se svakom učeniku bez obzira je li na državnom natjecanju nastupio kao pojedinac ili član grupe.
 
Novčana nagrada za pojedinačni rezultat isplaćuje se na osobne račune učenicima i njihovim mentorima ostvaren na državnom natjecanju ili smotri kao i studentima, dobitnicima rektorove nagrade. Studentima, dobitnicima rektorove nagrade, pripada novčana nagrada u iznosu od 300 eura. Visina novčane nagrade koja se isplaćuje na osobne račune učenicima i njihovim mentorima iznosi 300 eura za prvo, 200 eura za drugo, odnosno 100 eura za treće mjesto, a ukoliko učenik ima više mentora onda se nagrada mentorima dijeli na jednake dijelove.

Novčana nagrada za skupni rezultat ostvaren na državnom natjecanju, za postignute rezultate na natjecanjima koje organizira Hrvatski školski sportski savez kao i za postignute rezultate na državnim smotrama na kojima se postignuća učenika ne rangiraju isplatit će se na račun škole; 450 eura za prvo mjesto, a 350 odnosno 250 eura za drugo i treće mjesto, a škola će u dogovoru s učenicima i mentorima koji su ostvarili pravo na novčanu nagradu odlučiti na koji način će utrošiti dodijeljena joj sredstva.

Gradu odobreno 253.912,68 eura bespovratnih sredstava za sufinanciranje projekta pomoćnici u nastavi, satnica u Dubrovniku među najvišim u državi

Nastavak projekta Pomoćnici u nastavi u osnovnim školama Grada Dubrovnika sufinancirat će se bespovratnim sredstvima u iznosu 253.912,68 eura (1.913.105,09 kuna), a temeljem odluke Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske u okviru poziva Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama – faza VI.

Sufinanciranje bespovratnim sredstvima, uz vlastita sredstva, značajno je jer je doprinijelo da se višestrukim povećanjem satnice angažiranim pomoćnicima Grad Dubrovnik nađe u samom državnom vrhu po iznosu cijene satnice za pomoćnike u nastavi. Podsjetimo, iznos satnice povećan je u rujnu ove godine kada je satnica za pomoćnike u predškolskim i osnovnoškolskim ustanovama na području Grada Dubrovnika povećana na 7,70 eura bruto. Prethodno je u listopadu 2022. Grad Dubrovnik, među prvim hrvatskim gradovima, donio odluku o povećanju satnice. Neto satnica za rad pomoćnika u nastavi tada je povećana je s 25 na 35 kuna  (4,65 eura), odnosno na 45 kuna (5,97 eura) bruto.
 
Program osiguranja pomoćnika djeci s teškoćama u razvoju provodi se kontinuirano u vrtićima i svim osnovnim školama Grada Dubrovnika, a iz godine u godinu prati ga rast broja angažiranih pomoćnika. U ovoj pedagoškoj godini u dubrovačkim osnovnim školama trenutno je angažirano 70 pomoćnika, a u vrtićima 41 pomoćnik, ukupno 111 pomoćnika rade s djecom s teškoćama u razvoju.
 
Rad pomoćnika u vrtićima u potpunosti se financira iz proračuna Grada Dubrovnika, a rad pomoćnika u osnovnim školama djelomično se financira iz Europskog socijalnog fonda (za školsku godinu 2023./2024. iz Europskog socijalnog fonda osigurano je 300 tisuća eura) dok ostatak sredstava osigurava Proračun Grada Dubrovnika.

Grad Dubrovnik primljen u Europsku federaciju puteva sv. Jakova

Predsjednik Europske federacije puteva sv. Jakova Ildefonso de la Campa Montenegro uputio je pismo gradonačelniku Matu Frankoviću kojim ga izvještava o primanju Grada Dubrovnika u punopravno članstvo na skupštini Federacije održanoj u Poljskoj.
 
Tako je projekt Camino Dubrovnik-Međugorje primljen  u europsku mrežu puteva sv. Jakova, a  koji završavaju u od Dubrovnika 3257 kilometara udaljenome španjolskom gradu  Santiago de Composteli.

 
Glavna skupština Europske federacije Camino ruta (European Federation of Saint James Way), održana je u poljskom gradu Torunu. Projekt 147 kilometara duge pješačko turističko - hodočasničke staze „Camino Dubrovnik – Međugorje“, koja će povezivati benediktinski samostan sv. Jakova u Dubrovniku i crkvu sv. Jakova u Međugorju, na skupštini Federacije prezentirala je zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovnika Jelka Tepšić.
 
Camino Dubrovnik - Međugorje projekt je koji se realizira u suradnji Grada Dubrovnika i Bratovštine sv. Jakova, službenog hrvatskog predstavnika u središnjoj i najstarijoj Camino instituciji - Nadbratovštini sv. Jakova u Španjolskoj. Dubrovački Camino sadrži šest etapa, a sporazum o suradnji na ovom projektu Grad Dubrovnik potpisao je s općinama Dubrovačko primorje, Ravno, Neum, Čitluk te gradom Čapljina. Namijenjen je hodočasnicima i ostalim zainteresiranim putnicima i turistima. Staza najvećim dijelom prolazi starim putevima koje je stanovništvo ovog područja koristilo kroz povijest, a obiluje brojnim vrijednim prirodnim i baštinskim lokalitetima.
 
Camino Dubrovnik-Međugorje je samo dan ranije predstavljen i na tematskoj konferenciji u  Europskom parlamentu u Bruxellesu, a na kojoj je bio koordinator projekta u ime Grada Dubrovnika Goran Cvjetinović. Na konferenciji, koju je organizirala hrvatska zastupnica u EP Željana Zovko, prezentirana je hrvatska Camino baština, primjeri dobre prakse te dosadašnja postignuća projekta Camino Hrvatska. Camino Hrvatska sa svojih do sada otvorenih šest etapa, dio je europske mreže puteva sv. Jakova. pod zaštitom UNESCO-a i Vijeća Europe. Svi putevi za cilj imaju Santiago de Compostelu i njima godišnje po Europi ide preko 1,5 milijuna ljudi. Inače, hodočašće do Santiago de Compostele s današnjih hrvatskih područja počinje još 1203. godine.
 
Dubrovački Camino trebao bi biti otvoren za posjetitelje u svibnju 2024.godine.

Ponovno potvrđena ispravnost postupanja Grada Dubrovnika i Libertasa u prijevozu putnika s kruzera

Visoki upravni sud Republike Hrvatske odbio je tužbu udruge Ragusa Bus podnesenu protiv Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja zbog rješenja navedene agencije kojim je ranije procijenila da ne postoje uvjeti za pokretanje postupka po službenoj dužnosti protiv društva Libertas Dubrovnik radi obavljanja djelatnosti povremenog prijevoza putnika s brodova na kružnim putovanjima.
 
Naime, Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja u studenom 2022. godine odbacila je zahtjev udruge Ragusa Bus koja je zatražila pokretanje postupka utvrđivanja sprječavanja, ograničavanja ili narušavanja tržišnog natjecanja protiv društva Libertas Dubrovnik d.o.o.. Na temelju uvida u odredbe zakona i propisa koji utvrđuju predmetnu materiju te nakon očitovanja društava Libertas, Sanitat i Grada Dubrovnika, Agencija je odlučila da ne postoje uvjeti za pokretanje postupka. O svemu je ishođeno i mišljenje Ministarstva prometa.
 
Udruga Ragusa Bus je potom podnijela tužbeni zahtjev za poništenje takvog rješenja Agencije Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske koje je 27. rujna 2023. presudilo u korist Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja potvrđujući ispravnost postupanja Grada Dubrovnika i društava u njegovom većinskom vlasništvu.
 
Ulazak Libertasa na tržište tzv. shuttle prijevoz putnika s kruzera, pokazala su dosadašnja iskustva, značajno doprinosi smanjenju gužvi i povećanju funkcionalnosti prometa u kontaktnoj zoni povijesne jezgre i na Pilama, a agencije su vrlo zadovoljne kvalitetom usluge koju pruža dubrovački prijevoznik.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Prometna policija u Dubrovniku tijekom kontrole prometa kod dva vozača je sinoć pronašla drogu.

U prvom su slučaju policijski službenici Postaje prometne policije Dubrovnik noćas oko 1 sat u Ulici Andrije Hebranga u Dubrovniku zaustavili osobno vozilo dubrovačkih registarskih oznaka kojim je upravljao 34-godišnjak. Vozač se odbio testirati na prisutnost droge u organizmu, a kod njega je pronađena manja količina marihuane.

U drugom su slučaju, oko 3 sata, isti policijski službenici na Obali Stjepana Radića zaustavili 37-godišnjaka kod kojeg je pronađena manja količina amfetamina.

„Sva pronađena droga je uz potvrdu oduzeta, a oba vozača prekršajno prijavljena po Zakonu o suzbijanju zlouporabe droga. Osim toga, vozač koji se odbio testirati na prisutnost droga u organizmu prekršajno je sankcioniran i po Zakonu o sigurnosti prometa na cestama.” - navode iz PU dubrovačko – neretvanske.

Od početka ove godine policijski službenici Postaje prometne policije Dubrovnik su kod 53 vozača pronašli različite vrste droga (marihuana, MDMA, heroin, kokain i amfetamin). U najvećem broju slučajeva se radilo o manjim količinama droge koja je uz potvrdu oduzeta, a vozači prekršajno prijavljeni.

U istom razdoblju, odnosno od početka ove godine do danas 54 vozača odbila su se testirati na prisutnost droge u organizmu, a kod 35 osoba je test na prisutnost droge u organizmu bio pozitivan.

Predviđena kazna za osobe koje se odbiju podvrgnuti testu na prisutnost droga u organizmu je kazna zatvora ili novčana kazna u iznosu od 1320 do 2650 eura.

dpp

Nakon završenog Programa srednjoškolskog obrazovanja za 38 policijskih službenica i službenika 18. naraštaja polaznika raspoređeno je na rad u Policijsku upravu dubrovačko -neretvansku, izvijestili su iz policije navodeći kako je program uspješno završilo 466 polaznika, odnosno 317 policijskih službenika i 149 policijskih službenica, čime je zadržan trend od više od 30 posto udjela žena u generaciji.

Polaznici 18. generacije Programa srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac/ka dolaze iz svih krajeva Hrvatske, a riječ je o jednoj od najuspješnijih generacija – čak 32 polaznika završilo je program s prosjekom 5,0.

"Tijekom jednogodišnjeg programa polaznici su stekli fizičke vještine i potrebna znanja za časno i dostojno obavljanje policijskog zanimanja. Policijska uprava dubrovačko-neretvanske dobila je 38 policijskih službenika/ca koji su raspoređeni u PP Dubrovnik, PPoP Dubrovnik, PAP Ćilipi, PGP Gruda, PP Ston, PP Metković i PGP Metković." - navodi PU dubrovačko neretvanska.

dpp

Nakon što je sredinom kolovoza ove godine prijavljena krađa skupocjene narukvice iz jedne zlatarne u povijesnoj jezgri u Dubrovniku, policijski službenici proveli su istraživanjem kojim je utvrđeno kako su krađu počinile dvije državljanke Rumunjske.

Radi se o 44-godišnjakinji i 47-godišnjakinji koje su u večernjim satima 10. kolovoza ušle u zlatarnu i iskoristile nepažnju zaposlenice, došle do prodajnog pulta i otvorile ladicu s izloženim zlatnim nakitom odakle su otuđile staru antiknu narukvicu ukrašenu rubinima i safirima čije se vrijednost procjenjuje na oko devet tisuća eura.

Zbog sumnje da su počinile kazneno djelo krađe policija je protiv dvije rumunjske državljanke podnijela kaznenu prijavu nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku, a budući su nakon počinjenog kaznenog djela napustile područje Republike Hrvatske za njima je raspisana potraga.

dpp

Zajedno s ostalim oporbenim vijećnicima, napustili smo 16. sjednicu Skupštine Dubrovačko - neretvanske županije u trenutku kad je predsjednica zaključila raspravu kod 5. točke Dnevnog reda – Prijedloga poslovnika Skupštine. Vladajuća većina usvojila je Prijedlog koji je jedan od najrestriktivnijih poslovnika u Hrvatskoj, kada je riječ o pravima vijećnika. Vrijeme trajanja rasprava, broj rasprava po vijećniku, broj i vrijeme trajanja vijećničkih pitanja drastično su smanjeni. Poslovnik je izrađen po mjeri župana kako bi se na minimum smanjila mogućnost postavljanja njemu neugodnih pitanja i u potpunosti umanjila mogućnost rasprave o aktima koje župan predlaže Skupštini. - kažu danas u priopćenju iz Mosta Dubrovačko – neretvanske županije.

„Sam postupak formiranja prijedloga bio je potpuno nedemokratski i neuljudan. Tijekom rasprave utvrđeno je da je Prijedlog Poslovnika izrađen suprotno Statutu i do danas važećem Poslovniku. Izrađivač i podnositelj Prijedloga je Skupštinski odbor za Statut i Poslovnik, čija je članica i oporbena vijećnica. Ni u jednom trenutku pripreme Prijedloga vijećnica nije bila upoznata sa sadržajem Prijedloga, što implicira da je Prijedlog konstruiran i pisan u Uredu župana i da je stvarni predlagatelj toga akta upravo župan.” - navode.

„Putem amandmana koje je izradio i predstavio Ivica Dajak, pokušali smo olabaviti pojedine restrikcije te popraviti određene tehničke nedostatke i nedorečenosti. Vladajući su odbili sve amandmane, čak i ondje gdje su se stručni djelatnici Ureda župana složili da bi određene odredbe mogle stvoriti nedorečenost.

Tijekom rasprave bila je uočljiva nelagoda predsjednice Skupštine, što implicira da ni koalicijski partner (DDS) nije zadovoljan Prijedlogom i cijelim procesom izrade i donošenja toga akta, ali im to nije bio dovoljan razlog za razvrgnuće koalicije i napuštanje vlasti.” - kažu iz Mosta.
„U raspravi smo mogli čuti i opservacije HDZ-ovih vijećnika da im 51 % vlasti daje odriješene ruke da čine što im volja te da onih 75 % stanovnika županije koji nisu izašli na izbore ili koji nisu njima dali glas nema pravo postavljati pitanja županu ili propitivati i raspravljati o radu županijske Uprave. Sumrak demokracije. Na sreću, ostaje nam dovoljno dopuštenih demokratskih alata u borbi za transparentniji, objektivniji, ažurniji, svrhovitiji i učinkovitiji rad Skupštine i županijske Uprave na čelu sa županom.” - zaključuju iz županijskog Mosta.

U večernjim satima u nedjelju, 15. listopada, policijski službenici Policijske postaje Ston su, obavljajući nadzor državne granice, u blizini granične crte zatekli tri muške osobe. Budući se u konkretnom slučaju posumnjalo u nezakoniti prelazak državne granice, policija je svu trojicu muškaraca uhitila i dovela u prostorije policije na kriminalističko istraživanje. - izvijestila je Policijska uprava dubrovačko - neretvanska.

"Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno kako su 46-godišnji državljanin RH i 27-godišnji državljanin BiH, prema prethodnom dogovoru i iz koristoljublja za unaprijed dogovoreni novčani iznos, šumskom stazom uveli stranog državljanina iz pravca BiH, iako su znali da se radi o stranom državljaninu koji ne ispunjava uvjete za ulazak i boravak na području RH. Nakon što su ušli u RH, namjeravali su ga predati trećoj osobi koja ga je trebala prebaciti u zapadnoeuropske zemlje." - navodi policija.

"Zbog sumnje da su počinili kazneno djelo protuzakonitog ulaženja, kretanja i boravka u Republici Hrvatskoj državljanin RH i državljanin BiH su uz kaznene prijave predani pritvorskom nadzorniku ove Policijske uprave, dok se prema stranom državljaninu postupilo sukladno Zakonu o strancima." - kaže se u priopćenju PU dubrovačko - neretvanske.

dpp

Radovi na rekonstrukciji Luke Ubli na otoku Lastovu bit će gotovo do kraja iduće godine. Proširenje Luke, kazao je župan Nikola Dobroslavić, za taj naš pučinski otok iznimno je važno.

- Rekonstrukcija i proširenje Luke Ubli na Lastovu je jako važan projekt jer će se taj naš otok, kad dobije nove trake pristana za trajekt i katamarane još bolje povezati. Bit će moguće organizirati i bolji plovidbeni red katamarana kojim smo po prvi put povezali Lastovo i Dubrovnik. Pristajanje u Ublima bit će puno bolje organizirano nego što je to sad. Dakle, taj projekt vrijedan osam milijuna eura u punom je jeku. - rekao je Dobroslavić, naglasivši značaj ulaganja u luke diljem Županije.

- Uz Luku Polačište, Cavtat, gdje se izvode radovi, završen je Trpanj i Donje Čelo na Koločepu. Pomorsko - putnički terminal u Veloj Luci je pred dobivanjem uporabne dozvole i svi ti projekti ulaganja u luke iznimno su važni za bolje povezivanje Županije. - rekao je župan Nikola Dobroslavić.

nm

Andro Vlahušić kao jedan od najvećih zagovaratelja apartmanizacije danas je (ponovo) u priopćenju govorio o tome kako treba poticati njihovo otvaranje. Napada gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića koji je jedini zasad među čelnicima gradova odlučio reći kako je apartmanizacije - dosta i previše.

„Višekratno izrečene najave Mata Frankovića o smanjenju broja postelja u privatnom smještaju za jednu trećinu i potpunom ukidanju privatnoga smještaja u stambenim zonama, izrečene napamet, nisu utemeljene na nijednoj ekonomskoj i demografskoj analizi.” - tvrdi danas nezavisni gradski vijećnik i bivši gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić pa navodi brojke:

„Prema popisu stanovništva iz 2021. godine Dubrovnik ima 22 469 stanova , te 41 562 stanovnika. U tri službena popisa stanovništva na području grada Dubrovnika , od2001. do 2021. godine, broj stambenih jedinica porastao je za 5480. Istodobno u tih 20 godina imamo 2208 stanovnika manje. Ukupni smještajni kapacitet grada Dubrovnika iznosi najmanje sto tisuća kreveta, za četrdeset jednu tisuću stanovnika. Plus dvanaest tisuća ležajeva u hotelima, te par tisuća u kampovima.”

„U gradu Dubrovniku tri i po tisuće dubrovačkih obitelji iznajmljuje šesnaest tisuća postelja, isti broj kao 2016. godine. Kada zbrojimo stanovnike Dubrovnika koji uključuju podstanare, privatni smještaj i strane radnike dođemo do ukupnoga kapaciteta od šezdeset tisuća kreveta. Danas u Dubrovniku postoji više tisuća stanova koji su prazni, s najmanje dvadeset tisuća kreveta, koji ne služe za stanovanje, niti za smještaj turista.” - kaže Vlahušić.

„Zahvaljujući privatnome smještaju obnovljena je većina stanova u povijesnoj jezgri grada, gdje su privatni vlasnici u zadnjih dvadeset godina uložili više u obnovu spomeničke baštine nego Grad, DPDS i država zajedno. Obnovljeni su stanovi u prigradskim naseljima, kuće na selima i otocima. Građani Dubrovnika ne vjeruju u tajkunske dionice, kamate na štednju u bankama, kriptovalute i investicijsko zlato. Zarađeni novac ulažu u nekretnine u svome gradu, stvaraju novu vrijednost za sebe, djecu i unuke. Ne zapošljavaju strane radnike, niti potiču brojnu imigraciju. Ne iznose novac u porezne oaze, plaćaju poreze, prireze, doprinose i naknade gradu i državi.” - piše Andro Vlahušić.

„Privatni smještaj u Dubrovniku nije uzrok dramatične porasti cijena nekretnina koje su se dogodile u protekle četiri godine cijeloj Hrvatskoj. Svjedočimo ekonomskome paradoksu, turizma skoro da i nije bilo zbog korona epidemije, a cijene nekretnina otišle u nebo.” - mišljenje je Andra Vlahušića.

„Umjesto zabrana privatnoga smještaja, isti treba dalje razvijati. Povećavati ukupnu kvalitetu smještaja, te omogućiti iznajmljivanje siromašnim sugrađanima koji izdaju sobu u svome stanu ili prizemlju. Dubrovnik treba omogućiti građanima Hrvatske i mladim ljudima iz cijeloga svijeta da dođu kao turisti , te pronađu smještaj po primjerenoj cijeni. Zastupati samo interese vlasnika luksuznih hotela štetno je i nepravično.” - kaže Vlahušić.

Dalje navodi:

„Barcelona odnedavno naplaćuje boravišnu taksu u privatnom smještaju 7.40 eura po noćenju i gostu, koji zauzvrat ne dobiju novu vrijednost. Privatni smještaj u Dubrovniku ove godine ostvario je milijun i četiristo tisuća noćenja. Na 1.4 milijuna noćenja u privatnom smještaju Barcelona će ostvarivati deset milijuna eura godišnjega prihoda.

Kada bi se cijela Hrvatska ugledala na Barcelonu, izmjenama zakona i turisti koji spavaju u privatnim sobama i apartmanima plaćali bi boravišnu pristojbu, čiji bi manji dio bio namijenjen razvoju turističke destinacije, a veći dio namijenjen gradovima i općinama za priuštivo stanovanje osobama koje nemaju vlastiti stan ili za subvencije kredita obiteljima slabijih imovinskih prihoda. Subvencije podstanarstva, oslobađanje komunalnih doprinosa, dodjela zemljišta, sudjelovanje u programima POSa i APNa, jeftino stanovanje u gradskim stanovima, neke su od mjera koje već postoje u Dubrovniku koje treba financijski pojačati i proširiti bazu korisnika.

Grad Dubrovnik ima 200 stanova u svome vlasništvu, 230 obitelji prima subvenciju podstanarstva uvedenu 2011. godine, riješena je problematika stanova za invalide Domovinskoga rata. Za dosadašnje mjere priuštivoga stanovanja iz gradskoga proračuna izdvaja se oko jedan i pol milijuna eura.

U projektu Živi grad još 2015,. godine predložio sam izdvajanje dijela prihoda od ulaznica za zidine i Dubrovnik card, za kupovinu i uređenje stanova u povijesnoj jezgri. Uz dodatak prihoda od privatnoga smještaja godišnje bi trebalo osigurati ukupno četiri milijuna eura ili trideset milijuna kuna za projekte stanovanja građana Dubrovnika u povijesnoj jezgri i ostalim dijelovima grada.

Dubrovnik danas potiče priuštivo stanovanje za petsto obitelji. Uz dodatnih dvadeset milijuna kuna, broj subvencioniranih obitelji porastao bi na tisuću petsto obitelji, sa pet tisuća članova, građana Dubrovnika. Dvanaest posto ukupne populacije, primalo bi visoke gradske subvencije isključivo od turista koji borave u Dubrovniku.

To je put koji donose pametni gradovi, put koji sam započeo pred četrnaest godina. Turistima ponuditi kvalitetne vrijednosti kroz Dubrovnikcard, zabavu, filmsku industriju, noćni život koje oni plaćaju direktno u proračun grada. Zadovoljni turisti plaćaju sve socijalne programe mladih, potrebitih i siromašnih stanovnika Dubrovnika.” - napisao je Andro Vlahušić.

dm

U svezi aktualne teme o neustavnosti Zakona o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor smatramo da se neustavni zakon, po logici stvari, ne može i ne smije mijenjati, kako je to očito naumila Vlada RH. Po mišljenju našeg stručnog tima se propust s objavom i stupanjem na snagu tog zakona može ustavno ispravno riješiti samo na način da prethodno Ustavni sud RH donese svoju odluku o ukidanju tog zakona, pošto ga Vlada RH nema ustavnu ovlast ukidati zbog njegove nesuglasnosti s Ustavom RH, odnosno neustavnosti, već jedino ima ustavnu ovlast donijeti Zakon o prestanku važenja tog Zakona, čime se ne rješava pitanje njegove formalne i sadržajne neustavnosti. - tako pišu u današnjem priopćenju iz Gradskog koordinacijskog tima Mosta Dubrovnik.

„Tek nakon donošenja i stupanja na pravnu snagu takve odluke Ustavnog suda RH Vlada RH bi mogla i trebala predložiti, a Hrvatski sabor donijeti novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor. Međutim, takav novi zakon bi bio u neskladu s mišljenjem i smjernicama Europske komisije za demokraciju putem zakona (tzv. Venecijanska komisija) iz Kodeksa dobrog vladanja u izbornim pitanjima usvojenim u listopadu 2002.g. kojima se preporučuje da se osnovni elementi izbornog zakona, a posebno sam izborni sustav, sastav izbornih povjerenstava i određivanje granica izbornih jedinica mogu promijeniti najkasnije godinu dana prije izbora ili se moraju odrediti ustavom ili zakonom više razine od običnog zakona.” - navode mostovci.

„Ovo znači da bi novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor ako će se poštivati smjernice Venecijanske komisije trebao donijeti Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika.

Parlamentarna skupština Vijeća Europe usvojila je Kodeks dobrog upravljanja u izbornim pitanjima na svom prvom zasjedanju 2003. godine.” - navode iz Gradskog koordinacijskog tima Mosta Dubrovnik i zaključuju:

„Zaključno, da bi se idući parlamentarni izbori u RH mogli smatrati demokratskim nužno je donijeti novi Zakon o izbornim jedinicama za izbor zastupnika u Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom glasova svih zastupnika, u protivnom neće se moći izbjeći dojam da su izmjene granica izbornih jedinica diktirane neposrednim stranačkim interesima vladajuće stranke, odnosno vladajuće koalicije, i da su rezultat njihove namjere manipuliranja sa rezultatima izbora.”

dpp