„Dubrovnik nikad nije trpio tutore kao ni njihove produžene ruke”, tim se riječima gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković osvrnuo na jučerašnju konferenciju za novinare koju je u Dubrovniku održao gradonačelnik Splita Ivica Puljak zajedno s budućom kandidatkinjom Centra za gradonačelnicu Dubrovnika Viktorijom Knežević.

Puljak je naime jučer u Dubrovnku poželio držati nekakve lekcije o turizmu što je, s razlogom, iziritiralo gradonačelnika Frankovića.

„Kroz svoju povijest naš grad je oduvijek znao kako. Griješili smo, učili iz svojih grešaka, ispravljali, a danas smo uzor drugima. I za to smo primili brojna priznanja, a međunarodne organizacije od UNESCOa, UNWTOa preko OWHCa do brojnih medija CNN, BBC, SKY News priznaju napredak Dubrovnika u održivom turizmu.” - ističe Franković i onda kaže:

„I onda u Grad dođe Ivica Puljak koji je prepisao našu odluku o komunalnom redu, ali je ni danas ne zna provoditi i daje nam lekcije o turizmu. Kao da ja Luku Modrića učim nogometu. Mi ćemo kao i do sada rado podijeliti svoje znanje i iskustvo, a dragi Ivica ti i tvoji suradnici nastavite učite od boljih kako bi i vi sutra bili bolji.” - zaključio je Franković.

dm

Iako su još prošle godine u prosincu vijećnici u Županijskoj skupštini jednoglasno podržali prijedlog da se u dubrovačkoj Općoj bolnici otvori ljekarna, to se još uvijek nije dogodilo pa je župan Nkola Dobroslavić odgovorio na pitanje gdje je zapelo s otvaranjem ljekarne, a koje mu je postavila vijećnica Fani Favro Bukvić (SDP).

- Otvaranje ljekarne u bolnici bila je inicijativa Ljekarni Dubrovnik koju smo podržali i mi i bolnica i to je dobar projekt, posebno za naše sugrađane. Pokrenuta je procedura dobivanja suglasnosti da bi se otvorila ljekarna. Taj je predmet još u Ministarstvu zdravstva. - kazao je župan Dobroslavić i dodao kako ipak svi ne gledaju blagonaklono da se u bolnici otvori ljekarna.

- Bilo je određenih rezervi od Ljekarničke komore i nekih sindikata koji su imali prigovor na takvo rješenje. Ne znam zašto nekome smeta da se u bolnici otvori ljekarna. Razgovarali smo i s ministrom zdravstva o tom problemu da se konačno razmotri predmet jer smatramo da je otvaranje Ljekarne u bolnici apsolutno korisno i dobro za naše sugrađane i riješilo bi se i pitanje dežurstava nekih ljekarni koja su za dio sugrađana upitna radi dostupnosti ljekarna u određenim danima. U svakom slučaju mi taj projekt podržavamo i čekamo Ministarstvo zdravstva za konačan odgovor. - rekao je župan Nikola Dobroslavić.

nm

Kao vijećnici Gradskoga kotara Ploče iza Grada izabrani s liste #Dajmo ruke želimo s našim biračima podijeliti nekoliko stvari o načinu rada trenutne većine u Vijeću našega kotara.

Pa krenimo redom:

Izbor predstavnika našega kotara u Plan upravljanja

Jedna od prvih odluka Vijeća GK Ploče iza Grada bila je izbor predstavnika našeg Kotara u Izvršni odbor Plana upravljanja. Naime, predviđeno je da u upravno tijelo Plana upravljanja povijesnom jezgrom Dubrovnika uđe i po jedan predstavnik kotara Grad, Ploče i Pile. Na sjednici Vijeća razgovarali smo o toj temi i predložili povjesničara umjetnosti Ivana Viđena koji je godinama pratio tu temu te ima najviše iskustva i znanja za obavljanje te dužnosti. Svi vijećnici (uključujući i predsjednika kotara Đanija Banovca) složili su se da je Ivan Viđen od trenutnih vijećnika najprikladniji predstavnik našega kotara u tom tijelu.

Međutim, na samoj sjednici kotarskoga vijeća, koja je za tu prigodu održana u DURA-i i na kojoj se trebalo formalno potvrditi ono što smo na prethodnoj sjednici kotarskoga vijeća zajedno dogovorili konsenzusom, umjesto politike dogodilo se politikanstvo. Predsjednik kotarskoga vijeća Đani Banovac predložio je, te zahvaljujući rukama vijećnika HDZ-a, na tu dužnost izabrao - samoga sebe. Naravno potpuno legalno, jer predstavnici HDZ-a imaju većinu u kotarskome vijeću, ali potpuno u suprotnosti s onim što smo samo nekoliko dana ranije na sjednici kotara konsenzusom dogovorili.

Prijedlozi liste #Dajmo ruke:

- Prostor kotara u javnoj funkciji

Već na drugoj sjednici vijeća kotara PIG predložili smo da se prostor kotara (koji je na izvrsnoj lokaciji, iznad Lazareta) otvori građanima i zaista dobije javnu namjeru. Gospar Vlaho Zlošilo bio je, naprimjer, voljan jednom tjedno u prostoru kotara održavati besplatne igraonice šaha. Razgovarali smo i s osobom koja bi za starije ljude održavala radionice joge. Također smo dogovorili donaciju kojom bi se prostor kotara mogao urediti s malom knjižnicom, društvenim igrama, itd. Prijedlog je bio prihvaćen od svih članova vijeća kotara te je predsjednik kotara bio zadužen da Gradu Dubrovniku pošalje službeni dopis za korištenje prostora kotara u navedene svrhe. Na posljednjoj sjednici saznali smo da predsjednik kotara Đani Banovac nije uputio nikakav službeni mail ili bilo kakav dokument u ime kotara vezan za tu ideju, ali da je u gradskoj upravi o tome usmeno razgovarao i dobio negativan odgovor. Namjerava li Grad Dubrovnik iseliti prostor kotara s navedene lokacije, kako nam je predsjednik kotara na sastanku neslužbeno i „između redaka“ dao naslutiti ili se radi o nečemu trećem - zaista nije bitno.

- Zborovi građana

Na sjednici kotara još prošle godine predložili smo i sazivanje dva zbora građana na teme koje su nam građani u tom trenutku predlagali. Jedna od tema bila je stručna pomoć građanima za prijavu na natječaj za energetsku obnovu stambenih zgrada. Druga je bila (ne)mogućnost za subvencioniranje solarnih panela na stambenim i privatnim zgradama u našem kotaru. Predsjednik kotara na sjednici kotarskoga vijeća s oduševljenjem je prihvatio ove ideje te preuzeo na sebe obavezu da s gradskim službama zaduženima za te teme (npr. UO za urbanizam, Domouprava d.o.o…) pošalje službeni dopis o namjeri održavanja zborova građana. Željeli smo da na tim skupovima građani od stručnih službi grada dobiju odgovore na pitanja mogu li i na koji način sudjelovati u tim projektima. Kotar je trebao samo organizirati i pozvati zainteresirane građane. Na prošloj sjednici Vijeća saznali smo da predsjednik kotara Đani Banovac ili naš kotarski tajnik nije uputio nikakav službeni mail ili bilo kakav dokument u ime kotara vezan za te ideje.

- Javna garaža ispod naselja Zlatni potok

Nema nikakve dvojbe da je problem parkirnih mjesta važno pitanje u čitavome gradu, napose u našemu Gradskom kotaru i da se može pokušati rješavati na različite načine. Stoga je ideja o izgradnji jedne javne garaže na mjestu (ispod) sadašnjega igrališta u Zlatnome potoku u načelu zanimljiva i dobro je da se i o tome razmišlja. No, o dosad iznesenim razmišljanjima želimo reći sljedeće. Na prošloj sjednici Vijeća kotara saznali smo da bi se zamišljena garaža na mjestu igrališta u Zlatnome potoku gradila kao javno- privatno partnerstvo, ali poučeni iskustvom vjerujemo da bi vrlo vjerojatno to ipak završilo kao privatna garaža. A prema riječima predsjednika kotara, izračunato je da bi cijena jednoga parkirnog mjesta u toj garaži bila oko 35.000 eura. Po nama je to nevjerojatan iznos i zapravo potpuno neprihvatljiv prijedlog. Naša lista smatra da to treba biti javna garaža pod upravljanjem Grada (Sanitata), ali čini se da većina HDZ-a gura ovaj „javno- privatni“ model uz obrazloženje poput: „Ako ja kupim parkirno mjesto u toj garaži, vama će ostati jedno mjesto više na cesti“.

Kršenje koncesijskih ugovora na plažama Banje i Sv. Jakov

Obzirom da smo primili brojne pritužbe sugrađana na način korištenja pomorskoga dobra i kršenje koncesijskih ugovora na plažama Banje i Sv. Jakov, predložili smo da u ime kotarskoga vijeća službeno uputimo upit nadležnim službama da provjere koriste li se navedene koncesije sukladno zakonu.

Na žalost, predsjednik GK Đani Banovac navedeni je prijedlog odbio uz obrazloženje da je on razgovarao sa koncesionarima i da, koliko on vidi, nitko ne krši ugovore.

Ovo pišemo jer…

Mogli bismo ovako nabrajati do sutra, ali mislim da ste shvatili poantu.

Na svim sjednicama vijeća GK bili smo otvoreni i konstruktivni, sudjelovali u raspravama, predlagali rješenja koja mogu poboljšati život naših susjeda i upozoravali smo na probleme na koje nam građani ukazuju. To ćemo, naravno, i dalje nastaviti. Na žalost, svi ti naši prijedlozi nisu čak ni završili u nekoj ladici. Iz jednostavnoga razloga jer ih predsjednik kotara, po vlastitome priznanju, često niti ne uputi nadležnima. Radi li se tu o politikanstvu ili želji za dobrobiti građana prosudite sami. Nas, onako ljudski, zanima što i kako razmišljaju članovi kotarskoga vijeća PIG izabrani s liste HDZ-a koji sudjeluju u radu kotara i koji su većinu ovih naših prijedloga podržali, odnosno - u raspravi podržali, pa glasovali drugačije. Nije sporno da izabrana većina u Vijeću našega kotara ima pravo donositi odluke koje možda nisu po volji izabranoj manjini. Neki bi rekli da je to demokracija. Nije sporno niti to da je u prethodnome mandatu velika većina odluka usvajana dogovorom i konsenzusom svih, da se nastojalo uvažavati sve predstavnike građana u kotarskome vijeću, da se nastojalo podržati prijedloge zaista bez političke obojenosti. Kako je sada, opisali smo u nekoliko primjera. Mi s našim biračima i sugrađanima želimo podijeliti prijedloge i razmišljanja, ali i nezadovoljstvo načinom rada i razinom demokratske kulture u aktualnome sazivu kotarskoga vijeća Ploče iza Grada.

Vijećnici liste #Dajmo ruke Gradskoga kotara Ploče iza Grada

Županijska skupština u kojoj HDZ s DDS-om ima većinu prihvatila je izvješće o radu župana Dubrovačko – neretvanske županije Nikole Dobroslavića za prvo polugodište tekuće godine. I dok je župan istaknuo kako je izvršavao izborni program, čuvao interese Županije koju, kazao je, „vodi transparentno i odgovorno” te pobrojao projekte, od velikih strateških, koji se manje više odnose na ulaganja u prometnu infrastrukturu, zdravstvo, školstvo, pa do onih manjih, oporba njegovim izvješćem nije bila zadovoljna.

U raspravi nije izostao ni osvrt na projekte u susjedstvu, od Gornjih horizonata do trebinjskog aerodroma. Nije manjkalo ni pozivanja na narod, a iako je otvoren već više od godinu dana, raspravljalo se i o tome tko je zaslužan za izgradnju Pelješkog mosta.

- Vi ste ovdje zbog naroda, a ne zbog struke, nije vas izabrala struka nego narod i počnite slušati narod. - savjetovao je Ivo Karamatić (SDP) županu Nikoli Dobroslaviću o brzoj cesti Osojnik – Zračna Luka Dubrovnik.

Nastavio je Karamatić kako je župan trebao slušati narod i oko projekta Prljevići.

- To vam je preslika golf parka Srđ. Projekt 150 hektara, 1,5 milijuna kvadrata, dole od Ratca, gore do Majkova. Sve što je autohtono, lijepo i zeleno, što bismo trebali sačuvati, potaracat ćemo takvim projektima. - rekao je Karamatić dodavši:

- Na tu priču dodajte autocestu kroz Dubrovačko primorje, u tom malom uskom pojasu. - rekao je Karamatić istaknuvši kako nakon što prođe cesta, narodu u Primorju neće ostati ništa.

- Ali vi slušajte struku, nemojte slušati narod. - ponovio je Karamatić županu i upozorio ga kako se zna kako su završili svi oni koji nisu slušali narod.

- Otišli su u ropotarnicu povijesti i ostali zapamćeni kao oni koji su učinili loše narodu. - poručio je Karamatić županu.

Iako je rekao kako neće govoriti o pomorskom dobru, nastavio je kako se nekad, kad čita pomorske članke, pita tko upravlja pomorskim dobrom.

- Upravlja li Dubrovačko – neretvanska županija ili profesor Legaz? Tko upravlja, profesor s brusilicom ili Županija kojoj je to dano na upravljanje na osnovu zakona. - pitao je i nastavio nizati primjere koji se tiču pomorskog dobra.

- Famozna Uvala Lapad, naš upravni visoki sud navodno donosi dvije kontradiktorne presude, jednu kojom poništava i drugu za, pa što očekivat od pravosuđa i nas koji upravljamo. Možda da profesor Legaz diplomira pravo i da tumačenje. - rekao je Karamatić.

Spočitao je županu da jedini projekt, koji je u stvarnoj nadležnosti Županije – Centar za gospodarenje otpadom - nije u stanju završiti.

- Taj projekt gospodin župan vodi zadnjih 14 godina i mi čitamo da je 27. listopada Županja uvela izvođača u radove i da je u godinu dana uspio potrošiti 1,37 posto. Znači, tim tempom bi za 50 godina mogli dobit županijski centar, ali bitno da se stavila informacijska ploča i angažirala tvrtka za usluge odnosa s javnošću, to je najvažnije, u svakoj su kampanji najvažniji odnosi s javnošću, nije bitno što ste uradili. - rekao je Karamatić, spomenuvši i projekt Gornji horizonti u BiH.

- O tome svi šute, a kad budu posljedice bit će kasno. Pozovite stručne ljude i napravimo nešto za Neretvu. - apelirao je Karamatić.

S Karamatićem se oko trase brze ceste složio i vijećnik Marko Giljača (SJG/Možemo).

- Jasno je da se radi o političkoj odluci. Građani se bune protiv jedine trase koja je u Studiji utjecaja na okoliš. To je dokument u kojem je samo jedna trasa i to je ono što je problematično. - stava je Giljača, koji je naglasio je potrebno ponovo napraviti i studiju izvodljivosti i studiju utjecaja na okoliš s varijantnim rješenjima.

Nakon što mu je preporučio da sluša narod, župan Nikola Dobroslavić je vijećniku Karamatiću uzvratio kako su ga oni u SDP-u trebali slušati.

- Pogledajte koliko nas ovdje ima, a koliko je vas, kako vam je narod uzvratio. - odgovorio je Dobroslavić Karamatiću.

Vijećniku Giljači odgovorio kako brza cesta ne može biti u suprotnosti s prostornim planom.

- Ako u nešto sumnjate tužite se legalnim putem, kao što ste se tužili za golf pa ste izgubili, tužite se, imate na to pravo i to vam nitko ne može oduzeti. - rekao je Giljači.

Tek što je prisegnu za vijećnika Mišo Krtičević (SDP) kazao je kako je najvažnijim projektima županija zajednička osobina nedostatak progresa.

- To su stvari koje stoje u mjestu, na kojima se ne događa adekvatna dinamika progresa. Imamo projekt brze ceste koja je iznimno važna radi prometovanja, dubrovačkog turizma, ljudi koji žive u Dubrovniku i imamo otvorenih oko 400 milijuna eura za realizaciju tog projekta i vrlo jasno vidimo da se ta cesta neće dogoditi jer imamo projekt za koji ni struka nije dala zeleno svjetlo, a od 80 posto građana Dubrovnika, koji su se izjasnili da su protiv projekta. Mi imamo jednu županijsku birokraciju župana Dobroslavića koji je ovaj projekt vukao u jednom smjeru i ne mogu vjerovati da ne postoji komunikacija između Hrvatskih cesta kao nositelja projekta u Županije kao takve. - rekao je Krstičević.

- U paraleli s ovom brzom cestom je autocesta i nisam vidio adekvatnu razinu komunikacije i transparentnosti u definiranju trase te autoceste s lokalnim stanovništvom. Samo čekam što će biti kad na Osojniku ljudi shvate da im ta autocesta prolazi pored kuća. Mislim da ljudi tamo to još ne znaju i tu vidim veliki propust po pitanju transparentnosti i komunikacije s tim ljudima. - istaknuo je Krstičević te se osvrnuo na Pelješki most.

- Zašto su HDZ-ovcima u našoj Županiji puna usta Pelješkog mosta? Zašto je Pelješki most svaka druga ili treća rečenica prosječnog HDZ-ovca koji pokušava ostaviti dojam, a taj su projekt administrativno vodile Hrvatske ceste, financirala ga je Europska unija, a mehanizacijom su ga izgradili Kinezi i imamo župana koji svako malo govori Pelješki most, Pelješki most, i meni je to s razine političke odgovornosti kao komunikacijske kategorije neodgovorno. - kazao je Krstičević.

Župan Dobroslavić odbacio je Krstičevićevu tvrdnju kako je 80 posto građana Dubrovnika protiv trase brze ceste.

- Brza cesta će se dogoditi i tu ništa nije krivo osim što treba definirati primjedbe s javne rasprave. Bit će brze ceste, a kako će ići, odredit će struka. - odgovorio je župan.

Krstičevića je podsjetio kako je Vlada Zorana Milanovića bila protiv izgradnje Pelješkog mosta.

- Predlagalo se da se vozi trajektima iz Komarne u Brijestu, a mi smo se tome protivili i točno je da je ova Županijska garnitura izvodila izgradnju Pelješkog mosta i mi se time ne hvalimo, ali da nismo mi iz Županije inzistirali na Pelješkom mostu, ne bi se još, a možda se ne bi dogodio uopće. Isto je i s autocestom. Mi smo je iz Hercegovine vratili tamo gdje je planirana po Prostornom planu. Pelješki most je važan za sigurnost ove Županije i jako mi je važno da smo ga mi izborili u našim mandatima. - rekao je Dobroslavić.

- Budale razgovaraju o činjenicama, pametni ljudi interpretiraju činjenice. - uzvratio je Krstičević Dobroslaviću.

- Bože moj, što politika čini od ljudi. - rekao je vijećnik Teo Andrić (HDZ) pa se osvrnuo na stalno pozivanje dijela vijećnika na narod.

- Narod! Interesantno, vi kažete narod, a tamo Marko Giljača kaže građani. Narod, sve radi naroda. Naravno da je radi naroda. Narod nas je izabrao da radimo da narodu bude dobro, ali kažete da tako ne valja, da treba narod vodit. Dajte, ljudi, budimo pametni! Ajmo povjerit narodu da odluči kuda će proći, ne znam, neki put na Babinu kuku, ne bi prošao nikad. - istaknuo je Andrić, koji se također osvrnuo na Pelješki most.

- Ne bi ga bilo da Županija nije odradila svoj posao, a sve i da nismo zaslužni, je li taj Pelješki most u Istri ili je u nas, tko se njime koristi, kome je pomogao, pa nije Mađarima nego narodu koji živi u našoj Županiji. - zaključio je Andrić.

Brza cesta od Dubrovnika do Zračne luke Dubrovnik projekt je daljnjeg povezivanja prometnog sustava Županije, odgovorio je župan Nikola Dobroslavić na županijskoj Skupštini na vijećničko pitanje hoće li se ta cesta uopće realizirati, a osvrnuo se i na nastavak izgradnje autoceste do Dubrovnika.

- Za brzu cestu prema Zračnoj luci Dubrovnik imali smo javnu raspravu o Studiji utjecaja na okoliš i ona je zaista bila burna i nažalost, malo i nekorektno iskorištena jer se umjesto rasprave o meritumu naglasak stavljao na pozicioniranje pred izbore koji nas dogodine čekaju. Bilo je prevelike buke i to nije bilo dobro, iako je i to dopušteno. - rekao je Dobroslavić.

- Kad su u pitanju primjedbe na Studiju normalno je da će se prihvatiti one koje su realne, a da se one neargumentirane odbiju. Bilo je i prijedloga drugih trasa te ceste što prihvaćam kao glas građana i mi smo od Hrvatskih cesta zatražili da se i oni razmotre. - kazao je Dobroslavić, naglasivši kako će konačno rješenje za trasu donijeti struka.

- Kad struka odabere najbolju trasu, druga faza je projektiranje ceste. Nama ta cesta nužno i žurno treba i mi od nje nećemo odstupiti kao što nismo ni od Pelješkog mosta. Ona mora odmah ići, a kojom trasom, odredit će struka. - istaknuo je župan.

Kazao je kako je Vlada pronašla model financiranja nastavka izgradnje autoceste od čvora Metković prema Pelješcu.

- I tu su nam trasu osporavali i govorili kako autocesta treba proći kroz Hercegovini, ali mi smo se držali Prostornog plana i razvojnih strategija prema kojima autocesta prolazi našim teritorijem. Vlada je riješila financiranje i Hrvatske ceste će se zadužiti za financiranje dionica od čvora Metković do Pelješkog mosta i od Zaton Dola do Osojnika. - rekao je župan i najavio.

- Dio trase od Zaton Dola do Osojnika kreće u javnu nabavu prije kraja godine i to je odlična vijest. - kazao je župan Nikola Dobroslavić, istaknuvši kako je vrijeme da se i naša Županija, kao i ostale u zemlji, premreži cestama.

Na poziv predsjednika Organizacije gradova svjetske baštine (OWHC) i gradonačelnika kanadskog grada Quebeca Bruna Marchanda, gradonačelnik Grad Dubrovnika Mato Franković sudjelovao je danas u Bruxellesu na panelu gradonačelnika gradova koji sudjeluju u pilot projektu „Quebec Roadmap“.

Naime, u okviru projekta „Quebec Roadmap“ Grad Dubrovnik je, između dvadeset gradova sudionika, odabran za nositelja projekta za pitanja prometa i urbane mobilnosti. Grad Dubrovnik će u sljedećem razdoblju upravljati procesima u navedenom području, a prvi rezultati bit će predstavljeni na simpoziju OWHC-a u Cordobi u rujnu 2024. godine.

Predsjednik OWHC-a Bruno Marchand u svom je izlaganju istaknuo uspjehe Dubrovnika u implementiranju postulata održivosti u upravljanju izdvojivši ga kao primjer dobre prakse.

Sudionicima panela gradonačelnik Franković prezentirao je tijek aktivnosti koje Grad Dubrovnik provodi na implementiranju mjera Plana upravljanja svjetskom baštinom UNESCO-a, prvog dokumenta namijenjen ukupnom povijesnom urbanom krajobrazu Dubrovnika, a ujedno i prvog takve vrste u Republici Hrvatskoj, a čiji je prioritetni cilj očuvanje „živog grada“. Kao jedan od najvećih izazova s kojim se susreću povijesni gradovi gradonačelnik je istaknuo problem priuštivog stanovanja i stambenog zbrinjavanja mladih obitelji. Predstavio je nove mjere kojima Grad Dubrovnik proširuje jedinstveni model dubrovačke stanogradnje s posebnim naglaskom na revitalizaciju povijesne jezgre i obnovu stambenog fonda. Rekao je kako građanin mora biti u fokusu svakog grada svjetske baštine koji svoju budućnost promišlja na održiv način.

Na današnjem panelu u Bruxellesu gradonačelnici dvadeset „Roadmap“ gradova usvojili su manifest, političku izjavu o važnosti osnaživanja uloge gradova u stvaranju održive budućnosti. „Grad je nositelj budućnosti koja mora jamčiti kvalitetno životno okruženje... Naš cilj je poduzeti korake za stvaranje održivijih, otpornijih gradova pogodnijih za život“, stoji između ostalog u tekstu manifesta.

Nastavno na panel gradonačelnici Dubrovnika i Quebeca održali su sastanak, a isti je pratio intervju gradonačelnika Frankovića za Le Journal de Québec, tamošnji dnevni list. Velika je zainteresiranost stranih medija za iskustva i pozitivne prakse koje Grad Dubrovnik razvija i primjenjuje na polju odgovornog i održivog upravljanja.

Podsjetimo, začetak inicijativi „Quebec Roadmap“ (Putokaz) bio je 16. Svjetski kongres OWHC-a, koji je pod sloganom „Poboljšanje životnih uvjeta u gradovima svjetske baštine“ održan u Quebec u rujnu 2022. godine, a otvorio ga je upravo gradonačelnik Franković.

Organizacija gradova svjetske baštine (OWHC) povezuje više od 300 gradova koji imaju područja upisana na UNESCO-ov popis svjetske baštine, s ukupnom populacijom od preko 164 milijuna ljudi.

dpp

Trojicu kandidata za đakone zaredio je u subotu dubrovački biskup mons. Roko Glasnović u katedrali Gospe Velike u Dubrovniku. Sveti red đakonata primili su Ivan Galjuf i Petar Markić, na naslov Dubrovačke biskupije te fra Matija Jurišić, na naslov Franjevačke provincije sv. Jeronima.

Biskup Glasnović je na početku pozvao sve okupljene da molitvom za vrijeme mise prate đakone, a isto tako da mole Uskrslog Krista, Kneza mira, za mir.

Za dostojnost kandidata da pristupe đakonskom ređenju, kako je to predviđeno obredom, jamčio je generalni vikar Dubrovačke biskupije mons. Ivica Pervan.

- Prije nešto više od godinu dana imali smo đakonsko ređenje u našoj biskupiji, a evo sad Krist ponovno daruje svoju Crkvu. - kazao je na početku propovijedi dubrovački biskup. Primijetio je i kako sva trojica ređenika imaju apostolska imena.

Tumačeći misna čitanja biskup je istaknuo kako Krist nije došao da bude služen nego da služi te je zatim detaljnije progovorio o samoj službi đakona koja uključuje liturgijsku službu i službu siromasima.

- Što je veća služba, potrebna je i veća poniznost. - kazao je biskup Glasnović i nastavio kako je uz vjeru, ufanje i ljubav poniznost kraljica kreposti.

Biskup je s đakonima razmišljao o svemu onome što ih je dovelo do ovog trenutka, a o čemu su i oni kroz protekle dane promišljali.
- U ovom trenutku kada je pred vama čin polaganja ruku i posvetna molitva ređenja dovršava se jedan cilj vašega puta, ali se zapravo tek sad se otvara epoha vašeg osobnog života i života one zajednice Kristove u koju ulazite i u kojoj preuzimate službu u zajedništvu sa svojim biskupom i prezbiterima. - poručio je ređenicima biskup Glasnović.

Poželio je da im Gospodin umnoži vjeru, nadu i ljubav i udjeli im darove svoga Duha Svetoga, mudrost Božju, da razlikuju, razlučuju i dobro postupaju „uvijek po zakonu ljubavi i služenja“.

Ovom svečanom trenutku nazočili su roditelji, braća i sestre, rodbina i prijatelji ređenika kao i svećenici Dubrovačke biskupije, franjevačke provincije sv. Jeronima te misionari Krvi Kristove moleći za ređenike i  njihovu ustrajnost na putu prema svećeništvu. Među koncelebrantima bili su provincijal Franjevačke provincije sv. Jeronima fra Tomislav Šanko, rektor Centralnog bogoslovnog sjemeništa don Vedran Torić kao i delegat Misionara Krvi Kristove p. Ilija Grgić.

Liturgijsko pjevanje predvodio je Mješoviti katedralni zbor pod vodstvom Petre Potrebica.

Životopisi novih đakona

lvan Galjuf, sin Miša i pok. Helije r. Bodulović, rođen je 1992. godine u Zagrebu. Osnovnu školu završio je u Župi dubrovačkoj, a srednju Turističko-ugostiteljsku školu Dubrovnik, smjer kuhar. Nakon završetka svoga školovanja radio je nekoliko sezona u struci, a 2018. godine upisao je Centralno bogoslovno sjemenište i Katolički bogoslovni fakultet u Splitu gdje je proveo dvije godine studija. Nakon završene dvije godine prebacio se u Zagreb na Institut Družbe lsusove (Jordanovac), a formaciju je nastavio kod Misionara Krvi Kristove u Misijskoj kući sv. Gašpara u Zagrebu. Službeno je primljen među kandidate za đakonat i prezbiterat na naslov Dubrovačke biskupije 2. travnja 2021. godine. Službu čitača (lektora) primio je 21. ožujka 2021. godine, a službu pratioca (akolita) primio je 3. prosinca 2021. godine. Formaciju i studij je završio u rujnu 2023. godine.

Petar Markić, sin Luke i Katarine r. Dodić, rođen je 1999. godine u Zagrebu . Osnovnu školu završio je u Janjini na Pelješcu. Nakon završetka osnovne škole 2014. godine upisao je Nadbiskupsko sjemenište u Splitu i Nadbiskupijsku klasičnu gimnaziju “Don Frane Bulić” u Splitu kao kandidat Dubrovačke biskupije. Nakon završetka srednje škole 2018. godine upisao je Centralno bogoslovno sjemenište i Katolički bogoslovni fakultet u Splitu. Nakon tri godine studija i formacije u Splitu prebacio se na studij teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Službeno je primljen među kandidate Dubrovačke biskupije 18. ožujka 2021. godine. Službu čitača (lektora) primio je 21. ožujka 2021. godine, a službu pratioca (akolita) primio je 3. prosinca 2021. godine. Formaciju i studij teologije završio je u rujnu 2023. godine.

Matija Jurišić, sin Matka i pok. Maje r. Piplović, rođen 1984. u Splitu. Osnovnu školu je završio u Splitu, potom se upisao u srednju Obrtno-tehničku školu, te se prekvalificirao za kuhara, međutim završio je kao prometni tehničar 2016. godine. Godine 2015. ušao je u postulaturu. Nakon godinu dana postulature 2016. godine ulazi u novicijat na Trsatu da bi po isteku godine dana, 26. kolovoza 2017. godine položio prve zavjete. Službu čitača (lektora) primio je 13. listopada 2018. godine, a službu pratioca (akolita) primio je 30. listopada 2019. godine. Studij teologije je završio 2023. godine na Institutu Družbe lsusove (Jordanovac) u Zagrebu. Svečane zavjete je položio 9. rujna 2023. godine u Zadru.

Angelina Tadić / Dubrovačka biskupija

Odrađeno je preslagivanje većine u Općinskom vijeću Općine Dubrovačko primorje gdje vladajuću koaliciju ili kako god taj dogovor nazvali sada čine četiri vijećnika HDZ-a i jedan DDS-a, istog onog DDS-a koji je donedavno davao podršku i tvorio većinu s vijećnicima nezavisne liste Vlaha Mozare u istom omjeru, naime i KLGB Vlaha Mozare ima četiri vijećnika.

Kad je riječ o DDS-u, s obzirom na to da je predsjednik stranke Pero Vićan sklon napuštanju svojih političkih partnera, i nije neko iznenađenje da je ostvario dogovor s HDZ-om o promjeni bandijere.

Vlaho Mozara od jučerašnje sjednice tako više nije predsjednik Općinskog vijeća, a umjesto njega to je novi DDS-ov vijećnik Zdenko Perušina, koji je u Vijeće ušao umjesto Pera Grošete.

Inače, do promjene je došlo i u redovima HDZ-a pa je umjesto Luke Mihovića u Općinsko vijeće ušao Ivo Lobrović.

Kako su Grošeta i Mihović bili i potpredsjednici, birali su se novi, te je tako za prvog potpredsjednika izabran Petar Kovačević (HDZ), a Petar Lončar (KLGB Vlaha Mozare) za drugog potpredsjednika.

dm

U EUROPSKOM PARLAMENTU PREDSTAVLJEN PROJEKT CAMINO DUBROVNIK - MEĐUGORJE

Projekt Camino Dubrovnik - Međugorje predstavljen je na tematskoj konferenciji koju su u Europskom parlamentu u Bruxellesu organizirali EU zastupnica Željana Zovko i Međuskupina EP-a za europsko kulturno nasljeđe, Put sv. Jakova i druge europske kulturne rute.

Konferencija je privukla značajan broj predstavnika europskih institucija, a na njoj je prezentirana hrvatska Camino baština, primjeri dobre prakse te dosadašnja postignuća projekta Camino Hrvatska. Camino Hrvatska dio je europske mreže puteva sv. Jakova. pod zaštitom UNESCO-a i Vijeća Europe, koji vode u Santiago de Compostelu i kojima godišnje po Europi hoda preko 1,5 milijuna ljudi.

U uvodnom izlaganju Željana Zovko je istaknula primjer Španjolske i način na kako se kroz lokalnu, regionalnu i nacionalnu suradnju, na razvoju i promociju Camina ostvaruju iznimni pozitivni učinci na kulturu i turizam  Po istraživanjima regionalne vlade Galicije, svaki euro javne investicije u Camino bilježi stopu povrata od preko 400 posto.

Državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Zrinka Raguž, govorila je o potencijalu ovog projekta za ruralni razvoj dubrovačkog zaleđa, unaprjeđenje turističke ponude i disperziju turista, što se uklapa u dubrovački projekt Respect the City.

Na konferenciji su još izlaganja imali i predsjednik Međuskupine EP-a Francisco Millan Mon, Gabrielle Bernoville iz Europske komisije, Stefano Dominioni iz Vijeća Europe.

Hrvatska Bratovština sv. Jakova predstavila je brojnim sudionicima konferencije, predstavnicima više europskih institucija, detalje projekta Camino Hrvatska čijim je rutama lani hodalo preko tri tisuće ljudi iz cijele Europe, ali i Kanade, SAD, Južne Afrike i Australije. Najavljena je i velika manifestacija “Adria Camino Festival” koja će se od 2. do 5. svibnja 2024. održati u Puli, na kojoj se očekuje preko 400 sudionika, predstavnika europskih institucija te camino udruga.

Ante Blažević, predsjednik hrvatske Bratovštine sv. Jakova, kazao je kako ”ovako snažna podrška predstavnika europskih institucija, predstavlja izniman poticaj za daljni razvoj hrvatskog dijela europske mreže Puteva sv. Jakova i predstavljanje bogate hrvatske kulturne baštine.”

Inače, Camino Dubrovnik-Međugorje projekt je koji se realizira u suradnji Grada Dubrovnika i Bratovštine sv. Jakova, službenog hrvatskog predstavnika u središnjoj i najstarijoj Camino instituciji - Nadbratovštini sv. Jakova u Španjolskoj. Dubrovački Camino sadrži šest etapa ukupne dužine 147 kilometara, a sporazum o suradnji na ovom projektu Grad Dubrovnik potpisao je s općinama Dubrovačko primorje, Ravno, Neum, Čitluk te gradom Čapljinom. Prema planu, dubrovački Camino trebao bi biti otvoren za posjetitelje do svibnja 2024.godine.

UREĐENO DVORIŠTE DJEČJEG VRTIĆA CICIBAN

Završeni su radovi uređenja dvorišta Dječjeg vrtića Ciciban. Radovi su uključivali sanaciju deformiranog pločnika uz jugozapadni dio objekta te sanaciju i žbukanje ogradnih zidova, izmjenu ograde na ogradnim zidovima, zamjenu klackalice novom ljuljačkom i ugradnjom antistress podloge te sadnju stabla Pitospore.

 
Navedeni projekt je proveden uz financijski doprinos Središnjeg državnog ureda za demografiju i mladee u iznosu od ukupno 16.055,74 eura (120.971,97 kn), a navedena sredstva osigurana su u Državnom Proračunu Republike Hrvatske za 2023.
 
Ukupna procijenjena vrijednost radova uređenja iznosi: 30.222,56 eur bez PDV-a, odnosno 37.778,20 eur s PDV-om, dok je maksimalni postotak za sufinanciranje troškova za jedince lokalne samouprave iz VIII. Skupine do 50%.

RASPISAN JAVNI POZIV ZA POTPORU ŽENAMA PODUZETNICAMA

Grad Dubrovnik raspisao je II. Javni poziv za dodjelu potpora male vrijednosti ženama poduzetnicama za 2023. godinu. Sredstva za provedbu I. i II. poziva osigurana su kroz Upravni odjel za turizam, gospodarstvo i more u ukupnom iznosu od 47.816,84 eura, što je gotovo dvostruko više nego godinu prije.
 
Program obuhvaća subjekte malog gospodarstva, trgovačka društva, obrte i OPG-ove u vlasništvu žena, državljanki Republike Hrvatske u privatnom vlasništvu (50% i više), a koji udovoljavaju uvjetima Javnog poziva.
 
Poslovne aktivnosti za koje se navedenim programom odobravaju sredstva podijeljene su u dvije kategorije. Prva obuhvaća inicijalne troškove opremanja poslovnog prostora, izrade poslovnog plana i konzultantske usluge, izradu web stranice te sufinanciranje troškova čuvanja djece poduzetnicama početnicama, dok su drugom kategorijom obuhvaćene inovacije uvedene u poslovne postupke. Moguće ja tako dobiti potporu za kupnju novih strojeva ili opreme kojima će se unaprijediti poslovanje, razvoj novog proizvoda ili usluge, za nastupe na specijaliziranim sajmovima, edukacije i slično.

Pojedinačni iznos potpore može iznositi najviše do 1.325,00 eura, a intenzitet potpore je do 100% prihvatljivih troškova, do razine maksimalnog iznosa.
 
Svi uvjeti ovog Javnog poziva, informacije o načinu prijave i rokovima, potrebnoj dokumentaciji kao i sve ostale pojedinosti dostupne su u tekstu Poziva objavljenog na stranicama Grada Dubrovnika - Natječaji. Rok za prijavu je 20 dana od dana objave Javnog poziva, odnosno do 29. listopada 2023.
 
Program dodjele potpora ženama poduzetnicama Grad Dubrovnik uveo je u 2018. godine, a sredstva za njegovu provedbu dvostruko su povećana 2019. godine, kada je u proračunu osigurano 200 umjesto 100 tisuća kuna. Nakon što je privremeno obustavljen uslijed korona krize, program je prošle  godine ponovno pokrenut.

RADOVI NA AGLOMERACIJI U RIJECI DUBROVAČKOJ

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković u pratnji predsjednika Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukše Matušića i člana Uprave Vicka Begovića obišao je radove na 117 milijuna eura vrijednom EU projektu Aglomeracija Dubrovnik, a koji se trenutno izvode na području Rožata i Prijevora.
 
Radovi iz Tendera 2 odnose se na odvodnju i vodoopskrbu naselja Nova Mokošica, Obuljeno, Prijevor i Rožat. Obuhvaćaju izgradnju nedostajućih dijelova mreže, kao i rekonstrukciju dijelova u ovim gradskom naseljima za koje se pokazalo da su neadekvatni sadašnjim i budućim potrebama područja. Izgradit će se i rekonstruirati preko 9 kilometara mreže vodoopskrbe i odvodnje, od čega je 5,1 kilometara izgradnje sekundarne mreže javne odvodnje te gotovo 3,9 kilometara dogradnje vodoopskrbne mreže.
 
Kako bi što manje ometali život građana radovi će se odvijati u fazama, a uz Rožat već se izvode i u Prijevoru. Vrijednost radova je 3,1 milijuna eura s ukupnim trajanjem 21 mjesec.
 
„Aglomeracija je iznimno važan projekt za Dubrovnik jer na određenim područjima nismo imali riješeno pitanje kanalizacijske i vodoopskrbne mreže ili smo imali nedostatne kapacitete“, rekao je gradonačelnik Mato Franković nakon obilaska izrazivši zadovoljstvo intenzitetom izvođenja radova.
 
Podsjetimo, radovi se u sklopu Aglomeracije paralelno izvode na više lokacija. Osim sanacije povijesnog kanala na Stradanu, zacjevljenja i sanacije hidrotehničkog tunela ispod Srđa ili radova provedenih u Ulici kardinala Stepinca, izvedeni su i radovi izgradnje sustava vodoopskrbe i odvodnje Orašca vrijedni 3,8 milijuna eura. Zahvat je ukupno obuhvatio 9.3 kilometara radova na javnoj odvodnji te 4,8 kilometra na vodoopskrbi.
 
Predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić najavio je nastavak radova na sanaciji povijesnog kanala mješovite odvodnje. Kroz dva tjedna radovi će se nastaviti najprije na Prijekom, dok će se radovi na Stradunu odvijati nakon završetka Dubrovačkog zimskog festivala.
 
Vrijedan 117 milijuna eura (880 milijuna kuna), projekt Aglomeracije širem području Dubrovnika donijet će vodno-komunalni standard koji mu je dugo izmicao.

Sadržaj Grada Dubrovnika

U zadnjih 30 godina u Dalmaciji je nestalo sve osim turizma koji se razvio unatoč HDZ-u. Turizam je jedina hrvatska gospodarska grana koja je konkurentna u svijetu, a sada i nju pokušavaju destabilizirati. Ljudi se bave iznajmljivanjem apartmana jer se nemaju čime baviti, dovedeni su u takvu situaciju, a tranzicija u „normalne” gradove treba biti postepena i imati što manje žrtava, bez da aktualna vlast odlučuje o „životu i smrti”, odnosno o tome smije li imati prihode ili ne. - poručio je na konferenciji za medije u Dubrovniku predsjednik Centra Ivica Puljak.

Kako je naglasio, „sve što je ta stranka uzela pod svoje proizvelo je dvije Hrvatske”.

- Jednu HDZ-ovu, korumpiranu i privilegiranu, koja može sve što hoće. I drugu, zapuštenu i obespravljenu, koja se iseljava jer joj u takvoj podjeli nije ostavljena nikakva perspektiva. Sad bi to htjeli i u turizmu. Zamislite kako bi izgledala revizija apartmana u Hrvatskoj za vrijeme njihove vlasti. Oni bi dobili sve apartmane, a svi drugi bi ostali kratkih rukava. - rekao je Puljak, dodajući da su decentralizacija gradova i razvoj mogući isključivo ako im se omogući upravljanje pomorskim dobrom, ali i drugim sektorima o kojima se odlučuje na razini županija ili države.

- Nije dobro da se govori negativno o turizmu, kao što u posljednje vrijeme često možemo čuti od članova Vlade. - rekao je Puljak.

Kandidatkinja Centra za gradonačelnicu Dubrovnika Viktorija Knežević istaknula je da se problem apartmanizacije i nedostatka stanova može riješiti novim, isključivo stambenim zonama, za koje će od početka biti definirano da nema iznajmljivanja pa će ta činjenica utjecati na cijenu najma. Uz to, smatra da gradove treba ojačati dugoročnim vizijama i omogućiti im razvoj drugih, modernih i kreativnih industrija, pružiti veće ovlasti, a sve inspekcije „spustiti“ na razinu grada.

- Dio građana uložio je financijska sredstva i planirao posao s apartmanima, a sada se njihovi planovi ruše jer se uvjeti iznajmljivanja drastično mijenjaju. - kazala je.

- Turizmom trebamo upravljati, ali ne na ovaj način. Ne možemo slijediti primjere destinacija poput New Yorka jer tamo postoje i druge industrije pa ljudi imaju alternativu, dok u Hrvatskoj, u većini primorskih gradova, ta alternativa ne postoji. - rekla je, naglašavajući da prije nego što odlučimo koje su promjene potrebne, trebamo utvrditi stvarne uzroke stanja.

- U Dubrovniku su to političari koji nisu radili svoj posao pa nam tako najveći problem predstavlja promet. Od 60-ih nije izgrađena niti jedna nova cesta, a imali smo i projekt tunela ispod grada po uzoru na Monte Carlo koji nikada nije realiziran. - podsjetila je.

Dubrovačkog gradonačelnika Mata Frankovića pozvala je da pokaže svoj utjecaj tako što će pozvati Vladu da gradove uz more ovlasti da upravljaju pomorskim dobrom.

- Time će učiniti puno više za hrvatski turizam od trenutnih mrvica sa stola koje Vlada daje. Problemi s kojima se Dubrovnik i drugi gradovi na moru suočavaju mogu se riješiti jedino ako gradovima omogućimo razvoj, a način na koji je država ustrojena i odnos koji imaju prema gradovima to onemogućavaju. - naglasila je, istaknuvši da se problemi u turizmu, kao i u svakom drugom sektoru, ne mogu rješavati retrogradno.

- Ova Vlada želi da u budućnosti po dozvolu za iznajmljivanje idete u HDZ, što smatramo nedopustivim. - zaključila je Viktorija Knežević.

dpp

Započeli su radovi na uređenju novog dječjeg igrališta i vježbališta u naselju Čibača, a na zemljištu koje je Općina Župa dubrovačka namjenski kupila za potrebe izgradnje dječjeg igrališta i vježbališta u prvoj fazi te građevine javne i društvene namjene - Dom kulture u drugoj fazi.

Projektnu dokumentaciju je izradila tvrtka Proto-arch d.o.o., a cilj je bio postići maksimalnu moguću iskoristivost prostora sa što većim izborom načina korištenja samog igrališta te popratnih sadržaja koji će se ukomponirati sa obuhvatnim prostorom i potreboma lokalnog stanovništva. Igralište je planirano na način da zadovolji potrebe svih uzrasta djece i mladih, ali i ostalih stanovnika promovirajući zdraviji način života. Projekt u prvoj fazi uključuje i krajobrazno uređenje, sadnju novih stabala uz zadržavanje postojećih te uređenje cjelokupne zone.

Na osnovu proojektne dokumentacije proveden je postupak javne nabave, najpovoljniji ponuditelj je tvrtka Tehnogradnja d.o.o., a vrijednost radova je 237.966 eura s uključenim PDV-om.

dpp

Na izbornoj sjednici Hrvatske udruge poslovnih žena Krug – ogranak Dubrovnik za novu predsjednicu u dvogodišnjem mandatu jednoglasno je izabrana Sanja Putica, dok je dosadašnja predsjednica Petrica Šanje izabrana za potpredsjednicu.

Krug je udruga koja se bavi osnaživanjem žena koje su se već upustile u poduzetništvo ili to planiraju. Osnovan je davne 1992. godine i temeljem aktivnosti ove Udruge donesena je prvi put Strategija razvoja ženskog poduzetništva, kao krovni dokument u micanju barijera te razbijanju predrasuda o ženama u poslovnim vodama.

Udruga Krug – ogranak Dubrovnik partner je Gradu Dubrovniku i HGK – Županijskoj komori Dubrovnik u provođenju projekta „Dodjela potpore male vrijednosti za žene poduzetnice na prostoru Grada Dubrovnika".

dpp