Iako se po površini obrađenih vinograda nalazi tek na četvrtom ili petom mjestu, udio vrhunskih vina u našoj županiji je najveći u Hrvatskoj u odnosu na sve druge županije. Vrhunska i kvalitetna vina čine gotovo 90 posto naše proizvodnje a ona niže kategorije kvalitete tek 10 posto. - kazala je to predstojnica Zavoda za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku izv. prof. dr. sc. Mara Marić na nedavnom skupu o stanju i perspektivama poljoprivredne proizvodnje u Dubrovačko - neretvanskoj županiji kojeg je organizirala Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Dubrovnik.

Prema njezinim riječima, na jugu Hrvatske, prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju u 2022. godine je bilo proizvedeno preko 7.700 tona grožđa i gotovo pet milijuna litara vina, od čega je čak 87 posto prijavljeno u kategorijama vrhunskog i visokokvalitetnog vina, a svega 13 posto kao sortno vino ili bez zaštićene oznake izvornosti.

- U strukturi proizvodnje najviše je sorte plavac mali, koja je i najzastupljenija hrvatska crna sorta i čini gotovo 50 posto proizvodnje Županije. No, vidi se da se proizvođači sve više okreću i visokokvalitetnim bijelim sortama. U novim vinogradima se sve više sade bijele visokokvalitetne sorte poput pošipa i grka te malvasije dubrovačke bijele i grka, perjanice vinogorja Korčule i Konavala. – kazala je dr. Marić.

Na skupu se također moglo čuti kako se u Hrvatskoj godišnje proizvede oko 75 milijuna litara vina, uvozi ga se oko 25 milijuna litara, a izveze oko pet milijuna litara.

Inače, hrvatska vina se izvoze po prosječnoj cijeni od 4,2 eura po litri, dok uvozna vina koštaju tri puta manje od toga.

Najzastupljenija poljoprivredna kultura na jugu Hrvatske je maslina. Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, evidentirano je oko 480 tisuća stabala maslina i radi se uglavnom o starim maslinicima. Drugi po zastupljenosti su agrumi, njaviše mandarine, a na trećem mjestu je vinova loza.

Prosječno se godišnje ubere oko četiri tisuće tone maslina od čega se prosječno proizvede oko 600 tisuća litara ulja. Što se tiče mandarina, njih godišnje bude oko 40 tisuća tona, a u boljim godinama i 50 tisuća tona. Prema podacima APPPR-a, godišnje se proizvede preko 7.700 tona grožđa i gotovo 5 milijuna litara vina.

Kako je također rečeno na nedavnom skupu o stanju i perspektivama poljoprivredne proizvodnje u Dubrovačko - neretvanskoj županiji kojeg je organizirala Hrvatska gospodarska komora Županijska komora Dubrovnik poljoprivreda je na jugu Hrvatske ipak sekundarna djelatnost koja zahtijeva u prvom redu da u nju uđu i mlađi ljudi koji se bave tom gospodarskom djelatnošću.

Dubrovačko – neretvanska županija je visoko turistički orijentirani kraj pa su prihodi u turizmu su višestruko veći nego u poljoprivredi. Ta je djelatnost, također je rečeno, obilježena i nesigurnošću u prinosu izazvanima bolestima i štetnicima te klimatskim promjenama i sve to čini poljoprivredu nedovoljno zastupljenom djelatnošću.

Kako bi povećao dostupnost svojih usluga i korisnicima olakšao aktivnosti vezane za produživanje abonamenata, Libertas Dubrovnik, u suradnji s općinom Župa dubrovačka, od utorka 28. ožujka nastavlja s pružanjem svojih usluga na prodajnom mjestu u Župi dubrovačkoj.

Prodajno mjesto nalazi se u zgradi Općine, Vukovarska 48, prostoru Pisarnice.

Radno vrijeme ovog prodajnog mjesta je od 28. ožujka do 7. travnja, uključujući i subotu, je od 7 do 14 sati.

Libertas Dubrovnik

Na Grabovici je započelo raščišćavanje terena za izgradnju azila za žuvotinje. Kako su izvijestili iz Grada Dubrovnika, s današnjim danom, u okviru postupka javne nabave, započelo je i javno savjetovanje za izgradnju privremenog azila za životinje.

„Paralelno s navedenim postupkom započelo je čišćenje i priprema terena do područja budućeg privremenog azila. Trošak pripremnih radova iznosi 50 tisuća kuna, dok u okviru postupka javne nabave procijenjena vrijednost radova na privremenom azilu za životinje iznosi 265.445 eura bez PDV-a.” - navode danas iz gradske uprave.

Predviđeni rok za izvođenje radova, nakon okončanog postupka nabave i uvođenja izvođača u posao, jest 90 dana.

dpp

Nakon sastanka gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića sa stanovnicima dijela Ulice Žrtava s Dakse, a na kojem su kroz otvoreni dijalog stanari iznijeli svoje prijedloge uređenja ulice, Grad Dubrovnik je danas pristupio izvođenju prvih radova na komunalnom uređenju navedenog dijela ulice koji se proteže paralelno uz prometnicu.

Očekivano trajanje radova je do osam dana, a u sklopu istih će se ukloniti postojeći asfaltni zastor, koji je u jako lošem stanju, te će se nakon potrebnog tamponiranja dio ulice presvući novim slojem asfalta. Uz cestu će se postaviti betonski rubnjaci i javna rasvjeta te će se osvijetlili dosad neosvijetljeni dio ulice.

Izvođač radova je Tehnogradnja d.o.o., ugovorni izvođač na održavanju nerazvrstanih cesta i javnih prometnih površina na području Grada Dubrovnika.

Kako je na spomenutom sastanku stanara s gradonačelnikom i usuglašeno, dio ulice Žrtava s Dakse će se nastaviti koristiti za pješački promet kao i do sada, uz iznimku prolaska automobilima isključivo stanarima koji imaju osiguran parking na svojim parcelama, a parkiranje vozila u ulici neće biti dozvoljeno.

dpp

U sklopu programa održavanja nerazvrstanih cesta i javnih prometnih površina na području Grada Dubrovnika u tijeku su radovi na obnovi Velebitske ulice na Babinom kuku koje provodi Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu putem ugovornog izvođača.

U ulici za pješački promet koja povezuje Primorsku i Mostarsku ulicu obnavljaju se oštećeni i na mjestima propali skalini na potezu od oko 50 metara. Prilikom obnove skalina, njihova konstrukcija ojačava se postavljanjem armature i dodatnog betonskog sloja na površini.

Radovi na obnovi Velebitske ulice započeli su 22. ožujka s planiranim trajanjem 14 dana, ovisno o vremenskim uvjetima.

Radove izvodi ugovorni izvođač Tehnogradnja.

dpp

Zbog izmijenjenog sastava novokonstituiranih vijeća gradskih kotara, nakon provedenih kotarskih izbora krajem 2022. godine, bilo je potrebno ponovno provesti postupak izbora predstavnika gradskih kotara u Izvršni odbor Upravljačke komisije Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „Starim gradom Dubrovnikom“.

Nakon održanih radionica te provedenih glasovanja, novoizabrani predstavnici na razdoblje od naredne četiri godine su: za Gradski kotar Pile Kono ponovno je izabrana Katarina Doršner, za Gradski kotar Gruž, Lapad i Montovjerna ponovno je izabrana je Marijana Manenica, za Gradski kotar Grad ponovno je izabrana Mara Kolić Pustić, za Gradski kotar Ploče iza Grada izabran je Đani Banovac.

Ciklus radionica proveo je Zavod za obnovu Dubrovnika, kao glavni koordinator za provedbu Plana upravljanja, u suradnji s Dubrovačkom razvojnom agencijom DURA. Na prijedlog Gradonačelnika, izabrane kandidate iz novokonstituiranih gradskih kotareva u Izvršni odbor Upravljačke komisije Plana upravljanja imenovat će Gradsko vijeće.

Odluka o usvajanju Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a „Starim gradom Dubrovnikom“ donesena je u Dubrovniku 29. ožujka 2021. godine. Osnovna zadaća Izvršnog odbora, koji zajedno s Upravnim odborom čini Upravljačku komisiju, je briga o neposrednoj primjeni Plana upravljanja i osiguravanje koordinacije svih dionika uključenih u njegovu provedbu.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Povodom Tjedna karijere, u sklopu obilježavanja 20 godina Sveučilišta u Dubrovniku, u ponedjeljak je održano predavanje „Osobne financije i moje prve investicije”. U prepunom amfiteatru na sveučilišnom kampusu predavači Meri Šuman - Tolić i Toni Milun predstavili su prisutnima osnove osobne ekonomije.

Šuman - Tolić je profesorica na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Dubrovniku, dok je Toni Milun predavač Matematike i Statistike na Visokom učilištu Algebra. Široj javnosti, naročito mlađoj, poznat je kao financijski bloger i znanstveni „influencer”. Svoju karijeru Milun je započeo 2011. snimajući kratka videa na Youtube-u na kojim je rješavao matematičke probleme s kojima su se susretali srednjoškolski učenici. U početku je krenuo volonterski, da bi prije osam godina profesionalno pokrenuo i obrazovni portal. Voditelj je i koautor emisije „Financijalac” te koautor udžbenika iz matematike za srednju školu i savjetnik u području primijenjene matematike i statistike.

Prisutne je Milun upoznao s činjenicom da prosječni hrvatski student mjesečno raspolaže s oko 400 eura, što je ekvivalent prosječnoj hrvatskoj mirovini. U daljnjem predavanju iznio je osnovne metode štednje te je usporedio različita ulaganja u zadnjih godinu dana. Tako, ukoliko se netko odlučio investirati tisuću eura u zadnjih godinu dana u tvrtku Apple, ne bi ništa zaradio, ali ne bi ništa ni izgubio. S druge strane, ulaganjem iste svote u bitcoine u istom vremenskom razdoblju izgubili bi 300 eura, a ulaganjem u Teslu  izgubili bi čak 400 eura. Štednjom u bankama zaradili bi u godinu dana tek tri eura, dok bi ulaganjem u Fondove zaradili 30 eura. Najbolje bi prošli ulaganjem u hrvatsku kompaniju SPAN gdje bi nakon godinu dana bili bogatiji za čak 600 eura. Milun je nadalje obrazlagao pojmove poput inflacije, kripto valuta, životnog osiguranja te kao najbolje dugoročno ulaganje naglasio investiranje u znanje.

Ivan Pamić

Od kada djeluje Povjerenstvo za rad po pritužbama na postupke policije, neovisno tijelo koje djeluje pri Ministarstvu unutarnjih poslova, među 444 pritužbe na rad policije koje je razmatralo, samo 28 ih je bilo na postupanje djelatnika Policijske uprave dubrovačko – neretvanske.

- Povjerenstvo je tijelo trećeg stupnja pa mu se građani ne obraćaju izravno. Građani se prvo mogu žaliti na rad policije policijskoj upravi, ako su nezadovoljni odgovorom drugi stupanj je žalba Službi za unutarnju kontrolu Ministarstva unutarnjih poslova, pa tek onda predmet dolazi na povjerenstvo. Nakon što povjerenstvo donese odluku, policija je dužna preispitati svoje postupanje i o tome obavijestiti građanina. - pojasnio je predsjednik Povjerenstva dr. sc. Teo Giljević.

Tako su 2012. s juga Hrvatske stigle tri prijave, a iduće godine ih je bilo devet, 2014. godine deset, 2015. i 2016. po dvije, a onda 2020. i 2022. po jedna.

- Građani su se najviše tužili na postupanja policije vezano uz promet i kriminalistička istraživanja, zatim na narušavanje javnog reda i mira te ophođenje policije prema građanima. Kada je riječ o narušavanju javnog reda i mira, žalili su se da policija nije reagirala na dojave zbog buke, nisu evidentirali telefonske razgovore ili obavili razgovore sa susjedima. Žale se i na nepravedno ophođenje policijskih službenika, da su bili bezobrazni, nisu se predstavili ili pokazali značku. - kazao je dr. sc. Teo Giljević.

Pritužbama s obzirom na rezultate provjere navoda, pritužba može biti ocijenjena kao:
- utemeljena; prikupljenim dokazima potvrđeni su svi bitni navodi pritužbe
- djelomično utemeljena; argumentirano je potvrđen samo dio navoda, dok je dio navoda ili neutemeljen ili ga nije bilo moguće potvrditi
- neutemeljena; u cijelosti je pouzdano potvrđena i dokazana neutemeljenost svih navoda u pritužbi
- nepotvrđena; nije bilo moguće prikupiti saznanja koja bi potkrijepila tvrdnje podnositelja pritužbe posebno kad verbalni iskaz podnositelja opovrgavaju iskazi policijskih službenika navedenih u pritužbi, a svjedoka ili očevidaca kao ni materijalnih dokaza nema.

Najviše pritužbi na ponašanje policijskih djelatnika PU dubrovačko - neretvanske je proglašeno neutemeljenima i to 53,6 posto, dok ih 17,9 posto bilo utemeljeno, te 14,3 posto djelomično utemeljeno. Nepotvrđenima su proglašene dvije prijave, odnosno 7,1 posto, a toliko je bilo i onih koje su obustavljene zbog smrti podnositelja.

Prema izvještaju Povjerenstva, građani su se 2012. godine kada su bila tri predmeta, žalili na ponašanje policije u rješavanju imovinsko – pravnih odnosa, kao i pri narušavanju javnog reda i mira, ali su te pritužbe ocijenjena neutemeljenima. Povjerenstvo je te godine utemeljenom ocijenilo prijavu zbog policijskog ponašanja u jednom kriminalističkom istraživanju.

Iduće godine Povjerenstvo je razmatralo devet predmeta. Utemeljenim su procijenili prijavu zbog djelovanja policije pri narušavanju javnog reda i mira, a neutemeljenima dvije prijave za postupke u prometu, kao i za nepravilno ophođenje prema građanima. Jedna prijava odnosila se na i postupanje policijskog djelatnika na granici i Povjerenstvo ju je procijenilo kao djelomično utemeljenom, dok su prijave nepravilnog ophođenja prema građanima kao i postupanje na granici proglašene nepotvrđenima, dok je jedan predmet obustavljen i to zbog smrti podnositelja koji se bio žalio na ponašanje policije tijekom kriminalističkog istraživanje.

Od deset predmeta koliko je ih bilo 2014. godine Povjerenstvo je jednu prijavu ocijenilo utemeljenom i to zbog nepravilnog ophođenja prema građanima. Neutemeljene su bili dvije prijave za ponašanje policije u prometu, zatim tri za postupanje u slučajevima narušavanja javnog reda i mira, te po jedna zbog odnosa u policijskoj službi, kao i pri kriminalističkom istraživanju. Djelomično utemeljenom je ocijenjena prijava zbog uporaba sredstava prisile, a procjena postupka nepravilnog ophođenja prema građanima je obustavljena zbog smrti podnositelja pritužbe.

Prijava zbog djelovanja policajaca pri uhićenju u jednom slučaju 2015. godine je proglašena neutemeljenom, dok je Povjerenstvo utemeljenom smatralo prijavu zbog uporabe sredstava prisile.

U idućoj godini djelomično utemeljena je bila prijava zbog nepravilnog ophođenja prema građanima, a neutemeljena za policijsko djelovanje pri narušavanju javnog reda i mira.

U 2020. godini prijava za djelovanje policije u prometu je ocijenjena djelomično utemeljenom, dok je neutemeljenom Povjerenstvo 2022. proglasilo pritužbu na policijske postupke u kriminalističkom istraživanju.

Završen je jednomjesečni postupak javnog savjetovanja Prijedloga Odluke o uvjetima ulaza, prometovanja i izlaza vozila iz zone prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni Grada Dubrovnika, a koji je bio otvoren od 24. veljače do 25. ožujka 2023. godine.
 
Na predloženu odluku pristiglo je 100 prijedloga. Stručne službe Grada Dubrovnika analiziraju svaki pojedinačni zaprimljeni komentar, nakon čega će se pristupiti izradi izvješća o provedenom savjetovanju s javnošću. Izvješće će sadržavati popis svih prihvaćenih i neprihvaćenih primjedbi i prijedloga, s obrazloženjima o njihovom usvajanju ili odbijanju te će se o navedenom detaljnije obavijestiti javnost.
 
Gradska uprava upućuje zahvalu svim sugrađanima koji su sudjelovali u postupku savjetovanja s javnošću, ističući njegovu važnost s obzirom na to da je Grad Dubrovnik prva jedinica lokalne samouprave u Republici Hrvatskoj koja donosi sličnu odluku.
 
Cilj ove gradske uprave je donošenjem pravilnika o ulasku u zonu posebnog prometnog režima građanima Dubrovnika, a posebno stanovnicima gradskih kotara Grad, Pile-Kono i Ploče iza Grada, omogućiti prioritetni ulazak u navedenu zonu,  a sve s ciljem povećanja kvalitete života.
 
Uvođenjem zone Grad Dubrovnik će na trajno održiv način riješiti probleme prevelikog prometnog opterećenja u zoni oko povijesne jezgre i zaštiti povijesno-kulturnu baštinu. Uspostavljanje zone posebnog prometnog režima u skladu je i Planom upravljanja, koji kao jedan od osnovnih ciljeva uključuje smanjenje prometa u kontaktnoj zoni.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Montažom prvih energetski učinkovitih svjetiljki u Ulici Iva Dulčića sredinom veljače započeli su radovi na cjelovitoj modernizaciji i rekonstrukciji sustava javne rasvjete na čitavom gradskom području, a zaključno s 26. ožujka u preko 50 ulica montirano je ukupno 1300 novih svjetiljki, što je više od jedne trećine ukupnog broja svjetiljki koje će se postaviti u okviru ove investicije.

Postavljanje nove rasvjete u cijelosti je provedeno u Ulici dr. Andrije Hebranga, Zagrebačkoj ulici, Ulici Petra Krešimira IV, u ulicama Ćira Carića, Ivana Meštrovića, Ivana Zajca, Iva Dulčića, Miljenka Bratoša, Vatroslava Lisinskog, na Liechtensteinovom putu, Obali pape Ivana Pavla II, na petlji na Ilijinoj glavici, na potezu od Batahovine, preko Sustjepana, Čajkovića, Komolca i Rožata do Mokošice te u Vinogradarskoj ulici i ulici Od Izvora u Novoj Mokošici.

U periodu do 26. ožujka nove energetski učinkovite i ekološki prihvatljive LED svjetiljke postavljene su i u još četrdesetak ulica na užem gradskom području, od kojih se veliki dio odnosi na manje i poprečne ulice te one van glavnih prometnih pravaca.

dpp

Još je prije nekoliko mjeseci gradonačelnik Mato Franković najavio kako je u gradu puno ulica koje treba urediti i puno cesta koje treba asfaltirati. Dio je radova tako u tijeku, neki su i završeni, a neki se otežu i nikako da završe. Gradonačelnik ističe: problem je u nedostatku radne snage u tvrtkama koji su ti radovi povjereni. Rekao je kako će mijenjati uvjete u natječajima za izvođenje radova.

- Cijeli je niz ulica koje treba prioritetno rješavati, a tvrtka koja održava gradske ceste i ulice, Tehnogradnja, prespora je i nismo zadovoljni načinom i brzinom rješavanja komunalnih problema nakon što Grad izda nalog prema navedenoj tvrtki. - kazao je Franković i najavio kako će ubuduće uvjeti u natječajima za izvođače radova biti stroži nego je dosad bio slučaj.

- Mi ćemo za natječaje koji će biti raspisani u srpnju propisati jasne i stroge uvjete kad i u kojem trenutku se treba izaći na teren nakon što Grad izda nalog za uređenje ulica, sanaciju rupa i slične radove. - rekao je Franković.

Osim na manjim, na kojima se izvode komunalni zahvati, Franković nije zadovoljan ni intezitetom radova na većim gradilištima. Problem je, ističe, nedostatak radne snage u tvrtkama kojima su radovi povjereni, koje su odabrane putem natječaja.

- Nisam zadovoljan brzinom kojom tvrtke koje angažiramo na natječaju izvode radove na bilo kojem objektu. Čini se da radovi traju beskonačno dugo, ali i mi smo falili jer smo izvođačima davali komodne rokove. -rekao je.

Ipak, naglasio je kako se na gradilištu duž Lapadske obale dogodila iznimka, odnosno kako je dobro da su izvođačima koji rade na toj novoj prometnici, dali „komodnije rokove” za završetak radova.

- Na Lapadskoj obali su se izvođači radova susreli s cijelim nizom problema. Riješili smo ih, ali da nije bilo tih komodnijih rokova, bili bismo u velikom problemu jer bi izvođač potraživao veća sredstva zbog nemogućnosti izvođenja radova. No kako je ta dionica duga, moglo se raditi na jednoj strani dok se ne riješe problemi na drugoj. - kazao je.

U natječajima, koje će Grad ubuduće raspisivati za izvođenje radova, najavio je Franković, odredit će se kraći rokovi za izgradnju.

- Na novim natječajima će rokovi izvođenja radova biti kraći, a penali veći. Evo, bio sam nedavno na Dupcu i umjesto da tamo radi 100 radnika bilo ih je desetak i to je problem, problem je u nedostatku radnika. Imamo veliki broj investicija od Grada, Županije do države i privatnih poduzetnika, ali je broj tvrki koje mogu iznijeti radove sve manji pa neke tvrtke rade na nekoliko gradilišta u nas i u drugim gradovima. Nemamo građevinsku operativu koja može udovoljiti zahtjevima tržišta. Potražnja je ogromna, a ponuda nedovoljno velika i zato smo u problemima u kojima jesmo. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.