Gradsko je vijeće usvojilo program povećanja energetske učinkovitosti višestambenih zgrada na području Dubrovnika. Crijevićeva ulica dobila je novi vodoopskrbni sustav. Senkićevo na Lopudu uredit će se u novi društveni centar. Gradonačelnik Mato Franković obišao je radove na izgradnji groblja Dubac.

GRADSKO VIJEĆE USVOJILO PROGRAM POVEĆANJA ENERGETSKE UČINKOVITOSTI VIŠESTAMBENIH ZGRADA

Gradsko vijeće Grada Dubrovnika jednoglasno je prihvatilo Prijedlog programa povećanja energetske učinkovitosti postojećih višestambenih zgrada na području Dubrovnika.

Pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž istaknula je kako je od 2018. došlo do promjena unutar europske i nacionalne zakonske regulative te da su poduzete potrebne prilagodbe i izmjena Programa, a sve sukladno Zakonu o energetskoj učinkovitosti.

- Program je usklađen s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine. Programom imamo za cilj potaknuti suvlasnike višestambenih zgrada da ulažu u izradu projekata energetske učinkovitosti i da ih prijavljuju na natječaje resornog ministarstva. Na osnovu ovog Programa raspisat će se Javni poziv i zaprimat će se prijave za sufinanciranje projektne dokumentacije. - rekla je pročelnica Raguž, dodavši kako je Grad još od 2018. sufinancirao izradu projektne dokumentacije za 33 zgrade u iznosu od milijun kuna kao i radove na obnovi zgrade na Batali u iznosu od 200 000 kuna.
Strateški cilj je ušteda električne i toplinske energije, smanjenje troškova za energiju, povećanje ugodnosti boravka i rada u zgradama, poticanje poboljšanja energetske učinkovitosti u postojećim višestambenim zgradama te ocjena njihovog učinka.

Grad Dubrovnik kontinuirano razvija projekte energetske učinkovitosti sukladno Akcijskom planu energetske učinkovitosti iz prosinca 2022. kojim je utvrđena trogodišnja provedbena politika za poboljšanje energetske učinkovitosti na gradskom području. Trenutno je u pripremi i javni poziv za sufinanciranje troškova izrade projektne dokumentacije te nabave, instaliranja i ugradnje opreme za fotonaponske sunčeve module za proizvodnju električne energije za kućanstva, za što je u Proračunu za 2023. planiran iznos od 199.084 eura.

GRADONAČELNIK OBIŠAO RADOVE NA IZGRADNJI GROBLJA DUBAC

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima obišao je gradilište groblja Dubac s načelnikom Općine Župa dubrovačka Silviom Nardellijem i direktorom Groblja Dubac Đurom Lonzom. U tijeku su radovi na 2. etapi projekta koja obuhvaća izgradnju samih ukopnih mjesta i objekata u obuhvata groblja.

Prethodno su završeni radovi na 1. etapi, odnosno izgradnji jednokilometarske dvotračne ceste sa svom potrebnom infrastrukturom uključuje dva velika parkirališta s 200 mjesta, nogostup, skaline, ograde, javnu rasvjetu i elemente hortikulturnog uređenja. Za taj dio projekta ishođena je uporabna dozvola, izvijestio je direktor Groblja Dubac Đuro Lonza gradonačelnika Frankovića i načelnika Nardellija.

Trenutno su na katoličkom groblju prodana gotovo sva grobna mjesta, osim grobnica u zidu, dok na muslimanskom, pravoslavnom i groblju bez obilježja ima još slobodnih mjesta. Ukupno je na cijelom obuhvatu moguće smjestiti 3.550 grobnih mjesta, što će se kako je ranije i najavljeno sukladno potrebama i zahtjevima dograđivati u narednim razdobljima. Naime, zbog dodatne potražnje pokrenut je postupak projektiranja novih grobnih polja na katoličkom groblju, što se očekuje sljedeće godine, a broj će ovisiti o interesu građana.

U POVIJESNOJ JEZGRI REKONSTRUIRANO JOŠ 100 METARA VODOOPSKRBE MREŽE

Crijevićeva ulica dobila je novi vodoopskrbni cjevovod koji će značajno poboljšati uvjete vodoopskrbe u tom dijelu povijesne jezgre Dubrovnika. Umjesto dotrajale cijevi stare preko pola stoljeća djelatnici Vodovoda postavili su nešto više od 100 metara nove cijevi većeg promjera.

- Ova investicija značajno će utjecati na kvalitetu opskrbe pitkom vodom tamošnjih stanovnika jer smo ujedno i spojili ovaj cjevovod s cjevovodom u Ulici Dinka Ranjine. Time smo stvorili svojevrsni prsten koji nam omogućuje alternativni pravac opskrbe cijelog područja u slučaju kvara na mreži. - rekao je predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić.

Radovi su nastavak napora Vodovoda da se modernizira cjelokupna vodoopskrbna mreža unutar zidina, što je proces koji se konstantno odvija.

- Opskrba pitkom vodom povijesne jezgre i rekonstrukcija tamošnje mreže iznimno je zahtjevan proces u kojem uz Vodovod sudjeluje i niz javnih tijela, uključujući i konzervatore. Stoga se svaka rekonstrukcija detaljno planira, kako bi je izveli na najbolji mogući način, ali i osigurali njenu dugovječnost. Tako već sad planiramo nekoliko budućih rekonstrukcija koje nam je želja pokrenuti nakon sezone. - zaključio je Matušić.

Investicija, koja je obuhvaćala i rekonstrukciju priključaka te vraćanje površine u prvobitno stanje, bila je vrijedna nešto više od 56 tisuća eura s PDV-om, a Vodovod je financirao iz vlastitih sredstava.

UREĐUJE SE SENKIĆEVO, NOVI DRUŠTVENI PROSTOR ZA STANOVNIKE LOPUDA

Grad Dubrovnik u suradnji s JVP Dubrovački vatrogasci, DVD-om Lopud te na inicijativu Mjesnog odbora Lopud provodi čišćenje posjeda Senkićevo na otoku Lopudu, što je prvi korak prema budućoj valorizaciji ovog vrijednog prostora i njegovom pretvaranju u objekt društvene namjene.

Nekretnina u vlasništvu Grada Dubrovnika sastoji se od objekta i pripadajućeg zemljišta s parkom. Nakon čišćenja i uređenja prostora, najavio je gradonačelnik Mato Franković na sjednici Gradskog vijeća, Grad Dubrovnik navedeni prostor planira obnoviti i adaptirati u objekt javne namjene, a prema iskazanim potrebama stanovnika Lopuda za takvim sadržajima.

Nakon završenog čišćenja, nadležne službe Grada Dubrovnika obići će posjed te pokrenuti izradu projektne dokumentacije i poduzeti sve daljnje potrebne korake kako bi se ovaj prostor priveo svrsi na zadovoljstvo Lopuđana.

ZAVRŠENI RADOVI NA SANACIJI DIJELA CESTE OD PETROVA SELA DO MOKOŠICE

Završeni su radovi na sanaciji dijela prometnice od Petrova sela do Mokošice. Uređeno je oko 140 metara ceste, a radovi su obuhvatili uklanjanje oštećenog asfaltnog zastora, iskop zemljanog materijala, ugradnju kamenog nasipa, tamponiranje i u konačnici izradu novog sloja asfaltnog zastora.

Naime, zbog trase ceste izvedene na nepovoljnom terenu, velike oborine i procjeđivanje podzemnih voda doveli su do slijeganja i klizanja kako okolnog terena, tako i same prometnice. Sanacijom oštećene dionice podignuta je razina sigurnosti svih sudionika u prometu.

Vrijednost investicije je 24 tisuće eura, a radove je izveo ugovorni izvođač radova na održavanju nerazvrstanih cesta tvrtka Tehnogradnja.

IZVRŠEN PRVI KORAK U SPAJANJU UTD RAGUSE I TUP-a

Gradsko vijeće je jednoglasno usvojilo Odluku o davanju suglasnosti društvu UTD Ragusa d.d. za pripajanje društva ELEKTROCARBON-ESOP d.o.o. za usluge, čime je napravljen prvi korak u integraciji društava TUP i UTD Ragusa.

Radi pojednostavljenja samog postupka pripajanja društva TUP društvu UTD Ragusa bilo je potrebno najprije provesti pripajanje društva Elektrocarbon-ESOP d.o.o., osnovanog od strane malih dioničara TUP-a. Ovim postupkom UTD Ragusa d.d. držat će 96,59 posto dionica TUP-a.

Gradonačelnik Mato Franković rekao kako će se do kraja godine provesti i spajanje društava UTD Ragusa i TUP, što je konačni cilj koji će dovesti do lakšeg i ekonomičnijeg upravljanja pod jednim društvom u vlasništvu Grada Dubrovnika te do financijskog i poslovnog osnaživanja društva.

Stjecanje vlasništva nad kompleksom TUP-a posredstvom društva UTD Ragusa povijesno je važna odluka ove gradske uprave za budući urbani razvoj Gruža, ali i cijekoga grada.

STRATEGIJA ZAŠTITE KULTURNE BAŠTINE I PROCES OBNOVE DUBROVNIKA NAKON DOMOVINSKOG RATA PREDSTAVLJENI U VILNIUSU

Ravnateljica Zavoda za obnovu Dubrovnika Mihaela Skurić sudjelovala je na radnom sastanku Generalnog tajništva i Regionalnog tajništva Centralne i Istočne Europe CEER i Organizacije gradova svjetske baštine koji se održao u glavnom gradu Litve, Vilniusu.

Radni sastanak obuhvatio je i stručnu panel raspravu na temu razvoja Akcijskog plana za Program odgovora u kriznim situacijama, gdje je ravnateljica Mihaela Skurić kroz prezentaciju “Dubrovnik’s Old City: The Destruction of a World Heritage Cultural Site” svim sudionicima prenijela i pobliže predočila iskustva Dubrovnika u zaštiti i očuvanju kulturno-spomeničke baštine za vrijeme Domovinskog rata, ali i segmente cjelovite obnove koja je uslijedila nakon ratnih razaranja.

Dotaknula se najvažnijih poduzetih mjera u kontekstu revitalizacije i obnove mnogobrojne infrastrukture, angažiranosti brojnih nacionalnih i lokalnih dionika i stručnjaka koji su doprinijeli u čitavom dugotrajnom procesu obnove grada, njegova razvoja i boljitka. Istaknula je važnost brzog odgovora međunarodne zajednice, kasnije formaliziranog kroz UNESCO Akcijski plan.

Panel rasprave kao i radni sastanak usmjereni su na proaktivno djelovanje, promišljanja i postavljanja temelja za sustavno djelovanja kada je riječ o mogućim nenadanim situacija poput prirodnih katastrofa i oružanih sukoba. Razmatrali su se odgovori i ideje prevencija i reakcija u cilju očuvanja materijalne i nematerijalne baštine.

Poseban fokus izlagača stavljen je na pomoć zemljama poput Ukrajine i Sirije, opsege nastalih štete u navedenim državama te razmatranja u pogledu uključivanja programa potpore unutar Organizacije gradova svjetske baštine i smjernica koje bi osigurale očuvanje i zaštitu ugrožene kulturne baštine.

PREDSJEDNIK GRADSKOG VIJEĆA MARKO POTREBICA S UČENICIMA DUBROVAČKE PRIVATNE GIMNAZIJE

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica održao je u Gradskoj vijećnici predavanje učenicima Dubrovačke privatne gimnazije u okviru njihove terenske nastave iz predmeta sociologije, politike i gospodarstva te im približio rad Gradskog vijeća i gradske uprave.

Upoznao ih je s procesom donošenja odluka na razini Grada Dubrovnika i provođenja gradskog proračuna te dao uvod u organizaciju jedinica lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj, procese odabira zastupničkih tijela i izbor dužnosnika.

Učenici su aktivno sudjelovali u predavanju te kroz razgovor s predsjednikom Gradskog vijeća Potrebicom iznosili svoja stajališta i stečena znanja.

U pratnji profesora i ravnatelja škole učenici su potom obišli i druge gradske ustanove te sudjelovali na na probi Dubrovačkog simfonijskog orkestra.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Inflacija i recesija, kazao je gradonačelnik Mato Franković, razlozi su zbog kojih u Dubrovniku još uvijek nije stupila na snagu odluka o novom načinu prikupljanja otpada s novim, većim cijenama odvoza otpada posebno za one koji ne recikliraju.

- Primjena novog cjenika uz inflaciju drastično bi povećala troškove života građana pa smo odlučili ipak malo zastati s postupkom kako ne bi došlo do velikog udara na građane. Svjesni smo kako je ta naša odluka prouzročila daljnji trend nastavka financijskog deficita u Čistoći jer bez primjene novog cjenika i primjene novih zakona Čistoća ne može završavati godinu na nuli. - rekao je gradonačelnik Franković.

Franković je istaknuo kako se nije odustalo od otpadomjera i najavio kako će se već u drugoj polovici godine krenuti s pripremama za njihovo uvođenje.

- Otpadomjeri su inače jedan veliki financijski izdatak u koji će grad uložiti sredstva. Analizirali smo modele drugih gradova i zaključili da je sustav otpadomjera najkvalitetnije rješenje. - kazao je i dodao kako očekuje poplavu plastičnih vrećica na odlagalištima za otpad nakon što se uvedu otpadomjeri.

Otkrio je i kako će doskočiti onima koji će nesavjesno odlagati smeće.

- Užurbano provodimo postupak postavljanja nadzornih kamera na gradskim odlagalištima jer jedino tako možemo uvesti red. Imat ćemo problema jer će novi sustav gospodarenja otpadom mnogima promijeniti navike odlaganja smeća jer će otpad trebati razvrstavati. - rekao je Franković te istaknuo što će se to promijeniti.

- Ljudi su naučili svaki dan odložiti po jednu vrećicu u kontejner, a to ubuduće neće biti poticano i financijski će za sugrađane biti puno veće opterećenje. Ipak, s vremenom će se taj model odlaganja otpada napustiti. - kazao je i naglasio kao dio ljude ne poštuje vrijeme odlaganja otpada.

-Mi, inače u gradu imamo oko 30 posto onih koji ne poštuju vrijeme odlaganja otpada. Otpad se odlaže od 19 do 4 sata ujutro. Često ujutro vidim ljude kad idu na posao i sa sobom nose vrećicu smeća. Neke često i sretnem i svaki put se pitam zašto je tim ljudima toliko teško iznijeti smeće nevečer. To smeće, koje se odloži ujutro, cijeli dan stoji u kontejnerima, posebno ljeti na visokim temperaturama. - kazao je gradonačelnik.

Otpadomjerima i nadzornim kamerama, takvim praksama, istaknuo je Franković, stat će se u kraj.

- To će se riješiti uvođenjem otpadomjera. Njihova je prednost u tome što se kante neće moći otvoriti nakon što ih Čistoća isprazni. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Dok UNESCO nalaže da se broj vozila u zoni oko Grada smanji, liberalizacijom taksi djelatnosti taj se broj još više povećao jer sva taksi vozila koja prometuju u Dubrovniku tijekom ljetnih mjeseci gravitiraju prema Gradu pa zato gradonačelnik Mato Franković uvesti restrikcije u prometovanju. Prioritet u prolasku vozilima trebali bi imati građani, ali za to moraju imati Sanitatovu PPK, koju mnogi niti trebaju niti žele imati. Iako građani za ljetnih mjeseci Grad izbjegavaju, gradonačelnik je stava kako je PPK rješenje za prometovanje oko Grada.

- Mi vidimo rješenje u PPK jer je svaki sugrađanin može kupiti za 60 kuna, po najnižoj cijeni u Hrvatskoj i tako doći u zonu posebnog prometnog režima. - kazao je Franković te pozvao građane da se prijedlozima i primjedbama uključe u e-savjetovanje.

- Dosad je samo 40 primjedbi građana, što je nedovoljan broj, ostalo su mahom primjedbe i prijedlozi taksista. - rekao je i naglasio kako se zbog taksista i donosi odluka o novom načinu prometovanja oko Grada.

- Prema podacima 2019. je u Dubrovniku bilo sedam tisuća autotaksi vozila, a mi se pitamo zašto se zakrče ulice. Ne možemo podnijeti toliki broj vozila, posebno zona oko Grad, a svi u nju idu i promet je ogroman i moramo uvesti restrikcije i limite. - rekao je gradonačelnik Franković.

Dok mnogi predlažu, Franković je objasnio zašto ne može donijeti odluku po kojoj bi vozila s dubrovačkim registarskim oznakama mogla slobodno voziti oko Grada.

- Vjerujem da je PPK najbolje rješenje. Netko me pitao kako će ako nema PPK u Grad u apoteku pa sam ga pitao kako će doć' u Grad u ljekarnu ako nema PPK jer nema gdje parkirati. Ako nemaš PPK ne možeš parkirati na ulični parking. Tamo mogu samo vlasnici PPK. - rekao je Franković.

Ipak, istaknuo je kako će odluka o prometovanju oko Grada, odnosno zonom posebnog prometnog režima biti sezonalnog karaktera.

- Od 1. studenoga do 1. travnja odluka neće biti na snazi jer tada nemamo problema u prometu, ali ćemo ih imati već za mjesec dana. Dovoljno vam je u sedmom mjesecu oko 22 sata doći na Pile i pogledati prema Minčeti tu rijeku auta koja se spušta na Pile, a od te rijeke u koloni jedan za drugim 99 posto su taksi vozila i to ne možemo podnijeti. - rekao je.

Rijeku taksista, ipak manju, i nered od Minčete do Pila imali smo i prije liberalizacije autotaksi djelatnosti, no danas kad je ta rijeka nabujala dojam je da se odluka o prometovanju oko grada ipak lomi preko građana, odnosno da se njih pokušava udaljiti od Grada, iako se građani od Grada ljeti drže dosta daleko upravo zbog gužvi. Ipak, gradonačelnik je mjerama najavio reducirati broj taksija oko Grada, a hoće li u tome uspjeti vidjet će se za koji mjesec.

Semafori na pješačkim prijelazima kod kružnog toka na Pošti Lapad trenutno su van funkcije zbog prometne nesreće koja se dogodila jučer u večernjim satima. U tijeku je nabava potrebnih dijelova za funkcionalnu semaforizaciju, a do popravka upozoravaju se vozači da povećaju oprez i propuštaju pješački promet.

Podsjetimo, ovi semafori su opremljeni sustavom video detekcije sa senzorima koji putem tehnologije inteligentne obrade slike vrše detekciju prisutnosti pješaka na nogostupu. Nakon nužnog popravka raskrižje će se vratiti na isti režim prometovanja koji dokazano smanjuje gužve i ubrzava prometni tok.

Grad Dubrovnik

Iako su se prije nekoliko godina usprotivili gradnji trajektnog pristaništa, stanovnici Lopuda u međuvremenu su izgleda promijenili mišljenje. Kad je u pitanju izgradnja trajektnog pristana, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković podržava inicijativu lopudskog Mjesnog odbora.

- Kad je u pitanju Barunov muo ispred hotela Grand, on zbog karakteristika lopudske uvale nije adekvatan za veće pristane. Taj je mul inače pod zaštitom konzervatora i nakon što bude gotova projektna dokumentacija pristupit će se njegovoj sanaciji. - kazao je Franković te se osvrnuo na mogućnost izgradnje trajektnog pristaništa na Lopudu koje bi možda već bilo izgrađeno da se stanovnici Lopuda prije nekoliko godina nisu tome usprotivili.

- Trajektno pristanište je svojevremeno bilo u Prostornom planu i da je ostalo, vjerojatno bi danas poput Kalamote i Šipana i Lopud imao pristanište za trajekt, ali na inzistiranje tadašnjeg Mjesnog odbora ono je maknuto iz Prostornog plana, a Lopud je jedini Elafitski otok koji ga nema. Sad je u Mjesnom odoboru nova ekipa koja ima nova promišljanja pa ćemo vidjeti. Trajekt svakako Lopudu treba i u suglasju s Mjesnim odborom ćemo rješavati to pitanje. - kazao je Franković te istaknuo kako trajektno pristanište ne bi trebalo biti u centru Lopuda.

- Trajekt bi trebao biti na lijevoj strani, iza crkve pa još lijevo i može se napraviti druga cesta s druge strane što će omogućiti spoj s drugom stranom otoka. Ipak, napravit ćemo ono što Lopuđani žele. - kazao je Franković.

Rebalansom proračuna Gradsko je vijeće Grada Dubrovnika osiguralo iznos od 365 tisuća eura za uređenje privremenog azila za životinje. On će, baš kao i onaj novi, stalni, koji se tek treba graditi, biti smješten na lokaciji u blizini Grabovice.

Dok se ne izgradi trajni azil, kazao je gradonačelnik Mato Franković, nezbirnute životnije smještat će se u privremeni azil na Grabovici za čiju je gradnju Vijeće osiguralo sredstva.

- Sve što se izgradi za privremeni azil bit će iskorišteno za izgradnju trajnog azila. Više puta smo obišli lokaciju i to će biti kako treba i kako grad zaslužuje. - rekao je Franković.

Kad je u pitanju novi azil, on će se, kazao je graditi sredstvima iz EU fondova.

nm

Dana 25. ožujka, u subotu, od 7 do 17 sati uvest će s privremena regulacija prometa u Ulici Pera Bakića (križanje Ilijina glavica) tako da će za sva vozila zatvoriti prometni trak na izlazu iz Ulice Pera Bakića prema Župi dubrovačkoj zbog izvođenja radova obnove kolničkog zastora investitora Dubrovnik ceste.

Alternativni pravac prometovanja vozila prema izlazu iz grada u smjeru Župe dubrovačke bit će omogućenim ulicama: Zagrebačka, Petra Krešimira IV, Druge Dalmatinske brigade - D8.

Prometnu suglasnost o uvođenju privremene regulacije prometa izdao je Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Grada Dubrovnika rješavajući po zahtjeve tvrtke Dubrovnik ceste d.d. ugovornog izvođača radova na redovnom održavanju državnih cesta na području Dubrovačko-neretvanske županije.

Izvođač radova izradio je shematski prikaz i skicu privremene regulacije prometa na nerazvrstanoj cesti u gradu Dubrovniku za vrijeme trajanja radova.

Grad Dubrovnik

Grad Dubrovnik u suradnji s JVP Dubrovački vatrogasci, DVD-om Lopud te na inicijativu Mjesnog odbora Lopud provodi čišćenje posjeda Senkićevo na otoku Lopudu, što je prvi korak prema budućoj valorizaciji ovog vrijednog prostora i njegovom pretvaranju u objekt društvene namjene.

Nekretnina u vlasništvu Grada Dubrovnika sastoji se od objekta i pripadajućeg zemljišta s parkom. Nakon čišćenja i uređenja prostora, najavio je gradonačelnik Mato Franković na sjednici Gradskog vijeća u utorak, Grad Dubrovnik navedeni prostor planira obnoviti i adaptirati u objekt javne namjene, a prema iskazanim potrebama stanovnika Lopuda za takvim sadržajima.

Nakon završenog čišćenja, nadležne službe Grada Dubrovnika obići će posjed te pokrenuti izradu projektne dokumentacije i poduzeti sve daljnje potrebne korake kako bi se ovaj prostor priveo svrsi na zadovoljstvo Lopuđana.

dpp

Istaknuvši kako je ponosan na sinergiju gradskih upravnih odjela kad je u pitanju projekt izgradnje nove multufukcionalne dvorane u Gospinu polju, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković kazao je kako bi ona sa starom dvoranom trebala biti „jedinstven projekt u Europi”. Otkrio je koliko će koštati izgradnja nove, ali i obnova stare dvorane te kako te projekte namjerava financirati.

- Morali smo promijeniti urbanistički plan pa raspisati javnu nabavu pa izraditi glavni projekt i dati ga na ishođenje građevinske dozvole. Nadamo se da ćemo u lipnju dobiti građevinsku dozvolu za projekt vrijedan 46 milijuna eura. Toliko će koštati multifunkcionalna dvorana, a dio projekta je i akustika jer neće to biti samo sportska nego i dvorana za različita događanja, sajmove i koncerte. - rekao je Franković te otkrio što su mu rekli stručnjaci.

- Stručnjaci mi kažu da bi u kompletu s postojećom dvoranom imali jedinstveni kompleks u Europi. Tako oni kažu, a ja nisam stručan reći da je to tako. - kazao je.

Kad je u pitanju izgradnja, rekao je kako je cilj gradske uprave do kraja godine započeti radove.

- Do tada treba osigurati financijska sredstva. Razgovaramo s Vladom i ministarstvima, bankama, prije svega EIB-om, a ovaj tjedan je sastanak s predstavnicima EBRD-a na tu temu jer je važno osigurati taj novac. - rekao je te iznio još novosti o mogućem financiranju radova na staroj dvorani koji su itekako nužni.

- Ministarstvo graditeljstva, na čijem je čelu Branko Bačić, raspisalo je prošli tjedan natječaj za energetsku obnovu javnih zgrada i to je jako važno jer imamo projekt spreman, vrijedan 25 milijuna kuna i išli bi u kompletnu sanaciju energetske obnove zgrade stare dvorane i ona bi dobila sve što joj nedostaje, od klimatizacijskog sustava, novih fasada i bila bi k'o nova. - rekao je.

- Cilj je da se Svjetsko rukometno prvenstvo 2025. održi u novoj dvorani, ali krajnji cilj i kruna svih ciljeva je da imamo tu dvoranu jer dubrovački sport u trenutku njezine izgradnje više nikad neće imati manjka sportskih termina. Svi će biti zadovoljni. Dakle, uz građevinsku dozvolu moramo osigurati financijska sredstva i na tome radimo i vjerujem da neće biti većih zapreka. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Dvije godišnje Državne nagrade tehničke kulture „Faust Vrančić” dolaze na jug Hrvatske, a nagrađeni su Zajednica tehničke kulture Dubrovačko - neretvanske županije na prijedlog Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika i Dalija Milić Kralj na prijedlog Zajednice tehničke kulture Dubrovačko -neretvanske županije.

Zajednica tehničke kulture Dubrovačko - neretvanske županije (ZTK DNŽ) osnovana je 1995. godine kao pravni sljedbenik Saveza organizacija tehničke kulture „Narodna tehnika” Dubrovnik, koja je djelovala na području bivše Općine Dubrovnik i trenutačno u članstvu ima 40 udruga tehničke kulture.

S ciljem povećavanja sredstava za svoje djelovanje ZTK DNŽ počela se prijavljivati kao korisnik i partner na europskim projektima. Tako je 2022. započet prvi EU projekt u kojem je ZTK DNŽ nositelj projekta RAGUsa 2.0 – Razvoj kapaciteta gradskih udruga. Kao partner sudjeluje na projektima Du STEM i Eco&Blue STEM. Osim toga tijekom cijele godine organizira i provodi brojne radionice i manifestacije, poput Robo Du.Daysa (20 radionica i četiri predavanja), radionice robotike i programiranja bez ekrana (sudjelovalo 267 polaznika na 18 radionica u Dubrovniku, Mokošici, Cavtatu, Čilipima, Stonu i Blatu), Ljetna škola brodogradnje (više od 50 polaznika), STEM ljeto u Centru za mlade Dubrovnik (održane 23 radionice na kojima je sudjelovalo više od 200 djece), Festival znanosti (ZTK DNŽ lokalni suorganizator), Dani astronomije (u sklopu Svjetskog tjedna Svemira).

Za kraj 2022. godine Zajednica je sa svojim radionicama sudjelovala u Dubrovačkom zimskom festivalu na tri zasebna programa: Šarena zima u Uvali, AdvenTUP i Božić u Svetoj Obitelji. Osim toga, Zajednica je u protekloj godini održala i radionice u sklopu Festivala tehničke kulture u Splitu te je sudjelovala kao izlagač na međunarodnim Maker Faire sajmovima u Zagrebu, Pragu i Brnu.

Dalija Milić Kralj po struci je diplomirani inženjer pomorskog prometa, brodostrojarski smjer. Zaposlena je u Pomorsko -tehničkoj školi Dubrovnik, gdje već 21 godinu predaje strojarsku grupu predmeta. Svake godine vodi učenike na stručne izlete u posjet tvornicama i na taj im način širi vidike vezane uz njihove interese i buduća zvanja. S njima također redovito sudjeluje na domaćim i međunarodnim natjecanjima gdje ostvaruju izvrsne rezultate, poput Robo Starta (prvo mjesto), RoboCupa Junior Hrvatska (treće mjesto), RoboCupa Junior Austria Open (prvo mjesto), European Robocupa (peto mjesto), ali i sama osvaja nagrade kao mentorica.

Na RoboCup Junior Croatia Open 2022 Virtual bila je mentorica 19 ekipa iz Dubrovnika u pet različitih kategorija, a na tom natjecanju njezine ekipe osvojile su drugo i treće mjesto. Dalija Milić Kralj je članica udruge Hrvatskog društva za robotiku od 2014. godine, pri čemu održava radionice robotike u Dubrovačko - neretvanskoj županiji te sudjeluje i u nekoliko Erasmus+ projekata. Kao članica WIT Croatia, zajedno sa Zajednicom tehničke kulture grada Dubrovnika i Hrvatskim robotičkim savezom, u suradnji s Pomorsko-tehničkom školom Dubrovnik i Centrom za mlade Dubrovnik organizirala je i prvi Ljetni robotički kamp za djevojke u Dubrovniku koji je trajao pet dana. Nakon deset godina volonterskog rada s učenicima dobitnica je Godišnje nagrade Hrvatskog robotičkog saveza za edukaciju u robotici, odnosno za izniman doprinos razvitku i unaprjeđenju izvanškolskog i izvannastavnog odgoja i obrazovanja u području robotike u 2021. godini.

Zadnji put je nagrada Faust Vrančić došla u Dubrovnik 2020. godine u ruke Toma Sjekavice, tajnika Zajednice tehničke kulture Grada Dubrovnika i Zajednice tehničke Dubrovačko -neretvanske županije. Iste godine nagradu Faust Vrančić dobila je i Zajednica tehničke kulture Grada Dubrovnika.

dpp

Nakon provedenog internog natječaja Ivan Pavličević je ponovno imenovan načelnikom Policijske uprave dubrovačko-neretvanske na mandat od pet godina. Rješenje o imenovanju danas mu je uručio načelnik Uprave za posebne poslove sigurnosti i pomoćnik glavnog ravnatelja policije Miljenko Radnić.

- Čast mi je što mogu, kao izaslanik glavnog ravnatelja policije, prezentirati budućeg načelnika ove Policijske uprave. Mjerilo izbora su, pored provedenog testiranja, bili postignuti rezultati koji su ostvareni na području Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, a koji su vrednovani, kako od strane javnosti tako i od strane struke. Osobno svjedočim da sve zadaće koje se pred vas postave, budu odrađene besprijekorno, pri čemu policijski službenici ovdje odrade i više nego što se od njih očekuje. – rekao je pomoćnik glavnog ravnatelja policije Radnić te dodao:

- Uloga policije i čelnog čovjeka policije najjužnije policijske uprave je ključna za postizanje sigurnosti koja je neophodna za razvoj turizma kao jedne od najvažnijih gospodarskih grana ne samo vaše županije, već i cijele Hrvatske. - naglasio je Radnić.

Nakon što se zahvalio ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću i glavnom ravnatelju policije Nikoli Milini na ukazanom povjerenju, načelnik Pavličević je posebno zahvalio svom timu s kojim je u prethodnom petogodišnjem mandatu osigurao visokopozicioniranu razinu sigurnosti Dubrovačko-neretvanske županije, što je osnovni zadatak načelnika policijske uprave.

- Kroz prethodni petogodišnji mandat dokazali smo da smo policija koja se može nositi sa svim izazovima, od pandemije do milijunskog broja turista i brojnih osiguranja događaja u kojima sudjeluju najviši svjetski dužnosnici, ali i uhićenja osoba koje se bave međunarodnom preprodajom droge, kriminalaca svjetskog kalibra. Pri tom, težih kaznenih djela i narušavanja javnog reda i mira koji utječu na osjećaj sigurnosti, gotovo da i nismo imali. Od ove godine smo postali i vanjska granica schengenskog prostora što je zahtijevalo čitav niz pripremnih radnji koje smo, naravno uz pomoć Ravnateljstva policije, uspješno odradili, zbog čega možemo odgovorno reći da su naše granice sigurne i zaštićene. - kazao je Pavličević, te nastavio:

- Uvijek se može više i bolje stoga ću u narednom petogodišnjem mandatu, naravno u okviru svojih mogućnosti, nastojati još više poboljšati uvjete rada policijskih službenika, a rad policije u još većoj mjeri preusmjeriti na prevenciju kako do protupravnih ponašanja uopće ne bi ni došlo. – rekao je Pavličević.

Ivan Pavličević je magistar kriminalistike, po zvanju policijski savjetnik, koji je policijsku karijeru započeo 1991. godine te je prošao sve policijske razine od pozornika, pomoćnika načelnika u postaji granične policije, načelnika policijske postaje, policijskog službenika za zakonitost postupanja, načelnika odjela policije i na posljetku načelnika policijske uprave.

Odlikovan je Spomenicom domovinskog rata za doprinos u Domovinskom ratu u kojem je sudjelovao od prvog dana, a zbog iskazane visoke profesionalnosti kojom se osobito pridonosi stanju RH 2006. godine dodijeljena mu je prigodna nagrada Ministarstva unutarnjih poslova.

Kako su izvijestili iz PU dubrovačko - neretvanske, na taj natječaj javile su se dvije osobe, ali ne navode ime drugog kandidata.

kšc

Prije nego je svoj mandat u Županijskoj skupštini stavio u mirovanje, vijećnik Nikola Duper (SJG) upozorio je ne odlagalište građevinskog materijala kod kamenoloma u Župi dubrovačkoj. Duper naime, opravdano, ne može vjerovati da niti građevinska inspekcija, a niti Općina Župa dubrovačka već godinama ne mogu stati u kraj toj praksi.

- Dio Župe kod kamenoloma na Dupcu je inače naš izlog jer svi turisti koji tuda prolaze vide taj kamenolom i to ilegalno odlagalište građevinskog otpada ispod njega. Ako je taj kamenolom potreban, s njime se možemo pomiriti, ali imamo ispod njega nasip, legalan ili nelegalan, on nije potreba. Taj nasip je ilegalan i zna se tko ga koristi. Živimo od turizma, a takvim deponijima radimo od sebe ruglo. - rekao je Duper.

I dok se Duper pita zar je moguće da inspekcije ne mogu zatvoriti to odlagalište građevinskog otpada, župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić istaknuo je kako su po tom pitanju već kontaktirali Općinu Župa dubrovačka.

- Slažem se kako nije primjereno da se taj otpad nalazi uz cestu i po tom smo pitanju kontaktirali Općinu Župa dubrovačka i oni su nas uvjeravali da znaju za problem i pokušavaju ga riješiti. - istaknuo je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić.