Gradonačelnik Mato Franković kazao je kako će Sanitat uskoro početi vršiti opskrbu stanovnika i poslovnih objekata unutar Grada nakon što je preuzeo taj posao koji su prije obavljali koncesionari. Sanitatu je stiglo vozilo, zasad jedno.

- Sanitat će odmah započeti s probnim razdobljem, da se vidi treba li još nešto prilagoditi i nakon toga kreće angažman ljudi koje će Sanitat zaposliti za vršenje opskrbe povijesne jezgre. Namjera nam je da sve profunkcionira do Uskrsa, zadali smo si taj rok i razgovarali smo s brojnim dobavljačima i svi očekuju početak rada, ali moram reći kako će prva godina biti godina prilagodbe novom sustavu. - rekao je Franković.

Novi sustav, naglasio je, podrazumijeva rad preko računa, a Sanitat će na Pločama dobiti i prostore za rad.

- Ne možemo raditi kao prije, sve će ići preko računa jer pisani trag mora biti. Sanitat je privremeno zakupio prostor u Lazaretima kako bi imali gdje raditi taj logistički posao, a krajnje je rješenje da Sanitat dobije gradski prostor na Pločama. Taj je prostor u raspadajućem stanju i radimo projektnu dokumentaciju za uređenje koje će biti u ovoj godini jer Sanitatu treba prostor ze ured i za radnike, da se imaju gdje presvlačiti. - kazao je.

Franković je istaknuo kako je o opskrbi Grada nedavno razgovarao s ugostiteljima.

- Rekao sam im da je ovo godina prilagodbe i moramo svi biti strpljivi dok sve to ne profunkcionira jer je nemoguće očekivati da sve bude idealno. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

U najljepšem dijelu slanske vale zvanom Banja, na izvoru slatke vode koja odmah utječe u more, nalazi se zavjetna crkva Navještenja Gospodinova, u narodu poznata kao „Nuncijata“. Zavjetna je to crkva župe sv. Vlaha u Slanom koja je u subotu 25. ožujka svečano proslavila svetkovinu Blagovijesti i 90 godina od dovršetka izgradnje. Svečano misno slavlje predvodio je dubrovački biskup mons. Roko Glasnović.

U zajedništvu sa župljanima Slanoga i Majkova i ostalim hodočasnicima u koncelebraciji su bili don Bernardo Pleše, stonski dekan, fra Šimun Romić, upravitelj franjevačkog samostana u Orebiću, fra Ante Medić iz slanskog samostana i župnik i gvardijan slanski fra Stipan Klarić. Pjevanje su animirale kandidatice Sestara franjevki od Bezgrešnog začeća s Danača, a misnom slavlju je prethodila procesija s barjacima iz spomenutih župa.

Biskup Glasnović je u svojoj propovijedi istaknuo skromnost i poniznost Blažene Djevice Marije koja je znala slušati i čuti Božji glas i pristati uz Božju riječ i time je postala izvor spasenja za sve nas. Potaknuo je vjernike da budu oni koji će biti ljudi koji će naviještati i nositi drugima blagu i radosnu vijest.

Na kraju mise župnik Klarić je zahvalio biskupu na pastirskoj brizi i ohrabrujućim riječima i svima koji su sudjelovali u pripremi ove feste, a mladi su biskupu predali prigodni dar. Nakon mise zajedničko slijedilo je zajedničko druženje na obali pored crkve.

Crkvu Navještenja Gospodinova na ovom mjestu početkom 17. stoljeća započeo graditi poznati dubrovački pomorac i dobrotvor Miho Pracat. Godinama je proširivana, dograđivana i konačno je 1927. započela izgradnja crkve u današnjim dimenzijama za župnikovanja don Iva Čučkovića. Crkva je dovršena 1933. godine i te je godine na Blagovijest blagoslovljena. Posljednji put je obnavljana za župnika fra Ljudevita Laste 2011. godine.

Dubrovačka biskupija / Župa sv. Vlaha u Slanom

Pomicanjem za jedan sat unaprijed u noći sa subote na nedjelju, 26. ožujka, počinje ljetno računanje vremena. Večeras u dva sata satove je potrebno namjestiti da pokazuju tri sata.

Ljetno računanje vremena završava posljednje nedjelje u listopadu, ove godine to je 29. listopada.

dpp

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježeno je pet prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima su tri osobe teže, a sedam ih je lakše ozlijeđeno, dok je s materijalnom štetom zabilježeno devet prometnih nesreća

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 529 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te su tako 232 osobe sankcionirane zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 51 mjera je poduzeta prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 29 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirane su 23 osobe.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 55 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i deset mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp

Zračne luke u Hrvatskoj spremne su za primjenu schengenskih pravila koja na aerodromima počinju važiti od danas. Kao i na cestovnim graničnim prijelazima, tako i u zračnim lukama primjena schengenskog režima znači slobodan protok putnika koji dolaze iz tog prostora bez graničnih kontrola putovnica. Time mnogi međunarodni letovi postaju domaći pa će omjer kod većine zračnih luka biti otprilike 70 prema 30 posto u korist domaćih letova.

To znači i da putnici koji lete iz Hrvatske ili u Hrvatsku iz hrvatskih i europskih zračnih luka neće prolaziti kontrolu osobnih dokumenata nego će samo proći sigurnosne kontrole i potom ići na ukrcaj u zrakoplov.

Zračna luka Dubrovnik završila je radove u zoni dolazaka putničkog terminala za putnike iz destinacija van schengenskog prostora i trećih zemalja, a priprema se i za uvođenje EES (engl. entry/exit system) sustava, koji bi trebao stupiti na snagu tijekom godine.

„Većina radova je već završena, a neke smo obavili i u noći s 25. na 26. ožujka zbog operativnih zahtjeva, s već odavno planiranim ulaganjima. Ne očekujemo probleme s putnicima niti veće gužve vezane za ulazak u schengensku zonu, nego još bolje rezultate.” - poručuju iz dubrovačke zračne luke.

Danas će imati 21 redovni let s ukupnim kapacitetom zrakoplova od 6.600 sjedala, a pet letova je iz i prema zemljama van schengenskog pordučja.

U ljetnom redu letenja, od 26. ožujka do 28. listopada, Dubrovnik će s letovima 50-ak prijevoznika biti povezan s više od 75 destinacija u zapadnoj i srednjoj Europi, a već u prvom tjednu ljetnog red letenja ta bi luka trebala biti povezana direktnim letovima s najvažnijim međunarodnim čvorištima u Europi. Imat će i direktne letove United Airlinesa s New Yorkom i Flydubaija za Dubai.

„U 2023. Zračna luka Dubrovnik očekuje porast prometa putnika od oko 20 posto u odnosu na 2022. i povećanje broja operacija oko 15 posto. U odnosu na 2019. koja nam je bila rekordna godina s 2,89 milijuna putnika, ove bi godine trebali ih imati oko 90 posto od tog broja”. - navode iz Zračne luke Dubrovnik.

Južni

Čišćenjem područja ispod Luže nastavljaju se radovi cjelovite sanacije kanala mješovite odvodnje povijesne jezgre tehnologijom bez iskopa. Ova investicija čišćenja i sanacije kanala mješovite odvodnje u dužini od 51 metra provodi se u sklopu Aglomeracije Dubrovnik, EU projekta „Razvoj vodno - komunalne infrastrukture Dubrovnik“, najvećeg infrastrukturnog zahvata u vodoopskrbni i kanalizacijski sustav u povijesti Dubrovnika vrijednog više od 880 milijuna kuna, odnosno preko 117 milijuna eura.

Predviđeno trajanje ove faze radova, koji će pripremom i osiguranjem područja obuhvata početi tijekom vikenda, je 30 do 40 dana te će biti završeni prije glavne ljetne sezone. Isti će se uskladiti s radovima obnove krovišta Luže, kina Sloboda i teatra Bursa, a Rezervat Lokrum svoje prodajno mjesto privremeno će premjestiti na ulazni dio Luže, koji nije u obuhvatu radova.

Inače, ugovorena vrijednost radova na čišćenju kanala u Gradu je 1.164.446 eura (8.773.525 kuna), a obuhvaća čišćenje i sanaciju istočnog i zapadnog kraka glavnog kanala ispod Straduna te zapadni kraj glavnog kanala u Ulici Prijeko i glavnog kanala u Ulici Celestina Medovića (spoj Prijeko - Stradun) u ukupnoj dužini od 470 metara te 25 priključnih kanala, kao i sanaciju 80 metara kanala van zidina i 200 metara vodovodnog cjevovoda u Ulici Prijeko. Rok za dovršetak radova je veljača 2024., a izvođač je tvrtka Anafora d.o.o. Split.

Podsjetimo, sanacija povijesnog kanala mješovite odvodnje ispod Straduna zahtjevna je i osjetljiva investicija. Započela je istražnim radovima u veljači 2018. godine, a prvi provedeni radovi čišćenja i sanacije obuhvatili su kanal u dužini od 30 metara.

dpp

Slavica Grkeš treba podnijeti ostavku na mjesto vijećnice u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika. Ne samo zato što je privatni sukob s Ivanom Michl bio povod njezinu ataku na ravnateljicu Dubrovačkih muzeja na sjednici Gradskog vijeća, već i zbog toga što se upustila u bespravnu gradnju u Gradu, u Kunićevoj ulici.

Anonimna pisma nikad ne bi smjela biti predmet ili povod raspravama u predstavničkom tijelu, a baš su jedno takvo pismo, adresirano na gradonačelnika i vijećnike u Gradskom vijeću, vijećnici DDS-a Jasmin Deraković i Slavica Grkeš pokušali iskoristiti ne bi li se na posljednjoj sjednici povela rasprava o ravnateljici Dubrovačkih muzeja Ivoni Michl. Jednostavno rečeno, Deraković je svojim pitanjem o anonimnom pismu samo trebao pomoći Grkeš da dođe na svoje – da se povede rasprava o Michl, da je Mato Franković pred javnosti izriba. Podao plan nije se ostvario, gradonačelnik, a kasnije i predsjednik Gradskog vijeća, takvu raspravu nisu dozvolili.

VLASNIK/VLASNICA LAŽNOG PROFILA NA FB-U OPSJEDNUT/A IVONOM MICHL

Ima jedan profil na Facebooku, lažni je, naravno, a njegov kreator kao da je opsjednut Ivonom Michl. Ta opsjednutost očito je plod nekog sukoba s ravnateljicom. Za vlasnika tog anonimnog profila moglo bi se reći da je najveći neradnik u tim muzejima. Moglo bi se reći da je sve ono za što proziva druge zaposlenike i ravnateljicu. Jer treba dosta vremena za hodati po Dvoru, slikavati svaku glupost i pisati postove o ravnateljici neradnici koja terorizira dio zaposlenika. Posao za koji je plaćen i odgovoran mora patiti dok je toliko fokusiran na ravnateljicu. Kreator tog lažnog profila vjerojatno je i autor anonimnog pisma koje je toliko zaintrigiralo samo DDS-ove vijećnike Derakovića i Grkeš, iako su ga dobili i gradonačelnik i svi drugi vijećnici.

Kad je u pitanju sadržaj tog pisma, iako mu je okosnica otkaz koji je ravnateljica Michl dala jednoj zaposlenici, autor se u njemu obrušava i na druge zaposlenike, sindikalnog povjerenika, kućnog meštra i pravnicu, koji su, prema njemu, bliski ravnateljici.

Jest da su rijetki, ali u ovoj zemlji ipak postoje određeni ljudi koji su iza svojih tvrdnji stali imenom i prezimenom. Puno su zbog toga izgubili, ali su u svoj borbi ustrajali jer su imali dokaze, jer su bili u pravu. Oni koji se kriju iza anonimnosti tek su obične kukavice, često i podli klevetnici.

GRADSKA VIJEĆNICA POSTALA MJESTO ZA OSOBNI OBRAČUN VIJEĆNICE GRKEŠ S RAVNATELJICOM MICHL

Grkeš se nije držala građevinske dozvole jer je krenula nadograđivati umjesto da rekonstruira. U tome bi i uspjela da je susjeda kuće, koju je Grkeš kupila preko svoje tvrtke Dominium travel, nije prijavila konzervatorima. Oni su tu nelegalnu gradnju zaustavili i naložili Grkeš uklanjanje nadograđenog viška kvadrata. Susjeda je Ivona Michl.

Taj višak kvadrata koji joj je Michl prijavom konzervatorima „oduzela”, Grkeš je bio povod da s ravnateljicom Muzeja konačno poravna račune. I to je, ako smatra da ima nekakvo pravo, mogla učiniti privatno, ali ne u Vijećnici i ne kao gradska vijećnica. Moć koja iz politike proizlazi Slavici Grkeš nije smjela biti sredstvo za obračun s Michl. Ni s Michl ni s bilo kime tko joj je nekad negdje stao na žulj.

Inače, ovaj obračun s Michl podsjeća na obračun DDS-a s negdašnjim ravnateljem Dubrovačkog simfonijskog orkestra Perom Šišom. Iste su pritužbe i argumenti, samo su se promijenile metode. A i povod je isti – osobna netrpeljivost.

IMA LI ETIČKI KODEKS SMISAO AKO GRKEŠ OSTANE U GRADSKOM VIJEĆU?

Gradsko je vijeće inače još 2021. usvojilo Etički kodeks nositelja političkih dužnosti u Gradu Dubrovniku. Prema tom Kodeksu, nositelji političkih dužnosti trebaju se pridržavati temeljnih načela poput zakonitosti i zaštite javnog interesa. Trebaju biti odani lokalnoj zajednici te dužnosti očuvanja i razvijanja povjerenja građana u nositelje političkih dužnosti i institucije gradske vlasti u kojima djeluju. Trebaju biti čestiti i pošteni te se izuzeti iz situacija u kojima postoji mogućnost sukoba interesa. Prema Etičkom kodeksu zabranjeno im je koristiti svoje dužnosti, odnosno ovlaštenja koja iz njih proizlaze u svrhu ostvarivanja osobnog interesa ili privatnih interesa drugih osoba. Navodi se i kako su osobno odgovorni za svoje postupke.

Taj Etički kodeks nije zakon pa nema ni prekršajne ni kaznene odredbe, ali ima moralnu težinu. Postoji i tzv. Etički odbor koji bi trebao nadzirati poštuju li gradski vijećnici Etički kodeks. Hoće li se zbog slučaja Grkeš taj Etički odbor sastati? Prekršila je puno njegovih odredbi, ali to se neće dogoditi jer uzdrmalo bi koaliciju HDZ - DDS, a ona mora biti stabilna do novih izbora.

Treba ponoviti kako je anonimno pismo Grkeš kao gradska vijećnica pokušala iskoristiti kako bi poravnala račune s ravnateljicom Muzeja s kojom ima privatni sukob. Treba naglasiti kako se Grkeš kao vlasnica tvrtke Dominium Travel upustila u nelegalnu gradnju u Gradu u Kunićevoj ulici, u Gradu koji štiti UNESCO. Sve i da nije krenula u gradskoj vijećnici obračunavati se s Michl zbog osobnih sukoba, već sama činjenica da se kao gradska vijećnica upustila u ilegalnu gradnju i to usred Grada, dovoljna je da zauvijek napusti vijećničke klupe. Ovako, ilegalna graditeljica danas - sutra odlučivat će o nekakvim prostornim planovima, prenamjenama zemljišta i sličnim odlukama i usput vjerojatno držati pokoju moralnu prodiku.

Slavica Grkeš treba podnijeti ostavku na mjesto gradske vijećnice, a ne učini li to onda je jasno da su navedeni obrasci ponašanja njoj normalni. Žalosno je što su njeni postupci normalni i svima onima koji je još uvijek nisu pozvali da podnese ostavku.

Inače, za rabote u Kunićevoj Grkeš bi mogla zaraditi kaznenu prijavu za oštećenje kulturnog dobra. Konzervatori, koji su joj naložili da objekt vrati u prvobitno stanje trebali su je podnijeti. Možda i jesu, a ako nisu, netko kome je Grkeš stala na žulj, mogao bi to učiniti. To bi u konačnici bilo i etički i pravedno!

Kako u Gradu kronično nedostaje javnih zahoda, iz gradske su uprave jedan moderni zahod namjeravali urediti u prostoru u Ulici Cvijete Zuzorić, no kad su se ugostitelji, čiji su restorani u neposrednoj blizini, pobunili, jedna od njih i kako će zbog blizine zahoda izgubiti Michellinove zvjezdice, u Gradu Dubrovniku su promijenili mišljenje pa su isticali ako će taj prostor imati neku drugu namjenu.

No, u međuvremenu su opet promijenili mišljenje pa će prema zadnjim informacijama zahod ipak biti u Ulici Cvijete Zuzorić. Potvrdio je to i gradonačelnik Mato Franković.

- Prije desetak dana smo imali sastanak s Čistoćom i dodijelili smo im zadatak da ispitaju ventilacijski sustav jer je pozicija za zahod odlična, ali ne želimo da se u toj ulici pojavljuju neugodni mirisi. Kad Čistoća završi projekt krenut ćemo u uređenje prostora. - rekao je Franković kako će uređenje zahoda Čistoća realizirati novčanom donacijom Grada Dubrovnika jer Čistoća financijski nije u mogućnosti izvršiti investiciju.

Grad Dubrovnik koji posjećuje više od milijun turista inače ima problem s nedostatkom javnih zahoda i ovo je svakako nužan projekt, jer kad turisti krenu u obavljanje nužde uglavnom to mogu činiti samo u restoranima i kafićima što sa sobom nosi druge probleme.

Turističko vijeće Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije donijelo je odluku o raspisivanju Javnog natječaja za dodjelu sredstava za projekte lokalnih turističkih zajednica na turistički nedovoljno razvijenom području i kontinentu u 2023. s područja Dubrovačko - neretvanske županije iz Fonda za turistički nedovoljno razvijena područja i kontinent.

Uz sjednicu Turističkog vijeća održana je i sjednica Skupštine županijske TZ na kojoj se raspravljalo o aktualnostima na turističkom tržištu i aktivnostima županijske Turističke zajednice.

Između ostalog bilo je riječi i o nedavno održanom Turističkom sajmu u Berlinu, najvećem svjetskom turističkom sajmu, a gdje se i ove godine uspješno predstavila naša županija. Istaknuto je kako je ovogodišnji sajam potvrdio odlične izglede za nadolazeću sezonu, ali i kako je Dubrovačko – neretvanska županija među najbolje bukiranim odredištima uz zaključak kako je svakako neizmjerno važno sudjelovati na ovom, ali i sličnim turističkim sajmovima.

dpp

Na petu korizmenu nedjelju danas je održan Križni put na Srđ. Korizmeni križni put padinama Srđa održava se od 1998. godine.

Križ na Srđu je 1937. godine podigao dubrovački biskup mons. Josip Marija Carević kao uspomenu na 1900 godina od Kristove smrti. Taj križ je srušen raketiranjem u Domovinskom ratu 6. prosinca 1991. godine. Na podnožju tog starog križa tadašnji dubrovački biskup mons. dr. Želimir Puljić dao je, nakon rata, podići novi križ, dar hvarskog biskupa mons. Slobodana Štambuka. Novi kameni križ blagoslovljen je 12. listopada 1997. godine prigodom zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije u Dubrovniku, a blagoslovio ga je sluga Božji Franjo Kuharić, zagrebački nadbiskup i kardinal. Već sljedeće korizme prvi put se molila pobožnost od magistrale do vrha Srđa.

Godine 2014. Grad Dubrovnik uredio je i postaje Križnog puta na Srđu. Postaje su obilježene brončanim reljefima, a postavljene su na kamene postamente trokutnog tlocrtnog oblika u sklopu kojih su posađene zavičajne biljne vrste prirodno zastupljene u sastavu flore padina Srđa. Duljina puta serpentinama od magistrale do tvrđave Imperijal iznosi 2300 metara.

dpp/db

Nakon što je Gradsko vijeće odobrilo spajanje UTD Raguse i TUP-a gradonačelnik Mato Franković osvrnuo se na kredit kojim su kupljene nekretnine te posljednje dubrovačke tvornice. Otkrio je i planove Grada u prostoru TUP-a

- Erste banka je radila procjenu vrijednosti društva, ali ne po principu vrijednosti imovine nego vrijednosti zakupa, što nama nije odgovaralo jer nije u redu da netko stavi šapu na cjelokupnu imovinu koja je najmanje dva puta vrjednija od procjene vrijednosti zakupa i nismo se usuglasili. Paralelno s tom, imali smo ponudu OTP banke, OTP s fiksnom i Erste s varijabilnom kamatnom stopom. Uvjeti OTP-a nam tad nisu bili zakonski prihvatljivi jer su tražili više toga kao garanciju pa smo se odlučili na Erste, ali je EURIBOR počeo skakati što bi nas dovelo do plaćanja viših kamata i zato smo ponovo započeli razgovore s Erste i OTP bankom o fiksiranju kamatne stope. Uskoro ćemo donijeti odluku. - kazao je Franković.

I dok mu određene skupine spočitavaju kako je TUP kupljen po većoj cijeni nego što vrijedi, što zapravo nije istina jer je samo prostor u Gružu jedna banka, još bivšem vodstvu TUP-a procijenila na 15 milijuna eura, Franković je istaknuo u čemu je vrijednost tog prostora.

- Vrijednost određuje Gradsko vijeće jer je u vašim rukama najveći alat, a to je GUP. On određuje vrijednost nekog prostora, a potenciranje priče oko vrijednosti potiču ljudi koji se u to ne razumiju, ali ime je najlakše u javni prostor izbaciti nešto što ne stoji. - istaknuo je Franković na sjednici Gradskog vijeća.

Gradonačelnik je kazao kako će u budućnosti svi biti ponosni na TUP.

- Bit ćemo ponosni da smo rezervirali 9.000 kvadrata u srcu grada za građane. Puno ljudi nikad nije ni bilo u TUP-u i već na idućem rebalansu ćemo osigurati sredstva za novu knjižnicu u TUP-u, na dva kata, u prizemlju za Znanstvenu jer se ljetnikovac Skočibuha raspada. Na katu će biti čitaonica, gdje će se moći događati razne društvene aktivnosti. Cilj nam je da TUP postane prostor koji će privlačiti ljude, da bude mjesto u kojem će se događati novi kulturni sadržaji. - kazao je i dodao kako je potencijal TUP-a ogroman.

- Prostori u Komolcu imaju ogroman potencijal. S prostorom Luke to su tisuće kvadrata kojima upravljaju građani. - kazao je Franković.

Najavio je kako će se upravna TUP-ova zgrada u Gružu urediti te dodao kako će u nju useliti Čistoća.

- Zgrada će se malo po malo urediti, ali ne na uštrb ljudi koji su u zakupu poslovnih prostora. Čistoća bi prva trebala preseliti u TUP, ali za to treba napraviti preduvjete jer prostori u centralnoj zgradi nisu adekvatni. Potreba je sveobuhvatna obnova i već je započela obnova sanitarija. Centralna zgrada vapi za obnovom i to u nadolazećim mjesecima možemo riješiti. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Turistička zajednica Dubrovačko - neretvanske županije nakon tri godine pauze ponovno nastupa na sajmu B - Travel koji se održava u Barceloni ovaj vikend.

Na ovom sajmu Turistička zajednica Dubrovačko - neretvanske županije nastupa zajedno s turističkim zajednicama županija Splitsko - dalmatinske, Šibensko - kninske i Ličko - senjske.

Sajam B-Travel je namijenjen širokoj publici, očekuje se dolazak od preko 20.000 posjetitelja kojima će 200 - tinjak izlagača iz preko 30 zemalja svijeta predstaviti svoju ponudu na 6.500 metara četvronih izložbenog prostora.

Ovogodišnji slogan katalonskog sajma je: „Tu gdje vaše putovanje počinje“.
Proizvodi su raspoređeni u šest glavnih područja: B-Happy, B-industrial, B-Special, B-Culture, B-Adventure i B-Delicious. Štand Dalmacija & Lika smješten je u dijelu B-Culture.

Dubrovačko - neretvansku županiju je u 2022. godini posjetilo gotovo 50.000 turista iz Španjolske, a ostvarili su 125.000 noćenja.

dpp