Mjesec Ramazan prilika je da ojačamo svoju duhovnost naspram materijaliziranog svijeta kojime smo okruženi. Prilika je to da se kao ljudi popravimo i mentalno ojačamo, moralno izoštrimo.

Post je iskaz potpune predanosti Bogu kroz odricanje, a to nam pruža šansu da pogledamo jednim svježim i novim očima na svijet i Božija stvorenja.

Post i ramazanske molitve ojačavaju našu vezu sa svijetom meleka -anđela, koji niti jedu niti piju - već predano i u Boga zagledano- Njemu služe. Od srca svima muslimanima i muslimankama čestitam - Ramazan šerif mubarek olsun!

Predsjednik Dubrovačke bošnjačke stranke Sado Bečić

Nemamo namjeru valjati se u blatu sa svinjama, budući je poznato da svinje u tome uživaju. - tako je za Dubrovnikpress rekao Igor Miošić, jedna od dva koordinatora stranke Srđ je Grad nakon najnovijeg priopćenja tajnika dubrovačkog HDZ-a Roberta Krile.

- Nije tom Krili ovo prvi put da piše jer već je on izlazio sa sličnim priopćenjima, ali mi smo ostali dosljedni jer ne želimo s njima raspravljati pa tako ni jučer na sjednici Gradskog vijeća naši vijećnici nisu prihvatili raspravu o tome. - rekao je Miošić.

Naime, nakon što je vijećnik DDS-a Jasmin Deraković gradonačelniku Matu Frankoviću na jučerašnjoj sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika suflirao pitanjem kome su dva ugostitelja na Lapadskoj obali, inače članovi stranke Srđ je Grad, trebali plaćati koncesiju za pomorsko dobro, a Franković srđevcima poručio da im ne trebaju ljudi „uhvaćeni s rukama u tegli meda”, Krile je uputio priopćenje, jedno iz niza o ovoj temi.

Naveo je kako su vijećnici srđevaca na jučerašnjoj sjednici šutnjom pokazali da ih je zapravo sram čina, odnosno nezakonitosti njihovo dvoje članova. I dok krile navodi kako se srđevci nisu imali hrabrosti javno ograditi i sankcionirati Miletića i Krilu zbog privatiziranja javnog dobra, Miošić za Dubrovnikpress kaže i kako „zahvaljuje HDZ-u i koalicijskom partneru DDS-u na insceniranoj raspravi na Vijeću”.

- Što se tiče navodnog neplaćanja koncesija za ta dva objekta na Lapadskoj obali, ključno je reći da ne postoji nikakva niti kaznena niti prekršajna prijava od Komunalnog redarstva ili Županijske lučke uprave, dakle službe i institucije koje su u zadnjih šest godina pod HDZ-om pa se postavlja pitanje zašto se baš sad ide s tim napadima, a odogovor je dosta jasan – HDZ je u Lapadu izgubio na kotarskim izborima i to ih peče i boli. - rekao je Miošić.

Istaknuo je kako su HDZ-ovi napadi prema srđevcima zapravo napadi na sve one koji im se usude suprotstaviti.

- Jučerašnja rasprava na Gradskom vijeću, koja je bila potpuno nepotrebna i inscenirana, na čemu zahvaljujemo HDZ-ovu koalicijskom partneru DDS-u, kao i ovi napadi koji dolaze iz HDZ-a od strane Krile, služe zastrašivanju i na određeni su način poruka da će tko god se prihvati bavljenja politikom i suprotstavi se HDZ-u i, ne dao Bog, negdje u nekom području osvoji vlast, a HDZ padne u opoziciju, da će se HDZ pobrinuti da ga se dobro oblati u javnosti. - kazao je Miošić.

Izjavu gradonačelnika, koji je kazao da je korištenje pomorskog dobra na Lapadskoj obali trebala nadzirati Lučka kapetanija, ali da to nije činila jer su opterećeni redovnim aktivnostima i imaju puno posla, Miošić u najmanju ruku drži smiješnom.

- Smiješno je da ne mogu nadzirati pomorsko dobro koje je praktički u centru grada. Pa nije to pomorsko dobro na Jakljanu ili negdje dalje. - rekao je Miošić te istaknuo kako su ugostitelji Miletić i Krile sve do 2015. plaćali koncesiju za pomorsko dobro.

- Kad je 2015. započela izgradnja marine Frapa taj potez ispao je iz nadležnosti Županijske lučke uprave Dubrovnik i mogućnosti da se uopće plaća koncesija na tom području. Ne želim biti odvjetnik ugostiteljima koji su naši članovi, ali oni se, kad je počela gradnja marine, nisu imali kome obratiti za koncesiju, a ona je do tada izdavana. - kazao je Miošić te odgovorio na pitanje hoće li ih se srđevci odreći ili ih sankcinirati, na čemu inzistira HDZ.

- Ništa im se neće dogoditi i nećemo ih se odricati. Smiješno je da netko iz HDZ-a poručuje nekoj drugoj stranci koji im ljudi trebaju ili ne trebaju i mogu samo reći da svima nama HDZ kao cjelina ne treba. - direktan je Miošić.

Novi dan, dodao je, mogao bi donijeti novo priopćenje glavnog tajnika GO HDZ-a Roberta Krile.

- Od HDZ-a se može svašta očekivati, ali mi smo zauzeli stav o Lapadskoj obali i o toj temi s njima više nećemo polemizirati jer smo objasnili javnosti sve što je trebalo. - rekao je jedan od dvoje koordinatora stranke Srđ je grad Igor Miošić.

Dobio sam kaznenu prijavu zato što smo kupili TUP, jedna od tvrdnji je da smo ga platili puno više nego što uistinu vrijedi, rekao je gradonačelnik Mato Franković na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika.

Tko ga je prijavio, kaže, ne zna, ali je istaknuo kako se prijava temelji na materijalima o TUP-u koji su bili upućeni vijećnicima.

- Netko očito ima dovoljno vremena baviti se drugim ljudima i nečim što je dobro za Grad. Mi određujemo vrijednost TUP-a u budućnosti. Mislim da će budućnost TUP-a biti sjajna jer nedostaje društvenog sadržaja i bit ćemo ponosni da smo rezervirali tih devet tisuća metara kvadratnih u srcu grada. - rekao je gradonačelnik Franković.

Gradsko je vijeće inače dalo suglasnost UTD Ragusi za pripajanje društva Elektrocarbon ESOP d.o.o. To društvo, koje je bilo većinski vlasnik TUP-a osnovali su radnici bivše tvornice, a dionice te tvrtke kupljene su s dionicama TUP-a. Spajanje UTD Raguse i Elektrocarbon ESOP-a prvi je korak u spajanju UTD Raguse i TUP-a, koje bi, prema riječima gradonačelnika Frankovića, trebalo biti okončano do kraja godine.

U sklopu projekta rekonstrukcije tržnice u Gružu trenutno su u tijeku zemljani radovi, odnosno radovi iskopa jama i pripreme terena za izradu armiranobetonskih temelja nove konstrukcije tende tržnice.

S obzirom na blizinu mora i dubinu iskopa, dolazi do stalnog prodiranja mora u iskopane jame. Kako bi se rad odvijao u suhim uvjetima, provodi se povremeno ispumpavanje mora u oborinsku odvodnju koja ima ispust u more.

Za vrijeme trajanja navedenih radova dolazit će do povremenog zamućenja mora u zoni tržnice.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Crijevićeva ulica dobila je novi vodoopskrbni cjevovod koji će značajno poboljšati uvjete vodoopskrbe u tom dijelu povijesne jezgre Dubrovnika. Umjesto dotrajale cijevi stare preko pola stoljeća djelatnici Vodovoda postavili su nešto više od 100 metara nove cijevi većeg promjera.

- Ova investicija značajno će utjecati na kvalitetu opskrbe pitkom vodom tamošnjih stanovnika jer smo ujedno i spojili ovaj cjevovod s cjevovodom u Ulici Dinka Ranjine. Time smo stvorili svojevrsni prsten koji nam omogućuje alternativni pravac opskrbe cijelog područja u slučaju kvara na mreži. – rekao je povodom završetka ovih radova predsjednik Uprave Vodovoda Dubrovnik Lukša Matušić.

Ovi radovi nastavak su napora Vodovoda da se modernizira cjelokupna vodoopskrbna mreža unutar zidina, što je proces koji se konstantno odvija.

- Opskrba pitkom vodom povijesne jezgre i rekonstrukcija tamošnje mreže iznimno je zahtjevan proces u kojem uz Vodovod sudjeluje i niz javnih tijela, uključujući i konzervatore. Stoga se svaka rekonstrukcija detaljno planira, kako bi je izveli na najbolji mogući način, ali i osigurali njenu dugovječnost. Tako već sad planiramo nekoliko budućih rekonstrukcija koje nam je želja pokrenuti nakon sezone. – rekao je Matušić.

Cjelokupna investicija, koja je obuhvaćala i rekonstrukciju tamošnjih priključaka te vraćanje površine u prvobitno stanje bila je vrijedna nešto više od 56 tisuća eura s PDV-om, a Vodovod je financirao iz vlastitih sredstava.

dpp

Nakon što je ukinut javni parking u kompleksu Radeljevića, vijećnik Đuro Capor (SJG) pitao je gradonačelnika Mata Frankovića gdje će građani parkirati aute, odnosno što grad radi po pitanju rješavanja parkirne problematike. Franković je istaknuo kako će se ubuduće graditi dosta, što javnih, što privatnih garaža. Preporučio je građanima da se koriste javnim prijevozom.

- Ukidanjem Radeljevića parking je gorući problem i to treba biti prioritet Sanitata. - rekao je Capor te pitao Frankovića kako će riješiti problem nedostajućih parkirnih mjesta.

- Kako planirate nadomjestiti parking mjesta, hoćete li postaviti neke montažne parkinge kao privremeno rješenje jer dok investitor brutalno ruši sve oko sebe kako se građani mogu zaštiti od planova gospodina Pema. - pitao je Frankovića Capor.

Istaknuvši kako je nedostatak parkinga problem svugdje u gradu, Franković je odgovorio kako riješiti problem s nedostajućim parkirnim mjestima.

- Moramo biti svjesni da je u Luci veliki broj parkinga i nitko tko je došao nije odbijen. Zbog limitarnog broja parkinga uvijek ima alternativa - javni gradski prijevoz, to je alternativa. - rekao je Franković te dodao kako je novim GUP-om omogućena izgradnja podzemnih garaža.

- Mi ćemo svjedočiti izgradnji brojnih parking mjesta, garaža, što javnim, što privatnim novcem jer je sad to GUP predvidio. U Remizi, sukladno GUP-u i u Radeljeviću trebalo bi biti oko tisuću mjesta u garažama. To je veliki broj mjesta i riješit će pitanje parkinga, ali ne i opterećenje cesta i zato je važno da korak po korak uvodimo alternativna rješenja kao što je Park'n'Ride na Pobrežju koji će omogućiti posjetiteljima alternativu. - kazao je Franković.

Istaknuo je kako mu je drago što je Pemo kupio Radeljević i Remizu.

- Meni je drago da je Pemo kupio to područje, da je naš gospodarstvenik, koji je zaradio novce i prodao tvrtku, uložio u gradu. Trebamo ga proglasit državnim neprijateljem jer je čovjek svoje novce uložio u gradu?! Bio je vlasnik neki Rus, koji nije ništa napravio. - kazao je Franković.

Capor ga je podsjetio kako je osim Rusa suvlasnik Radeljevića bio i donedavni ministar graditeljstva Ivan Paladina.

Dubrovački gradonačelnik Mato Franković prisustvovao je danas u Lazaretima predstavljanju novog Programa Učinkoviti ljudski potencijali 2021.-2027. u okviru Europskog socijalnog fonda plus (ESF+)", u organizaciji Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike. U ovoj je prigodi gradonačelnik Franković naglasio važnost europskih fondova za razvoj grada i cijele regije, ističući pritom neke od projekata, poput obnove Lazareta, koji su ostvareni europskim novcem.

- Kada govorimo o projektima sufinanciranim iz Europskog socijalnog fonda istaknuo bih činjenicu kako smo se, nakon što smo kupili Vilu Čingriju, odlučili u suradnji s Dubrovačko-neretvanskom županijom ustupiti je za projekt Regionalni centar kompetentnosti u ugostiteljstvu i turizmu, koji će generirati najbolji i najkvalitetniji ljudski potencijal u turističko-ugostiteljskom segmentu gastronomije. - kazao je gradonačelnik Franković. Istaknuo je ujedno projekte za brigu o starijima i natječaj koji je omogućio prijavu Doma za umirovljenike u Dubrovniku za financiranje, kao i pripremu projektne dokumentacije Centra za pružanje usluga u zajednici za prijavu na buduće natječaje.

Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić podsjetio je i na druge projekte financirane iz ovog fonda, a koji su se provodili na području naše županije, poput projekta „Zaželi”, koji su omogućili nova zapošljavanja.

Državni tajnik Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Ivan Vidiš u ovoj je prigodi istaknuo važnu ulogu Europskog socijalnog fonda plus za očuvanje radnih mjesta u vremenu pandemije i zadržavanje socijalnih usluga. Kazao je i kako se vodi računa da se iskoriste sva sredstva koja Hrvatska ima na raspolaganju kroz EU fondova te da je pred Hrvatskom, u novoj EU perspektivi, velika prilika za rast.

- Europski socijalni fond plus najbolji je instrument za ulaganje u ljude, što su već raniji rezultati ovog programa u Hvarskoj pokazali, a odnose se na značajno smanjenje nezaposlenosti te očuvanje oko 280 tisuća radnih mjesta za vrijeme pandemije. Za Hrvatsku su sada otvorene velike mogućnosti, a s dostupnih 2,2 milijarde eura kroz ovaj program to je jedna od najvećih alokacija po glavi stanovnika u EU. - kazao je Michael Morass iz Europske komisije, zamjenik voditelja jedinice nadležne za Njemačku, Austriju, Sloveniju i Hrvatsku.

ESF+ glavni je instrument Europske unije za ulaganje u četiri ključna područja: ulaganje u zapošljavanje i povećanje razine vještina, socijalna politika, obrazovanje i cjeloživotno učenje te ulaganje u zdravstvenu i dugotrajnu skrb. Na predstavljanju u Lazaretima bila je i pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Grada Dubrovnika Zrinka Raguž.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Istaknuvši kako se prema podacima iz 2022. svaki peti koncesijski ugovor odnosi na koncesije na pomorskom dobru, županijska vijećnica Fani Favro Bukvić (SDP) pitala je župana dubrovačko – neretvanskog Nikolu Dobroslavića ima li u Županiji koncesionara koji ne plaćaju koncesije za pomorsko dobro te koliki je taj dug.

- Dug na ime koncesijskih naknada na kraju godine iznosio je 126,3 milijuna kuna, od čega je dug naknada za korištenje pomorskog dobra 36,2 milijuna kuna (podaci na državnoj razini op.a.). - kazala je Favro Bukvić te dodala kako iz relevatnih podataka proizlazi kako mnoge jedinice lokalne samouprave uopće nisu motivirane naplatiti dugovanja za koncesije nad pomorskim dobrom.

- Neki se ne žele zamjerati ili pogoduju onome koji je stvorio dug. Iz ministarstva ističu da podaci ukazuju kako davatelji koncesija ne provode adekvatnu prisilnu naknadu ili raskid koncesije. - rekla je Favro Bukvić, pitavši župana kako Županija rješava dugovanja za koncesije nad pomorskim dobrom.

Istaknuvši kako Dubrovačko – neretvanska županija na hrvatskom dijelu Jadrana ubire najviše novca od pomorskog dobra te ima veliki broj koncesija, prije negoli je vijećnici Favro Bukvić odgovorio na pitanje, župan je i komentirao izmjene Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, koje oporba smatra iznimno opasnima.

- Mi smo županija koja nijednu koncesiju nije zatvorila za javnost, sad se raspravlja o tome predviđa li novi Zakon zatvaranje koncesijskog područja, a novi zakon to ne predviđa. Mi smo inače takve mogućnosti odbijali i nijedna koncesija nije zatvorena za građane i javnost. - rekao je župan.

Kad je u pitanju naplata koncesija i dugovanja, Dobroslavić je istaknuo kako se one naplaćuju sukladno natječajnim uvjetima.

- Koncesije se ili moraju platiti ili će se raskinuti ugovor, tu nema trećega, Nitko još nije došao do toga da mu se raskine ugovor, a ako se dogodi da netko nakon opomena ne plaća, njemu će biti raskinut ugovor i raspisan natječaj za koncesiju. Nitko još nije došao do toga da mu treba raskinuti ugovor. - kazao je Dobroslavić pa se ponovo osvrnuo na izmjene Zakona o pomorskom dobru.

- Novi Zakon će donijeti neke pogodnosti za Županije. Predviđen je veći dio prihoda županijama, čemu se veselimo. Za koncesijska odobrenja će biti javni pozivi, otvoreni postupci koji će biti transparentiji nego dosad i dio prihoda će ići za Županije. - rekao je župan Nikola Dobroslavić.

Na sjednici Gradskog vijeća Grada Dubrovnika jednoglasno je prihvaćen Prijedlog programa povećanja energetske učinkovitosti postojećih višestambenih zgrada na području Grada Dubrovnika.

Pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž u svom je izlaganju istaknula činjenicu kako je od razdoblja 2018. godine došlo do promjena unutar europske i nacionalne zakonske regulative te da su slijedom navedenog poduzete potrebne prilagodbe i izmjena Programa, a sve sukladno Zakonu o energetskoj učinkovitosti.

- Ovaj Program usklađen je s Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine. Programom imamo za cilj potaknuti suvlasnike višestambenih zgrada da ulažu u izradu projekata energetske učinkovitosti i da ih prijavljuju na natječaje resornog ministarstva. Na osnovu ovog Programa raspisat će se Javni poziv i zaprimat će se prijave za sufinanciranje projektne dokumentacije. - naglasila je pročelnica Raguž dodavši kako je Grad Dubrovnik još od razdoblja 2018. godine sufinancirao izradu projektne dokumentacije za 33 zgrade u iznosu od milijun kuna kao i radove na obnovi zgrade na Batali u iznosu od 200 tisuća kuna.

Strateški cilj je ušteda električne i toplinske energije, smanjenje troškova za energiju, povećanje ugodnosti boravka i rada u zgradama, poticanje poboljšanja energetske učinkovitosti u postojećim višestambenim zgradama te ocjena njihovog učinka.

„Grad Dubrovnik kontinuirano razvija projekte energetske učinkovitosti, sukladno Akcijskom planu energetske učinkovitosti Grada Dubrovnika za razdoblje 2022. - 2024. godina donesenim u prosincu 2022. godine kojim je utvrđena trogodišnja provedbena politika za poboljšanje energetske učinkovitosti na gradskom području. Trenutno je u pripremi i javni poziv za sufinanciranje troškova izrade projektne dokumentacije te nabave, instaliranja i ugradnje opreme za fotonaponske sunčeve (FN) module za proizvodnju električne energije za kućanstva, za što je u Proračunu za 2023. planiran iznos od 199.084 eura.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika naklon sjednice Gradskog vijeća.

dpp

Župan Nikola Dobroslavić danas je u Palači Ranjina s načelnicima općina Orebić i Konavle, Tomislavom Ančićem i Božom Lasićem, potpisao Ugovore o uređenju međusobnih prava i obveza za potrebe projekata sufinanciranih u okviru Javnog poziva za neposredno sufinanciranje provedbe mjera prilagodbe klimatskim promjenama iz nacionalnih i lokalnih planskih i strateških dokumenata. Radi se, naime, o dva projekta u spomenutim općinama za koje je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost odobrio sredstva Dubrovačko - neretvanskoj županiji, kao nositelju projekta, a odnose se na radove, opremu i usluge za provedbu mjera prilagodbe klimatskim promjenama.

Dubrovačko - neretvanska županija na ovaj je Javni poziv podnijela dvije prijave koje se odnose na tri projekta: uređenje edukativne pješačko - biciklističke staze u Orebiću, uređenje zelene površine oko Područne škole u Pridvorju te uređenje zelene površine na području bivše Stare bolnice u Dubrovniku. Ukupna osigurana sredstva su 627 tisuća eura, a Fond će sufinancirati 80 posto iznosa.

- Provođenjem ovih projekata doprinosimo izgradnji zelenije i klimatski neutralnije županije pa tako i Hrvatske. Želimo da nam okoliš bude uredan i unaprjeđen sadnjom novih biljaka, novih stabala, uređenjem površina… i u tom su smislu osmišljeni i ovi projekti. U Orebiću će biti uređene pješačke i biciklističke staze, u Konavlima park pored područne škole u Pridvorju, a Županija će u svom dijelu na prostoru bivše Stare bolnice urediti zelene površine. - kazao je župan Dobroslavić te dodao na kraju kako je ukupno trajanje projekta 30 mjeseci.

Načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić zahvalio je Županiji i Regionalnoj razvojnoj agenciji DUNEA na uspješnoj realizaciji prijave projekta, čega je rezultat današnje potpisivanje ugovora.

- To je projekt koji provodimo da bismo pratili europske trendove – što zelenije, a klimatski što povoljnije, imajući na umu da smo turistički privlačna destinacija. - kazao je Ančić te dodao kako je ovaj projekt još jedna potvrda kolika je uloga i potreba Županije, koja nosi takve projekte za jedinice lokalne samouprave.

- Radi se o sličnom projektu, samo mi uređujemo park u Pridvorju. - kazao je načelnik Konavala Božo Lasić te nastavio:

- Mi smo najveća općina u županiji, među najvećima u Hrvatskoj i nama je u interesu da disperzivno razvijamo sva mjesta, a i ovi projekti, koji se odnose na ekološko osvješćivanje, su jedan od načina. Imamo niz projekata koji se odnose na uređenje krajobraza, biciklističkih staza i sl., i ovaj je isto na tom tragu. - kazao je načelnik Lasić te zahvalio Županiji.

Ravnateljica JU za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Marijana Miljas Đuračić predstavila je detaljnije projekt koji se provodi u suradnji JU i Županije:

- Mi ćemo kroz ovaj projekt urediti javne površine na prostoru bivše Stare bolnice, jer se za tim ukazala potreba i ovo je izvanredna prilika. Na tom prostoru je danas puno invazivnih vrsta, koje treba ukloniti i propisno zbrinuti, a zatim je plan posaditi autohtone biljke i voćkarice, postaviti kućice za ptice i jedan manji hotel za kukce. - kazala je.

Dodala je i kako će površina biti uređena kao javni park koji će moći koristiti svi građani i posjetitelji, a ujedno će služiti i redovnim aktivnostima Javne ustanove koje se odnose na provođenje škole u prirodi.

dpp

Gromoglasna tišina odjekivala je jučer gradskom vijećnicom prilikom rasprave o prisvajanju pomorskog dobra na Lapadskoj obali od strane dvoje članova Srđ je Grad. Naime, prilikom rasprave o korištenju javnih površina izvan povijesne jezgre dotaknulo se i pitanja višegodišnjeg bespravnog korištenja pomorskog javnog dobra ispred ugostiteljskih objekata „Orka“, predsjednice Gradskog kotara Lapad Anamarije Miletić i „Škar“ vijećnika istog kotara Mata Krile. Oboje „srđevaca“ koristili su javno dobro kao privatnu svojinu i na tome zarađivali poprilične novce. Pravili su se kao da su zaboravili podnijeti zahtjev za koncesijsko odobrenje. - piše danas u priopćenju tajnik Gradskog odbora HDZ-a Dubrovnik Roberto Krile, što je zapravo nastavak sage nastale uz tribinu „Nije dobro za pomorsko dobro” koju su s Možemo organizirali i srđevci.

Uglavnom, Krile dalje piše:

„Njihovih troje kolega iz Gradskog vijeća, od kojih su dvoje Đuro Capor i Petra Marčinko, prošlog vikenda izabrani na visoke funkcije na nacionalnoj razini u stranci „Možemo“, inače političari visokih moralnih vrijednosti- ostali su bez riječi. Nisu stali u obranu svojih kolega iz Lapada. Ostali su sjedati u vijećničkim klupama i tako šutnjom pokazali da ih je zapravo sram čina odnosno nezakonitosti njihovo dvoje članova. Međutim, nisu imali hrabrosti otići korak dalje i učiniti ono što se od njih očekivalo- javno se ograditi od njih i sankcionirati ih zbog privatiziranja javnog dobra.” - navodi Krile.

„Dakle, umjesto reakcije primjerene političarima s tako visokim moralnim standardima, ponijeli su se po onoj narodnoj- „Neka je svoga i u gori vuka!“. Zaista ih je tužno bilo gledati takve.” - zaključuje tajnik dubrovačkog HDZ-a.

dpp

Istaknuvši kako prima puno anonimnih pisama, i u gradsku upravu i na kućnu adresu, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković je kazao kako je nedavno dobio jedno pismo o ravnateljici Dubrovačkih muzeja. Što je u tom pismu anoniman netko napisao, Franković nije rekao, ali je istaknuo kako su navodi iz tog pisma, kao i svakog takvog koje dobije, provjereni.

- Dobio sam dopis neidentificirane osobe. Nije se potpisao taj koji piše primjedbe na ravnateljicu Dubrovačkih muzeja i mi smo izvršili nadzor i nismo utvrdili ništa problematično. Najveća odgovornost je na ravnateljici koja treba donositi odluke i za njih odgovarati. Ako se utvrde propusti mi ćemo to vrlo jednostavno riješiti. - rekao je Franković.

Iako je kazao kako nije ljubitelj anonimnih pisama, istaknuo je kako ih često dobiva.

- Često ih dobivam, i u gradu i na kućnu adresu. Nedavno sam dobio jedno od nekog zaposlenika gradske tvrtke i piše on, opisuje što mu smeta. Pa mu smeta kad mora redovno dolaziti na posao i čekirati se. Napisao je dvije stranice u pismu, a nije napisao u kojoj tvrtki radi. Ljudi su skloni pisanju anonimnih pisama. Ne znam zašto se, ako imaju problem, ne potpišu, jer nema legitimnije stvari, ali iz nekog razloga se ne potpisuju. Ipak, na nama je da provjerimo navode pa i one anonimne. - rekao je Franković.