Održana je Sjednica Skupštine Turističke zajednice grada Dubrovnika, na kojoj je danas jednoglasno usvojeno izvješće o izvršenju Programa rada s financijskim izvještajem za 2022. godinu kao i izvješće o radu direktora Mira Draškovića te izvješća o radu Turističkog vijeća za 2022. godinu i neovisnog revizora o obavljenom nadzoru nad poslovanjem i Izvješće neovisnog revizora o reviziji financijskih izvještaja.

Na sjednici je odabran i revizor za nadzor poslovanja za 2023. godinu, a to će biti Romano Dedović iz tvrtke Konfidenca.

Izabrani su i predstavnici u Skupštini TZ Dubrovačko - neretvanske županije, Ivan Josip Karlić (Valamar Riviera), Hrvoje Šanje (ALH), Srđan Meštrović (Royal Hotels and Resort), Srđan Pujo (Hotel Lero), Vivian Kuculo (Hotel Lapad), Dijana Urlić Obuljen (iznajmljivač) i Kristijan Pavić (ACI).

dpp

Nogometni klub Gruški omladinski športski klub Dubrovnik 1919 ili kako li se već taj hibrid klub zove, prema prijedlogu Programa javnih potreba u sportu Grada Dubrovnika za 2023. godinu, trebao bi dobiti 108.076 eura. Riječ je inače o nogometnom klubu koji se natječe u, kako se to danas zove, 3. Nogometnoj ligi Jug. Ona je treća samo zahvaljujući preimenovanju 1. Hrvatske nogometne lige u Supersport HNL. Zapravo GOŠK Dubrovnik 1919 natječe se u četvrtom razredu hrvatskog nogometa, tek rang većem od Županijske nogometne lige u kojoj igraju npr. Sokol iz Dubravke ili Croatia iz Gabrila.

Grad Dubrovnik klubove je kategorizirao u četiri razreda kvalitete, u prvoj, koja nosi pridjev vrhunskog sporta, samo je Vaterpolo klub Jug, odnosno jedan od njih tri ili koliko ih već ima, no ta sprdačina s nekoliko „Jugova” druga je pak priča.

NK GOŠK Dubrovnik 1919 svrstan je u drugu kategoriju pod „kvalitetni sport”. Dakle, klub koji se natječe u četvrtoj ligi prema klasifikaciji Grada Dubrovnika je – kvalitetan klub. Kvalitetan bi barem djelomice trebalo označavati i uspješan, a taj klub, zvat ćemo ga GOŠK, otpadne zaboga ruka dok mu se napiše puno ime Nogometni klub Gruški omladinski športski klub Dubrovnik tisuću i devet stotina i devetnaest, nalazi se u toj trećoj, koja je zapravo četvrta liga na desetom mjestu od 16 klubova koliko ih se tamo natječe.

U istoj toj drugoj kategoriji, gdje i GOŠK, nalaze se i klubovi poput Ženskog odbojkaškog kluba Dubrovnik, koji je u drugom rangu nacionalnog natjecanja, Košarkaški klub Dubrovnik, koji gazi prema Premijer ligi, Malonogometni klub Square, koji je vodeća momčad nacionalnog prvenstva i aktualne prvakinje Hrvatske Ženski košarkaški klub Ragusa. Tu je još, u tom drugom rangu i, vjerovali ili ne, Rukometni klub hrvatske mladeži Dubrovnik, inače danas trećeligaš. RKHM Dubrovnik doduše nije uopće predviđen za dodjelu sredstava iz javnosti manje - više poznatih razloga, ali nije sasvim jasno zašto je još uvijek naveden u drugu, odnosno kategoriju kvalitetnog sporta, kao što nije jasno ni zašto ŽKK Ragusa i MNK Square nisu i prvoj, kategoriji vrhunskog sporta. No, o tom potom, možda nekom drugom prilikom o apsurdima pri klasifikacijama, jer ovdje sad govorimo o – novcu.

Ne, zapravo nije puno 108 tisuća i sitniš eura izdvojiti za jedan nogometni klub, iako će s druge strane npr. Jadran Luka Ploče od svog grada dobiti duplo manje sredstava od GOŠK-a, a vodeća je momčad treće nogometne lige (službeno zvane drugom). Nije dakle problem koliko će dobiti GOŠK, odnosno ne bi bio problem da su sredstva pravedno raspoređena, a ne da je za GOŠK kao četvrtligaša predviđeno više sredstava nego za prvakinje Hrvatske ŽKK Ragusu (101.692 eura), vodeću momčad Supersport 1. HMNL Square (72.944 eura), KK Dubrovnik (89.867 eura) koji ide k Premijer ligi i odbojkašice koje plutaju drugoligaškim vodama (79.514 eura).

Dakle, za nižerazredni klub za koji valjda barem polovica građana ne zna niti u kojoj se ligi natječe, Grad Dubrovnik, prema Prijedlogu javnih potreba u sportu, dat će više novca nego, one su najbolji primjer, košarkaškim prvakinjama Hrvatske! Pa ne može to tako! Ili ipak može... Saznat ćemo u utorak na sjednici Gradskog vijeća, možda tko što pametno o ovom i reče, iako je problem financiranja sporta i klasifikacije sportaša u Gradu Dubrovniku puno dublji i ovdje spomenuti primjer je tek vrh sante leda problema koji leže ispod površine. Prijedlog je inače sastavio Dubrovački savez sportova.

Turistička zajednica grada Dubrovnika predstavlja turističku ponudu u Napulju od 16. do 18. ožujka, na sajmu BMT Napoli u suradnji s predstavništvom Hrvatske turističke zajednice u Italiji.

Turistički sajam BMT ( Borsa Mediterranea Del Turismo ) u Napulju jedan je od najposjećenijih sajmova u Italiji u trajanju od tri dana, od kojih su prva dva dana sajma namijenjena poslovnoj publici, a treći dan sajma je za široku publiku.  Uz Turističku zajednicu grada Dubrovnika, na sajmu u Napulju svoju ponudu predstavljaju i Turistička zajednica Šibensko kninske županije, TZ Splitsko dalmatinske, TZ Zadarske županije, Jadrolinija i TO Amatori.

Tijekom 2022. godine u Dubrovniku je boravilo 28 681 turista iz Italije, koji su ostvarili 88 128 noćenja te su bili deveti na top listi. Dubrovnik će u ljetnoj sezoni 2023. biti povezan s pet talijanskih gradova Rim, Napulj, Bolzano, Forli i Venecija, a zračne operacije obavljati će avioprijevoznici Croatia Airlines, EasyJet, Vueling, Skyalps, Go to fly/ Aeroitalia. Dubrovnik će također bit povezan s Italijom trajektnom linijom Jadrolinije iz Barija.

dpp

Zbog rekonstrukcije zasunske komore vodospreme Osmine 21. ožujka bez vode će biti područje Slanog i Grgurića u razdoblju od 8 do 15 sati.

U suradnji s nadležnom vatrogasnom postrojbom Vodovod Dubrovnik osigurao je opskrbu pitkom vodom cisternom koja će se za vrijeme trajanja radova nalaziti na rivi u Slanom.

Banići, Kručica i okolno područje imat će urednu opskrbu pitkom vodom.

Vodovod Dubrovnik

Uz cestovno povezivanja za Dubrovačko – neretvansku županiju iznimno su važni infrastrukturni projekti na otocima, poput izgradnje luka, ali i boljeg povezivanja trajektnim i katamaranskim linijama. U Korčuli se tako gradi nova luka Polačište dok se u Veloj Luci radovi na izgradnji novog pomorsko - putničkog terminala privode kraju, no ništa manje, ističe župan Nikola Dobroslavić, nisu važni ni drugi projekti.

- Katamaranskom linijom smo Lastovo po prvi put povezali s Dubrovnikom kao središtem Županije. U Ublima smo došli do potpisivanja ugovora o izvođenju radova na izgradnji trajektnog pristaništa. U Uble sad pristaju dva plovila, trajekt i katamaran, a treba nam pravo trajektno pristanište da bi mogli održati sve linije za Lastovo, dvije prema Splitu i jednu prema Dubrovniku i zato idemo u projekt i vrlo skoro će biti potpisivanje ugovora za izvođača radova. - rekao je Dobroslavić te se osvrnuo na pomorsko – putnički terminal u Veloj Luci na kojem su radovi pri kraju.

- Pomorsko – putnički terminal u Veloj Luci je u završnoj fazi. Ostalo je još samo spajanje sustava na kanalizaciju i to se radi s Komunalnim društvom iz Vele luke jer je riječ o komunalnom sustavu naselja i Općine. Vrlo brzo se očekuje uporabna dozvola i otvaranje terminala. Inače, vrlo je važno da je angažmanom Županijske lučke uprave Vela Luka dobila novo pristanište, da se oslobađa središte mjesta od tog velikog prometa. Slijede daljnja ulaganja u marinu za što je uvjet bio izmještanje trajektnog pristaništa. Terminal je projekt na koji smo veoma ponosni. - rekao je Dobroslavić.

Naveo je kako će i ostali projekti, poput nove luke Polačište u Korčuli, gdje su radovi u tijeku, te izgradnja luka Perna i Prigradica itekako utjecati na kvalitetu života stanovništva, ali i bolju povezanost sa Županijom.

Završeni su radovi na sanaciji dijela prometnice od Petrovog sela do Mokošice. Ukupno je uređeno oko 140 metara dužine ceste, a radovi su obuhvatili uklanjanje oštećenog asfaltnog zastora, iskop zemljanog materijala, ugradnju kamenog nasipa, tamponiranje i u konačnici izradu novog sloja asfaltnog zastora.

Naime, zbog trase ceste izvedene na nepovoljnom terenu, velike oborine i procjeđivanje podzemnih voda doveli su do slijeganja i klizanja kako okolnog terena, tako i same prometnice. Sanacijom oštećene dionice podignuta je razina sigurnosti svih sudionika u prometu.

Vrijednost investicije je 24 tisuće eura, a radove je izveo ugovorni izvođač radova na održavanju nerazvrstanih cesta tvrtka Tehnogradnja.

dpp

U teškoj prometnoj nesreći koja se u subotu u 17:40 sati dogodila na magistrali u blizini Zaton Dola smrtno je stradao 46-godišnji vozač motocikla, a policija je danas objavila i službeno izvješće o nesreći.

„Do prometne nesreće je došlo kada je vozač motocikla dubrovačkih registarskih oznaka, krećući se iz pravca Zaton Dola prema Dubrovniku, izlaskom iz lijevog nepreglednog zavoja, zbog neprilagođene brzine, izgubio nadzor nad motociklom, skrenuo u desno, izletio na betonsku pasicu s južne strane kolnika i udario u metalnu zaštitnu ogradu nakon čega se nastavio nekontrolirano kretati zaustavivši se na središnjem dijelu kolnika. Od zadobivenih ozljeda, vozač motocikla je smrtno stradao na mjestu događaja.” - navode iz PU dubrovačko – neretvanske.

„Za vrijeme trajanja očevida promet na ovom dijelu Jadranske magistrale bio je u potpunosti zatvoren do 21:05 sati. Tijelo preminulog motocikliste je prevezeno na Odjel patologije dubrovačke bolnice gdje će se utvrditi točan uzrok smrti.” - piše u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

dpp

Bivši gradonačelnik Dubrovnik i aktualni nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić uputio je u e-savjetovanje prijedloge u prometovanju u zoni posebnog prometnog režima, odnosno u zoni oko Grada. Između ostalog, Vlahušić je predložio da poseban režim prometovanja ne bude na snazi tijekom cijele godine već samo za vrijeme turističke sezone.

Dok se Dubrovčani tijekom sezone klone prometovanja oko Grada, najveće gužve nastaju zbog autobusa koji prevoze turiste do Pila te kombija (7+1) i (8+1) pa Vlahušić predlaže da im se temeljem odluke Visokog trgovačkog suda iz 2017. uvede jedinstvena pristojbu za svako zaustavljanje i iskrcaj putnika u užem središtu grada Dubrovnika.

- Umjesto da se poštuje pravomoćna odluka suda, Gradsko vijeće je 2016. promijenilo Odluku o zaustavljanju i iskrcaju turističkih autobusa i uvelo vinjete. Apsurdna je to odluka jer ti autobusi koncesiju plaćaju Lučkoj upravi Dubrovnik i skoro besplatno, uz plaćanje godišnje vinjete, mogu neograničeni broj puta ući u uže središte grada i raditi gužve i iskrcavati putnike, čak i i kad je u Gradu više od 10.000 posjetitelja, kad Grad puca po šavovima. - kazao je Vlahušić i dodao kako je to nerazumna i financijski štetna odluka.

- Dok se ograničava dolazak kruzera, kao nagrada brodarima i agencijama, kruzerske putnike se besplatno pušta na Pile. Kao da štitimo Kantafig, a ne povijesnu jezgru grada. - smatra Vlahušić i dodaje kako promet zaguše autobusi koji prevoze putnike do donje postaje žičare, kojima je prolaz slobodan.

- Svi turistički autobusi trebaju plaćati isti iznos novca, neovisno koje putnike prevoze. Jedina iznimka trebaju biti kupci DuPassa. Cijena iskrcaja i zaustavljana turističkih autobusa za narednu godinu treba iznositi 150 eura. - rekao je.

Kad su u pitanju taksi vozila, Vlahušić smatra kako je problem u Dubrovniku stvorila liberalizacija taksi prijevoza te navodi kako je intencija da se broj taksi vozila smanji opravdana.

- U užem središtu grada je 60 taksi stajališta koja treba uključiti u posebnu aplikaciju Smart parkinga i povezati da s brojačem posjetitelja i video nadzorom. Stajališta na Pilama treba proširiti ma maksimalni broj, sedam ili osam. Najjednostavnije bi bilo u taksije koji imaju licencu grada Dubrovnika ugraditi GPS prijemnik, koji pokazuje lokacije taksija u užem, ali i cijelome gradskome području. - kazao je Vlahušić i predložio da se dio taksista smjesti na Zagrebačkoj ulici

- Taksi vozila imaju posebnu traku na ulazu u Zagrebačku ulicu dugu oko 180 metara, koja je namijenjena samo njima, koja završava semaforima prije ulaska u jednotračnu Zagrebačku. Kada je broj taksija u užem središtu grada 80 ili 90 posto manji od dozvoljenog, na semaforu gori zeleno i omogućava nesmetan iskrcaj i ukrcaj putnika u cijeloj zoni. Kada je taj broj veći od 80, semafor u taksi traci pokazuje crveno, što znači da je prolaz taksijima zabranjen i tad taksist ima izbor čekati u zaustavnoj taksi traci koja prima oko 30 vozila od semafora do semafora ili može skrenuti prema garaži i putnike iskrcati u Volantinovoj ulici, okrenut se u kružnom toku i vratiti natrag. - rekao je, istkanuvši kako se promet na ulazu u Zagrebačku ulicu treba organizira u tri prometna kraka, koja su već izgrađena.

- Južni trak je za Javnu garažu, srednji za taksije označene smeđom bojom, a lijevi trak prema Srđu za vozila označena zelenom, plavom i žutom bojom, te turističke autobuse koji su kroz sustav e-busa dobili suglasnost za prometovanje u traženom terminu. - kazao je i dodao kako žutom oznakom treba obilježiti vozila građana Dubrovnika i stanovnika Županije koji je zatraže. Građani Dubrovnika, istaknuo je, ne prave gužvu zimi pa neće ni ljeti.

Nakon što označi aute, Vlahušić bi na Zagrebačkoj postavio dva semafora, jedan za prometni trak za smeđa, a drugi za vozila sa zelenom, plavom i žutom oznakom, koja imaju slobodan prijevoz. Semafori bi, rekao je, bili usklađeni s videonadzorom užeg središta grada i brojačem posjetitelja u povijesnoj jezgri

Promet osobnih vozila Volantinovom ulicom, predlaže Vlahušić, trebao bi se odvijati u smjeru kazaljki na satu dok se ne izgradi bolje rješenje. Inače, Vlahušić smatra kako se promet ne može kvlaitetno urediti bez kružnog toka na području Iljine glavice, na prostoru omeđenom Zagrebačkom i Volantinovom ulicom.

- Područje veličine 18 000 m2 na kojem je javna garaža sa 700 mjesta, Osnovna škola Marina Držića, Medicinska škola te nekoliko obiteljskih kuća. To je područje udaljeno 500 metara od gradskih zidina s prelijepim pogledom na Grad, Lokrum, Lovrijenac, more. Grad je izradio projekt rekonstrukcije Volantinove ulice u postojećim granicama, koji uključuje izgradnju novog prometnog traka širine. Rekonstrukcijom Volantinove omogućio bi se široki Kružni tok.- rekao je Vlahušić te predložio da se kružni tok izgradi i na raskrižju kod Doma zdravlja.

- Dok nije napravljen lijevi skretač, križanje kod Doma zdravlja bilo je najzagušenije u gradu. Prometnom studijom iz 2012., koju je napravio Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, predviđena je izgradnja kružnoga toka umjesto sadašnjeg semaforskog križanja. Projekt je uključivao izgradnju pješačkih pothodnika ispod raskrižja. - istaknuo je i dodao kako bi se izgradnjom kružnog toka na Domu zdravlja stvorili preduvjeti za izmještanje dijela libertasovih autobusa s Pila.

- Libertas bio dobio bi mogućnost da dio linija izmjesti s Pila kao krajnjeg odredišta i smanji broj autobusa preko Boninova. Nije nužno da svaki autobus ide na Pile, dio njih može završiti prijevoz na novom kružnom toku kod Doma zdravlja, a dio može voziti do Pila. Može se uvesti linija od Doma zdravlja do Iljine glavice i Pila te smanjiti broj linija koje prometuju Ulicom branitelja Dubrovnika. Tako bi južna traka Ulice branitelja mogla postati pješačka zona. - predložio je Vlahušić.

- Kad turiste dovedemo na Pile oni se penju na zidine, preko više od 1080 skalina i pješače dva kilometra ili odlaze na žičaru i odmah u zrak na vrh Srđa. Dakle, i podaci jasno pokazuju da turisti nemaju nikakav razlog da ih se isključivo iskrcava na Pilama, a postoje alternativna rješenja kao što su Ilijina glavica i križanje Doma zdravlja koja imaju visoki turistički potencijal. - kazao je i zaključio:

- Gužve turista u povijesnoj jezgri i vozila čine najveću štetu razvoju kvalitetnoga i održivoga turizma, a Dubrovnik nema sustav kojim ograničava dovoz turista u povijesnu jezgru, čak ni u vrijeme najvećih gužvi. Najveću gužvu prave turistički autobusi koji ne plaćaju iskrcaj putnika na Pilama i donjoj postaji žičare i taksi vozila koja plaćaju simboličnu naknadu. Dakle, turisti doživljavaju Dubrovnik kao urbanu skulpturu, umjetničko djelo i žele ga razgledati s najljepših vidikovaca - zidina i gornje postaje žičare, nije prioritet dovoditi ih na Pile. Alternativni iskrcaj turista na Iljinoj glavici i križanju Doma zdravlja za vrijeme gužvi u povijesnoj jezgri i za turiste i građane imao bi brojne prednosti. - smatra bivši gradonačelnik Andro Vlahušić koji je svoje primjedbe i rješenja kako urediti promet oko Grada uputio u e-savjetovanje.

S članovima vijeća gradskih kotara Grad, Pile – Kono i Ploče iza Grada gradonačelnik Mato Franković razgovorao je o uspostavljanju zone posebnog prometnog režima dok je nadolazeća turistička sezona bila tema sastanka gradonačelnika s ugostiteljima. Završeni su radovi na izmjeni asfaltnog sloja u Ulici dr. Vladka Mačeka u Čokolinu.

GRADONAČELNIK S PREDSTAVNICIMA GRADSKIH KOTARA RAZGOVARAO O PROMETOVANJU U ZONI OKO GRADA

Uspostavljanje zone posebnog prometnog režima bila je tema sastanka gradonačelnika Mata Frankovića s članovima vijeća gradskih kotara Grad, Pile - Kono i Ploče iza Grada.

Gradonačelnik je istaknuo kako je glavni fokus nacrta Odluke upravo na potrebama građana i kvaliteti života, a intencija Grada Dubrovnika je uvođenjem posebnog prometnog režima na trajno održiv način riješiti probleme prevelikog prometnog opterećenja u zoni oko povijesne jezgre.

Predstavnici kotara podržali su intenciju Grada za smanjenjem prometovanja u zoni oko povijesne jezgre s naglaskom kako isto mora biti dostupno svim građanima Dubrovnika. Ovom prilikom predstavnici kotara iznijeli su cijeli niz prijedloga vezanih uz samu odluku, a koji će kroz proces javnog savjetovanja također biti obrađeni.

Na sastanku je usuglašeno kako će nakon javnog savjetovanja te izrade konačnog prijedloga Odluke ista još jedanput biti prezentirana vijećima gradskih kotara Grad, Pile-Kono i Ploče iza Grada.

Grad Dubrovnik ističe važnost sudjelovanja građana u procesu javnog savjetovanja te još jednom poziva sve građane kao i gospodarske subjekte s gradskog područja, da se uključe u javno savjetovanje o Prijedlogu Odluke o uvjetima ulaza, prometovanja i izlaza vozila iz zone prometa u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini i kontaktnoj zoni Grada Dubrovnika, a kako bi Odluka po donošenju bila što kvalitetnija i sveobuhvatnija te u konačnici životnija. Javno savjetovanje otvoreno je do 25. ožujka.

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ SE SASTAO S UGOSTITELJIMA

S predstavnicima ugostitelja gradonačelnik Mato Franković razgovarao je o pripremama za nadolazeću turističku sezonu. Istaknuo da nakon sezone 2022., koja je donijela gospodarski opravak, svi pokazatelji upućuju kako nam predstoji jedna kvalitetna i dobra turistička sezona u kojoj će Dubrovnik biti zračno povezan s preko 75 međunarodnih destinacija.

Govoreći o nadolazećoj turističkoj sezoni upozorio je da će nadležna tijela i službe Grada Dubrovnika provoditi beskompromisni nadzor razine buke na javnim površinama, a u kontekstu Odluke o ugostiteljskoj djelatnosti, kojom je Komunalnom redarstvu dodijeljen nadzor nad provedbom odluke o zaštiti od buke na otvorenom prostoru u ugostiteljskim objektima. Podsjetio je kako je Grad Dubrovnik u sklopu provođenja Plana upravljanja još prošle godine započeo punu primjenu odluke o buci te će sustavno kontrolirati sve ugostiteljske objekte, posebno one u povijesnoj jezgri, a sve kako bi se kvaliteta života naših sugrađana, narušena reproduciranjem glazbe koja je glasnija od dopuštenih vrijednosti, povećala u odnosu na dosadašnje stanje.

Osim nadzora razine buke, komunalno redarstvo provodit će i pojačan nadzor korištenja javnih površina i pridržavanje zakupaca ugovora o zakupu javne površine.

Gradonačelnik Franković osvrnuo se i na Odluku o uspostavljanju zone posebnog prometnog režima, za koju je do 25. ožujka otvoreno javno savjetovanje, kazavši kako je cilj gradske uprave postići ravnotežu između svakodnevnog života i gospodarskih aktivnosti te potreba turističkog sektora uz zaštitu zaštićene kulturno-povijesne baštine. Rekao je da je temelj provođenja ove odluke oprema koja je već prethodno postavljena, implementirana i optimizirana, a u središtu koje je aplikacija Bus Web Shop.

Uz brojne ugostitelje, pretežno s područja stare gradske jezgre i kontaktne zone, sastanku su se odazvali i predstavnici strukovnih udruženja, uključujući predstavnike Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika Obrtničke komore Dubrovačko-neretvanske županije, Ceha ugostiteljsko turističkih djelatnosti pri Udruženju obrtnika Dubrovnik i Županijske komore Dubrovnik – Hrvatske gospodarske komore.

ZAVRŠENI RADOVI U ČOKOLINU

Završeni su radovi konstrukcijske sanacije asfaltnog kolnika Ulice dr. Vladka Mačeka u kojoj je napravljen i novi kružni tok te uređen nogostup u zoni kružnog raskrižja.

Gradonačelnik Mato Franković je prilikom obilaska izrazio zadovoljstvo učinjenim te je najavio da će Grad Dubrovnik do kraja godine provesti značajna ulaganja u uređenje prometnica na gradskom području. Istaknuo je kako je Ulica dr. Vladka Mačeka prva u nizu jer je kolnik dodatno stradao prilikom izgradnje OŠ Montovjerna i Studentskog doma kada je bio opterećen prometom kamiona i teških strojeva te se pri izradi novog asfaltnog zastora velika pažnja posvetila pripremnim radovima.

- Ovdje je riječ o sveobuhvatnoj konstrukcijskoj sanaciji kolnika, a ne tek presvlačenju novim asfaltom što će sigurno osigurati dugotrajnije korištenje.-naglasio je gradonačelnik, dodavši da će se na isti način raditi i ostale ulice obuhvaćene ovogodišnjim planom investicijskog održavanja nerazvrstanih cesta na gradskom području.

Radovi u Ulici dr. Vladka Mačeka obuhvatili su rušenje postojećeg kružnog toka i izradu novog, uklanjanje cjelokupnog asfaltnog zastora uz uređenje podloge (tamponiranje) te izvedbu novog nosivo-habajućeg sloja asfaltnog zastora u kompletnoj širini i dužini ulice. Ukupno je asfaltirano oko 2.800 metara kvadratnih ulice, a u zoni kružnog toka izvedeno je 68 metara dužnih nogostupa od betonskih opločnika. Okvirna visina investicije je oko 95.000 eura bez PDV-a, odnosno 118.000,00 eura s PDV-om.

Na početku izvođenja radova napravljene su korekcije u planiranom projektu na traženje Gradskog kotara Montovjerna i građana s ovog područja. Naime, građani su zatražili su da se kružni tok izmjesti južnije, jer se ispred ugostiteljskog objekta na samom kolniku učestalo parkira velik broj motora što otežava prometovanje ovim područjem, kako vozila, tako i pješaka. Projekt je izmijenjen tako da je kružni tok premješten 75 cm prema jugu čime je proširen pješački koridor, a postiglo se protočnije i sigurnije prometovanje pješaka i vozila, uključujući i dostavna vozila.

SANIRANI SKALINI U ULICI UZ POSAT

Grad Dubrovnik nastavlja provoditi program održavanja pločnika i javnih površina na području povijesne jezgre i kontaktne zone. Tako su završeni radovi na obnovi oštećenja na skalinima u Ulici uz Posat.

Radovi su uključivali demontažu kamenog pločnika, iskop i uklanjanje podloge, nabavu dopremu i ugradnju nosivog sloja, polaganje kamenih ploča na pripremljenu podlogu te pravilno izrezivanje oštećenih rubova i izrada kamenih tašela. Osim skalina, sanirane su i oštećene kamene poklopnice na ogradi.

Radove je izveo ugovorni izvođač, tvrtka Građevinar Qeulin d.d., a investicija je vrijedna 13.517,60 eura uključujući PDV, odnosno 101.787,50 kuna.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Opuzenska tvrtka Agro Neretva od ove godine će svakodnevno opskrbljivati većinu dubrovačkih hotela svježim voćem i povrćem i to uglavnom hrvatskog podrijetla. Velika je to stvar za ne samo za tu tvrtku, već i poljoprivrednike, njihove kooperante, poljoprivrednike iz doline Neretve, ali i Slavonije, Istre te varaždinskog područja. Tvrtka ima veliki logistički centar u Opuzenu, kao i otkupni u Zagrebu. I to sve, reći će vlasnik i direktor Agro Neretve Ivan Bjeliš: bez eura pomoći iz europskih fondova.

- Već tri, četiri godine snabdijevamo trgovačke centre, a ove godine smo se odlučili krenuti i u opskrbu dubrovačkih hotela. Imamo logistički centar u Opuzenu i u Zagrebu gdje prikupljamo voće i povrće iz cijele Hrvatske. Od ove godine ćemo ga distribuirati i prema Dubrovniku do kojeg nam je sada, nakon izgradnje Pelješkog mosta, dosta jednostavnije doći iz Opuzena jer nema više granica. Stoga smo odmah za prvu sezonu nakon otvaranja mosta odlučili krenuti s distribucijom hrvatskog voća i povrća u hotele diljem dubrovačkog područja. – rekao je Ivo Bjeliš za Južni dodajući kako su velike i ozbiljne hotelske kuće spremno prihvatile opskrbu domaćim voćem i povrćem.

Više možete pročitati OVDJE.

dpp

Grad Dubrovnik nedavno je raspisao javnu nabavu za uslugu javnog prijevoza u lokalnom linijskom obalnom prometu kojom je i ove godine, osim državnim linijama, trebala biti uspostavljena veza gruške luke i Kalamote, odnosno Koločepa, preciznije Gornjeg Čela. No, na toj se liniji, koju je financirao Grad Dubrovnik, ove godine izgleda neće ploviti.

Na natječaj, tj. raspisanu javnu nabavu nije se javio niti jedan ponuditelj. Gradsko vijeće Grada Dubrovnika tako će na sjednici u utorak poništiti postupak te javne nabave.

Inače, prethodni, trogodišnji ugovor u vrijednosti 1,15 milijuna kuna na ovoj liniji bio je potpisan 2019. godine s obrtom „Josip”, vlasnikom broda „Europa” kapaciteta 63 putnika.

dm

U sklopu Mediteranskog sajma zdrave prehrane, ljekovitog bilja i zelenog poduzetništva HGK Županijska komora Dubrovnik organizirala je okrugli stol o stanju i perspektivama poljoprivredne proizvodnje u Dubrovačko - neretvanskoj županiji.

Cilj okruglog stola, kojeg je moderirala predsjednica Županijske komore Dubrovnik Nikolina Trojić, bio je analizirati trenutno stanje s poljoprivrednim zemljištem, dobnu strukturu poljoprivrednika, kulture koje se dominantno uzgajaju te one koje imaju najbolju produktivnost i potencijal.

Ističući kako hrana u posljednje vrijeme u svijetu postaje jedno od strateških interesa u prvom redu nakon rata u Ukrajini, kao i pitanje sigurnosti, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek, uz ostalo je rekao:

- Sada je ujedno i prilika da svi u lancu proizvodnje i plasmana poljoprivrednih proizvoda budu što bolji i uspješniji kako bi što uspješnije odgovorili na trenutne izazove. Bitno je napraviti sve kako bi proizvod bio što rentabilniciji i konkurentniji na tržištu. – rekao je Tušek, dodajući kako je jedan od čimbenika za to i imovinsko - pravno sređivanje poljoprivrednog zemljišta.

Potpredsjednik Hrvatske gospodarstke komore prof. dr. sc. Dragan Kovačević naglasio je dobar potencijal hrvatske poljoprivrede, ali je i kako bitan problem naveo slabu produktivnost koja, dodao je, iznosi 30 posto od europskog prosjeka.

Prema Kovačevićevim riječima, čest problem u dodjeli državnog zemljišta što bi trebalo predstavljati jednu od mjera za razvoj poljoprivrede je i „političko potkusurivanje“, posebno na lokalnoj razini.

Predstojnica Zavoda za mediteranske kulture Sveučilišta u Dubrovniku doc. dr. sc. Mara Marić je rekla kako je na području Dubrovačko – neretvanske županije obrađeno oko 10 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, a dominiraju maslinici, agrumi i to ugalvnom mandarini, te vinogradi. Posebno je naglasila kako su vina s juga Hrvatske posljednjih godina na razini vrhunskih

- Dubrovačko – neretvanska županija nije u vrhu korisnika sredstava iz EU fondova. Na razini je Hrvatske, jednako kao što je Hrvatska na razini Europske unije. Tek 121 korisnik iz Dubrovačko – neretvanske županije je u takozvanim „ekošemama“ i taj je broj potrebno povećavati u prvom redu kroz unapređenje ekološkog uzgoja. – rekao je pomoćnik ravnatelja Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju Saša Bukovac dodajući kako je tome razlog što je turizam primarna djelatnost, a ne poljoprivreda.

Pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo, turizam i more Dubrovačko-neretvanske županije Ivo Klaić je naglasio kako se ipak sve više ljudi počinje baviti poljoprivredom, te posebno naglasio vinare i školjkare.

Ivan Bjeliš, vlasnik i direktor tvrtke Agro Neretva iz Opuzena ispričao je svoju priču kako je nakon deset godina rada poljoprivredne tvrtke posebnu priliku vidio prije tri, četiri godine u plasmanu proizvoda u trgovačke centre, da bi od ove godine uspio i dobiti priliku za „ulazak“ u hotelske kompanije.

- Dolina Neretve je generator svega i ima veliki potencijal. Mogla bi hraniti ne samo jug, nego i cijelu Hrvatsku. Međutim, u zadnjih desetak godina došlo je do stagnacije. Sada je oko 70 posto zemljišta u nasadima mandarina, a čija je proizvodnja zadnjih godina smanjena za 50 posto. – rekao je Bjeliš koji budućnost poljoprivrede u neretvanskoj dolini vidi u povećanju poljoprivrednik kultura i plasteničkoj proizvodnji.

Sudionici skupa poseban su naglasak stavili i na razvijanju mogućnosti što kvalitetnijeg plasmana domaćih proizvoda kroz sektor turizma, posebno istaknuvši kako je potrebno poraditi i na marketingu i promociji. Naglašena je i kako posebno mlade treba učiti vrijednostima poljoprivredne djelatnosti kako bi se neki od njih odlučili za posao poljoprivrednika, koji je sve manje ne samo u Hrvatskoj nego i u čitavoj Europi.