U gradskoj vijećnici Grada Dubrovnika danas je održan tradicionalni blagoslov prostora gradske uprave. Blagoslov je predvodio župnik katedralne župe Velike Gospe don Marin Lučić.

Tom je prigodom u Velikoj vijećnici održana kratka molitva, uz želju da nadolazeća godina bude uspješna za Grad Dubrovnik i njegove zaposlenike, kao i da se odluke koje se donose u gradskoj upravi vode odgovornošću, mudrošću i brigom za opće dobro.

DPJ

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković izrazio je sućut obitelji Pera Ivankovića, preminulog hrvatskog branitelja, dragovoljca Domovinskog rata i pripadnika Specijalne jedinice policije „Grof“.

Poštovana obitelji, s tugom smo primili vijest o odlasku Vašega Pera, hrvatskog branitelja, dragovoljca i cijenjenog pripadnika Specijalne jedinice policije „Grof“.

Njegova žrtva i djelo obvezuju nas na trajno sjećanje i zahvalnost. Pero Ivanković bio je simbol odanosti, domoljublja i istinske požrtvovnosti.

U najtežim trenucima obrane Grada pokazao je iznimnu hrabrost, odlučnost i duboku odanost Domovini. Njegov doprinos obrani Dubrovnika, osobito tijekom herojskog uspona na Srđ i obrane Tvrđave Imperijal 6. prosinca 1991. godine, zauvijek će ostati upisan u povijest našega Grada.

Neka mu dragi Bog podari vječni mir, a naša zahvalnost i sjećanje na njegovu hrabrost neka trajno žive u zajednici kojoj je s ljubavlju služio.

U ime Grada Dubrovnika i osobno izražavam duboku i iskrenu sućut. Neka mu je laka hrvatska zemlja.

S poštovanjem,
Gradonačelnik
Mato Franković

Na kraju 2025. godine načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić (HDZ) osvrnuo se na sjednici Općinskog vijeća na dva ključna projekta za Općinu, a nije zaboravio ni one manje, također važne za stanovnike. Iako bi većina zaobilaznicu Orebića vjerojatno istaknula kao najvažniji projekt u Općini, jer kad bude izgrađena izmaknut će promet iz centra mjesta, za orebićkog načelnika Tomislava Ančića jedan drugi projekt, kako često zna reći, kraljica je svih projekata.

- Kad je u pitanju projekt zaobilaznice, ljude se poziva u Metković oko obeštećenja i postupka izvlaštenja zemljišta. Uskoro će se ići u nove procjene za građevinska područja katastarskih općina Podgorje, Stankovići i Orebić. - kazao je.

No, za Ančića Aglomeracija je najvažniji projekt, Orebićko Općinsko vijeće dalo je suglasnost Vodovodu i odvodnji za korištenje parcele u vlasništvu Općine, a što je važno radi prikupljanja dokumentacije i ishođenja građevinske dozvole za tri faze mreže.

- Imamo građevinsku dozvolu za podmorski ispust i lokacijsku za pročistač, tako da smo u novoj godini spremni za apliciranje i vjerujem da ćemo ući u taj talon i povući sredstva, jer koliko god je obilaznica važna, ipak je Aglomeracija kraljica svih projekata s obzirom na to da ne obuhvaća samo odvodnju nego i jedan dio izmjene vodoopskrbe mreže. – rekao je Ančić.

Osvrnuo se i na cijeli niz manjih, ali važnih projekata za lokalnu zajednicu.

- Završen je nogostup u Orebiću. Asfaltirani su pojedini dijelovi ceste Kučište – Viganj uz more. Pokrenuta je nabava za izgradnju prve faze kapele u Trsteniku. Radovi na svlačionici u Potomju idu svojim tijekom. Završeno je premazivanje sloja i bojanje na malonogometnom i košarkaškom igralištu u Orebiću. Slijedi uređenje igrališta u Trsteniku. – kazao je.

- Na središnjem portalu EU fondova otvoreno je apliciranje za projekt Centar Kuvenat, a podnošenje prijava traje do 27. veljače. Naša dokumentacija je u potpunosti gotova i to je projekt koji nosi Javna ustanova županijska, a Općina Orebić nosi projekt uređenja Poslovnog inkubatora. – kazao je Ančić, nabrojivši još neke projekte.

- U tijeku je priprema dokumentacije za energetski obnovu zgrade Općine i evaluacija projekta energetske obnove Pomorskog muzeja u Orebiću i to je investicija vrijedna oko 870 tisuća eura. - rekao je načelnik Općine Orebić Tomislav Ančić.

Grad Dubrovnik i dalje vodi sudski spor s Valamarom kojim traži povrat gradske imovine. Nagodbu, koju je predlagao Valamar, Grad je odbio pa je gradonačelnik Mato Franković izvjestio što se događa s tim sudskim sporom, ali i parkom usred Babina kuka, kojega Grad traži nazad.

- Mi u ovom trenutku još uvijek vodimo sudske sporove s tvrtkom Valamar. Predlagali su nagodbu, zamjenu nekretnina. Ponudili su nam jednu, neku manju nekretninu. Nismo pristali. Bez obzira što će se događati u konačnici uvjeren sam ja, a vjerujem i oni, da se zapravo radi o nespornom vlasništvu Grada Dubrovnika. Mi smo knjižili komunalnu infrastrukturu i to se ne može pobiti. – kazao je Franković.

Park usred Babina kuka, koji je i dalje rekreacijski prostor za brojne građane, još uvijek, kazao je gradonačelnik, nije prešao u vlasništvo Grada Dubrovnika.

- Park je još pod održavanjem Valamara, što ne znači da neće biti pod održavanjem Grada Dubrovnika. Mi smo knjižili ceste, parkinge, okretišta, sve je nesporno vlasništvo Grada Dubrovnika, iako se to pokušalo pobiti, nije se na kraju uspjelo. Nadam da ćemo postići jedan zajednički dogovor i u konačnici da će i oni vidjeti benefit od toga da većim tim prostorom, koji je nesporno javno dobro, gospodari i upravlja Grad Dubrovnik. Mi smo spremni taj prostor oživiti na svaki mogući način, da to bude jedan prostor gdje naši sugrađani dolaze, obitavaju, da ne bude neki odiozni prostor. – kazao je Mato Franković, podsjetivši kako su u vremenu pretvorbe i privatizacije nekadašnje hotelsko poduzeće, kao i njegova i gradska imovina – očerupani.

- Nažalost, cijela priča vezana za Babin kuk u postratno vrijeme je loša. Tu je, kao što znamo, jedan bivši direktor prilično dobro omastio brke i dobro prošao. Nažalost, u tom trenutku se izgubilo i sve ono što je bilo na Malom Stradunu. Prestao je imati javni sadržaj, više se pretvorio u nekakve privatne prostore. Tu je puno krivih poteza napravljeno iza privatizacije, odnosno netom prije privatizacije i u konačnici svi ti potezi su išli na štetu samog društva, ali i na štetu Grada, jer Grad je taj koji je dao zemljište da bi se tamo nešto moglo izgraditi, a onda je došao netko tko je zamislio da će to parcijalno prodavati. Nažalost, Grad je tad bio u takvom stanju, više se bavio poslijeratnom obnovom, izbjeglicama i tako dalje, a drugi su koristili taj vakuumski prostor i evo, napravili su što su napravili. Svi će se oni prepoznati, ja ih neću prozivati imenom i prezimenom, ali itekako dobro znaju na koga mislim. – kazao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

No, dok su se neki u Gradu bavili poslijeratnom obnovom, neki, koji su još uvijek politički aktivni, podilazili su za određene benefite, ovima koji su čerečili i pljačkali gradsku imovinu. Kako Hrvatska ima Zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije, prema kojemu kaznena djela ratnog profiterstva ne zastarijevaju, a da pljačka stoljeća tijekom kojem se po Hrvatskoj kralo dok su drugi ginuli, ne bi prošla nekažnjeno, vrijeme je da se istražni organi, konačno pozabave pretvorbama i privatizacijama, ne samo Babina kuka nego i brojnih drugih tvrtki nekadašnjih perjanica dubrovačkog gospodarstva.

Ne bi li se izmjestili iz derutnih prostora negdašnjeg hotela „Vis 2” Grad Dubrovnik još je 2019. godine izradio projekt po kojem bi se jedna od nekadašnjih „željezničkih zgrada” na Kantafigu, točnije ona koja je ispod samog mosta te dugi niz godina stoji zatvorena prenamijenila u prihvatilište za beskućnike. U tu svrhu Grad Dubrovnik s Hrvatskim cestama sklopio je i ugovor o zamjeni nekretnina, izrađena je i projektna dokumentacija, ali realizacija projekta nije se dogodila. Naime, Grad Dubrovnik nije „prošao” na prvom natječaj Europskog socijalnog fonda, trebalo je imati „najbrži prst”.

„ŽELJEZNIČKA ZGRADA” ISPOD MOSTA U KOJEM JE PLANIRANO UREĐENJE PRIHVATILIŠTA / FOTO: DPJ

Gradonačelnik Mato Franković kaže kako se od projekta nije odustalo, Grad Dubrovnik javit će se na drugi natječaj.

OVAKO BI NAKON UREĐENJA TREBALA IZGLEDATI „ŽELJEZNIČKA ZGRADA” ISPOD MOSTA

- U 2026. ide novi natječaj. Od prvog su prošle gotovo četiri godine. Dakle, mi ćemo se ponovno javiti s partnerom Crvenim križem. Moram istaknuti da je i sad u „Visu” Crveni križ partner Gradu i Grad Dubrovnik putem Crvenog križa tamo financira i pomoć i asistenciju i sve ono što treba. – rekao je Franković.

Istaknuo je kako jedan dio ljudi smještenih u „Visu 2” tamo ne bi ni trebao biti.

- Važno je istaknuti da jedan dio korisnika, odnosno ljudi koji borave u „Visu 2” nisu oni koji bi tamo trebali biti, nemaju službeni status beskućnika već su se uselili u neke sobe i tamo stoje. Nisu pod Crvenim križem. Mi smo više puta tamo provodili postupak čišćenja, uređenja, međutim, nakon samo par mjeseci se stanje vrati na ono staro. – kazao je, naglasivši:

- Mi želimo čim prije urediti prostore, to će biti jedno stanovanje u zajednici i u konačnici u potpunoj kontroli Crvenog križa, kontroli ponašanja i svega. Pravila će biti jasno istaknuta i očekujemo da će doći do jedne značajne integracije ljudi koji borave u navedenom prostoru. - rekao je, dodavši kako iskustva s ljudima iz „Visa 2” nisu bajna.

- Imali smo ne jedno nego više negativnih iskustava s osobama iz „Visa”. Kad bi im dodijelili stan u vlasništvu Grada, naišli bi na drugi negativni efekt od svih onih ljudi koji žive u tim zgradama gdje se ti ljudi dosele. Oni jednostavno ne znaju živjeti u tim prostorima, njima treba pomoć i asistencija službi, prije svega tu mislim na Crveni križ koji odlično radi svoj posao. - rekao je gradonačelnik Dubrovnika.

Kazao je i kako ima beskućnika koji su odbili zbrinjavanje od strane Grada.

- Ključan je Centar za socijalnu skrb ponovo sam ih upozorio na slučaj kakav smo imali s jednom gospođom, koja je prije živjela u Gruškom polju, u špilji, pa se godinama rješavao taj slučaj jer žena nije željela drugi smještaj. Dakle, imate osobu koja nije lišena poslovne sposobnosti i koja jednostavno kaže da ne želi i vi ne možete ništa napraviti. Imamo gospodina, i svaki dan prođem i promislim da čovjek živi u neljudskim uvjetima, nepotrebno, jer bi mogao dobiti adekvatnu sobu u „Visu”. Nije prvi put da smo tamo nekoga smjestili i prije toga uredimo prostor, opituramo, stavimo novi krevet i pružimo mu adekvatnu pomoć, na raspolaganju je i pučka kuhinja, dakle, tamo se može živjeti puno pristojnije nego što čovjek sad živi. - kazao je Franković.

- Podsjetit ću na jednog gospara kojeg smo slučajno u korona krizi pronašli u parku na Pločama. To je bilo užasno stanje i privremeno smo ga smjestili u Studenski dom i on se uredio, sredio i kad je izašao bio je novi čovjek od onoga koji je ušao tamo i dali smo mu lijepu sobu u „Visu 2”, uredili je, opiturali, stavili krevet, novi madrac, sve, i čovjek ima više manje OK uvjete. Nije to savršeno jer imate druge korisnike koji, nažalost, cijeli taj prostor derogiraju i onda on bude sve samo ne savršen. Nabace tamo hrpe i hrpe smeća. Mi svako par mjeseci moramo angažirati Čistoću s gas maskama da dižu to. To je strašno, ali, evo, nadam se da ćemo vrlo skoro doći do rješenja. - zaključio je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Nakon što je pred Osojnik „dovedena cesta”, ona bi trebala proći i samim mjestom pa je predsjednik Gradskog Vijeća grada Dubrovnika Marko Potrebica (HDZ) pitao gradonačelnika Mata Frankovića na sjednici Gradskog vijeća u prosincu „kad će cesta kroz mjesto”. No, kako stvari stoje, izgleda da na Osojniku ima onih koji je ne žele.

- Predsjednik Mjesnog odbora Osojnik me zamolio da u ime mještana postavimo pitanje koje je njima je jako važno. Svjesni su da smo pred Osojnik doveli cestu, ali ostala je cesta koju smo obećali, a to je cesta kroz Osojnik, od spomenika do crkve. Dakle, zanima ih kad mogu očekivati radove. - pitao je Potrebica gradonačelnika Frankovića.

Gradonačelnik Franković kazao je kako stvari stoje da „nije svim Sočanima bitna cesta na Osojniku”.

- Imamo jedan broj ljudi s Osojnika koji se bune protiv cesta i protiv izvlaštenja. U ovom trenutku je uvid stranaka u dokumentaciju prije ishođenja lokacijske dozvole. Da kojim slučajem sloga selo gradi onda bi svi Sočani bili pre, presretni da će konačno kroz selo dobiti dvotračnu cestu s nogostupom i rasvjetom, ali to nije tako. Ima onih koji se bune i koji ne žele da se to dogodi nego da ostane ovako kako je sad i upravo zato mi u ovom trenutku provodimo postupak za izdavanje lokacijske dozvole. Vjerujem da će to u konačnici proći dobro pa onda idemo na postupak izvlaštenja i ishođenja građevinske dozvole, tako da će se, obzirom na ove koji se bune, ako pokrenu još i upravnu tužbu, to sve skupa malo otegnuti. - kazao je Franković, koji očekuje građevinsku dozvolu za tu cestu.

- Mi bi u 2026. trebali dobiti građevinsku dozvolu pa i unatoč tim tužbama, vjerujem da će Upravni sud, a u većini slučajeva jest, što se tiče toga i ceste, biti vrlo učinkovit i efikasan. – rekao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković kazao je kako radovi na zaštiti magistrale od odrona sa Srđa nisu započeli zbog žalbi na natječaju za izvođača radova te da Grad Dubrovnik i inače ne može previše utjecati na taj proces s obzirom na to da cesta nije pod ingerencijom gradske uprave, ali najavio je s druge strane radove na jednoj drugoj cesti. Inače, što se tiče Srđa Hrvatske ceste u međuvremenu su objavile kako žalbeni postupak nije prihvaćen te da nema više zapreka za početak radova.

No, problem s odronima čest je i na cesti kroz Rijeku dubrovačku što je pod ingerencijom Grada Dubrovnika, a o tome gradonačelnik kaže:

- Za cestu Čajkovići, za koju smo odgovorni, naručili smo elaborat i upravo se radi na projektno - tehničkoj dokumentaciji kako bi se zaštitila ta cesta od bilo kakvih eventualnih padova stijena u budućnosti na tom potezu, koji je pod isključivom nadležnosti jedinice lokalne samouprave. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

nm

Što je s projektom jaružanja Rijeke dubrovačke, pitala je gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića vijećnica Viktorija Knežević (Centar) nakon što je primijetila kako je proračunska stavka za tu namjenu sa 120 tisuća eura smanjenja na svega 30 tisuća eura. Naime, jaružanje Rijeke dubrovačke projekt je koji su tražili građani kroz participativno budžetiranje.

- Korito Rijeke dubrovačke čistilo se još u vremenu Dubrovačke Republike, a zadnje čišćenje bilo je 1916. godine u zadnjoj godini života cara Franja Josipa. – kazala je Viktorija Knežević, istaknuvši kako je nakon 110 godina krajnje vrijeme da se Grad posveti tom problemu.

- Jaružanje je prijeko potrebno jer bi se time smanjio problem koji imamo s poplavljivanjem Tenturije, odnosno Komolca. – kazala je Knežević, istaknuvši kako se „u nekim drugim zemljama jaružanje provodi svakih pet do deset godina”.

Gradonačelnik Mato Franković odgovorio je kako je u 2025. godini gradska uprava izradila idejni projekt i batimetrije, a otkrio je i gdje se s jaružanjem zapelo.

- Zapeli smo na stavci odlaganja. Naime, nekad prije, ne tako davno pred samo par godina, dok se nije izmijenio zakon, postojala je mogućnost odlaganja u moru, što je i logično. Još dok sam bio direktor ACI marine, kad smo gradili bazen za izvlačenje plovila, proveli smo postupak jaružanja ACI marine, od jednog do drugog kraja, tamo iza samostana i bez problema smo proveli jaružanje i Lučka kapetanija nam je odredila lokaciju gdje ćemo ispustiti mulj i to je funkcioniralo savršeno. No, promijenio se zakon i oni to više ne dozvoljavaju nego mi cijeli mulj koji izvadimo, a ima ga jako puno, moramo negdje odložiti. Mi nemamo lokaciju za odlaganje takve vrste mulja. Mogli bismo raspisati javnu nabavu pa vidjeti od strane izvođača što će nam dostaviti kao točku odlaganja i to ćemo vjerojatno tako i napraviti u 2026. godini. - kazao je gradonačelnik Mato Franković.

- Po meni je to loše zakonsko rješenje jer mi zapravo vadimo nešto iz rijeke ili iz mora i u konačnici vraćamo ga istom tom moru na nekoj drugoj lokaciji, dubini, gdje se ništa ne dogodi odlaganjem tog mulja. Imalo smo čak kontakt s tvrtkama koje to rade, to je standardno, svugdje u svijetu se to radi na isti način. Ne znam zbog čega je u nas to pravilo promijenjeno jer bismo mi vrlo lako proveli postupak jaružanja. Trajao bi par mjeseci jer tamo je velika nakupina mulja s obzirom na to da se godinama to nije čistilo i uređivalo i to je jedini razlog zašto plave kuće, jer da je dublji gaz kuće ne bi plavile, to je sigurno. - ispričao je Franković, koji je vrlo dobro upoznat sa stanjem u Rijeci dubrovačkoj.

- Kako tamo godinama nitko nije vodio brigu, onaj otok je cijeli obrastao šašem. To je kao zaboravljeni svijet, nažalost. Mi ćemo se potruditi u idućoj godini razriješiti taj gordijski čvor. Raspisat ćemo postupak javnih nabava i još jednom ćemo se obratiti Ministarstvu zaštite okoliša i moliti ćemo za ustupak, ne za ustupak nego za odluku da se dozvoli odlaganje mulja u moru jer mislim da je suludo da ga odlažemo negdje na suhom. - smatra, dodali bismo, sasvim ispravno, gradonačelnik Dubrovnika.

Franković je još dodao:

- Kad dižete taj mulj, ti mirisi, to je strašno, užasno, jer to je jedna kompaktna masa, tvrda, crna koja se taložila desetljećima i desetljećima i ukrcati to na kamion i voziti negdje da se suši, meni to predstavlja suludi čin jer to nije nekakva smjesa ili materijal koji ti možeš upotrijebiti bilo gdje drugdje. To je potpuno beskorisno. Zato sam stava da se to vrati ondje gdje i pripada, a to je moru. - zaključio je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

Grad Dubrovnik objavljuje Javni Poziv za dostavu pisanih prijedloga za obilježavanje „Godine Marina Getaldića” u Gradu Dubrovniku. 
 
Povodom obilježavanja 400. obljetnice smrti velikog dubrovačkog matematičara i fizičara Marina Getaldića, Gradsko vijeće Grada Dubrovnika proglasilo je 2026. godinu „Godinom Marina Getaldića”.
 
Ovim putem pozivamo sve pravne i fizičke osobe da dostave svoje pisane prijedloge programa za obilježavanje „Godine Marina Getaldića”.
 
Ovaj poziv ne podrazumijeva financijsku i organizacijsku potporu predloženim programima.
 
Predloženi programi trebaju se odvijati tijekom 2026. godine. Rok za dostavu prijedloga je do ponedjeljka, 9. veljače 2026. godine. Prijedlozi koji pristignu nakon 9. veljače 2026. godine neće biti razmatrani niti uvršteni u službeni program obilježavanja "Godine Marina Getaldića". 
 
Prijedloge je potrebno dostaviti u Pisarnicu Grada Dubrovnika s naznakom za Upravni odjel za kulturu, baštinu i turizam Grada Dubrovnika, Pred dvorom 1 ili na email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Grad Dubrovnik

DUBROVNIK POTVRĐUJE SMJER ODRŽIVOG I CJELOGODIŠNJEG TURIZMA: 2025. GODINA OBILJEŽENA RASTOM NOĆENJA I SNAŽNIM RASTOM DUBROVNIK PASS-A

Godina 2025. bila je iznimno uspješna za dubrovački turizam, obilježena rastom broja noćenja, produljenjem turističke sezone i snažnim financijskim pokazateljima. Dubrovnik je tako u prethodnoj godini ostvario ukupno 4.281.792 noćenja što predstavlja rast u odnosu na 4.270.230 noćenja u 2024. godini.
 
Broj noćenja pritom je ključni pokazatelj uspješnosti turističke sezone jer najvjernije odražava kvalitetu boravka i stvarni doprinos turizma Gradu. Time se dodatno potvrđuje trend produljenja turističke sezone i ravnomjernije raspodjele turističkog prometa tijekom cijele godine što je jedan od ključnih ciljeva strateških mjera aktualne gradske uprave usmjerenih na održivi razvoj turizma.

Komentirajući podatke o turističkom prometu u 2025. godini, gradonačelnik Mato Franković podsjetio je kako Grad Dubrovnik već godinama provodi jasan zaokret prema održivom i cjelogodišnjem turizmu.

- Rast noćenja potvrđuje da je Dubrovnik danas destinacija kvalitete, a ne masovnog turizma. Nastavljamo provoditi politike koje štite javni prostor, baštinu i kvalitetu života naših sugrađana uz daljnje jačanje održivog i cjelogodišnjeg turizma. Dubrovnik danas više ne prati trendove, Dubrovnik ih postavlja kao grad koji je imao hrabrosti promijeniti smjer i izgraditi model turizma koji je održiv i dugoročno u interesu svojih građana.

Uspjeh posezone i zimskog razdoblja snažno je poduprt i rezultatima u zračnom prometu što je izravan pokazatelj učinkovitosti mjera usmjerenih na jačanje prometa izvan glavne sezone. Na mjesečnoj razini zabilježen je značajan rast broja operacija, konkretno u studenome 658 operacija, što je 8,6 % više nego 2024. godine dok je u prosincu ostvareno 22,3 % više operacija nego godinu ranije. U prosincu je zabilježen i porast broja putnika od 16,8 %, što dodatno potvrđuje rast interesa za Dubrovnik izvan glavne sezone.

Jedinstvena turistička kartica Dubrovnik Pass i u 2025. godini bilježi iznimne rezultate. Ukupni brutto prihodi iznosili su 20.744.175,00 eura, što je 24,75 % više u odnosu na 2024. godinu. Ukupno je prodano 486.550 Dubrovnik Pass-ova, odnosno 7,18 % više nego prethodne godine. Posebno se ističe prosinac 2025., u kojem su prihodi od prodaje Dubrovnik Pass-a bili 27,46 % veći u odnosu na prosinac 2024. čime se dodatno potvrđuje uspješnost strategije jačanja turizma u zimskim mjesecima.

Grad Dubrovnik kroz plansko upravljanje, snažnu suradnju s partnerima i provedbu strateških projekata nastavlja potvrđivati kako je moguće istodobno razvijati turizam, štititi prostor i podizati kvalitetu života građana čineći Dubrovnik primjerom odgovornog i održivog upravljanja destinacijom u Hrvatskoj i šire.

DUBROVNIK U PROSINCU 2025.: 13 POSTO VIŠE NOĆENJA I 8 POSTO VIŠE DOLAZAKA, UZ ČAK 74 POSTO VIŠE DOLAZAKA I 52 POSTO VIŠE NOĆENJA ZA NOVOGODIŠNJE RAZDOBLJE POTVRĐUJU STATUS VODEĆE CJELOGODIŠNJE DESTINACIJE

Dubrovnik u prosincu 2025. bilježi snažan rast turističkog prometa, čak 8 % više dolazaka i 13 % više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine potvrđujući uspješnu provedbu Strategije razvoja održivog turizma i jačanje predsezone i posezone uz održive okvire glavne sezone.

Ostvareni rezultati potvrđuju kontinuitet strateških mjera gradske uprave usmjerenih na produljenje turističke godine, ravnomjernu distribuciju posjetitelja i jačanje održivog modela upravljanja destinacijom. Naime, u prosincu 2025. ostvareno je ukupno 22.568 dolazaka i 50.211 noćenja.

Tim je povodom gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković istaknuo:

- Postignuti rezultati snažan su poticaj da i dalje sustavno ulažemo u kvalitetu i raznovrsnost turističke ponude, uz jasno postavljen okvir održivosti. Posebno je važno istaknuti da se ovi pokazatelji ostvaruju zahvaljujući koordiniranom djelovanju svih ključnih dionika, od prometnih sustava i turističkog sektora do gradske uprave i Turističke zajednice. Dubrovnik danas ne bilježi samo rast, već postavlja mjerila kako se turizmom može upravljati odgovorno i uspješno tijekom cijele godine.

Uz domaće goste i posjetitelje iz Bosne i Hercegovine, Dubrovnik su u prosincu najviše posjećivali gosti iz Sjedinjenih Američkih Država, Njemačke, Francuske, Slovenije, Sjeverne Makedonije i drugih zemalja, čime se dodatno potvrđuje njegov međunarodni turistički značaj.
 
Podaci iz sustava eVisitor za novogodišnje razdoblje pokazuju značajan porast broja noćenja za 52%, a dolazaka za nevjerojatnih 74% što je rekordan broj ne samo u odnosu na prošlu godinu, već i u usporedbi s posljednjih osam godina. Također, za doček 2026., ove je godine u Gradu bilo otvoreno rekordnih 19 hotela što jasno govori o snažnoj potražnji i kvalitetnoj pripremi destinacije.

Grad Dubrovnik kroz strateške projekte i suradnju s partnerima nastavlja biti primjer kako se turistički razvoj može ostvarivati odgovorno, dugoročno i u skladu s potrebama zajednice i očuvanjem prostora, dodatno učvršćujući svoju poziciju jedne od vodećih cjelogodišnjih destinacija.

POČETAK RADOVA NA SANACIJI NOGOSTUPA OD MOKOŠICE DO NOVE MOKOŠICE

U ponedjeljak, 12. siječnja 2026. godine započinju radovi na sanaciji južnog nogostupa na dionici od igrališta u Mokošici do semafora u Novoj Mokošici što uključuje Ulicu uz Jadransku cestu te dio Ulice uz Magistralu. 
 
Radovi obuhvaćaju uklanjanje postojećeg nogostupa, pripremu terena, tamponiranje te izradu novog betonskog nogostupa.

 
Izvođač radova je tvrtka Tehnogradnja, a stručni nadzor provodi tvrtka Statički sustav. Ugovoreni iznos radova iznosi 370.423,75 eura (s PDV-om), a predviđeno trajanje radova je 90 kalendarskih dana.
 
Podsjetimo, u Proračunu za 2026. godinu osigurano 3,2 milijuna eura za pojačano održavanje prometnica i javnih prometnih površina, uključujući radove obnove asfalta na ključnim gradskim pravcima do početka turističke sezone. Ukupno će se urediti kolnik i nogostup u preko 20 gradskih ulica. 

ASFALTIRANA NIZBRDICA PREMA OŠ IVANA GUNDULIĆA

U sklopu programa investicijskog održavanja prometnica i javnih površina dovršeni su radovi na uređenju i asfaltiranju dijela Ulice Antuna Gustava Matoša u Gružu, od spoja s Ulicom Andrije Hebranga prema Osnovnoj školi Ivana Gundulića.

 
Radovi su započeli u ponedjeljak, 29. prosinca, te su obuhvatili pripremu podloge i asfaltiranje kolnika na nizbrdici koja vodi prema školi, čime je poboljšana sigurnost i kvaliteta prometovanja na toj dionici.
 
Izvođač radova bila je tvrtka Atis Dubrovnik, dok je stručni nadzor nad izvođenjem osiguravala tvrtka Graf. Ugovorena vrijednost radova iznosi 13.700,00 eura s uključenim PDV-om. 

DPJ

U ponedjeljak, 12. siječnja, započinju radovi na sanaciji južnog nogostupa na dionici od igrališta u Mokošici do semafora u Novoj Mokošici što uključuje Ulicu uz Jadransku cestu te dio Ulice uz Magistralu.

Radovi obuhvaćaju uklanjanje postojećeg nogostupa, pripremu terena, tamponiranje te izradu novog betonskog nogostupa.

Izvođač radova je tvrtka Tehnogradnja, a stručni nadzor provodi tvrtka Statički sustav. Ugovoreni iznos radova iznosi 370.423,75 eura (s PDV-om), a predviđeno trajanje radova je 90 kalendarskih dana.

Podsjetimo, u Proračunu za 2026. godinu osigurano 3,2 milijuna eura za pojačano održavanje prometnica i javnih prometnih površina, uključujući radove obnove asfalta na ključnim gradskim pravcima do početka turističke sezone. Ukupno će se urediti kolnik i nogostup u preko 20 gradskih ulica.

Grad Dubrovnik

Vodovod Dubrovnik savjetuje svojim korisnicima da zaštite vodovodne instalacije kako bi se spriječilo smrzavanje vode u instalacijama zbog niskih temperatura.

Naime, vodoopskrbni sustav je projektiran na način da je osiguran kontinuirani protok vode, a vodovodne cijevi se polažu na propisanu dubinu unutar tla gdje su temperature više od temperature zraka. Međutim, u zimskim uvjetima korisnici su dužni zaštititi od smrzavanja vodomjer i instalacije priključka u vodomjernom oknu.

Važni savjeti da se izbjegne smrzavanje vodovodne cijevi u vašem domu:
provjerite jesu li vodomjerna okna dobro zatvorena, a u slučaju ekstremno niskih temperatura zaštitite instalacije unutar vodomjernih okna npr. dekama, tkaninama, stiroporom ili staklenom vunom,
ispustite vodu iz slavina u dvorištu,
interne vodovodne cijevi koje nisu na propisnoj dubini, a vode do garaža i dvorišnih objekata koji se ne griju, ispraznite ili toplinski izolirajte npr. filcom ili građevinskom folijom,
u ostalim objektima koji se ne koriste redovito ili u kojima nitko ne stanuje te ako odlazite na duži put, zatvorite ventil iza vodomjera i ispustite vodu kako bi se spriječilo smrzavanje vode,
pripazite da se vodomjeri ne smrznu u prostorima s nezaštićenim otvorima (razbijeni prozori i sl.),
pronađite ventil iza vodomjera kako biste na vrijeme zatvorili dotok vode u slučaju puknuća cijevi i time smanjili materijalnu štetu.

VODOVOD DUBROVNIK