Novim pravilnikom o ambalaži predlaže se da se sve lagane plastične vrećice, tanje od 15 mikrona, koje se koriste za voće i povrće i drugu rasutu hranu, a trenutno se ne naplaćuju, ubuduće moraju naplaćivati potrošačima te da se ne smiju izlagati i prodavati na blagajnama. Novi pravilnik trebao bi na snagu stupiti iduće godine, navode iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Također na mjestima gdje potrošač u njih stavlja robu mora biti istaknuta njihova cijena, koju će odrediti prodavatelj, kažu u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Cilj uvođenja naplate laganih plastičnih vrećica je sprječavanje njihova nekontroliranog besplatnog dijeljenja i prekomjernog uzimanja, što često završava bacanjem takvih vrećica u okoliš.

Osim toga, želi se potaknuti korištenje debljih plastičnih vrećica, onih s debljinom stjenke 50 i više mikrona, jer one zbog svoje veće mase i pogodnosti za višekratnu uporabu puno rjeđe završavaju odbačene.

U Ministarstvu kažu da se novi pravilnik donosi zbog obveze Hrvatske da u nacionalno zakonodavstvo prenese odredbe EU-ovih direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu, te o smanjenju utjecaja plastičnih proizvoda na okoliš pri čemu se šiti i popis ambalaže s povratnom naknadom.

Osim toga, postojeći sustav gospodarenja otpadnom ambalažom treba uskladiti sa Zakonom o gospodarenju otpadom iz srpnja 2021.

Pravilnik je objavljen na Središnjem portalu za savjetovanja s javnošću, a savjetovanje je otvoreno do 10. prosinca. Nakon toga, najavljuju u Ministarstvu, pristupit će njegovoj finalnoj izradi.

Početak primjene bit će određen u konačnoj verziji pravilnika tako da će biti ostavljeno razdoblje za prilagodbu, a o točnim datumima primjene Ministarstvo će obavijestiti javnost.

Pravilnikom se predlažu mjere za smanjenje potrošnje plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu, te mjere vezane za proširenu odgovornost proizvođača plastičnih proizvoda za jednokratnu uporabu i ribolovni alat koji sadrži plastiku.

Također se predlažu mjere za podizanje svijesti o štetnosti odbacivanja plastičnih proizvoda i dostupnosti alternativa koje se mogu višekratno koristiti.

Južni

Izaslanstvo Grada Dubrovnika - predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin, pročelnica za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž i pročelnica za kulturu i baštinu Julijana Antić Brautović sudjelovali su u Vukovaru, gradu prijatelju i mjestu posebnog domovinskog pijeteta, u obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Delegacija Grada Dubrovnika sudjelovala je u tradicionalnom Križnom putu, 5,5 kilometara dugoj Koloni sjećanja vukovarskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata.

Uoči Dana sjećanja, u četvrtak navečer, predstavnici Grada Dubrovnika sudjelovali su uz predstavnike grada prijatelja, predvođene gradonačelnikom Ivanom Penavom, ali i brojne Vukovarce u komemorativnom programu paljenja svijeća i molitvi za žrtve Domovinskog rata u dvorištu nacionalne memorijalne bolnice „Dr. Juraj Njavro“.

dpp

I dok većina Hrvata pozdravlja činjenicu da od 1. siječnja 2023. Hrvatska ulazi u schengensku zonu stanovnici Dubrovačko - neretvanske županije pitaju se što će te nove odredbe donijeti za njih, jer su okruženi granicama koje sad postaju i granice Europske unije. Žitelji sjevera Hrvatske, Kvarnera ili Istre kad žele negdje poći vrlo brzo su autom u nekoj od susjednih zemalja koja pripada Europskoj uniji, a stanovnici juga Hrvatska mogu poći na kratke izlete tek do Bosne i Hercegovine ili Crne Gore, a koje su u kategoriji tzv. trećih zemalja.

No izgleda da nema straha jer iz Carinske uprave odgovaraju kako se na vanjskoj granici RH s trećim zemljama ništa ne mijenja u odnosu na carinske postupke relevantne za ulazak roba i osoba, te da će se nastaviti s primjenom istih propisa kao i do sada.

Na pitanje donose li shengenske granice i nova pravila, iz Policijske uprave dubrovačko - neretvanske su odgovorili kako je Republika Hrvatska zakonski i proceduralno već prilagođena europskoj pravnoj stečevini, pravilima i standardnim postupcima u radu granične policije.

- Svi granični prijelazi na području PU dubrovačko - neretvanske za ulazak Hrvatske u schengenski prostor prošli su infrastrukturne, tehničke i kadrovske pripremama, uključujući i nekoliko krugova evaluacije komisije schengena, a čime su zadovoljeni svi kriteriji prilagodbe radu na budućoj vanjskoj granici schengena.- naveli su iz policije.

Nadalje ističu kako se po pitanju pograničnog prometa ne mijenjaju pravila koja su donesena bilateralnim sporazumom između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

- Određene promjene očekuju se na pomorskim graničnim prijelazima u budućoj Schengen zoni, odnosno doći će do ukidanja pojedinih pomorskih graničnih prijelaza čiji se promet odvija isključivo između luka u schengenskoj zoni, koji će ubuduće postati unutarnji promet, kao što su primjerice linije iz Italije. - odgovorili su iz PU dubrovačko-neretvanske, dodajući kako još uvijek ne raspolažu „podatkom o tome koji bi granični prijelazi mogli biti zatvoreni obzirom da odluku o tome donosi Vlada, Uredbom o graničnim prijelazima Republike Hrvatske”.

Od 26. ožujka sljedeće godine granične kontrole će se ukinuti i u zračnim lukama u Hrvatskoj, pa tako i u Dubrovniku.

Novim pravilnikom o ambalaži, koji bi na snagu trebao stupiti iduće godine, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja uvest će povratnu naknadu i za ambalažu volumena manjeg od 0,20 litre, za tetrapak i ambalažu koja nije od PET-a.

Pravilnikom se predlaže proširenje postojećeg sustava povratne naknade s ambalažom volumena manjeg od 0,20 litre, s višeslojnom (kompozitnom) ambalažom s pretežno papir -kartonskom komponentom, primjerice tetrapak, te s plastičnom ambalažom koja nije od PET-a, primjerice HDPE (polietilen visoke gustoće, kruta plastika), rekli su Hini u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Vezano za proizvode u HDPE plastičnoj ambalaži, u Ministarstvu kažu da u sustav povratne naknade ulaze svi proizvodi koji potpadaju pod definiciju "piće". To su alkoholna i bezalkoholna pića, stolna, prirodna mineralna voda i izvorska voda, voćni sirupi, voćni sokovi i nektari, mlijeko i tekući mliječni proizvodi i ostali tekući proizvodi na voćnoj i drugoj bazi, te bilo koji drugi dodatak koji pakiran zajedno s tekućom bazom čini cjelovitu jedinicu primarne ambalaže.

To znači da boce za ulja i deterdžente, kao i svi ostali proizvodi koji nisu "piće" ne ulaze u sustav povratne naknade.

Staklene bočice za alkoholna i bezalkoholna pića volumena od 0,1 litre ulaze u sustav povratne naknade, kao i one koje su u ambalaži od plastike, ako su volumena jednakog i manjeg od tri litre.

Uredbom o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi propisat će se način izračuna i iznosi naknada. Predlaže se i novi izgled oznake za ambalažu u sustavu povratne naknade.

Pravilnik je objavljen na Središnjem portalu za savjetovanja s javnošću, a savjetovanje je otvoreno do 10. prosinca. Nakon toga, najavljuju u Ministarstvu, pristupit će njegovoj finalnoj izradi.

Južni

U povodu Međunarodnog dana svjesnosti o prijevremenom rođenju danas će ljubičastim svjetlom prigodno biti osvijetljen stoljetni platan u Mlinima u Župi dubrovačkoj.

U Hrvatskoj se godišnje prijevremeno rodi oko 2500 djece te je svijest javnosti o problemima i posljedicama s kojima se nedonoščad i njihovi roditelji susreću izuzetno niska. Prijevremeno rođena djeca osobito su osjetljiva u razdoblju neposredno nakon rođenja i u ranom razvoju, zbog čega se njihovi roditelji kao i zdravstveni djelatnici nalaze pred brojnim izazovima.

Ova akcija, ističu iz općinske uprave, znak je podrške Općine Župa dubrovačka prijevremeno rođenoj djeci i njihovim roditeljima.

kšc

Tako blizu, a tako daleko od vode, znali su često reći stanovnici Dola, čekajući da pitka voda s rubineta konačno poteče i kroz njihovo mjesto. Kako stvari stoje još će malo čekati, voda će s rubineta u Dolima poteći krajem 2024. godine. Naime, načelnik Općine Dubrovačko Primorje Nikola Knežić ističe kako bi radovi na izgradnje vodoopskrbne mreže za Dole i Smokvinu trebali započeti već dogodine po Uskrsu.

Knežić ističe kako je na dokumentaciju za projekt povezivanja Dola na mrežu potrošeno sedam godina te nam govori o ostalim važnim vodoosprkbnim projektima u Primorju.

- Općina je prije nekih osam godina, skupa s Vodovodom Dubrovnik pokrenula projektiranje kompletne vodoopskrbne mreže naselja Doli i Smokvina te povezivanja na vodovodni sustav naselja Slano s izgradnjom kanalizacijske mreže. Priprema projektne dokumentacija trajala je nekih sedam godina i početkom 2021. konačno smo dobili građevinsku dozvolu. - kaže načelnik Nikola Knežić.

- Na toj vodovodnoj trasi dugoj oko 21 kilometra trebalo je riješiti imovinsko - pravne odnose, što je preduvjet za realizaciju projekta i potom smo pristupili pripremi dokumentacije za kandidiranje na EU fondove. Po otvaranju Fonda za nacionalni oporavak i otpornosti s Vodovodom smo izvršili kandidiranje. Moram reći kako ćemo i ubuduće za projekte odvodnje aplicirati na fondove. Dakle, ovom fazom, koja je prošla na natječaju i za koju je potpisan ugovor, osigurano je nešto više 25 milijuna kuna. Ako sve bude kako treba, nakon pripreme dokumentacije, početkom 2023. raspisat ćemo natječaj za izbor izvođača radova na sustavu koji obuhvaća 12 do 14 kilometara mreže, dvije bušotine, dvije vodospreme kako bi naselje Doli dobilo pitku vodu. - rekao je Knežić.

DRUGA FAZA RADOVA JE IZNIMNO ZAHTJEVNA

Natječaji za odabir izviđača radova, svjestan je i načelnik Knežić, ne prolaze baš uvijek glatko, zbog prava na žalbe, a zbog kojih se početak radova često zna i otegnuti.

- Ako ne bude žalbi na natječaju, ako sve bude išlo nekim normalnim tijekom, ako se iz prve uspije ugovoriti izvođač, radovi na izgradnju vodovodnog sustava Doli mogli bi početi oko Uskrsa ili početkom ljeta sljedeće godine i do kraja 2024. mogli bi biti gotovi. - kazao je Knežić te se osvrnuo na drugu fazu radova koja je iznimno zahtjevna.

- Druga faza je važna za povezivanje na puno veći sustav Slanoga. Mi sad stavljamo u funkciju dvije probne bušotine koje su se davno bušile. U njima nije čista pitka voda već zaslanjena i treba izgraditi sustav katalizatora kao na Mljetu. Dakle, ta bi se voda desalinizirala i puštala u sustav, što je puno skuplja voda od obične jer je tu veliki utrošak električne energije, pumpi i samog postrojenja. Mi svakako planiramo taj mali sustav koji će biti izgrađen samo za Dole, povezati prema Slanome na veliki sustav, a druga je mogućnost čak povezati ga preko Konštara i Zamasline na stonski sustav jer bi ga u budućnosti svakako iz više razloga trebalo spojiti na veći sustav pa i radi sigurnosti, jer čim su bušotine takve kakve jesu, bolje je biti spojen, recimo, na Slano, koje ima veliki kapacitet. Ston, također, da ne bi došlo do problema s vodoopskrbom. Naime, zaslanjenje vode moguće je i zbog klimatskih promjena. Ne znamo što nas čeka pa je praksa da se sustavi međusobno povezuju, da ima više pravaca dobave vode. - istaknuo je Knežić.

REGISTRATORI I REGISTRATORI PAPIRA, UTVRĐIVANJE VLASNIŠTVA, SUDSKI POSTUPCI, OSTAVINSKE RASPRAVE, SVE JE TO TREBALO PROĆI ZA OVAJ PROJEKT

- Kako mi na području Općine Dubrovačko primorje predviđamo velike turističke kapacitete, poput Tri sestrice, važno je spojiti se na veliki sustav da bismo imali dovoljno vode. Prvo ćemo riješiti pitku vodu za stanovnike Dola, a onda slijedi nadogradnja sustava za sva daljnja širenja i povezivanja. - rekao je načelnik Knežić, naglasivši kako bi bilo previše oportuno najavljivati rokove realizacije druge faze izgradnje vodoopsokrbne mreže u Dubrovačkom primorju.

Tri sestrice. Foto: Admir Buljubašić / CROPIX

- Oportuno je govoriti o rokovima jer smo svjesno išli u kandidiranje projekta prve faze. Sve skupa, dakle cijeli projekt težak je 70 milijuna kuna i pitanje je kad i u kojem obliku ćemo moći na EU fondove kandidirati drugu i treću fazu radova. Pitanje je i hoće li ti projekti proći jer fond mora biti prilagođen takvim investicijama. Pitanje je i kad ćemo doći na red jer mi nismo jedini, osim nas projekte kandidira pet vodovoda. Dakle, teško je reći kad će se sustav koji još nismo izgradili, dalje nadograđivati. - naglasio je Knežić, podsjetivši još jednom kako je pripremu projekta izgradnje vodoopskrbnog sustava Doli trajala sedam godina.

- Nije baš da su prestali vjerovati, ljudi u Dolima su bili upućeni u tijek projekta. Ne može se prije nego može i treba biti racionalan. Ovo što sad gradimo, gradimo za određeni broj stanovnika. Nisu Doli jedino mjesto u Hrvatskoj i svijetu bez vode. Puno je takvih mjesta. Sad su Doli došli na red i bio bih sretniji da je netko ishodovao građevinsku dozvolu prije nego što sam ja posao načelnik. Bio bih sretan jer bi možda sve bilo prije gotovo. Čak je u jednom razdoblju čovjek iz Dola bio načelnik. Teško mi je reći zašto se voda za Dole nije prije realizirala. Ja sam dao svoj maksimum da se to napravi. Pa samo kad pogledate taj rok od sedam, osam godina ishodovanja papira. To su javne nabave, registratori i registratori papira, sudski postupci, utvrđivanje zemljišta, nepostojeći vlasnici, ostavinske rasprave. Samo za jedno naselje, za Dole, govorimo o trasi od 15 kilometara na kojoj je trebalo riješiti odnose. - kazao je Knežić.

- To da su Doli tako blizu, a tako daleko od pitke vode, interpretira se na krivi način. Dolima je najbliža voda u Stonu - 14 kilometara, ili u Slanom 15 kilometara ili u Visočanima – 17 kilometara preko tri brda. Tako da to blizu možda jest blizu na karti, ali tehnički, gledano s aspekta radova, to je sasvim druga priča. Tu trebaju pumpe, vodospreme, to je cijeli sustav, nije to baš uzet kopat bagerom i stavljat' cijev na cijev. - rekao je načelnik Nikola Knežić.

NI ZAGREB NI DUBROVNIK NI SPLIT NE MOGU REALIZIRATI PROJEKTE BEZ POMOĆI

Načelnik Općine osvrnuo se i na ostale vodoopskrbe projekte u Dubrovačkom primorju.

- Imamo veliki projekt koji je u u postupku odabira izviđača radova, ali je pristigla žalba pa ćemo morati donijeti novu oluku o izboru izvođača, a riječ je o nastavku vodoopskrbe za naselje Grbljava što obuhvaća nekoliko naselja i nastavlja se prema moru. U tom je sklopu i razvoj vodoopskrbe na relaciji Imotica – Toplo, gdje novu bušotinu u kojoj voda valja stavljamo u funkciju da ne moramo više vode uzimati preko Neuma. Dakle, stavljamo svoju bušotinu u funkciju i imat ćemo svoju vodu i imamo osigurana sredstva. - rekao je Knežić, naglasivši kako Općina sama svojim sredstvima ne bi mogla realizirati financijski toliko velike projekte bez pomoći države.

Luka Doli. Foto: Admir Buljubašić / CROPIX

- Ni Zagreb, ni Dubrovnik, ni Split ne mogu razviti svoju komunalnu infrastrukturu bez države i EU fondova. Vidite kako u Zagrebu stalno pucaju cijevi, stalno, nitko nema para za popravke jer su jedinice lokalne samouprave toliko ograničene prihodima u odnosu na centralnu državu i EU fondove i jednostavno nije moguće izdvajati toliko velika sredstva. Naši su proračuni toliko zakonski zadani da vam kad sve platite ostane jako malo sredstava za investicije, a više za nekakvo održavanje. Da bismo imali novca za investiranje trebali bismo ekstremno podizati naknade građanima. Ti isti građani plaćaju PDV i poreze državi i onda mi apliciramo na sredstva koja su opet izdvojili građani. I sredstva iz EU su izdvojili građani i opet je to javni novac. I državni proračun pune građani. - kazao je Knežić.

- Svaki novi kilometar vodoopskrbnog sustava na području Općine Dubrovačko primorje otvara nove razvojne mogućnosti i ostanak stanovništva na svojim ognjištima. Tri su stupa o kojima govorim već 15 godina, to su razvoj komunalne, socijalne i kulturne infrastrukture i oni dovode do razvoja gospodarstva koje stvara nova radna mjesta koja dalje rješavaju pitanje demografije. Kad se taj krug uravnoteži prestat će bijela kuga koja je u Primorju ima već 120 godina, a najintenzivnija je bila 60-tih i 70-tih godina prošlog stoljeća, kad je 40 do 50 posto stanovništva odselilo u Grad, kad je ondašnja država imala politiku da svi idu u gradove. Došao je Domovinski rat pa je sve bilo porušeno i spaljeno. Dok smo se obnovili, vratili djelomično gospodarstvo na predratne brojke, dotad su svi mladi odrasli i pošli za poslom negdje drugo. Demografija je stoljetni problem, 1906. u popisu stanovništva imali smo 4.500 stanovnika, a danas oko 1.800. Kad je '64. izgrađena Jadranska magistrala stanovništvo se počelo iseljavati. - kazao je Knežić te naglasio kako je važno da je Dubrovačko Primorje općina.

- Da nemamo svoju općinu ne bi se nikad ništa napravilo i to se može dokazati na sto mjesta. Da smo primjerice pod Gradom, pod nekim većim, uvijek bi postojali neki drugi prioriteti. Nama je vodovodna mreža prioritet, a da smo, primjerice u sustavu kakva je bila bivša Općina Dubrovnk, od Orebića do Konavala, nikad ne bi bili prioritet. Mi smo kroz cijelu Općinu napravili dvotračne ceste, a nikad to ne bismo uspjeli da nemamo svoju općinu. - rekao je načelnik Općine Dubrovačko Primorje Nikola Knežić.

Provedenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Službe kriminalističke policije PU dubrovačko - neretvanske 24-godišnji državljanin SAD-a se sumnjiči za počinjenje više kaznenih djela iz domene gospodarskog kriminaliteta i to zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju, utaja poreza ili carine, povreda prava iz socijalnog osiguranja, prijevara i povreda obveze vođenja trgovačkih i poslovnih knjiga. - navodi danas u priopćenju PU dubrovačko – neretvanska ne otkrivajući identitet osumnjičenog kao ni ime tvrtke.

Amerikanac se tako, piše u priopćenju, „sumnjiči kako je, kao direktor i odgovorna osoba trgovačkog društva sa sjedištem u Dubrovniku, raspolagao novčanim sredstvima po digitalnom računu trgovačkog društva za vlastite potrebe, čime je oštetio trgovačko društvo, iako je znao da se navedena sredstva trebaju upotrijebiti za redovno poslovanje trgovačkog društva”.

„Nadalje, osumnjičeni ostvarene prihode preko računa firme nije prijavio u svojim poslovnim knjigama na koji način je izbjegao plaćanje poreza na dobit. Osim navedenog, također je utvrđeno kako je prevario zaposlenika ne isplativši mu sve dogovorene plaće dok zasnivanje radnog odnosa nije prijavio nadležnim službama. Kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je i kako osumnjičeni nije vodio poslovne knjige društva koje je zakonski bio obvezan voditi. Ukupna materijalna šteta pričinjena kaznenim djelima iznosi 1.034.195 kuna.” - piše u priopćenju PU dubrovačko – neretvanske.

Policija je protiv osumnjičenog 24-godišnjaka podnijela kaznenu prijavu nadležnom Županijskom državnom odvjetništvu. Osumnjičeni 24-godišnjak se već nalazi u istražnom zatvoru zbog počinjenog kaznenog djela prijevare.

dpp

Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije predstavila se na Nordic Roadshow 2022 pod nazivom „Meet the World”. Prezentacije su organizirane od 14. do 17. studenoga u četiri glavna grada nordijskih zemalja i to u Stockholmu, Kopenhagenu, Oslu i Helsinkiju.

Marketinška agencija Aviareps sa sjedištem u Stockholmu, na čiji poziv za sudjelovanje se po treći put odazvala i TZ Dubrovačko-neretvanske županije organizator je tih prezentacija na kojima se okupio veliki broj novinara i turističkih agenata.

dpp

U gradskoj upravi otvorene su omotnice s dokumentacijom građana pristigle na natječaj za davanje u najam preostalih 26 stanova za mlade i mlade obitelji u Mokošici. Na natječaj je pristiglo 88 prijava koje će nakon što ih pregledaju nadležna povjerenstva biti javno objavljene. Potom će se na temelju prikupljenih bodova formirati Lista prvenstva za dodjelu stanova u najam.

JAVNO OTVORENE PONUDE ZA NAJAM 26 STANOVA ZA MLADE I MLADE OBITELJI U MOKOŠICI

U gradskoj upravi su uz izravan video prijenos otvorene omotnice pristigle na Javni poziv za prikupljanje zahtjeva za davanje u najam 26 stanova u Mokošici vlasništvu Grada Dubrovnika u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji.

Nakon što je Povjerenstvo za provjeru administrativne ispravnosti otvorilo sve pristigle omotnice i utvrdilo pristiglu dokumentaciju, slijedi utvrđivanje valjanosti dokumentacije.

Javni poziv za prikupljanje zahtjeva za davanje u najam stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji na području grada Dubrovnika bio je otvoren 47 dana, i u tom je vremenskom razdoblju na natječaj pristiglo 88 omotnica, od kojih se dio odnosi na dopunu dokumentacije.

Kao datum zaprimanja prijave uzima se onaj datum kada je pristigla nadopuna, odnosno kada je dokumentacija kompletirana.

Nakon što Povjerenstvo pregleda su dokumentaciju javno će objaviti tablicu s prijavama koje su potpune i onima koje nisu potpune, odnosno nisu administrativno ispravne. Potom će Povjerenstvo za provedbu postupaka i odlučivanje o najmu stanova bodovati pravodobne i uredne zahtjeve te na temelju bodova formirati prijedlog Liste prvenstva.

Nakon formiranja Liste, tablica s bodovima bit će uparena sa svom dokumentacijom i svatko će moći vidjeti koliko tko ima bodova te na osnovu čega su bodovi dobiveni, a na zahtjev svakog zainteresiranog moći će su izvršiti uvid u kompletnu dokumentaciju.

Na ovaj način Grad Dubrovnik proces dodjele stanova želi učiniti potpuno transparentnim i dodatno podignuti ljestvicu povjerenja u javnu upravu.

U roku od osam dana od objave Liste moguće je uputiti prigovor, koje će obrađivati Povjerenstvo za rješavanje prigovora.

PRORAČUN ZA 2023. NA JAVNOM SAVJETOVANJU

Grad Dubrovnik pokrenuo je postupak savjetovanja s javnošću za Prijedlog proračuna Grada Dubrovnika za 2023. godinu s projekcijama za 2024. i 2025. godinu.

S obzirom da od 1. siječnja 2023. godine euro postaje službena valuta u Republici Hrvatskoj, Proračun Grada Dubrovnika također je iskazan u eurima i za iduću godinu planira se u iznosu od 87.235.714,00 eura ili 657.277.487,00 kuna.

Zainteresirani građani mogu u javnom savjetovanju sudjelovati putem priloženog Obrasca, koji je potrebno dostaviti na mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. i to do 21. studenoga 2022. godine, do 12 sati, a sva dokumentacija, uključujući obrasce te opći i posebni dio Proračuna, dostupna je OVDJE.

ZAPOČELI RADOVI NA IZGRADNJI RASKRIŽJA U ZATONU VELIKOM ZA PROJEKT BUDUĆEG VATROGASNOG DOMA

Započeli su radovi prometnog uređenja križanja na državnoj cesti D8 u Zatonu Velikom, a koji se izvode kao preduvjet realizaciji projekta izgradnje vatrogasnog doma DVD Zaton.
Budući objekt vatrogasnog doma, koji će imati i društvenu namjenu, planira se graditi uz sjeverni rub državne ceste D-8 i preko novoformiranog križanja bi se spajao na postojeću javnu prometnu mrežu.

Za predmetno raskrižje Grad Dubrovnik je prethodno izradio potrebnu projektnu dokumentaciju ukupne vrijednosti 38.750,00 kuna s PDV-om, a radovi koje izvodi tvrtka Strabag u ukupnoj vrijednosti od 958.839,66 kuna s PDV-om financiraju se sukladno sporazumu Grada Dubrovnika i Hrvatskih cesta u omjeru od 50 posto sufinanciranja.

Izgradnja Vatrogasnog Doma na ovoj lokaciji uvjetovana je prometnim uređenjem križanja na način da se na državnoj cesti izgradi traka za lijeve i desne skretače i preduvjet je ishođenju građevinske dozvole za izgradnju objekta vatrogasnog doma za koji je prethodno dovršena projektna dokumentacija. Izgradnja trake za lijeve skretače će se realizirati proširenjem državne ceste prema sjeveru, a desni skretač s državne ceste iz smjera Dubrovnika ukupne je dužine 41,89 metara.

Ugovoreni rok završetka radova je 14. siječnja 2023. godine.

OBNAVLJAJU SE SKALINI UZ POSAT

Započeli su radovi na obnovi oštećenih kamenih skalina u ulici Uz Posat.Obnova će uključivati pažljivu demontažu kamenog pločnika, iskop i uklanjanje podloge, nabavu dopremu i ugradnju nosivog sloja, polaganje kamenih ploča na pripremljenu podlogu te pravilno izrezivanje oštećenih rubova i izradu kamenih tašela.

Očekivano trajanje radova je dva do četiri tjedna, ovisno o vremenskim prilikama.

Radove vrijedne 81.430,00 kuna bez PDV-a, odnosno 101.787,50 kuna s PDV-om, izvodi ugovorni izvođač tvrtka Građevinar Qeulin d.d. Za navedene radove ishođeno je i prethodno odobrenje konzervatorskog odjela.

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ IMENOVAO ČLANOVE SAVJETA ZA URBANIZAM

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković zaključkom je imenovao članove Savjeta za urbanizam, ususret donošenju novog PPU-a i GUP-a. Ovo stručno savjetodavno tijelo čine predstavnici Društva arhitekata Dubrovnik i Hrvatske komore arhitekata – Područnog odbora Dubrovnik: Romano Duić, Lea Đurović Ruso, Lukša Radić, Ursula Stanić i Matko Vetma.

Zadaća stručnjaka okupljenih u Savjetu za urbanizam je sagledavanje kompleksnih prostorno-planskih i urbanističkih pitanja na prostoru obuhvata Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana te davati mišljenja, prijedloge i primjedbe u tijeku izrade nacrta prijedloga dokumenata, kao i izvješća o javnoj raspravi tijekom njihova donošenja.

Gradonačelnik Franković sastao se s imenovanim članovima te istaknuo kako je cilj izrade novog PPU-a i GUP-a osigurati skladnost gradnje gradnje i poštivanje kulturno-spomeničke baštine Dubrovnika te omogućavanje razvoj grada definiranjem novih zona urbanog življenja i stanovanja.

Pročelnik Benić naglasio je kako je riječ o veoma složenom procesu koji će u konačnici, u zadanom roku od okvirno dvije godine, rezultirati dokumentom koji će definirati jasnu viziju razvoja Grada Dubrovnika za dugoročno razdoblje. Između ostalog, istaknuta je važnost društvenog i strukovnog konsenzusa u kontekstu donošenja najkvalitetnijeg rješenja kojim će se zaštititi interesi Grada i građana.

Ugovor za izradu Izmjena i dopuna PPU-a i GUP-a Grada Dubrovnika vrijedan 1.556.250 kuna s PDV-om sklopljen je u rujnu 2022. s tvrtkom Urbanistica d.o.o. iz Zagreba, dok je ugovor za izradu strateških studija procjene utjecaja na okoliš sklopljen s tvrtkom Ires ekologija d.o.o. iz Zagreba i vrijedan 481,250 kuna s PDV-om.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica, pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin, pročelnica Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Zrinka Raguž i pročelnica Upravnog odjela za kulturu i baštinu Julijana Antić Brautović posjetili su danas Dječji dom Sveta Ana u Vinkovcima.

Grad Dubrovnik djeci Doma Sveta Ana pomaže još od 2016. godine, kada se uključio u humanitarni projekt „Dobri ljudi djeci Hrvatske“ i inicijativu „Ljubav na kvadrat - Grad Dubrovnik djeci Vukovarsko-srijemske županije“. Tako je i ove je godina, kroz Mjere socijalnog programa, uplatio police životnog osiguranja za četvoro korisnika Dječjeg doma u dobi od 9 do 17 godina, u ukupnom iznosu od 4.101 eura, odnosno 30.880,53 kuna, čime će sva djeca koja trenutačno borave u domu nakon napuštanja institucionalne skrbi biti zbrinuta te će im se olakšati početak samostalnog života.

U 2022. nastavljen je i projekt stipendiranja 10 vukovarskih studenata vrijedan 80 tisuća kuna, sukladno sporazumu između gradova prijatelja Dubrovnika i Vukovara. Dva grada potpisala su Sporazum o prijateljstvu još ratne 1993. godine, a Grad Dubrovnik već niz godina proračunskim sredstvima pomaže vukovarske studente, što je tek jedan od vidova suradnje gradova prijatelja. 

dpp

Proračun Grada Dubrovnika za 2023. težak je 87,2 milijuna eura ili 657,2 milijuna kuna. Prije negoli ga na sjednici početkom prosinca usvoji Gradsko vijeće, gradonačelnik Mato Franković uputio ga je na javno savjetovanje, odnosno dao je priliku građanima da predlože projekte koji se mogu realizirati u idućoj godini.

Iako je nedugo nakon izbora isticao kako će glasati za sve Frankovićeve proračune, bivši gradonačelnik i nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić za Dubrovnikpress ističe kako proračun za 2023. neće podržati.

- Ne, ne mogu podržati ovakav proračun jer nismo napravili sve ono o čemu smo na sastancima razgovarali. Nismo završili utakmicu s DPDS -om, zidinama, a ove godine smo umjesto 90 mogli zaraditi 160 milijuna kuna. Nakon što su 2021. u svibnju završili izbori podržavao sam sve što je bilo dobro. Mi smo, primjerice, uložili 15 milijuna kuna u dom umirovljenika u Gružu, a to je trebao biti posao Županije. Kad smo već uložili, trebalo je reći Nikoli Dobroslaviću da mu predajemo dom na upravljanje uz uvjet da se u njega smještaju samo stanovnici Dubrovnika. Čingriju smo im dali džabe da bi neki profesori i studenti sura tamo spavali. Pa što ne spavaju u Studenskom domu, a ne u vili koju smo mogli iznajmljivati za pet do šest milijuna kuna godišnje. Tako je i Slaven Tolj htio napraviti dormitorij u Lazaretima pa sam ga izbacio. - rekao je Vlahušić te se osvrnuo na Frankovićev prijedlog proračuna za 2023.

DUGUJEMO 12.000 KUNA PO GLAVI STANOVNIKA, SPLIT NPR. 700

- Proračun je 440 milijuna kuna, a za dogodine se predviđa 657 milijuna kuna, znači 200 milijuna kuna više, a nisu navedeni neki novi izvori prihoda. Prije nego što potrošimo, novac moramo zaraditi, a 20 godina nikome nije palo na pamet kako ćemo zaraditi novac u proračun. Čak se i ovim pozivom građanima da daju prijedloge na proračun, traže prijedlozi kako ćemo potrošiti novac. A kako ćemo potrošiti nešto što nemamo? - pita Vlahušić i naglašava kako je Dubrovnik „najzaduženiji grad u državi s enormnim rastom broja zaposlenih”.

- Analizirao sam izvješće o izvršenju proračuna desetak najvećih gradova u Hrvatskoj. Dubrovnik je 30. lipnja bio zadužen 271 milijun kuna za investicijske projekte, 88 milijuna kuna za kratkoročne pozajmice, 15 milijuna kuna za dom umirovljenika i 75 milijuna kuna za TUP. Ukupno je Grad, bez TUP-a i doma umirovljenika, zadužen za 360 milijuna kuna, a u narednih desetak godina moramo vratiti oko pola milijuna kuna duga i kad to podijelimo s naših 42.000 stanovnika ispada da je trenutna zaduženost 12.000 kuna po glavi stanovnika. - izračunao je Vlahušić.

- Kad je Mato došao na vlast 2017. kreditne obaveze Grada bile su 75 milijuna kuna, a na računu je bilo 75 milijuna kuna gotovine plus dugovanja koja su prema nama imali autobuseri i žičara. Dakle, imali smo preko 100 milijuna kuna gotovine na računu, a Mato se za ovih sedam godina od nula kuna duga došao da mu je dug danas 500 milijuna kuna. - istaknuo je Vlahušić te izračunao kako su, primjerice Split ili Zagreb znatno manje zaduženi od Dubrovnika.

- Zagreb ima 1,9 milijardi kuna duga i smatra se najzaduženijim gradom, ali je po glavi stanovnika zadužen 2.500 kuna, četiri puta manje nego mi. Split ima 110 milijuna kuna kredita, a zaduženost po glavi stanovnika im je 700 kuna, 15 puta je manja nego u Dubrovniku. Mi smo jedini grad u Hrvatskoj koji prelazi stopu zaduženost od 20 posto i ne možemo se više zadužiti. Apsolutno smo najzaduženiji grad u Hrvatskoj. U proračunu imamo samo za plaće i održavanje. Izdvajanja za plaće su nam daleko najveća u Hrvatskoj. Jedini smo grad kojemu preko 50 posto proračuna odlazi na plaće. - upozorio je Vlahušić.

IMAMO I PROBLEM ODNOSA MATA I VLADE

- Kapitalnih investicija nema, nogometni stadion nula kuna. Može li se sportska dvorana za 2.500 ljudi izraditi u godinu dana? Nema niti jednog novog stana, nema Solituda, nema ničega nego samo otplate kredita, nema ničega kapitalnog. U odnosu na ovaj aktualni, proračun za 2023. napuhan je za 100 do 150 milijuna kuna. - smatra Vlahušić te dodaje:
- Imamo i problem odnosa Mata i Vlade, koji je malo zategnut, a Mato je govorio kako ćemo imati odlične odnose s Vladom pa ćemo onda dobivati sredstva iz EU fondova. - kazao je Vlahušić.

- Prije godinu i pol dana sam napravio politički harakiri, podržao sam Frankovića i Potrebicu pod uvjetom da zarađujemo novce. Moji prijatelji i neprijatelji su se pitali što mi treba da glasam za predsjednika Gradskog vijeća, a glasao sam samo da izjednačimo cijenu DuCarda s cijenom ulaznica za zidine. Samo se na osnovu mojih „kriminalnih radnji”, jer moja nastojanja da se u proračun slijevaju novci od zidina, žičare, Revelina, autobusera, neki su nazivali kriminalnim radnjama, dakle samo se na osnovu tih radnji u proračun slilo 100 milijuna kuna. Bez tog novca danas bismo bili u bankrotu, a sad smo u socijalnom i razvojnom kolapsu, nismo u financijsko tehničkom jer imamo za plaće. - kazao je Vlahušić.

Osim što neće podržati Frankovićev prijedlog proračuna za 2023., Vlahušić je istaknuo kako neće imati ni amandmane. Osvrnuo se i na punjenje proračuna.

- Tri su načina kako zarađujemo novce u proračun, prvi su porezi i naš najveći prihod je od poreza na dohodak, a on je iz godine u godinu sve manji jer nam se ljudi sele u Župu i tamo plaćaju porez na dohodak. Mi ne gradimo stanove i ne znamo privući ljude. Drugi su prihodi od komunalnih doprinosa i komunalne naknade, a za dogodine je predviđeno da će od komunalne naknade prihodi biti manji jer će se graditi manje. Mi od svake gradnje imamo tri prihoda, a Grad je odlučio da ništa neće graditi. Treći su prihodi od imovine, a mi smo svoju najvrjedniju imovinu na 15 godina poklonili DPDS-u. - rekao je Vlahušić.

- Mato neće imati moju ruku jer kako glasati za proračun u kojemu nema želje da se promjeni situacija s prihodima. - kazao je bivši gradonačelnik i nezavisni gradski vijećnik Andro Vlahušić.