„Zar nitko ne vidi u kakvom je jadnom stanju ograda ispod Boninova?” - pitanje je koje smo dobili od čitateljice koja je priložila i fotografije na kojima se jasno vidi loše stanje ograde ukrašene takozvanim „dubrovačkim Suncem”.

To smo pitanje uputili i dubrovačkoj gradskoj upravi. Odgovorili su kako će na Boninovu u dogledno vrijeme biti nužna zamjena cjelokupne ograde novom, „a što će se kao takvo i planirati, ovisno o budućem stanju ograde koje će se pratiti i sukladno tome postupati”.

„Ograda ukrašena „dubrovačkim Suncem” na Boninovu sanirana je u više navrata zadnje dvije godine kako bi se osigurala njezina funkcionalnost i svrsishodnost, što će se i u narednom periodu po potrebi nastaviti. Naime, uslijed niza utjecaja, prvenstveno utjecaja mora, na pojedinim segmentima ograde došlo je do truljenja te je bilo nužno obaviti navedenu sanaciju. Podsjećamo, dotrajala zaštitno - ukrasna kovana ograda s motivom suncokreta u 2019. je zamijenjena novom na dijelu Ulice Frana Supila poviše plaže Banje.” - stoji također u odgovoru iz dubrovačke gradske uprave.

kšc

Usklađujući se s izmjenama Zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori građevinari su ponovo birali svoje predstavnike. Na izbornoj sjednici idržanoj danas za predsjednika Strukovne grupe graditeljstva Županijske komore Dubrovnik u slijedećem četverogodišnjem razdoblju izabran je Tomislav Bačić iz tvrtke Alfaplan građenje, a za zamjenike Srđan Čoro iz Dom Izgradnje i Mario Obuljen iz Tonikoma.

Na sjednici se razgovaralo o uvijek aktualnim temama poput reguliranja ugovornih odnosa s investitorima i premošćivanje poremećaja na tržištu materijala i energenata. Problem radne snage i dalje ostaje goruća tema u ovoj djelatnosti. Iako su plaće za nijansu niže nego na zapadu Europe i dalje nema interesa na domaćem tržištu pa su prinuđeni uvoziti radnu snagu, koja često nije na zadovoljavajućoj razini. Zaštita i jačanje konkurentnosti domaćih izvođača kao i nastavak suradnje te zajednički nastup prema nadležnim institucijama bit će teme kojima će se baviti ova Strukovna grupa u četverogodišnjem mandatu.

kšc

Grad Dubrovnik poziva sve ustanove, udruge i organizacije koje rade u djelokrugu kulture, sporta i drugih društvenih djelatnosti da dostave svoje pisane prijedloge programa i sugestija za obilježavanje Feste sv. Vlaha i Dana Grada Dubrovnika 3. veljače 2023. godine. Ovaj poziv ne podrazumijeva financijsku i organizacijsku potporu predloženim programima.

Predloženi programi trebaju se odnositi na razdoblje od 23. siječnja 2023. do 5. veljače 2023. godine.

Rok za dostavu prijedloga je do ponedjeljka 9. siječnja 2023. godine. Prijedlozi koji pristignu nakon 9. siječnja 2023. godine neće biti razmatrani niti uvrštenu u službeni program Feste sv. Vlaha i Dana Grada Dubrovnika 2023. godine.

Prijedloge je potrebno dostaviti u Pisarnicu Grada Dubrovnika s naznakom za Upravni odjel za poslove gradonačelnika, Pred dvorom 1 ili na email: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite..

Grad Dubrovnik

Iako je prije nekoliko godina saniran, most na Ombli opet će se morati sanirati, najavio je gradonačelnik Mato Franković. Dok prethodni radovi očito nisu bili dobro izvedeni, novi će započeti, kazao je Franković, nakon proljetnih bura.

- Konstrukcija mosta Ombla je u jako dobrom stanju. Izvršena su istraživanja i pokazala su da je površinski sloj mosta u poprilično lošem stanju i angažirali smo Građevinski fakultet iz Splita za rješenje. - rekao je gradonačelnik,

- Prije 2019. smo ušli u spor s IGH jer rješenje koje su radili nije bilo dobro. Dakle, potrebna je nova sanacija mosta i ona će započeti nakon proljetnih bura u petom mjesecu jer ako zapuše bura, a mi krenemo s radovima i zatvorimo taj most, neće se moći prometovati i nećemo imati kuda (zbog čestog zatvaranja Mosta dr. Franja Tuđmana op.a.) i zato je vrlo važno izabrati pravi termin za radove. - kazao je Franković.

nm

Iz Policijske uprave dubrovačko – neretvanske izvijestili su kako je broj kaznenih dijela u kojima su žrtve žene u padu, dok iz Udruge B.a.B.e tvrde kako je nasilje nad ženama u porastu.

„U prvih deset mjeseci ove godine na razini Policijske uprave dubrovačko - neretvanske evidentirana su 93 kaznena djela nasilja u kojima su žrtve bile osobe ženskog spola. Promatrajući posljednje dvije godine, možemo zaključiti kako je broj takvih kaznenih djela u padu. Naime, tijekom prošle, 2021. godine, evidentirano je 148 takvih slučajeva, pri čemu moramo istaknuti da se ta brojka odnosi na cijelu godinu. Nadalje, tijekom 2020. godine evidentirana su 143 takva kaznena djela.” - stoji u priopćenju iz PU dubrovačko-neretvanske.

S druge strane B.a.B.e. navode kako su brojke nažalost neumoljive ta da sve više žena traži pomoć zbog nasilja.

„Svaka treća žena u Europskoj uniji doživjela je fizičko ili seksualno nasilje, a nasilje se događa u svim državama članicama. U Hrvatskoj u usporedbi s prijašnjim godinama povećao se broj prijavljenih kaznenih djela, a smanjio se broj prekršajnih, na što upozorava i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.” - navode iz Udruge B.a.B.e.

Iz dubrovačke policije navode kako se u najvećem broju evidentiranih slučajeva radi se o verbalnom, a u manjem broju slučajeva o nasilju čija je posljedica lakša tjelesna ozljeda, dok se vrlo rijetko bilježe slučajevi koji za posljedicu imaju tešku tjelesnu ozljedu.

Najčešći počinitelji su muškarci srednje životne dobi, pri čemu njihov socijalni status nije u korelaciji s počinjenjem ove vrste kaznenih djela.

„Posljednjih nekoliko godina, brojnim edukativnim kampanjama koje su bile usmjerene na ovu problematiku, a koje, osim policije, provode i brojne udruge, porasla je svijest o potrebi prijavljivanja kaznenih djela i prekršaja iz oblasti nasilja u obitelji, tako da je tzv. siva brojka ovakvih događaja sve manja. Vjerujemo da cijeli niz mjera koje poduzimaju policija i državna odvjetništva u smislu kazneno pravnih sankcija za počinitelje kaznenih djela nasilja, odnosno presude koje vrlo često uključuju zatvor i sigurnosne i zaštitne mjere, dovelo do toga da su se žrtve ovih kaznenih djela ohrabrile i češće prijavljuju nasilje. U sprečavanju nasilja trebamo sudjelovati svi: policija, pravosudni sustav, tijela socijalne politike i skrbi, udruge i organizacije civilnog društva, odgojno - obrazovni i zdravstveni djelatnici, ali i svi građani koji o nasilju imaju saznanja - prijavom svojih saznanja policiji.” - poručuju iz PU dubrovačko – neretvanske.

kšc

Četvorica optuženika među kojima i bivši pročelnik Područnog ureda za katastar Dubrovnik, Davor Medić (68), u četvrtak su se na splitskom Županijskom sudu izjasnili da se ne smatraju krivima za niz koruptivnih kaznenih djela.

Uz Medića su optuženi B. P. (53), B. I. (56) i P. Ć. (38), a tužiteljstvo ih tereti za zlouporabe položaja i ovlasti, pomaganje i poticanje na to kazneno djelo te krivotvorenje službene ili poslovne isprave. Obranu će iznijeti na kraju postupka.

Optužnicom se Mediću stavlja na teret da je od početka 2010. do 23. svibnja 2016. s više stranaka dogovorio da će im uz novčanu nagradu izraditi geodetske projekte za izgradnju stambenih građevina ili za promjenu oblika katastarskih čestica, iako je znao da nije ovlašten za izradu takvih projekata.

„Kako bi prikazao da je geodetske projekte izradila ovlaštena osoba, s okrivljenim vlasnicima Ureda ovlaštenog inženjera geodezije i trgovačkih društava registriranih za obavljanje geodetskih poslova, dogovarao je da će tako sačinjene projekte potpisati i ovjeriti pečatom svojih ureda. Nakon što su tako sačinjeni geodetski projekti predani Područnom uredu za katastar Dubrovnik, prvookrivljenik je iste ovjeravao svojim potpisom i pečatom, čime je potvrdio da su izrađeni u skladu s geodetskim i katastarskim propisima i da odgovaraju svrsi za koju su izrađeni.” - piše u optužnici.

Tereti ga se i da je na nagovor jednog od suoptuženika, koji je odgovorna osoba u tvrtki registriranoj za geodetske poslove, od listopada 2015. do ožujka 2016. u najmanje dva navrata svojim potpisom i pečatom ovjerio projekte koje je izradila suoptuženikova tvrtka, iako nisu bili izrađeni u skladu s propisima.

Uskok navodi da je Medić pribavio imovinsku korist od oko 40.700 kuna i 4.300 eura, a u optužnici je predloženo da mu se taj novac oduzme.

Suđenje se nastavlja početkom iduće godine, a za ovo nedjelo okrivljenici mogu dobiti od tri do 12 godina zatvora. Optužnicom je isprva bilo obuhvaćeno pet osoba no jedan se optuženik nagodio i priznao krivnju pa je osuđen na uvjetnu zatvorsku kaznu.

Južni

Općinska uprava odlučila je stati na kraj ilegalnom odbacivanju otpada na području Župe dubrovačke. Pred župskim vijećnicima u ponedjeljak bi se trebala naći i odluka kojom se utvrđuju mjere za sprječavanje protuzakonitog odbacivanja otpada, kao i za njegovo uklanjanje.

Prema toj odluci, protuzakonitim odbacivanje otpada u okoliš se smatra svako ostavljanje, napuštanje, odbacivanje ili odlaganje otpada izvan lokacije gospodarenja otpadom i ne odnosi se na mjesto primopredaje otpada u sklopu javne usluge sakupljanja komunalnog otpada.

Općina Župa dubrovačka uspostavila je sustav za zaprimanje obavijesti o ilegalno odbačenom otpadu i evidentiranju takvih lokacija. Na općinskoj web stranici u za to posebno označenoj rubrici „Obavijesti o protuzakonito odbačenom otpadu“ ispuni se priloženi obrazac i dostavi na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite., poštom ili osobno. Nakon toga će djelovati komunalni redar. Također je predviđeno da komunalci redovito obilaze teren, a posebno lokacije na kojima je ranije evidentirano postojanje ilegalnog otpada. Postavit će se znakovi upozorenja o zabrani odbacivanja otpada, fizičke barijere i druge mjere sprječavanja odbacivanja otpada, a u planu je i provođenja informativnih aktivnosti vezanih uz gospodarenje otpadom.

Prema novoj odluci, komunalni redar naređuje uklanjanje osobi koja je nepropisno uskladištila, ostavila, odbacila, odnosno odložila otpad i o tome izdaje rješenje. Komunalni redar je ovlašten identificirati počinitelje uvidom u njihovo osobne dokumente, a ukoliko dođe do problema može zazvati policiju.

Ukoliko se ne bude znalo tko je počinitelj, rješenje o uklanjanju će glasiti na vlasnika ili posjednika nekretnine. Ukoliko se otpad ne ukloni, Općina Župa dubrovačka će zato ovlastiti stručnjake i račun poslati osobi navedenoj u prethodno izdanom rješenju.

Prije negoli ga je predstavio javnosti i prije negoli ga usvoji Gradsko vijeće, gradonačelnik Mato Franković prijedlog proračuna za 2023. godinu, koji je planiran na iznos od 86,5 milijuna eura, uputio je u javno savjetovanje. Drugim riječima, Franković je građanima pružio priliku da predlože neke od projekata.

Kad su u pitanju projekti koji će omogućiti građanima sudjelovanje u kreiranju gradskog budžeta, kao najvažniji projekt u 2023. Franković je istaknuo participativno budžetiranje.

- U 2023. kreće puna implementacija participativnog budžetiranja. Naši sugrađani započet će s procesom glasanja po kotarima i mjesnim odborima za projekte i ta će proces trajati cijelu godinu da bi proračun za 2024. bio kreiran prema tim rezultatima, prema izjašnjavanju građana. Način na koji je grad razvio taj projekt jedinstven je i sigurno najbolji u Hrvatskoj. Otišli smo i korak dalje i nastavljamo i u idućoj godini s participativnim budžetiranjem u sedam gradskih škola gdje djecu učimo što je to participativno budžetiranje i kako promijeniti neke stvari u školi. Participativno budžetiranje će promijeniti stvari i u mjesnim odborima i gradskim kotarima i to je sjajna priča koja će itekako zaživjeti u 2023. godini. - najavio je Franković te se osvrnuo na prijedloge koji su građani uputili na proračun.

- Stiglo je sedam, osam prijedloga. Većina se odnosila za osiguranje sredstava za određene projekte. Grad kao jedinica lokalne samouprave nije obvezan provoditi javno savjetovanje, ni državni proračun ne ide na javno savjetovanje. - rekao je te iznio što su predlagali građani.

- Bilo je prijedloga za izgradnju kanalizacijske i vodoopskrbne mreže, ali ti projekti nisu u djelokrugu grada već Vodovoda i izvodit će se kroz projekt Aglomeracije Dubrovnik.- rekao je Franković.

U sklopu 14. po redu godišnjeg susreta gradonačelnika i poduzetnika – 48 sati, gradonačelnik Mato Franković sudjelovao je u panel raspravi na temu Upravljanje imovinom. U sklopu 14. po redu godišnjeg susreta gradonačelnika i poduzetnika – 48 sati, gradonačelnik Mato Franković sudjelovao je u panel raspravi na temu Upravljanje imovinom. 

U svom izlaganju Franković se posebno osvrnuo na članak 77. Zakona o naknadi prema kojem Republika Hrvatska stječe pravo vlasništva na imovini koja je predmet naknade. Naime, Grad Dubrovnik je uputio konkretan prijedlog izmjena i dopuna predmetnog Zakona, a koji se odnosi na dopunu čl. 77 na način da se uvodi iznimka od stjecanja prava vlasništva od strane RH u slučaju kada se radi o imovini koja jedinici lokalne samouprave služi u svrhu obavljanja poslova od lokalnog značaja, a kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana.

- Jedinice lokalne samouprave su dio javne uprave koja je najbliža građanima i koje najneposrednije provode volju i rješava probleme s kojima se građani susreću. Upravo zbog toga je i upravljanje imovinom u vlasništvu jedinica lokalne samouprave izuzetno važno jer su ta imovina i koristi od nje poluge da se svi problemi adekvatno i u pravoj mjeri riješe. -  kazao je Franković.

Kao primjer proaktivnog i efikasnog djelovanja Grada Dubrovnika prema imovini , Franković je istaknuo Vilu Čingriju koju je Grad 2018. kupio od Republike Hrvatske za 17, 5 milijuna kuna, a koja u suradnji s Dubrovačko- neretvanskom županijom, financirana europskim sredstvima, postaje Regionalni centar kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu, čime će se realizirati vizija gradske uprave o vili kao društveno korisnom prostoru javnog i obrazovnog karaktera.

Godišnji susret gradonačelnika i poduzetnika, koji se održava od 23. do 25. studenoga u Zadru, i ove godine je okupio dionike čija je suradnja presudna za razvoj i napredak lokalnih zajednica - gradonačelnike, poduzetnike te predstavnike Vlade. 

Glavne teme susreta su upravljanje imovinom, participativno budžetiranje jedinica lokalne samouprave, digitalna i transparentna iskustva gradova, e-mobilnost u javnom gradskom prometu, energetski izazovi i klimatske promjene te gospodarenje otpadom.

Uz gradonačelnika Frankovića kao panelisti na navedenu temu sudjelovali su ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina, gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova Željko Turk, gradonačelnik Rijeke Marko Filipović te direktor prodaje HPB-a Dominik Živanović.

dpp

Nakon što je predstavio proračun za 2023. planiran na iznos od 86,5 milijuna eura, gradonačelnik Franković u Zadru je sudjelovao u panel raspravi Upravljanje imovinom. Tom prigodom kao primjer dobrog upravljanja istaknuo je Vilu Čingriju.

PRORAČUN ZA 2023. PLANIRAN NA 86,5 MILIJUNA EURA

Gradonačelnik Mato Franković predstavio je proračun za 2023. planiran na iznos od 86,5 milijuna eura. Istaknuo je kako je riječ o realnom proračunu, ali i najavio povećanje za zaposlene u ustanovama u kulturi i tetama u vrtićima.

Na konferenciji za novinare Franković je istaknuo kako brojni projekti, koji će se realizirati u nadolazećoj godini, zapravo nisu niti uvršteni u proračun.

- Planiraju se još brojni projekti koji će se financirani iz europskih fondova, ali ugovori o financiranju još nisu potpisani pa smo te projekte izostavili iz proračuna. Primjerice, iako smo dobili rješenje za vrtiće, za financiranje iz EU fondova, nisu potpisani ugovori pa ih nismo željeli nositi u idućoj proračunskoj godini, a u nadolazećim mjesecima ćemo dobiti ugovore i započeti s investicijom - rekao je Franković te se osvrnuo na proračune ranijih godina.

- Krenuli smo 2017. u prvoj godini mog mandat s proračunom od 59 milijuna eura pa je rastao do 2019. kad smo bili na 92 milijuna eura pa je 2020. započeo pad radi korone. Uspoređujući 2019. s 2023., popravljamo se i korak po korak vraćamo u pretpandemijske godine. - istaknuo je Franković.

- Za iduću godinu smo malo razdvojili prihodovnu i rashodovnu stranu jer želimo pokazati sve prihode koje planiramo ostvariti u idućoj godini. Od Poreza i prireza planiramo 28,7 milijuna eura, od imovine 5,9 milijuna eura, a najveći dio prihoda je od zakupa poslovnih prostora. - rekao je Franković se te osvrnuo na izmjene Zakona o pomorskom dobru.

- U idućoj godini očekujemo novi Zakon o pomorskom dobru koji će jedinicama lokalne samouprave omogućiti da umjesto koncesijskih odobrenja daju koncesije pa će time i prihodi biti veći jer koncesijska odobrenja imaju limitiran iznos.- primjerice, neki hotel koji koristi pomorsko dobro, plati maksimalno 70 000 kuna, ubuduće će to biti mjesečni iznos i tu očekujemo značajan rast prihoda. Mi smo i prvi grad koji je uveo taksu za kruzere i tu očekujemo značajan rast prihoda.- kazao je Franković.

Za 2023. najavio je povećanja plaća djelatnicima kulturnih ustanova za 19 posto, što će, istaknuo je, za više od milijun eura povećati rashode za kulturu.

- U 2023. idemo na povećanje kolektivnih prava djelatnika ustanova u kulturi za 19 posto i povećanje osnovice, idemo na 19 posto povećanja kolektivnih prava.-najavio je Franković.

Veće plaće u idućoj godini mogu očekivati i tete u vrtićima.

- U 2023. nosimo povećanje plaća djelatnicima vrtića za šest posto.- dodao je gradonačelnik.

Kad je u pitanju trenutno stanje u gradskog blagajni, Franković je rekao kako je na računu 95 milijuna kuna.

- To izgleda jako puno, ali mi smo prošli kroz dvije teške godine. Bilo je dana i mjeseci kad ne bi sjela ni jedna kuna na račun, a morali smo pomoć svakome kome je trebalo.- rekao je i dodao kako su se nakon korone i krize drukčije odnose prema novcu.

- Odlučili smo se za jedan drugi model, da čuvamo dio sredstava sa strane za ne daj Bože ... jer ne znamo što će biti u siječnju, veljači, ožujku, a mi s tih 90 milijuna kuna možemo preživjeti i ispuniti potrebe sugrađana za tri i pol mjeseca i zato čuvamo sredstva i njima vrlo vrlo pažljivo gospodarimo.- kazao je gradonačelnik Mato Franković.

GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ NA PANEL RASPRAVI UPRAVLJANJE IMOVINOM

U sklopu 14. godišnjeg susret gradonačelnika i poduzetnika – 48 SATI, gradonačelnik Mato Franković sudjelovao je u panel raspravi na temu Upravljanje imovinom. Uz gradonačelnika kao panelisti na navedenu temu sudjelovali su ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Ivan Paladina, gradonačelnik Zaprešića i predsjednik Udruge gradova Željko Turk, gradonačelnik Rijeke Marko Filipović te direktor prodaje HPB-a Dominik Živanović.

Gradonačelnik Franković u svom izlaganju posebno se osvrnuo na članak 77. Zakona o naknadi prema kojem Republika Hrvatska stječe pravo vlasništva na imovini koja je predmet naknade. Naime, Grad Dubrovnik je uputio konkretan prijedlog izmjena i dopuna predmetnog Zakona, a koji se odnosi na dopunu čl. 77 na način da se uvodi iznimka od stjecanja prava vlasništva od strane RH u slučaju kada se radi o imovini koja jedinici lokalne samouprave služi u svrhu obavljanja poslova od lokalnog značaja, a kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana.

- Jedinice lokalne samouprave su dio javne uprave koja je najbliža građanima i koje najneposrednije provode volju i rješava probleme s kojima se građani susreću. Upravo zbog toga je i upravljanje imovinom u vlasništvu jedinica lokalne samouprave izuzetno važno jer su ta imovina i koristi od nje poluge da se svi problemi adekvatno i u pravoj mjeri riješe.- kazao je gradonačelnik te je kao primjer proaktivnog i efikasnog djelovanja Grada Dubrovnika prema imovini istaknuo kupnju Vile Čingrije koju je Grad 2018. kupio od RH za 17.510.000 kuna, a koja u suradnji s Dubrovačko- neretvanskom županijom te zahvaljujući europskim sredstvima postaje Regionalni centar kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu, čime će se realizirati vizija gradske uprave o vili kao društveno korisnom prostoru javnog i obrazovnog karaktera.

Godišnji susret gradonačelnika i poduzetnika, koji se održava od 23. do 25. studenoga u Zadru, i ove godine okuplja dionike čija je suradnja presudna za razvoj i napredak lokalnih zajednica - gradonačelnike, poduzetnike te predstavnike Vlade, a glavne teme susreta su upravljanje imovinom, participativno budžetiranje jedinica lokalne samouprave, digitalna i transparentna iskustva gradova, e-mobilnost u javnom gradskom prometu, energetski izazovi i klimatske promjene te gospodarenje otpadom.

SASTANAK PROČELNIKA ZA FINANCIJE NAJVEĆIH GRADOVA U HRVATSKOJ

Pročelnik Upravnog odjel za proračun, financije i naplatu Ante Vojvodić sudjelovao je na inicijalnom sastanku pročelnika za financije najvećih gradova u Republici Hrvatskoj, a koji održan u sklopu 14. godišnjeg susret gradonačelnika i poduzetnika u Zadru.

Udruga gradova pokrenula je inicijativu za osnivanje Grupe za financije s ciljem jačanja utjecaja gradova na pitanje javnih financija u Republici Hrvatskoj.

Financiranje projekata gradskih i lokalnih potreba je sve teže i potrebno je pronalaziti nove modele suradnje i financiranja komunalne infrastrukture i javnih investicija kako bi se zadovoljile rastuće potrebe gradova.

Na inicijalnom sastanku pročelnika za financije najvećih gradova u Republici Hrvatskoj razgovaralo se o modelima financiranja razvoja, ali i participativnom budžetiranju, transparentnom i otvorenom poslovanju u svjetlu Naputka o transparentnosti i Uredbe o uredskom poslovanju.

dpp/Grad Dubrovnik

Na helidrom u Janjini moći će se slijetati i u noćnim satima. Prema riječima načelnika Općine Janjina Vlatka Mratovića, helidrom je napravljen prije petnaestak godina, ali nije imao adekvatne mogućnosti za noćna slijetanja.

- Koristile su se prijenosne lampe, koje nisu bile adekvatne. Sad smo uz financijsku pomoć Dubrovačko - neretvanske županije helidrom opremili solarnim rasvjetnim sustavom i videonadzorom. Taj projekt vrijedan je oko 130 tisuća kuna. Sinoć, u četvrtak navečer, testirana je rasvjeta na heolidromu i utvrđene je da sve odlično radi. – rekao je načelnik te pelješke općine Vlatko Mratović dodajući kako će sada helidrom u Janjini biti uvršten u sustav helidroma koji imaju mogućnost noćnih letova.

- To će u prvom redu biti od najveće koristi za letove helikoptera koji osiguravaju hitnu liječničku pomoć. Pacijenti, bilo stanovnici tog pelješkog kraja, a ljeti i turisti, sad će u bilo koje doba dana i noći biti adekvatno prevezeni u medicinske centre. - rekao je načelnik Janjina Vlatko Mratović.

U Dubrovniku se održava Stručni skup ravnatelja učeničkih domova Republike Hrvatske. Glavna tema ovogodišnjeg skupa su međunarodni projekti i njihova implementacija u rad učeničkih domova.

U ime Dubrovačko-neretvanske županije okupljene je pozdravio zamjenik župana Joško Cebalo.

- Posebno mi je drago što ste za ovogodišnje domaćinstvo vašeg stručnog skupa izabrali upravo Dubrovnik i Dubrovačko-neretvansku županiju. Mi se zaista možemo pohvaliti kvalitetnim učeničkim domovima, kako Muškim učeničkim domom Dubrovnik te Učeničkim domom Dubrovnik kojima smo mi kao županija osnivač, tako i učeničkim domom Paola di Rosa. Naravno, ono na čemu se temelji kvalitetan i dobar rad ovih prvenstveno odgojnih, ali i obrazovnih ustanova je kvalitetan kadar, posvećeno i stručno osoblje koje ovom prilikom pozdravljam na čelu s našim ravnateljima. Dubrovačko-neretvanska županija bila je i bit će partner svojim ustanovama. Kratko ću napomenuti kako su pred nama i projekti obnove naših domova, ali i nova ulaganja i nova sredstva koja iz godine u godinu, u dogovoru sa samim ustanovama, njima i osiguravamo. Raduje me, stoga, i tema ovogodišnjeg skupa. Republika Hrvatska na brojnim je poljima profitirala od članstva u Europskoj uniji. Smatram da su projekti sufinancirani europskim sredstvima svakako jedna velika mogućnost za sve dionike zajednice. Naravno, ovaj skup svakako će biti jedan važan korak u promociji tih projekata, prvenstveno onih koji se odnose na mobilnost. Vjerujem kako će i ovaj skup, kao i oni dosad, zaista biti jedno odlično iskustvo, jedan novi poligon za napredak i kako ćemo uskoro svi zajedno govoriti i o realiziranim novim, europskim projektima mobilnosti u učeničkim domovima. - istaknuo je zamjenik Cebalo.

U ime Grada Dubrovnika obratio predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica je kazao: "Dragi ravnatelji, vaša uloga u životima učenika izuzetno je važna, obzirom na to da uz djelatnike domova jako puno vremena provodite s njima i pružate im podršku u tome da iskažu vlastite sposobnosti koje će sutra znati samostalno primjeniti. Glavne teme današnjeg stručnog skupa jesu međunarodni projekti i europske integracije, stoga moram kazati kako je zahvaljujući ulasku Hrvatske u Europsku uniju, našim učenicima i studentima otvorena mogućnost sudjelovanja u različitim projektima poput Erasmus programa."

Inače, na ovogodišnjem stručnom skupu sudjeluje više od 30 ravnatelja učeničkih domova iz cijele Hrvatske. Uz panele i prezentacije, bit će predstavljeni i primjeri dobre prakse sudjelovanja u projektima mobilnosti među kojima je i Erasmus plus projekt koji provodi Pomorsko-tehnička škola Dubrovnik.

dpp