U hrvatskim morskim lukama u trećem je tromjesečju ove godine ukrcano i iskrcano više od 18 milijuna putnika, što je rast od 14,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). 

Na trajektima i putničkim brodovima u trećem je tromjesečju prevezeno 17,7 milijuna putnika, što je rast od 12,6 posto.

Porast putnika ostvaren je u svim većim lukama kao i u međunarodnom prometu. Na brodove se ukrcalo i iskrcalo 1,3 posto manje osobnih vozila i 20,4 posto više autobusa u usporedbi s istim tromjesečjem 2021., pokazuju podaci DZS-a.

Od ukupnog broja putnika u morskim lukama 435 tisuća iskrcano je s brodova za kružna putovanja te su, među ostalim, obišli luke Dubrovnik, Split, Zadar i Šibenik, navode statističari.

Najviše je putnika u trećem tromjesečju imala morska luka Split, 2,56 milijuna, što je 20,1 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je na drugom mjestu luka Dubrovnik sa 1,41 milijun putnika ili 21,9 posto više. Treća je luka Korčula sa 1,21 milijun putnika i rastom od 21,9 posto.

Podaci o prometu robe pokazuju da je ukupan promet robe u trećem tromjesečju iznosio 5,58 milijuna tona, što je rast od 10,7  posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Takav rast u DZS-u objašnjavaju porastom prometa suhe rasute robe za 32,2 posto (s udjelom u ukupnom prometu robe od 29 posto), te zbog porasta tona robe u kontejnerima za 16,9 posto (s udjelom u ukupnom prometu robe od 17 posto) u odnosu na isto razdoblje 2021. S druge strane  promet tekućeg tereta (s udjelom u ukupnom prometu robe od 47 posto) pao je za 2,1 posto.

Podaci DZS-a pokazuju da je u prvih devet mjeseci  ove godine u usporedbi s istim razdobljem lani ukupan broj prispjelih brodova u morske luke porastao  za 11,7 posto, ukupan promet putnika za 24,9 posto, a ukupan promet robe za deset posto. 

Tako je u prvih devet mjeseci u morske luke došlo 279.767 brodova, broj putnika je iznosio 29,5 milijuna, a promet robe je iznosio 17,8 milijuna tona.

Južni

Uslijed obilnih padalina voda s izvorišta Palate nije sukladna Zakonu o vodi te se stoga se na području Vrbice, Štikovice, Malog i Velikog Zatona te Orašca voda ne preporučuje za piće.

Voda u ostalim dijelovima mreže Palate i to Brsečinama, Trstenom, Gornjim selima, Elafitima i Majkovima, kao i drugim sustavima pod nadzorom Vodovoda Dubrovnik odgovara Zakonu o vodi i može se koristiti za piće.

U suradnji s nadležnom vatrogasnom postrojbom Vodovod je osigurao opskrbu pitkom vodom cisternom prema sljedećem rasporedu:

CISTERNA 1

11:00 do 11:45 sati - VRBICA (na autobusnoj stanici)

12:00 do 12:45 sati - ŠTIKOVICA

13:00 do 13:45 sati - ZATON MALI (kraj vrtića)

14:00 do 14:45 sati - ZATON VELIKI (na rivi)

15:00 do 15:45 sati - ORAŠAC (DVD Orašac)

Kontrola i dezinfekcija se odvijaju redovito, a o svim promjenama Vodovod će pravodobno obavijestiti javnost.

dpp

Naselje Ivanica u susjednoj Bosni i Hercegovini pitkom vodom osprkbljivat će se s izvorišta Ombla s kojeg se vodom osprkbljuje Dubrovnik. Ipak, projekt je to na čiju će se realizaciju još neko vrijeme čekati. Naime, zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović ističe kako će susjedi, ako žele vodu s našeg izvora, morati izgraditi kanalizacijsku mrežu i pročistač.

- Kad je u pitanju vodoopskrba i odvodnja na Ivanici mi smo prije izgradnje novog Graničnog prijelaza na Brgatu, još dok sam bio direktor Vodovoda Dubrovnik, u dogovoru s Ministarstvom financija i carinom dogovorili da se postave cijevi ispod graničnog prijelaza, što je i učinjeno. Da to tada nismo napravili danas nam nitko ne bi dopustio da sad prekopavamo granični prijelaz da bi se položile cijevi. U Općini Župa dubrovačka u tijeku su izmjene prostornog plana kojima će se predvidjeti i trasa odvodnje i vodoopskrbe. Izmjene prostornog plana Općine Župa dubrovačke su preduvjet da bi se mogla dobiti građevinska dozvola. To nam je sad ključno i mislim da će kroz šest mjeseci Župa riješiti priču oko Prostornog plana nakon čega Vodovod Dubrovnik može predati projekt na građevinsku dozvolu. - rekao je Dujmović.

- Predviđeno ja da voda za Ivanicu ide iz Komolca s pročistača jer Ombla ima dovoljan kapacitet, a naš pročistač ima duplo veći kapacitet od maksimalne potrošnje vode u Dubrovniku u srcu sezone u srpnju i kolovozu pa će i oni, ako se donese takva odluka, imati čistu vodu. - kazao je Dujmović.

Preduvjet da Ivanica pitku vodu dobiva iz Omble, a ne iz pravca Trebinja je, ističe Dujmović, da susjedi izgrade svoj uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.

- Da bi kontrolirali situacija, preduvjet Grada Dubrovnika je da oni na Ivanici izgrade adekvatan uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, da se gore ne grade septičke jame. Prije negoli im se pusti voda uvjet je da oni naprave sustav kanalizacije jer kad bi oni dobili vodu iz Trebinja tada ih se ne bi moglo kontrolirati, tada ne bi morali napraviti kanalizaciju nego septičke jame koje su zapravo iznad Omble. Dakle, Ivanica će dobivati čistu vodu s našeg pročistača, ali je uvjet da moraju izgraditi kanalizacijsku mrežu i pročistač i na taj način ćemo mi zaštiti Omblu. Njihov je interes na Ivanici da dobiju vodu, ali je puno veći interes Dubrovnika da zaštiti svoje izvorište. Ako bi oni vodu dobivali iz Trebinja tada bismo mi imali veliki problem. - kazao je zamjenik generalnog direktora Hrvatskih voda Valentin Dujmović.

Državni hidrometeorološki zavod izdao je narančasto upozorenje za utorak za šire područje Dubrovnika zbog jakog i olujnog juga sa srednjom brzinom vjetra većom od 65 km/h i obilnom kišom. Moguća su plavljenja riva te bujične i urbane poplave u količinama do 100 mm. Upozorava se i na lokalno moguće izražene pljuskovi s grmljavinom, u vjerojatnosti većoj od 60 posto.

Reagirajući preventivno sve žurne i komunalne službe Grada Dubrovnika stavljene su u stupanj pripravnosti, a građani se mole za povećani oprez pri kretanju u navedenim uvjetima zbog opasnosti od pada stabala, smanjene vidljivosti i mogućeg proklizavanja.

„Budite spremni na poremećaje, oštećenja konstrukcija i rizik od ozljeda zbog iščupanih stabala, polomljenih grana te letećih krhotina. Moguć je prekid prometa i prekid opskrbe električnom energijom, prekid komunikacijske mreže kao i opskrbe vodom. Opasni uvjeti za vožnju zbog smanjene vidljivosti te proklizavanja na mokrim kolnicima.“ - navodi se u meteoalarmu DHMZ-a.

dpp

Ni dva tjedna nakon izbora za gradske kotare i mjesne odbore, u Luci Šipanskoj između HDZ-a, DUSTRA-e i HSU-a nema dogovora pa formalne koalicije neće ni biti. DUSTRA-in Marin Murati, čija je lista u Luci Šipanskoj osvojila najviše glasova, kaže, u koaliciju neće, ali smatra kako je dogovor oko izbora predsjednika Mjesnog odbora Luka Šipanska s HDZ-om i HSU-om ipak moguć.

- I prije izbora sam rekao sam da s nikim neću koalirati jer smo prošle četiri godine imali koaliciju s HDZ-om i to nije uspjelo, nije išlo. Čak su i neki naši koji su bili DUSTRA-ini vijećnici prešli u HDZ i odlučio sam da na izbore idemo sami bez ikakve koalicije. - rekao je Murati.

Profesor matematike i voditelj Područne škole na Šipanu Marin Murati ističe kako predsjednik DUSTRA-e Željko Raguž od početka zna kakav je njegov stav o koaliciji s HDZ-om i HSU-om.

- Predsjednik Željko Raguž zna moj stav i dao mi je odriješene ruke. Ja sam i na skupu koji smo imali prije izbora rekao da u nikakvu koaliciju neću ići. DUSTRA ima tri, HDZ i HSU po dva i mislim da bi bilo najjednostavnije da mi Mjesni odbor vodimo bez koalicije. Jedino se moramo dogovoriti tko će biti predsjednik.- rekao je Murati, koji smatra da je dogovor oko predsjednika moguć.

- Mislim da to neće biti problem, vidjet ćemo kad do tog razgovora dođe. Mislim da se oko izbora predsjednika Mjesnog odbora možemo dogovoriti. Mlađi ljudi u Luci Šipanskoj bi radili, ali koče ovi stariji, ipak i među njima ima razumnih ljudi. Što god da napravimo za otok je korak naprijed, a mislim da svi želimo ići naprijed. Bolje je kad nas je više, tada ćemo više i razmišljati, razgovarati i dogovarati se. - kazao je Murati te istaknuo koji su najveći problemi u mjestu.

- Najveći problem je kanalizacija i nju treba što prije riješiti. Na Šipanu je inače sve problem, i mjesna čistoća i parking, pa nemamo ni igralište, niti školsko, niti ikakvo, a imamo prostor jer je jedan naš pokojni mještanin već poklonio zemljište za igralište i treba ga samo napraviti. - rekao je Murati i nastavio nabrajati probleme koje treba početi rješavati.

- Imamo Omladinski dom, mi ga još uvijek tako zovemo. Puno je mogućnosti i moramo vidjeti s DURA-om što možemo napraviti. Taj bi Dom trebalo nadograditi tako da dobijemo i vrtić u tom prostoru. Imali smo igralište za košarku koje je sad gradilište jer je to zemljište kupio jedan stranac i tamo više ne možemo. Ja radim u školi kao profesor matematike i voditelj Područne škole na Šipanu i kad pada kiša djeca stoje u učionicama jer nemaju gdje na tjelesni, a kad je lijepo vrijeme opet nemaju gdje jer nema igrališta pa šetaju po mjestu. Bila bi zaista velika stvar dobijemo igralište.- istaknuo je Marin Murati koji je za DUSTRA-u u Mjesnom odboru Luka Šipanska osvojio najviše glasova na nedavnim izborima.

Prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u trećem tromjesečju ove godine su porasle za 27,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Cijene biljnih proizvoda porasle su za 29,4 posto, a stoke, peradi i stočnih proizvoda 23 posto. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine cijene su porasle u svim najvažnijim skupinama biljnih proizvoda, obrazlažu statističari. Na porast cijena biljnih proizvoda, kako navode, najviše je utjecao porast cijena u skupinama žitarica (67,6 posto), povrća (16,5 posto), industrijskog bilja (12,9 posto) i vina (8,9 posto).

U skupini proizvoda koji imaju najveći udio u stočarstvu u usporedbi s istim tromjesečjem 2021. najviše su porasle cijene svinja (35,6 posto), mlijeka (28,1 posto), goveda (11,8 posto), a znatnije su porasle i cijene konzumnih jaja (56,2 posto). Cijene su porasle i u svim ostalim skupinama u stočarstvu, napominju iz DZS-a.

Cijene dobara i usluga za tekuću uporabu u trećem tromjesečju ove godine u usporedbi s istim lanjskim razdobljem porasle su za 44,8 posto, a na taj rast najviše je utjecao porast cijena energije, gnojiva i stočne hrane.

Tako su cijene energije porasle za 79,5 posto, gnojiva za 135,6 posto i stočne hrane za 32,8 posto.

Porasle su i cijene sjemena i sadnog materijala, za 18,6 posto, sredstava za zaštitu bilja za 3,8 posto, veterinarskih usluga za 4,5 posto, itd.

Južni

U akciji u župama i crkvama vjernici Dubrovačke biskupije kroz marijanski mjesec listopad prikupljeno je 152 tisuće kuna za nabavu tri uređaja Općoj bolnici Dubrovnik za kvalitetno praćenje trudnoće. Tim povodom ginekološki odjel dubrovačke bolnice posjetio je danas i dubrovački biskup mons. Roko Glasnović.

Riječ je o uređajima pomoću kojih roditelji prvi put čuju otkucaje djetetova srca i koji služe za praćenje srčanih tonova djeteta u utrobi majke i kontrakcija trudnica. Dubrovačka bolnica bila je manjku takvih uređaja koji se svakodnevno koriste, a time i troše, te njihov broj nije bio dovoljna za nadzor svih trudnica. Jedan od novonabavljenih uređaja služi i za praćenje blizanačke trudnoće.

Ističući kako je danas blagdan Gospe od Zdravlja, biskup Glasnović je naglasio:

- Život je najveći dar, a tek poslije dolazi zdravlje. Demografija je najvažnija tema za naše društvo i za Crkvu. Ovim smo se u zahvalnosti solidarizirali, uvijek na poticaj činiti dobro. - rekao je biskup Glasnović.

Zahvalivši se na donaciji ravnatelj dubrovačke Opće bolnice je rekao kako se bez nabavljenih uređaja ne može svakodnevno raditi s trudnicama.

- Ovo je u današnja vremena svakako pozitivna tema. Najvažnije je da svi podržavamo život. - rekao je Bekić.

U predvorju ginekološkog odjela liječnik Zoran Tešanović s kolegom i sestrama pokazao je jedan od aparata i objasnio njegovo djelovanje. Biskup je potom obišao odjel, kratko se susrećući s rodiljama i novorođenim bebama te osobljem odjela. U bolničkoj kapelici Gospe od Zdravlja u koncelebraciji s bolničkim kapelanom don Miroslavom Karatovićem i pomoćnim kapelanom don Jurom Paponja biskup Glasnovič predslavio je euharistiju preporučivši Gospi liječnike, sestre, tehničare i ostalo bolničko osoblje. U molitve je također uključio sve one koji su svojim darom sudjelovali u nabavi triju uređaja za ginekološki odjel Opće bolnice Dubrovnik.

dpp

Nakon što su kotarski izbori završili slijedi formiranje kotarskih vijeća što će zapravo označiti početak rada u svakom od gradskih kotara i mjesnih odbora. Još u kampanji, kandidati koji su se natjecali, mahom oni s liste Dajmo ruke, tj. Srđ je Grad isticali su kako kotarima treba osigurati sredstva za rad. Participativno budžetiranje jedan je od modela kroz koji bi kotari trebati dobiti sredstva.

No, taj model još neće zaživjeti. Naime, još je na prošloj sjednici Gradskog vijeća vijećnici Srđ je Grad (SJG) Petri Marčinko gradonačelnik Mato Franković odgovorio kako će se u proračunu za 2023. osigurati sredstva za participativno budžetiranje. Dodao je kako će 2023. biti godina analiza i priprema da bi u 2024. participativno budžetiranje moglo u primjenu.

DUBROVAČKI MODEL PARTICIPATIVNOG BUDŽETIRANJA JE DOBAR

- Moram reći da je dubrovački model participativnog budžetiranja jedan od najboljih u Hrvatskoj i zaista mi je žao da on svih ovih godina nije krenuo u praktičnu primjenu. Ono što je gradonačelnik rekao ima smisla. Primjerice, prvo će se održavati radionice sa samim građanima po gradskim kotarima, nakon čega će se iz prijedloga građana u proračun uvrstiti sredstva. Međutim, mi smo tražili, a što su i kandidati Dajmo ruke isticali kroz cijelu kampanju, da se uz participativno budžetiranje dodatno financijski osnaži gradske kotare i mjesne odbore kako je i propisano Statutom Grada Dubrovnika. - kaže Marčinko.

- Dakle, gradski kotari i mjesni odbori moraju imati minimalna sredstva za svoj rad kako bi mogli sami odlučivati što treba raditi i moraju imati povratne podatke od Komunalnog odjela gdje se i koliko troši u svakom od kotara i mjesnih odbora. Dakle, participativno budžetiranje je projekt, a financijsko osnaživanje kotara je nešto što dugoročno moramo riješiti, kotari i mjesni odbori moraju imati svoj račun i novce koje mogu trošiti u projekte. - kazala je Petra Marčinko.

KOTARI MORAJU IMATI SREDSTVA ZA RAD

Dok su kotarski izbori ranijih godina u Dubrovniku zapravo bili izbori na koje je izlazilo stranačko članstvo, a mahom pobjeđivao HDZ, netom završeni izbori bili su svojevrsna prekretnica. Naime, kandidati Dajmo ruke, odnosno SJG kao i nezavisne liste u Komolcu u svojim su medijskim istupima naglašavali kako žele raditi ne bi li unaprijedili kvalitetu života u svojim kvartovima.

Članovi kotarskih vijeća zapravo bi trebali biti spona između Gradske uprave i građana. Oni su ti koji bi kroz komunikaciju s građanima trebali gradskim upravnim odjelima i službama ukazivati koji su prioriteti u njihovim kotarima. S određenim sredstvima i sami bi mogli riješiti onaj dio manjih svakodnevnih problema. Rad u Gradskom kotaru Ploče iza Grada u kojem je do prije 20 - tak dana većinu imala platforma Dajmo ruke, ističe Marčinko, „primjer je koliko ljudi u kotarima, ukoliko žele, mogu napraviti”.

- Kotari moraju imati sredstva za rad i ne mogu čekati da se okonča postupak participativnog budžetiranja. Trebaju im sredstva da bi odmah mogli reagirati, a ne da se, primjerice, čeka godinu dana da se promjeni neko staklo. Dajmo ruke je, recimo u Gradskom kotaru Ploče iza Grada, zagovarala i dobili smo prostor, pomogli smo i otvaranje male butige u Zlatnom potoku. U Proračun su ušla sredstva za igralište iza Gimnazije. Znači, u ljudima u kotarima očekuje se da kroz razgovore s građanima bilježe probleme te preko gradske uprave „guraju” njihovo rješavanje. Ljudi u kotarima su jako važni jer ne možemo očekivati od gradskih upravnih odjela da znaju svaki problem, da znaju u kojem se momentu nešto događa. Gradski kotari su tu da im ukažu koje su realne potrebe na terenu. - smatra Marčinko.

PROBLEMI O KOJIMA SE U JAVNOSTI NE GOVORI ISPLIVALI SU NA POVRŠINU

Da u gradskoj upravi nemaju veliko oko kroz koje bi vidjeli i znali za sve probleme u svakom od gradskih kotara i mjesnih odbora najbolje se vidjelo u kampanji pred izbore kada su kandidati ukazali na probleme o kojim se zapravo u javnosti niti ne govori. Primjerice, još je kao kandidatkinja Dajmo ruke za Gradski kotar Lapad Anamarija Miletić ukazala na problem čišćenja Petke. Iz nezavisne liste koja se na izborima natjecala u Komolcu isticali su kako niti jedno naselje u Kotaru nema dječje igralište, dok Kotar nema svoj prostor već je podstanar u ACI Marini. Igrališta nema ni u Luci Šipanskoj pa djeca iz škole nemaju gdje igrati tjelesni. U tom se mjestu već godinama obećava izgradnja kanalizacijske mreže. Ljudi u kotarima ne mogu bez gradske uprave izgraditi kanalizacijski sustav, ali učestalim ukazivanjem na problem gradsku upravu mogu potaknuti na njegovo brže rješavanje.

Netom završeni izbori, smatra vijećnica Marčinko, pokazali su da se među građanima ipak postupno mijenja svijest o važnosti gradskih kotara.

- Volim se sjetiti 2018. kad smo imali prvi sastanak u Gradskom kotaru Ploče iza Grada, kad su nam prezentirani prioriteti iz tadašnjeg prošlog saziva kotarskog vijeća, među kojima je bila stavka Izgradnja groblja na Dupcu. Takav projekt ne može biti stavka u prioritetima GK Ploče jer on niti ima financije, niti mogućnosti, a niti može utjecati na izgradnju groblja. Dakle, tada smo shvatili koliko su kotari važni i kroz ovu kampanju se kroz izlaznost građana vidjelo koliko je važno da kotari postoje, da se u njima radi i rješavaju problemi. U nekim u kojima se u prošlom razdoblju ništa nije radilo, građani su se izlaskom na birališta suprotstavili toj monopolizaciji moći dok mi srđevci cijelo vrijeme radimo na disperziji te moći kroz participativno budžetiranje, da više ljudi odlučuje o više stvari kako bi se bolje i efikasnije upravljalo gradom, a ne da o tome odlučuje jedna stranka, jedna struktura i jedno tijelo. - rekla je Marčinko.

AKO NISU ZADOVOLJNI DOMAĆINI, KAKO ĆE BITI ZADOVOLJNI TURISTI?

- Ovi izbori su pokazali kako će se i oni u gradskoj upravi morati mijenjati, na njihovu sreću ili nesreću, ovisno koliko brzo će se moći prilagoditi toj jednoj novoj struji ljudi u pojedinim kotarima. Većina kandidata koji su izašli na kotarske izbore imali su programe, ne samo Dajmo ruke i jako su zainteresirani za rad. Primjerice, iz inicijative za Komolac smo mogli čuti dobre ideje i mislim da će ta nova snaga novih ljudi postupno mijenjati i gradske strukture koje će morati puno brže odgovarati na puno više upita i organizirati puno više sastanaka s predstavnicima kotara. Vidjeli smo da su u svim kotarima isti problemi, da svi imaju prigovore na raspored čišćenja javnih površina od strane Čistoće. Primjerice, u Svetom Jakovu je trebalo puno mailova i poziva da bi se očistio taj dio grada. Prigovori su i na Libertas i raspored vožnji. Svi kotari imaju gotovo iste probleme koje mogu riješiti ili barem ublažiti samo zajedničkim radom. Dakle, to je ta snaga proistekla na ovim izborima, bar što se tiče platforme Dajmo ruke. - kazala je Marčinko.

- Dubrovnik se prije pandemije i krize često znao hvaliti da je bio najbogatiji grad u Hrvatskoj, ali kad pogledate komunalnu infrastrukturu, nedostatak igrališta, naše zelene površine, vidi se da to baš i nije tako, da nismo toliko bogati. Sve su to neki klasteri problema koji su se pokazali svima isti, od Lapada do Mokošice, što je znak da se u tim segmentima nije ulagalo dovoljno. Mi i sad imamo projekte poput „Respect the City” za koje ne znamo ni što su, a kamoli na što se tu troši novac i koji su rezultati tih projekata. S druge strane, nemamo dovoljno igrališta, ni površina za kućne ljubimce, nedostaje nam puno toga što je potrebno za kvalitetu života naših sugrađana, a što u konačnici koriste i turisti koji se odmaraju u Dubrovniku. Ako nisu zadovoljni domaćini, kako će biti zadovoljni turisti? - kaže Petra Marčinko koja naglašava kako upravo kroz kotare, a što zagovaraju i srđevci, mora zaživjeti disperzirani pristup koji kreće od samog terena prema gore, odnosno gradskoj upravi dok se u nas godinama djeluje suprotno, odnosno od gradske uprave koja najčešće diktira što je potrebno u gradskim kotarima i mjesnim odborima.

Komemoracija za nedavno preminulu hrvatsku likovnu umjetnicu, najpoznatiju po svojim monumentalnim tekstilnim skulpturama i tapiserijama, ali i kostimografkinju, scenografkinju, kiparicu i slikaricu te kazališnu redateljicu Jagodu Buić Wuttke (Split, 14. ožujka 1930. – Venecija, 17. listopada 2022.) održana je danas u Kazalištu Marina Držića u Dubrovniku.

Na komemoraciji su prigodne riječi uputili prijatelji i suradnici te dubrovački gradonačelnik Mato Franković, koji je istaknuo kako je po svom umjetničkom nervu i svojoj ljubavi prema Gradu, Jagoda Buić ovdje potpuno pripadala.

- Umjetnost ju je odvela u najprestižnije galerije, muzeje, upoznala je s brojnim velikanima svjetske umjetnosti, a sve je to gospođa Buić ponovno dovela ovdje, podno Lovrijenca, u svoju Kolorinu, od kud je mogla gledati more, svoju nepresušnu inspiraciju. U Gradu Dubrovniku osjećamo istinsku zahvalnost za sve što je gospođa Jagoda Buić u svom stvaralačkom vijeku učinila i zadužujemo se s pažnjom čuvati sjećanje na njezino djelo. - zaključio je gradonačelnik Franković.

Jagoda Buić izlagala je svoja djela u svim važnim svjetskim galerijama te je dobitnica brojnih nagrada i priznanja, među kojima su i Grand Prix na bijenalu u São Paulu, nagrada UNESCO-a za zasluge na području likovne umjetnost, ali i Nagrada ''Vladimir Nazor'' za životno djelo.

Rođena u Splitu, dio svog djetinjstva i mladosti provela je u Dubrovniku, gdje je i kasnije živjela, uz Pariz, Veneciju i Provansu te izlagala svoja djela i surađivala s Dubrovačkim ljetnim igrama. Upravo u Dubrovniku je danas poslijepodne i ukopana, na groblju na Dančama.

dpp

Budući da smatraju kako se rezultati, koje su ostvarili na izborima za gradske kotare pokušavaju omalovažiti neutemeljenim podcjenjivanjem značaja uloge gradskih kotara, iz platforme Dajmo ruke ističu kako nema nikakve sumnje da će njihovi članovi vijeća gradskih kotareva svojim radom, znanjem i osjećajem za opće dobro, učiniti svoje kotareve istinskim mjestima neposrednog odlučivanja građana o stvarima koje svakodnevno utječu na njihovu kvalitetu života. U priopćenju iz platforme Dajmo ruke naglašavaju kako je supsidijarnost načelo prema kojem zajednice treba organizirati tako da se političke teme raspravljaju, a problemi rješavaju na razini najbližoj razini zajednice na kojoj se neposredno osjećaju. Ostatak priopćenja Dajmo ruke prenosimo u cijelosti. Budući da smatraju kako se rezultati, koje su ostvarili na izborima za gradske kotare pokušavaju omalovažiti neutemeljenim podcjenjivanjem značaja uloge gradskih kotara, iz platforme Dajmo ruke ističu kako nema nikakve sumnje da će njihovi članovi vijeća gradskih kotareva svojim radom, znanjem i osjećajem za opće dobro, učiniti svoje kotareve istinskim mjestima neposrednog odlučivanja građana o stvarima koje svakodnevno utječu na njihovu kvalitetu života. U priopćenju iz platforme Dajmo ruke naglašavaju kako je supsidijarnost načelo prema kojem zajednice treba organizirati tako da se političke teme raspravljaju, a problemi rješavaju na razini najbližoj razini zajednice na kojoj se neposredno osjećaju. Ostatak priopćenja Dajmo ruke prenosimo u cijelosti. 

„Primjenom načela supsidijarnosti osigurava se da se političke odluke donose što je moguće bliže građaninu. Ne treba imati zablude – sve su odluke koje se tiču neke zajednice političke. Najobičnije komunalno pitanje, poput rukohvata, pješačkog prijelaza ili sustava otpadnih voda političko je pitanje. Pitanje je samo gdje se o konkretnom problemu odlučuje – tamo gdje je nastao i gdje ga građani neposredno doživljavaju, dakle u gradskom kotaru ili dalje od samih građana, na razini Grada ili, što je nažalost čest slučaj, van institucionalnog političkog okvira, na mjestima kao što je notorna baraka.

Najniža funkcionalna razina zajednice koja je pozvana uočiti probleme i ponuditi način njihova rješenja mjesni su odbori i gradski kotarevi. Jačanje njihove uloge podrazumijeva dodjeljivanje onih ovlasti GK-a i MO-a koje im osiguravaju što veću neovisnost od Grada kao više funkcionalne razine.” - navode iz Dajmo ruke.

„Statutom grada Dubrovnika odlučivanje o neposrednim uvjetima života građana, čime je na građane osim prava prenesena i odgovornost za sudjelovanje u politici, preneseno je s razine Grada na razinu jedinica mjesne samouprave. Gradski kotarevi, dakle, predstavljaju onu razinu organizacije zajednice na kojoj je moguće neposredno sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima, što neposredno i svakodnevno utječu na njihov život i rad.

Vijeće jedinice mjesne samouprave koje se u mjesnim odborima sastoji od 7, a u gradskim kotarima od 11 izabranih članova, ima među ostalim pravo i obavezu donijeti program rada i financijski plan, a o tome treba podnijeti izvješće o radu i godišnji obračun. Iz navedenoga, kao i iz činjenice da se jedinice mjesne samouprave ustrojavaju kao pravne osobe, proizlazi da gradski kotar ima otvoren račun i određena sredstva na raspolaganju kojima može ostvariti planirani program rada. Sastavni dio programa rada manje su komunalne akcije s utvrđenim prioritetom njihove realizacije.

Ovo je važno napomenuti jer se dobri rezultati platforme Dajmo ruke u nekim medijima i od strane nekih pojedinaca omalovažavaju neutemeljenim podcjenjivanjem značaja jedinica mjesne samouprave. Pored navedenoga, u svom odnosu prema Gradu kao funkcionalnoj jedinici više razine, gradski kotar predlaže koncept razvoja svojega područja u okviru razvojnoga plana Grada, predlaže rješenja od interesa za svoje područje u postupcima izradbe i donošenja prostornih i drugih planskih dokumenata, prati stanje komunalne infrastrukture na svojem području i predlaže program njezina razvoja, predlaže i prati mjere i akcije za zaštitu i unapređivanje okoliša i poboljšavanje životnih uvjeta te predlaže mjere za učinkovitiji rad komunalnih službi.
Na koncu, ali ne manje važno, gradski kotar saziva mjesne zborove građana, kako bi se građani izravno uključili u izradu programa i planova rada te prijedloga koji s razine gradskog kotara idu prema Gradu.

Puna realizacija načela supsidijarnosti podrazumijeva podizanje razine ovlasti dodijeljene kotarevima. Za početak, dok ne saživi projekt participativnog budžetiranja, bit će potrebno izraditi ambiciozne programe rada s pratećim financijskim planovima i inzistirati da Grad alocira maksimalan iznos sredstava svim kotarevima. Na žalost, vijeća kotareva u prethodnom sastavu već su dostavila svoje programe i prijedloge za 2023. godinu. No, to ne znači da vijeća kotareva u novom sazivu ne mogu revidirati programe i planove dostavljene Gradu, a na vijećnicima SJG-a je da se amandmanima na proračun pokušaju izboriti za maksimalno financiranje jedinica mjesne samouprave.Nemamo nikakve sumnje da će članovi vijeća gradskih kotareva s platforme Dajmo ruke svojim radom, znanjem i osjećajem za opće dobro učiniti svoje kotareve istinskim mjestima neposrednog odlučivanja građana o stvarima koje svakodnevno utječu na njihovu kvalitetu života.” - navode u priopćenju iz platforme Dajmo ruke. 

dpp

Na Svjetski dan djece, danas je u kongresnoj dvorani hotela Hilton Imperial u Dubrovniku održano drugo izdanje svečane dodjele državnog priznanja „Imperial“. 

Ovogodišnja priznanja dodijeljena su mladima i djeci koji su se istaknuli svojim humanitarnim radom, a oni su: učenica OŠ Dragutina Tadijanovića iz Vukovara, Lana Gašpar, iz OŠ Mokošica Iva Trojić te iz OŠ Montovjerna Lucia Kordić. Među nagrađenima bili su i Adam Ivanušec iz OŠ Kralja Tomislava iz Našica te učenica srednje Ekonomske i trgovačke škole iz Vinkovaca, Petra Čengić. 

Priznanje Imperial ustanovljeno je kao trajni spomen, „živi spomenik“ djeci stradaloj u Domovinskom ratu na području Republike Hrvatske, u organizaciji Udruge civilnih žrtava Domovinskog rata DNŽ i u suradnji s Denisom Pavelom, dobitnikom državne nagrade za promicanje prava djeteta.

Svečanosti si prisustvovali župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić i izaslanik potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske Toma Medveda i državnog tajnika u Ministarstvu branitelja Špiro Janović i gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković koji su u svom govoru naglasili važnost i potrebu ovakih inciijativa u čijem su središtu mladi i djeca, te njihova neizostavna uloga. U ime laureata priznanja Imperial, kratko se prisutnima obratio učenik OŠ Kralja Tomislava iz Našica Adam Ivanušec. 

U znak zahvalnosti za dugogodišnji rad u školstvu te izniman doprinos u području odgoja i obrazovanja, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković uručio je prigodni poklon i učiteljici tjelesne i zdravstvene kulture Đurđici Mašić iz Našica koja je pred samim odlaskom u mirovinu. 

- Strahota rata ugasila je u našoj Domovini 402 mlada života, a bol i čežnja za njima sveprisutna je i danas. Zbog njih i njihovih obitelji, potrebno je uvijek iznova podsjećati na tešku ali surovu istinu o zaustavljenim životima i najvećoj žrtvi obrane u Domovinskom ratu. Svi mi ovdje prisutni svjedoci ratnog razdoblja na zadatku smo da našu djecu učimo da ponizno, s nadom u bolje sutra, budu inicijatori dobrih djela i pronositelji istine o Domovinskom ratu, koji ostaje kao trajna opomena društvu da se takvo što nikada više ne ponovi, ali i ne zaboravi. Jedna od takvih trajnih opomena bit će i dostojanstven spomenik poginuloj djeci u Gružu za koji svakog dana očekujemo raspisivanje natječaja. Brigom o napretku generacija koje dolaze, ovim komadićem prošlosti koji ugrađujemo kao zalog za budućnost, vjerujem kako pružamo barem malu utjehu obiteljima naše poginule djece. - istaknuo je gradonačelnik Franković u svom govoru. 

- Pohvaljujem ovu važnu i vrijednu inicijativu. Ovo je vrijeme kad obilježavamo žrtve srpsko-crnogorske agresije diljem Hrvatske. Naša je zadaća i dužnost čuvati sjećanje na naše hrabre branitelje, ali i na naše stradale civile, posebno djecu kojoj je agresor prekinuo djetinjstvo. Zahvaljujem ovdje i našoj udruzi, našoj predsjednici, gospođi Mariji Lukšić na brizi i snazi. - poručio je, između ostaloga, župan Nikola Dobroslavić.

dpp

Nakon što su odnijeli pobjedu na izborima u Gradskom kotaru Komolac članovi KLGB Toma Kristovića već su se uhvatili posla. Tomo Kristović za portal Dubrovnikpress ističe koji su ključni problemi u Gradskom Kotaru Komolac te naglašava kako će u gradskoj upravi imati sluha za rješavanje problema u tom kotaru.

Kako bi ukazao na problem u Komolcu Tomo Kristović nije čekao konstituiranje Kotarskog vijeća. Kad su iz gradske uprave devastirali parking ispod crkve Svetoga duha, odnosno s dva parkirna mjesta uklonili asfaltni sloj kako bi postavili božićno drvce, Kristović je odmah reagirao.

- Reagirali smo čim smo vidjeli što je učinjeno na parkingu. Uputili smo upit pročelnici Matildi Krile Prkoča i prije dva dana smo dobili odgovor da će se ta rupa koja je iskopana za postolje bora zatrpati i sanirati, odnosno vratiti parking u prvobitno stanje. Jelka će biti postavljena na staro mjesto, gdje je postavljana i prijašnjih godina, dakle, na zelenu površinu do parkinga. Bilo nam je rečeno da će se jelka izmjestiti radi izgradnje vrtića, odnosno da će, ukoliko započne izgradnja, pročelnica u dogovoru s novim kotarskim vijećem pronaći lokaciju za jelku, a da će uoči ovog Božića ona biti postavljena na mjesto na kojem je stajala svih ovih godina.- kazao je Kristović te istaknuo najvažnije probleme u Gradskom kotaru Komolac.

- Krucijalni problem, koji bi trebalo što prije riješiti je aktivno sudjelovanje Kotara u projektu Aglomeracije. Moram istaknuti da cijeli istočni dio Kotara Komolac, dakle naselja Čajkovići, Šumet, Knežica nemaju kanalizaciju, a jedan dio naselja je i bez adekvatne vodoopskrbe. Kad se već radi kanalizacija inzistirat ćemo da se paralelno s njom rješava i javna rasvjeta i vodoopskrba, da se sve to radi u jednom tiru, a ne da sad postavljamo kanalizacijske cijevi pa da za pola godine opet sve raskopavamo kako bi se postavile električne instalacije. - kaže Kristović.

Nezavisna lista čiji je bio nositelj u Komolcu je zapravo pobijedila HDZ. Velika je to pobjeda ako se uzme u obzir da je Komolac godinama slovio za jednu od HDZ - ovih utvrda u Dubrovniku.

I sam Kristović bio je član HDZ-a. No, naglašava, na HDZ nije ljut.

- Da, imam iskaznicu HDZ-a, ali čim se izgubi povjerenje između dvije strane tu više nema budućnosti. Bilo bi sad glupo vraćati se na ono što se dogodilo u prošlosti jer onaj koji previše gleda u prošlost nema budućnosti, tako da je svatko pošao svojim putem i s moje strane nema nikakve zamjerke. Ja iskaznicu još imam, ali nitko me još nije kontaktirao i ne znam što će biti s time. - kazao je Kristović.

- Možda je problem u pojedincima koji su vodili Gradski kotar Komolac zadnjih sedam, osam godina jer imate neke mjesne odbore i kotare na čijem su čelu HDZ-ovci i u njima se itekako radi. Znači, stvar je u pojedincima. Nije toliko problem u stranci koliko je problem u pojedincima koji vode neki gradski kotar jer ako vi niste aktivni i ne radite posao kako treba, naravno da razvoj i napredak izostaju. Treba se sastajati s mještanima, razgovarati i vjerujem da ćemo u sljedećem razdoblju uspjeti organizirati zborove građana jer se upravo na tim zborovima, kroz razgovore s ljudima, najbolje pokazuje što ljudi žele i koji su problemi i prioriteti. Komunikacija s ljudima je najvažnija i od nje nikada ne treba bježati. - smatra Kristović.

Kad su u pitanju sredstva bez kojih se u gradskim kotarima malo toga može učini, Kristović ističe kako bi participativno budžetiranje trebalo što prije zaživjeti.

- Participativno budžetiranje je dobra ideja, ali još nije zaživjelo i tko zna kad će. Nekad su bivše mjesne zajednice bile pravne osobe. Ako Grad Dubrovnik ima veliki proračun nije problem izdvojiti osam milijuna kuna na osam gradskih kotara, da svaki dobije po milijun kuna za normalan rad i rješavanje manjih problema na svom području. - kazao je.

Pobjednik kotarskih izbora u GK Komolac Tomo Kristović smatra kako će s Gradom Dubrovnikom po konstituiranju kotarskog vijeća imati dobru suradnju.

- Apsolutno sam siguran da ćemo s Gradom i gradskim strukturama imati dobru suradnju. Da nismo u to uvjereni ne bismo se ni kandidirali. Uvjeren sam da će suradnja s Gradom biti dobra. - kazao je Kristović.