Pročelnik Upravnog odjel za proračun, financije i naplatu Ante Vojvodić sudjelovao je na inicijalnom sastanku pročelnika za financije najvećih gradova u Republici Hrvatskoj, a koji se održao danas u sklopu 14. godišnjeg susret gradonačelnika i poduzetnika u Zadru.Pročelnik Upravnog odjel za proračun, financije i naplatu Ante Vojvodić sudjelovao je na inicijalnom sastanku pročelnika za financije najvećih gradova u Republici Hrvatskoj, a koji se održao danas u sklopu 14. godišnjeg susret gradonačelnika i poduzetnika u Zadru.

Udruga gradova pokrenula je inicijativu za osnivanje Grupe za financije s ciljem jačanja utjecaja gradova na pitanje javnih financija u Republici Hrvatskoj. Financiranje projekata gradskih i lokalnih potreba je sve teže i potrebno je pronalaziti nove modele suradnje i financiranja komunalne infrastrukture i javnih investicija kako bi se zadovoljile rastuće potrebe gradova.

Na inicijalnom sastanku pročelnika za financije najvećih gradova u Republici Hrvatskoj razgovaralo se o modelima financiranja razvoja, ali i participativnom budžetiranju, transparentnom i otvorenom poslovanju u svjetlu Naputka o transparentnosti i Uredbe o uredskom poslovanju.

dpp

Iako u proračunu za 2023. nema stavke sa sredstvima predviđenim za azil za pse, gradonačelnik Mato Franković istaknuo je kako je uvjeren da će njegova gradnja započeti u idućoj godini, i to u punom kapacitetu, za više od 300 pasa.

- Nismo stavili azil kao i druge projekte jer nisu osigurana EU sredstva, ali dogodit će se u idućoj godini. Nismo mogli prejudicirati, ali uvjeren sam da ćemo u idućoj godini započeti s izgradnjom azila.- rekao je Franković.

Istaknuo je da se građevinska dozvola za Azil neće mijenjati, što znači da će se graditi Azil koji će moći primiti preko 300 pasa.

- Azil nećemo graditi fazno. Idemo u izgradnju punog kapaciteta za 300 i nešto pasa plus popratni sadržaji, dio će biti komercijalni, a dio komunalni. Građevinska dozvola neće se mijenjati. - kazao je Franković.

- Izradili smo idejni projekt, dobili građevinsku dozvolu, završili smo jedan ogroman posao i sad je financiranje najteže, ali ćemo ga riješiti, vidjet ćete. - istaknuo je gradonačelnik Mato Franković.

Dok je dio javnosti skeptičan kako će Grad Dubrovnik uspjeti prije 2025. i Svjetskog rukometnog prvenstva izgraditi novu sportsku dvoranu u Gospinu polju, gradonačelnik Mato Franković najavio je danas kako će u njoj već dogodine nastupiti jedan popularni talijanski pjevač. A kad je u pitanju izbor svjetskih zvijezda koje će pjevati u toj dvorani, Franković je izgleda spreman ispuniti želju bivšem gradonačelniku Andru Vlahušiću i dovesti mu jednu mega zvijezdu.

- Mnogu su skeptični hoćemo li stići sve što je planirano, proveli smo postupak izmjene UPU-a, javnu nabavu za glavni projekt i uskoro ćemo potpisati ugovor, osigurana su četiri milijuna kuna za izradu glavnog projekta i do polovice iduće godine imat ćemo građevinsku dozvolu u rukama i tada će Grad imati dokumentaciju za najveći dvoranski sadržaj u Hrvatskoj, uključujući i postojeću dvoranu. - kazao je Franković predstavljajući proračun.

Dvorana koja će se graditi u Gospinu polju, kazao je Franković, bit će prilagođena za glazbene spektakle.

- I Eros Ramazzotti će doći iduće godine. - najavio je te dodao:
- Može i Beyonce! - kazao je, jer koncert Beyonce je stara želja bivšeg gradonačelnika Andra Vlahušića koju mu je Franković najavio ispuniti.

Prije će biti da će Beyonce iduće ljeto Grad gledati s jahte, ali OK. Kad bi i odlučila pjevati, zvijezda poput nje glazbeni spektakl prije bi održala na nogometnom stadionu.

E, kad je u pitanju lapadska, odnosno Arena Dubrovnik, Franković je malo ljut na Vlahušića koji je izjavio kako je konačno jasno da se taj stadion neće graditi zbog neriješenih imovinsko pravnih odnosa.

No, ako je spreman Vlahušiću ispuniti želju i dovesti mu Beyonce, jednu životnu želju Franković mora ispunit i svom koalicijskom partneru Vićanu. Mora mu kako tako izgraditi Arenu na kojoj će se igrati GOŠK-ove ili kako li se već zove onaj klub koji u lapadu igra nižerazredne, četvrtoligaške utakmice.

Ljutiti Franković tako je rekao kako Vlahušić u životu nije izgradio nogometni teren.

- Vidio sam njegovu izjavu. Čovjek u životu nije u gradu napravio ni kvadrat nogometnog terena, a nešto komentira. Arena nije dio proračuna, financira se drugim, privatnim sredstvima i umjesto da izrazi zadovoljstvo on govori neistine o izvlaštenju i imovinsko pravnim odnosima. - rekao je Franković.

Arenu će izgleda graditi Supernova. Ta je firma inače više specijalizirana za izgradnju shopping centara i već ih nekoliko ima po Hrvatskoj.

Možda bi bilo bolje uputiti novi javni poziv pa bi se na njega možda javile tvrtke koje imaju iskustva s gradnjom stadiona. Možda bi se na novi javni poziv ovaj put na vrijeme javili oni Kinezi koji su se zakasnili javiti na prvi. Možda se Kinezima s obzirom na trenutne geopolitičke okolnosti ne bi ni smjelo dati da grade tu velebnu nogometnu – shopping Arenu. Možda je najbolje da to gradi Supernova. Možda je izgrade prije negoli biologija učini svoje.

U svakom slučaju Frankvić kaže kako će se nakon Gradskog vijeća formirati tim za realizaciju projekta dok bi se ugovor s budućim koncesionarom, dakle Supernovom, mogao potpisati 2023.

U prigodi nedavne feste zaštitnika svetog Ilara, kada je župu u Mlinima u Župi dubrovačkoj pohodio dubrovački biskup mons. Roko Glasnović, župnik don Miljenko Babić je najavio i gradnju modernog pastoralnog centra u Kuparima.

Don Miljenko Babaić je predstavljajući biskupu Glasnoviću Župu svetog Ilara rekao kako prema župnoj statistici iz godišnjeg blagoslova obitelji broji oko tri tisuće i tristo vjernika. Opisao je i kako današnja župna crkva više nije optimalna za potrebe vjernika te naglasio kao nužno i potrebno nastavljanje projekta modernog župnog pastoralnog centra u Kuparima.

Upravo će projekt pastoralnog centra biti jedna od tema za ponedjeljak najavljene sjednice Općinskog vijeća Župe dubrovačke. Prema najavi, na vijećničkim klupama trebao bi se naći prijedlog Odluke o izradi izmjena i dopuna UPU-a Pastoralni centar.

Podsjetimo, Općina Župa dubrovačka i Dubrovačka biskupija na tom su projektu već intenzivno radili pa su te aktivnosti 2014. godine rezultirale i provedbom Arhitektonsko-urbanističkog natječaja za izradu idejnoga rješenja Pastoralnoga centra, plivališta i dvorane u Župi dubrovačkoj. Prvu nagradu osvojila je Baza Arhitektura iz Ljubljane (Klemen Vodnik, Ljubljana; Tomaž Slak, Novo Mesto; Paulo Barbaresi, Ljubljana; Robert Potokar, Ljubljana), drugu nagradu Arhitektonski atelje Hržić iz Zagreba, treću nagradu grupa autora predvođena doc. Tinom Franićem iz Zagreba, četvrtu Višeslav Franić iz Zagreba, a petu grupa autora predvođenom Natašom Ivanišević iz Cavtata.

Nakon toga, arhitektonsko – urbanistička rješenja, kojih je bilo ukupno 16, predstavljena su javnosti u Župi dubrovačkoj, Dubrovniku i Zagrebu.

Tadašnji dubrovački biskup mons. Mate Uzinić u siječnju 2015. godine kad su radovi bili izloženi u Samostanu svete Klare u Dubronviku zahvalio je Općini Župa dubrovačka na dobroj suradnji, te izrazio nadu u nastavak projekta i zadovoljstvo odabranim radom. Naglasio je da mu se osobito sviđa činjenica da crkva dominira prostorom, no istovremeno je kazao da za Dubrovačku biskupiju u tom trenutku nije na prvom mjestu izgradnja crkve, već škole koja je također dio projekta.

Međutim, nastavak projekta je u međuvremenu zastao i za očekivati je da je donošenje izmjena i dopuna UPU-a Pastoralni centar na sjednici u ponedjeljak jedan od koraka ka početku gradnje.

U Dubrovačkoj biskupiji su nam potvrdili da se od ovog projekta ne odustaje, te da se u zajedništvu s Općinom Župa dubrovačka radi na tome da se Pastoralni centar u Kuparima i izgradi.

Nema novih kapitalnih ulaganja, gradska uprava i dalje buja dok na stavci protokol i informiranje rastu sredstva, sve su to argumenti zbog kojih, ističe gradski vijećnik Đuro Capor, srđevci neće glasati za gradonačelnikov prijedlog proračuna za 2023. koji je planiran na 86.5 milijuna eura.

- Očito je proračun za 2023. rezultat dosta teško stanja gradskih financija pa nemamo novih kapitalnih ulaganja. Stupanj zaduženosti Grada Dubrovnika i obveze vraćanja kredita zapravo do 2024. stavljaju grad u poziciju ekonomskog preživljavanja i vraćanja dugova pa je i proračun rezultat takvog stanja. Dojam je da je u usporedbi s ovim tekućim, novi proračun zaista neopravdano optimističan i teško je predvidjeti rast kakav se predviđa. - kazao je Capor te upozorio kako i dalje rastu sredstva na stavci protokol i informiranje.

- I novi proračun vuče stare boljke na koje smo već upozoravali, a nisu ispravljene jer i dalje imamo jednu stavku u Odjelu za poslove gradonačelnika koja se zove protokol i informiranje. Te dvije stavke nisu odvojene iako smo to tražili prije godinu dana i potpuno je netransparentno i skriveno koliki iznos ide za protokol, a koliko se dijeli medijima za uljepšavanje slike o radu gradonačelnika i njegove gradske uprave. Treba reći kako je primjetan i rast na toj stavci koja je s oko pet milijuna kuna narasla na gotovo šest milijuna kuna. Nameće se pitanje je li stanje zaista toliko loše da je sliku o radu gradonačelnika do te mjere potrebno popravljati. - rekao je Capor.

Osvrnuo se i na kreditnu zaduženost grada te beskamatne kredite za koje gradonačelnik drži da će ih država oprostiti gradu.

- Gradonačelnik je javno istaknuo kako bi država gradu mogla oprostiti te beskamatne kredite. Ta je situacija od strane gradonačelnika tako i predstavljana od gradonačelnika prema javnosti, predstavljalo je da on ide u Zagreb samo da bi dogovorio oprost tih kredita, međutim očito do toga neće doći. Pitanje je i koliko piza gradonačelnik Franković u Zagrebu nakon svojih nedavnih razilaženja s vrhom stranke i premijerom i u kojoj to mjeri ugrožava proračun koji donosimo.- istaknuo je Capor i dodao kako je proračun za 2023. poprilično napuhan.

- Nedavno su u javnost izašli podaci o izvršenju proračuna prema kojim je on trenutno ispod 70 posto, što se tiče punjenja, a mi smo na samom kraju studenoga i pitanje je ukoliko smo zaista dosegli oko 400 milijuna kuna kako će se taj proračun napuniti do predviđenih iznosa od preko 600 milijuna kuna. Očito je nakon usvajanja proračuna izgledan rebalans, značajno rezanje prihoda i prebacivanje pojedinih projekata u sljedeću godinu. - smatra Capor.

Upozorio je na glomaznost gradske uprave i prevelika izdvajanje za plaće.

- Očito ni iduće godine neće biti racionalizacije. Ni dvije krizne godine nisu iskorištene za racionalizaciju u gradskim tvrtkama koje dobivaju subvencije pa tako ni u gradskoj upravi. Važno je istaknuti da se Dubrovnik približio na oko 300 zaposlenih u gradskoj upravi, dok gradovi veličine Dubrovnika, poput Šibenika, Varaždina i Bjelovara, imaju imaju oko 100-tinjak zaposlenih. Dakle, cijela gradska uprava u Bjelovaru ima zaposlenih kao naš Ured za poslove gradonačelnika.- istaknuo je.

Srđevci, naglasio je Capor, Frankovićev prijedlog proračuna neće podržati.

- Proračun nećemo podržati u prvom redu zbog načina na koji se donosi, bez ikakvih konzultacija s vijećnicima ili klubovima stranaka koje participiraju u radu Gradskog vijeća. - kazao je te se osvrnuo na gradonačelnikovu odluku da proračun uputi na javno savjetovanje.

- Ta priča o proračunu u javnom savjetovanju je samo pokušaj gradonačelnika da izbjegne kritiku o tome zašto već godinama nosi participativno budžetiranje u proračunu, a ta se stavka uopće ne ostvaruje. Inače, zanimljivo je da su prijedlozi građana trebali stići do 21. studenoga u podne, a isti taj dan u 16 sati se pred vijećnicima našao prijedlog proračuna. Dakle, očito je da nije bilo namjere ni volje da se neki prijedlozi građana prihvate već je to samo poslužilo kao manevar za predstavljanje ovog javnog savjetovanja kao konzultacija s javnosti.- rekao je Capor.

Odgovorio je i na pitanje hoće li srđevci imati amandmane na proračun koji će ići u smjeru da se gradskim kotarima daju sredstva za rad koje neće biti tek simbolična.

- Nisam veliki optimist i smatram da do nekakvih ostvarenja projekata u kotarima neće dolaziti ukoliko ne uspiju stvorti dovoljan pritisak prema gradskoj upravi. Jednostavno ne vidim spremnost grada da financijski podržava financijsku autonomiju kotara niti da im omogući samostalno upravljanje sredstvima, osim preko Komunalnog odjela. Tu se vrlo često kotari koji nisu iz kvote HDZ-a nalaze pred zidom i nije jasno kada će se rješavati prioriteti koji su oni i građani istaknuli. Kad pitate za amandmane, svakako ćemo razmotriti proračun jer postoje stavke na koje smo već davali amandmane s ciljem da se stvari poboljšaju, ali za ovakav proračun nećemo glasati. - rekao je gradski vijećnik SJG Đuro Capor.

Zadnji petak u studenom, ljubiteljima kupovine preko interneta poznat je i kao Crni petak ili Black Friday, odnosno dan kad internetske trgovine širom svijeta za svoje kupce pripremaju snižene cijene i posebne ponude. No, premda su online ponude često vrlo povoljne, čuvajte se mogućih prijevara koje dolaze s njima.

Tako iz Policijske uprave dubrovačko – neretvanske upozoravaju građane da budu oprezni prilikom kupovine na internetu.

Kako bi se izbjegle prevare potrebno je, kad je to moguće, koristiti online trgovine iz Hrvatske ili drugih država članica Europske unije, je su veće šanse da možete riješiti moguće probleme. Potrudite se i istražite, odnosno provjerite recenzije drugih kupaca prije same kupnje, koristite kartice jer imate bolje šanse za povrat novca, plaćajte samo preko sigurnog pružatelja usluge plaćanja i kad ste spojeni na sigurnu internetsku vezu i izbjegavajte besplatni ili otvoreni javni WiFi. Nadalje, plaćajte samo na sigurnom uređaju i ažurirajte redovno operativni sustav i sigurnosni softver.

Ukoliko ste primili oglas kojim ste obaviješteni da ste osvojili nagradu, dobro razmislite, možda osvojite zlonamjerni softver. Ako proizvod ne stigne, kontaktirajte prodavača i ako ne odgovara, obratite se svojoj banci. Čuvajte se oglasa i internetskih stranica koje nude nevjerojatne ponude ili čudotvorne proizvode, jer ako se nešto čini predobro da bi bilo istinito - nije istinito!

dpp

Osnovnoj školi Gruda odobreno je sufinanciranje projekta korištenja obnovljivih izvora energije.

Na Javni poziv za poticanje obnovljivih izvora energije Fonda za zaštitu okoliša i energentsku učinkovitost, Osnovna škola Gruda prijavila je projekt dizalice topline u školskoj dvorani. Ugradnjom dizalica topline postiže se energetska neovisnost, a riječ je o relativno novom i iznimno učinkovitom proizvodu koji je namijenjen grijanju, hlađenju prostora i pripremi tople vode. Za svoj rad koriste raspoložive, besplatne, obnovljive izvore energije i izvrsno su ulaganje koje se ubrzo isplati.

Ukupna procijenjena vrijednost projekta je milijun i 383 tisuće kuna, Fond sudjeluje s milijun i 57 tisuća kuna, a preostala sredstva nužna za provedbu projekta osigurat će Dubrovačko - neretvanska županija.

dpp

Oblik podizanja razine mora kakav se dogodio u utorak na Jadranu naziva se olujni uspor, a bio je pojačan i astronomskom plimom, podizanjem razine mora zbog gravitacijskog utjecaja Sunca i Mjeseca. - rekla je Natalija Dunić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu.

Ciklona je uzrokovala nagli pad tlaka zraka, koji je zabilježen na svim mjernim postajama. Takva meteorološka situacija uz pojavu snažnog juga kojem smo svjedočili dovela je do iznimno visokog vodostaja i plavljenja pojedinih mjesta na Jadranu.

Istaknula je kako je na postaji Lidu (Meda Bocco Lido), ispred glavnog ulaza u venecijansku lagunu, u utorak u 9:40 sati izmjerena rekordna razina mora od 209 centimetara, koja je premašila dosadašnji rekord od 194 centimetra iz 1966. godine.

- Zahvaljujući sustavu MoSE, Venecija se uspjela obraniti od potencijalno razorne poplave. - rekla je Dunić.

Podsjetila je kako su olujni uspori u kategoriji prirodnih katastrofa jer za sobom ostavljaju veliku materijalnu štetu. Zbog toga bi, smatra Dunić, lokalne uprave na najranjivijim područjima, u prvome redu na sjeveru Jadrana, trebale razmišljati o uspostavi sustava upozorenja po uzoru na Veneciju.

- Ono što je sigurno jest da se pod utjecajem klimatskih promjena očekuje jačanje olujnih uspora zbog podizanja srednje razine mora. - istaknula je Dunić i dodala kako je u posljednjih 40 - ak godina srednja razina Jadrana porasla za desetak centimetara, a taj je trend u uzlaznoj putanji. Po njezinim riječima, jedan od načina obrane mogao bi biti povlačenje gradnje objekata prema unutrašnjosti, a obalni dijelovi mogli bi se iskoristiti za amortizaciju prodiranja mora.

Geofizički odsjek PMF-a izvijestio je pak da je u utorak na mareografskoj postaji u Bakru u 7:18 sati izmjeren vodostaj koji za 103,4 centimetra premašuje srednju morsku razinu. To je jedan od najvećih vodostaja izmjerenih od 1929. godine, kad je utemeljena postaja u Bakru.

Nekoliko je mogućih čimbenika koji su pridonijeli tako visokoj morskoj razini. Prve analize upućuju na važnost tzv. olujnog uspora, tj. uzdignuća morske razine povezanog s djelovanjem niskog tlaka zraka i olujnoga južnog vjetra. Dodatni su čimbenik plimne oscilacije, koje su u to vrijeme podržale pojavu visoke vode. Još jedan mogući čimbenik je dolina planetarnog atmosferskog vala, koji već danima održava vodostaj većim od prosječnih vrijednosti, zaključio je Geofizički odsjek PMF-a.

Južni

Za oporbu napuhan i bez kapitalnih projekata, za gradonačelnika Mata Frankovića proračun za 2023. planiran na iznos od 86,5 milijuna eura je realan. Naime, na konferenciji za novinare Franković je istaknuo kako brojni projekti, koji će se realizirati u nadolazećoj godini, zapravo nisu niti uvršteni u proračun.

- Planiraju se još brojni projekti koji će se financirani iz europskih fondova, ali ugovori o financiranju još nisu potpisani pa smo te projekte izostavili iz proračuna. Primjerice, iako smo dobili rješenje za vrtiće, za financiranje iz EU fondova, nisu potpisani ugovori pa ih nismo željeli nositi u idućoj proračunskoj godini, a u nadolazećim mjesecima ćemo dobiti ugovore i započeti s s investicijom. - rekao je Franković te se osvrnuo na proračune ranijih godina.

- Krenuli smo 2017. u prvoj godini mog mandat s proračunom od 59 milijuna eura pa je rastao do 2019. kad smo bili na 92 milijuna eura pa je 2020. započeo pad radi korone. Uspoređujući 2019. s 2023., popravljamo se i korak po korak vraćamo u pretpandemijske godine. - istaknuo je Franković.

- Za iduću godinu smo malo razdvojili prihodovnu i rashodovnu stranu jer želimo pokazati sve prihode koje planiramo ostvariti u idućoj godini. Od Poreza i prireza planiramo 28,7 milijuna eura, od imovine 5,9 milijuna eura, a najveći dio prihoda je od zakupa poslovnih prostora. - rekao je Franković se te osvrnuo na izmjene Zakona o pomorskom dobru.

- U idućoj godini očekujemo novi Zakon o pomorskom dobru koji će jedinicama lokalne samouprave omogućiti da umjesto koncesijskih odobrenja daju koncesije pa će time i prihodi biti veći jer koncesijska odobrenja imaju limitiran iznos.- primjerice, neki hotel koji koristi pomorsko dobro, plati maksimalno 70 000 kuna, ubuduće će to biti mjesečni iznos i tu očekujemo značajan rast prihoda. Mi smo i prvi grad koji je uveo taksu za kruzere i tu očekujemo značajan rast prihoda. - kazao je Franković.

Za 2023. najavio je povećanja plaća djelatnicima kulturnih ustanova za 19 posto, što će, istaknuo je, za više od milijun eura povećati rashode za kulturu.
- U 2023. idemo na povećanje kolektivnih prava djelatnika ustanova u kulturi za 19 posto i povećanje osnovice, idemo na 19 posto povećanja kolektivnih prava. - najavio je Franković.

Veće plaće u idućoj godini mogu očekivati i tete u vrtićima.
- U 2023. nosimo povećanje plaća djelatnicima vrtića za šest posto.- dodao je gradonačelnik.

Kad je u pitanju trenutno stanje u gradskog blagajni, Franković je rekao kako je na računu 95 milijuna kuna.

- To izgleda jako puno, ali mi smo prošli kroz dvije teške godine. Bilo je dana i mjeseci kad ne bi sjela ni jedna kuna na račun, a morali smo pomoć svakome kome je trebalo.- rekao je i dodao kako su se nakon korone i krize drukčije odnose prema novcu.

- Odlučili smo se za jedan drugi model, da čuvamo dio sredstava sa strane za ne daj Bože... Jer ne znamo što će biti u siječnju, veljači, ožujku, a mi s tih 90 milijuna kuna možemo preživjeti i ispuniti potrebe sugrađana za tri i pol mjeseca i zato čuvamo sredstva i njima vrlo vrlo pažljivo gospodarimo. - kazao je gradonačelnik Mato Franković.

Dubrovčane je jučer zaintrigirala vijest o pljački u kojoj je dvojac od 77 i 23 godine pokrao iz kuće u vlasništvu 69-godišnjaka nakit sa smaragdima, rubinima i safirima te novac u raznim valutama u vrijednosti većoj od milijun kuna, dok vrijednost nakita nije procijenjena, a bit će vraćen vlasnici.

Nije dugo trebalo da se dozna i pozadina te pljačke, posebice jer su lopovi, koji su u međuvremenu zatvoreni, pljačku sredinom ovog mjeseca počinili originalnim ključem kuće, ali i sefa, kako je i objavila PU dubrovačko – neretvanska.

Naime, prema neslužbenim informacijama, riječ je o ocu i sinu koji su odlučili pokrasti bivšu suprugu, odnosno majku i njenog novog partnera, spomenutog 69-godišnjaka, vlasnika kuće.

Tako je 77-godišnji otac, prema zaključku istražitelja, nagovorio sina na pljačku te je on vlastitoj majci, 62-godišnjakinji, ukrao nakit, a ukradeni novac pripada njenom novom partneru.

I novac i nakit policija je pronašla kod 77-godišnjaka te će biti vraćeni vlasnicima.

dm

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik dvojica muškaraca u dobi od 77 i 23 godine sumnjiče se za krađu novca i nakita pri čemu je „plijen” vrijedan više od milijun kuna, točnije milijun i 17 tisuća kuna.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je 23-godišnjak, na nagovor 77-godišnjaka, sredinom studenoga ove godine, pomoću originalnog ključa ušao u kuću na području Dubrovnika, u vlasništvu 69-godišnjaka. Potom je pomoću originalnog ključa otvorio sef koji se nalazi u spavaćoj sobi i iz njega otuđio skupocjeni nakit, odnosno tri seta ogrlica od safira, smaragda i rubina te novac u raznim valutama, a ukupna vrijednost „plijena” bila je nešto veća od milijun kuna.

Otuđeni nakit je vlasništvo 62-godišnjakinje koja je u bliskom obiteljskom srodstvu s osumnjičenima, dok je novac vlasništvo 69-godišnjeg vlasnika kuće. Policija je novac i nakit pronašla kod 77-godišnjaka te će biti vraćeni vlasnicima. Zbog sumnje da su počinili kazneno djelo krađe dvojica osumnjičenih su zatvoreni uz kaznene prijave.

dpp

Interventne službe spremne su i bolje opremljene nego prethodnih godina za eventualne nužne akcije uslijed zimskih uvjeta u 2022. i 2023. godini, zaključeno je na sjednici Stožera civilne zaštite Dubrovačko-neretvanske županije održanoj u Dubrovniku.

Na sjednici su predstavljene odrađene pripreme i očekivanja za ovu zimu od strane Vatrogasne zajednice Dubrovačko-neretvanske županije, Dubrovnik cesta kao i Neretvanskog sliva.

„Istaknuto je kako uslijed zimskih uvjeta u kratkom vremenskom rasponu često dolazi do potrebe za velikim brojem intervencija, no kako su naše službe i ranije te zadaće uspješno izvršavale. Na dnevnom redu se našao još i Prijedlog Analize stanja sustava civilne zaštite na području Dubrovačko-neretvanske županije u 2022. godini, Prijedlog Godišnjeg plana razvoja sustava civilne zaštite s financijskim učincima za trogodišnje razdoblje, Prijedlog programa javnih potreba HGSS-a stanica Dubrovnik i Orebić, Prijedlog Godišnjeg provedbenog plana unaprjeđenja zaštite od požara na području Dubrovačko-neretvanske županije te Prijedlog Izvješća o stanju zaštite od požara na području Dubrovačko-neretvanske županije u 2022. godini.“ – priopćeno je iz Dubrovačko-neretvanske županije.

dpp