Nabrojnija osnovna škola u Dubrovačko - neretvanskoj županiji po borju đaka je OŠ Župa dubrovačka koja u ovoj školskoj godini ima 908 učenika organiziranih u 39 razrednih odjeljenja, što je 22,28 đaka po razredu, podaci su Ministarstva znanosti i obrazovanja.

Nešto više odjeljenja, ali manje učenika ima OŠ Stjepana Radića u Metkoviću gdje je 880 učenika podijeljeno u 48 razreda, što je znači prosječno 18,33 učenika po razredu.

Dubrovačka Gimnazija najbrojnija je srednjoškolska ustanova na jugu Hrvatske i pohađa je 593 učenika kroz tri programa i to opće, jezične i matematičke gimnazije. Organizirani su u 24 razredna odjeljenja što znači da je u razredu prosječno 24,71 učenik.

Na popisu od po deset osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj s najmanje upisanih učenika nalaze se dvije obrazovne ustanove s juga Hrvatske i to Osnovna škola Trpanj te Srednja škola Vela Luka.

Prema najnovijim podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, Osnovna škola Trpanj u školskoj godini 2022/23 ima upisana 32 učenika, koji su organizirani u šest odjeljenja. Statistički gledano ima 5,33 učenika po razredu.

Velolučka Srednja škola u ovoj školskoj godini broji 96 učenika koji pohađaju tri smjera i to opću gimnaziju, smjer ekonomista i kuhara. Podijeljeni su u 11 razrednih odjeljenja, što znači da ih je prosječno 8,73 u razredu.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković odgovorio je u subotu novinarima kako ne vidi ništa sporno što je sudjelovao i u protokolu predsjednika Milanovića na polaganju vijenaca na Boninovu, izvan službenog protokola obilježavanja 30. obljetnice oslobađanja juga Hrvatske. Pojasnio je kako on kao dubrovački gradonačelnik ne vidi ništa sporno, te da vjeruje kako mu vodstvo HDZ-a neće zamjeriti i da će cijeniti što je sudjelovao u Milanovićevom protokolu polaganja vijenaca za poginule hrvatske branitelje na Boninovu.

U službenom protokolu organizatora obilježavanja vojno-redarstvene operacije „Oslobađanje juga Hrvatske”, vijence za poginule u Domovinskom ratu položili su jutros na groblju Boninovo izaslanik premijera Plenkovića, potpredsjednik Vlade ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministri Mario Banožić i Nina Obuljen Koržinek , dubrovačko-neretvanski župan Nikola dobroslavić i dubrovački gradonačelnik Mato Franković. Sat vremena nakon njih vijence je položio i predsjednik RH Zoran Milanović, kojem se, kao domaćin, pridružio i dubrovački gradonačelnik Franković (HDZ).

Na pitanja novinara popodne u nastavku obilježavanje 30. obljetnice oslobađanja juga Hrvatske, Franković je objasnio kako mu je kao gradonačelniku svih građana Dubrovnika, dužnost biti uz državnog dužnosnika koji dolazi u Dubrovnik, i pokloniti se žrtvama Domovinskog rata.

- Ja sam gradonačelnik svih građana, a ne samo članova HDZ-a. Od mene se očekuje da svoju dužnost obnašam časno i odgovorno. - rekao je Franković, i dodao kako ne ulazi u odluke Organizacijskog odbora, koji je Milanovića izostavio iz službenog protokola obilježavanja.

Podsjetio je da Grad Dubrovnik, slijedom navedenog, uvijek na sva događanja pozivao predsjednika Hrvatske kao i sve ostale visoke državne dužnosnika, kada je predviđeno da budu pozvani.

- Jedino mi je žao što fokus danas nije bio na braniteljima i onima koji su dali svoje živote za svoju domovinu. Mi političari smo prolazni ljudi, a njihova je žrtva trajna i zapisana u dubrovačkim mirima. - poručio je u izjavi novinarima Franković.

Upitan nije komentirao kako se na Organizacijskom odboru obilježavanja 30. obljetnice VRO-a izjasnio o pozivanju predsjednika RH, dodavši kako će to odgovoriti predsjednik Odbora, dubrovačko - neretvanski župan Nikola Dobroslavić.

Predsjednik Zoran Milanović je nakon polaganja vijenaca nazočnost gradonačelnika Frankovića komentirao riječima kako "ne želi čovjeka uvaliti u probleme".

- Njega su izabrali građani, kao što su i mene. Čovjek ima legitimitet, kičmu, ima više od dvije vijuge u glavi i više od dva zrna soli. Čovjek radi po svome. Ali vjerojatno će imati problema. I moji gradonačelnici i župani su uvijek radili samostalno. - kazao je Milanović.

Južni

Akrobatska grupa Hrvatskog ratnog zrakoplovstva „Krila Oluje“ izvela je danas svoj program uz 30 obljetnicu oslobođenja hrvatskog juga.

dpp

Odlukama Gradskog vijeća opskrbu Grada elektrovučnim vozilima preuzet će Sanitat. Dijelu javnosti ta odluka nije baš najbolje sjela. Smatraju naime kako gradske tvrtke ne bi trebale uzimati posao privatnom sektoru, no činjenica je da je na Pločama bio nered koji je trebalo srediti.

Ipak, još nije jasno tko će i kako za Sanitat vršiti opskrbu te koliko će se ljudi za taj posao morati zaposliti. Osim toga Sanitat tek treba nabaviti elektrovučna vozila, a zaposlenici koji će vršiti opskrbu, najavio je gradonačelnik Mato Franković, bit će uniformirani.

- Imali smo opskrbnu zonu na Pločama za koju je 90 posto građana tražilo da je maknemo. Imali smo nered, suncobrane, frižidere, stolove i stolice i 90 posto građana je tražilo da se to makne. - kazao je Franković i dodao kako se tijekom izrade projekta uređenja opskrbne zone na Pločama više puta razgovaralo s tadašnjim koncesionarima koji su u jednom trenutku, rekao je Franković, „ničim izazvani prestali obavljati posao opskrbe”.

- Bili smo u raljama dva privatna poduzetnika koji su odbili vršiti uslugu i kako se to više nikada ne bi dogodilo došli smo na ideju da Sanitat preuzme dio poslovanja i da prevozi robu na način da se kroz cijene usluga prepoznaju potrebe stanovnika povijesne jezgre, da imaju određene beneficije, primjerice, ako čovjeku pod Svetom Marijom treba prevesti mašinu za robu, pa ne kupuje se mašina svaki dan i to treba prepoznati, ljudima treba izaći ususret. - smatra Franković.

Kad je u pitanju preuzimanje i organizacija opskrbe od strane Sanitata, Franković ističe kako toj gradskoj tvrtki treba dati vremena za organizaciju.

- Treba kupiti vozila, organizirati elektrovučnu službu, ima tu posla, ali nije nemoguće. Inače, sve je u skladu sa zakonom, grad može dodijeliti posao tvrtki u svom vlasništvu, isto kako što Čistoća čisti, a Libertas vozi. Na isti način govorimo o opskrbi povijesne jezgre i mi smo ti koji možemo izaći ususret sugrađanima i upravljati cijelim sustavom u partnerstvu s onima koji djeluju u povijesnoj jezgri jer moramo bit svjesni da je opskrbe bilo i uvijek će je biti, nekad su ulazili konji s kočijama. Tradicija karićara u Gradu seže u našu daleku povijest jer je uvijek Grad trebalo opskrbljivati i mislim da je dobra priča da ovo preuzme Sanitat i da se sve posložili kako treba. - rekao je Franković, osvrnuvši se na nedavna događanja na Pločama.

- U trenutku kad su se napadi intezivirali oni su mislili da ću odustati. Došli su na sastanak 100 posto uvjereni da ću popustiti i reći im da se vrate. Danas je na Pločama veći manipulativni prostor nego je bio jer ga prije nije ni bilo. Bio je paravan, iza njega stolovi, stolice, nije se moglo ući u javni zahod, fontana Međed se nije vidjela. Znate, kad nestane dijaloga dolazi do raskida odnosa. Inače, ne trebamo se brinuti, oko opskrbe će sve biti u redu i sve će biti posloženo za iduću sezonu i pod kontrolom i s računom i uniformiranim ljudima. Zašto ne bi i oni bili brand Grada, mogu to biti. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Danas se svečano obilježava 30 godina od oslobođenja juga Hrvatske i deblokade Dubrovnika. U Kazalištu Marina Držića tim povodom održana je svečana akademija.

Prenosimo govor župana Nikole Dobroslavića:

U prvoj osloboditeljskoj operaciji hrvatske vojske i policije u Domovinskom ratu protjeran je okupator s cijelog državnog teritorija na jugu, s cijelog područja naše županije.

Počelo je 1. listopada 1991. godine brutalnom agresijom velikosrpske armade na šire dubrovačko područje. S minimalnim naoružanjem naši branitelji suprotstavili su se JNA i srpsko-crnogorskim dobrovoljcima srcem, hrabrošću i ljubavlju prema Domovini.

Naše lokalne postrojbe ipak su uspjele zaustaviti neprijatelja na crti Sustjepan- Srđ – Belvedere,  Vrijesovica – Mali Ston, Vjetreni mlin – Bistrina. U Neretvi su osvojile veliku količinu oružja i opreme u akciji Zelena tabla – Mala bara. Osigurale su povezanost morem Grada, otoka i Pelješca. Ponosimo se svima njima: Zborom narodne garde, specijalnom i temeljnom policijom, svim dragovoljačkim postrojbama. Ponosimo se s dvije ustrojene brigade HV na području županije: 163. dubrovačkom i 116. neretvanskom brigadom. Odajemo priznanje zapovjednicima postrojbi, a s posebnom zahvalnošću sjećamo se preminulih generala Janka Bobetka i Nojka Marinovića.

Sve to bilo je dovoljno tek za zaustavljanje neprijatelja. Beskrajno smo zahvalni novoustrojenoj Hrvatskoj vojsci: Tigrovima, Paucima i ostalim brigadama HV bez kojih ne bismo mogli osloboditi ovo područje. Pozdravljam zapovjednike i pripadnike tih postrojbi koji su danas ovdje s nama, ali i sve ostale. Nikad nećemo zaboraviti najbolje među braniteljima, naše poginule vitezove. Nećemo zaboraviti naše invalide, logoraše, civilne žrtve rata i patnju našega naroda u skloništima i u progonstvu. Nećemo zaboraviti granatiranja povijesne jezgre Grada, pljačke, razaranja i spaljivanja Konavala, Župe, Primorja.

U ovom času podsjećamo se da to što smo mi tada proživljavali sada prolazi Ukrajina, koja se kao i mi hrabro bori protiv nadmoćnijeg neprijatelja. Želimo joj oslobađanje njenog teritorija i život u slobodi i demokraciji kakav mi imamo.

Ponosni smo na mudru politiku pomirbe našega prvoga predsjednika Franja Tuđmana i svih ostalih sudionika u vlasti koji su u tom teškom vremenu bili na visini povijesnih zadaća. Ponosni smo na taj dio naše povijesti koji je temelj naše moderne suverene, samostalne, demokratske države. Ponosni smo na naš ulazak u Sjevernoatlanski savez i u EU, te skori ulazak u EURO područje i Schengenski prostor. Danas je Hrvatska uvaženi dionik demokratskog svijeta, snažna je i nikakva svojatanja hrvatskih prostora i naših povijesnih osoba neće nas omesti u našem zacrtanom razvoju.

Hvala svim braniteljima na daru slobode, klanjamo se žrtvi poginulih vitezova i obećavamo da njihovu žrtvu nećemo nikad zaboraviti, niti zanemariti.

Neka nam živi jedina i vječna, slobodna i demokratska domovina Hrvatska!

Grad Dubrovnik danas svečano obilježava 30 godina od oslobođenja juga Hrvatske i deblokade Dubrovnika. U Kazalištu Marina Držića tim povodom održana je svečana akademija.

Prenosimo govor gradonačelnika Mata Frankovića:

Poštovani hrvatski branitelji, poštovane obitelji naših palih vitezova, cijenjene obitelji civilnih žrtava i nevine dubrovačke dječice, naših anđela...

Previše je patnje i boli utkano u cijenu hrvatske Slobode! Prije 31 godinu Dubrovački san, spokojan i pravedan, grubo je prekinut od ruke nečovjeka. Jer samo će zvijeri vidjeti nešto lijepo i plemenito, miroljubivo i uzvišeno, pa odlučiti to uništavati, paliti, protjerivati, otimati... Stravični prizori gradskih palača u plamenu, kataklizmičke slike Straduna presvučenog pepelom, mirisi spaljenih ognjišta u Konavlima, Župi, Slanome... u našoj kolektivnoj svijesti još su toliko svježi. Žaloste i tište svakog tko duše ima.

Ipak, uz svu prolivenu krv, suočen s višestruko nadmoćnijom vojnom mašinerijom agresora, i unatoč činjenici da su brojna područja hrvatskog juga bila okupirana, Dubrovnik nikada nije pao jer hrvatski čovjek nije pokleknuo.

Najlakše se i sa srcem brani ono što se neizmjerno voli. A Južno bojište u punoj je mjeri očitovalo zajedništvo i povezanost hrvatskog čovjeka u obrani Domovine. U operacijama oslobođenja juga Hrvatske i deblokade Dubrovnika, od travnja do listopada 1992. godine, borila se i pobijedila cijela Hrvatska.

Uz sve angažirane snage postrojbi hrvatske vojske i policije, uspjehu operacija tijekom njihovog odvijanja, ali i herojskom obranom Grada 1991. godine, neizmjeran doprinos dali su i dubrovački branitelji, na kopnu i na moru.

Odjekuju riječi generala zbora Janka Bobetka na Festi Slobode u Luci Gruž na današnji dan prije 30 godina: ...Hrvatski narod dao je svoje sinove. Ništa nam više nije mogao dati...ugled, slavu i poštovanje zaslužili su za vječita vremena....

Uistinu vječna slava i hvala svim darovnicima dubrovačke slobode, svim hrvatskim braniteljima, našim herojima koji su u stavili na raspolaganje svoje živote i svoje vojničke vještine.

Hvala onima koji su i danas s nama poput generala Veselka Gabričevića, zapovjednika obrane grada.

I onima koji su nas napustili, a čija imena uvijek izgovaramo s dubokim poštovanjem i pijetetom...zapovjednicima obrane grada, bojniku Miljenku Bratošu i general bojniku Nojku Marinoviću.

Zahvalnost dugujemo i svima koji su, neustrašivo, skrbili o životu grada u neizvjesnim trenucima osiguravajući svojim sugrađanima dostojanstven život, poput ratnog gradonačelnika Pera Poljanića i svima koji su sudjelovali u mirovnim pregovorima pokušavajući spriječiti razaranja i ljudske žrtve – pregovaračima Nikoli Obuljenu, pokojnom Đuru Koliću i drugima.

Dubrovčani su svoj dom branili i tako što su ostali u svojim podrumima i skloništima. Prkoseći zvijeri dijelili su sudbinu ranjenog grada i čekali trenutak kad će dubrovačka zvona donijeti toliko željenu najavu pobjede. 

Ona je stigla 29. listopada 1992., točno u podne, nešto više od godinu dana od početka agresije na Dubrovnik i hrvatski jug.

Danas, 30 godina poslije, sjećamo se patnje i razaranja, ali pogled nam je usmjeren prema budućnosti slobodnog, slobodarskog, hrvatskog i kozmopolitskog Dubrovnika.

Domaćinski i neokaljanih ruku dočekujemo svoje goste, ali ne zaboravljamo. Bdijemo nad svojom slobodom, ali ne mrzimo.

Jer slušali smo i dobro smo čuli generala Nojka Marinovića kad je rekao „pamćenje je alat, ali mržnja je golemi teret“.

S tim ću riječima i završiti te vam svima čestitati ovu značajnu obljetnicu kojom slavimo slobodu kao najveći dar. 

Izbori za gradske kotare i mjesne odbore grada Dubrovnika održat će se sljedeću nedjelju. I dok su neke stranke u ozbiljnoj kampanji, druge ne rade ništa. Neke su jedva sastavile liste, poput SDP-a, koji se natječe u svega tri gradska kotara. Neki, poput HNS-a, na izbore niti ne izlaze, a neki poput HSLS-a, koji nemaju niti članstva, prilijepili su se uz HDZ.

Pred kotarske izbore gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković ističe kako je ponosan što su kotarima i mjesnim odborima u njegovom prethodnom mandatu vraćene funkcije. Najavljuje i neke novosti u načinu rada gradskih kotara, prvenstveno kad je u pitanju participativno budžetiranje.

- Ponosan sam što smo vratili funkciju gradskim kotarima i mjesnim odborima. Podsjetit ću da osam godina nije bilo ni izbora za kotare. Bili su toliko zanemareni da ih nitko ništa nije ni pitao i uredi su im bili izbrisani i nisu se imali gdje nalaziti, ali to je prošlost. - rekao je Franković.

- Dakle, ta razina volonterskog upravljanja nije postojala, a danas, kao rezultat promjena koje su se u međuvremenu dogodile imamo veliki broj lista koje izlaze na skorašnje izbore za gradske kotare i mjesne odbore. Ljudi su prepoznali da mogu mijenjati stvari.- kazao je Franković te najavio promjene u smislu participativnog budžetiranja.

- U proračunu za iduću godinu po prvi put nosimo participativno budžetiranje. Dakle, ide puna implemetnacija, s glasanjem i usvajanjem i to će biti prva godina u kojoj će se vidjeti kako i na koji način participativno budžetiranje može rasti. Cilj je u konačnici doći do toga da ubuduće 50 posto proračuna budu usvajano zahvaljujući participativnom budžetiranju jer tada ćemo postići najveći stupanj demokracije, ali moramo ići korak po korak, da ljudi steknu svijest, da vide da mogu mijenjati stvari. Na dobrom smo putu i već u idućoj godini krećemo po terenu, pripremat će se projekti i ideje kako bi svi koji su realni bili uključeni u proračun za 2024. godinu. - najavio je Franković.

Na participativnom budžetiranju zapravo već godinama inzistiraju srđevci, a ono nije ništa drugo doli proces demokratskog promišljanja, donošenja odluka pri čemu građani odlučuju kako raspodijeliti dio proračunskih sredstava.

Proslava 30. obljetnice oslobođenja juga Hrvatske danas je obilježena i mimohodom predstavnika postrojbi koje su sudjelovale u obrani i oslobođenju.

Mimohodom je preko Straduna prošlo više od 150 ratnih zastava koje su nosili predstavnici ratnih postrojbi.

dpp

Ne mislim da smo pogriješili, predsjednik je pokazao da uvijek kad dođe onda spominje premijera, čujem da je i mene spominjao jučer po prvi put. - kazao je župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić (HDZ) koji je i dalje uvjeren kako je odluka organizacijskog odbora da se predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Hrvatske vojske Zorana Milanovića ne pozove na proslavu 30. obljetnice oslobođenja juga Hrvatske bila ispravna.

Dobroslavić tvrdi da to nije nije bio bojkot predsjednika Milanovića.

- Uvijek smo pozivali predsjednike kad su se ponašali konstruktivno. Mesića i Josipovića smo pozivali uredno. - kazao je napomenuvpi da Milanović nije pozvan jer ima „svađalački ton”.

- Ako prestane tako nastupati, onda ćemo ga zvati. - zaključio je Dobroslavić.

Predsjednik Milanović u Dubrovnik je na kraju došao mimo protokola proslave i u društvu gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića (HDZ) položio vijenac za poginule branitelje na groblju Boninovo. Franković novinarima kasnije nije dao odgovor kako se izjasnio o pozivanju Milanovića na organizacijskom odboru u kojem su inače uz predstavnike Županije dubrovačko – neretvanske i Grada Dubrovnika bili još i predstavnici općina Konvale, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje i Ston.

dm

Taktičko - tehnički zbor Hrvatske vojske u Luci Dubrovnik predstavio je opremu i naoružanje Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova uz proslavu 30. obljetnice oslobođenja hrvatskog juga.

Zimsko računanje vremena počet će u noći sa subote, 29. listopada, na nedjelju, 30. listopada, kada će se kazaljke pomaknuti za jedan sat unatrag. Ljetno računanje vremena završava 30. listopada u tri sata ujutro, kada će se pomicanjem za jedan sat unatrag vrijeme računati kao dva sata.

Zimsko računanje vremena počinje zadnjeg vikenda u listopadu, a završava se posljednjeg vikenda u ožujku, kada pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed ponovno počinje ljetno računanje vremena.

dpp