Na Općinskom sudu u Dubrovniku počinje suđenje Zoranu Čegaru kojeg je Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku optužilo za prevaru, piše portal Centra za istraživačko novinarstvo BiH (CIN). Inače, riječ je o šefu Uniformirane policije Federacije BiH.

Prema navodima Odvjetništva, za 20 tisuća eura on je oštetio poduzeće za iznajmljivanje brodica i automobila „Prožura” s otoka Mljeta koje je, navodi CIN, u vlasništvu Darka Markovića.

„Optužnica je podignuta još 2019, ali federalni ministar unutrašnjih poslova Aljoša Čampara i v.d. direktora FUP-a Ensad Korman kažu da za to ne znaju iako ih je Čegar bio dužan obavijestiti.” - piše CIN.

„Mislim da je odmah morao biti i suspendiran a pozicije”, izjavio jee Čampara.

Prema navodima Odvjetništva, Čegar je sredinom 2017. godine zatražio od Markovića da mu „Prožura” proda automobil i plovilo. Rekao mu je, piše CIN, da će platiti kada proda zemlju u BiH.

„Iako je znao da nije vlasnik, već samo posjednik, obećao je da će ga nagraditi ako se njegovo ime ne pojavi u ugovoru. Trgovanje je htio sakriti – objasnio je da je visoki policijski službenik i da ne želi da ga povezuju sa ovim poslom. Marković mu je povjerovao i predao plovilo i automobil uz punomoć za raspolaganje. Umjesto da plati 20 tisuća eura, Čegar je tražio da kupi još jedno plovilo od 40.000 eura, nudeći zauzvrat udio u zemljištu u BiH, ali je Marković to odbio, tražeći novac za već isporučeno auto i plovilo.” -navodi CIN.
Prema navodima Odvjetništva u Dubrovniku, Čegar je uzvratio kaznenom prijavom u BiH, tvrdeći da, zapravo, Marković njemu duguje 44 tisuće eura. Novinari CIN-a su pronašli Markovića na Mljetu, ali on nije želio razgovarati o ovoj temi jer je svjedok u postupku.

Prema Kaznenom zakonu Republike Hrvatske, za prevaru u kojoj je pričinjena velika materijalna šteta poput ove za koju se tereti Čegar propisana je zatvorska kazna od jedne do osam godina.

dpp

Početkom listopada ove godine zamjenica voditeljice trgovine u Župi dubrovačkoj Postaji granične policije Gruda prijavila je krađu službenog mobitela i parfema iz prodavaonice, navodi danas PU dubrovačko – neretvanska, ali ne otkriva o kojoj je trgovini riječ.

Nadalje, policija navodi kako je „provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno da su krađu počinile dvije državljanke Crne Gore u dobi od 29 i 18 godina pri čemu je utvrđeno kako je starija otuđila mobilni uređaj, a mlađa parfem”.

Nakon počinjene krađe napustile su područje Republike Hrvatske te je za njima raspisana potraga. Osumnjičena 29-godišnjakinja je uhićena jučer na graničnom prijelazu Karasovići prilikom ulaska u Republiku Hrvatsku te je kasno sinoć, uz kaznenu prijavu odvedena u zatvor.

dpp

Već odavno je jasno kako rampa neće priječiti prolaz autima na vrh Srđa, a prema izjavi gradonačelnika Dubrovnika Mata Frankovića s Gradskog vijeća, izgleda da ima pomaka oko izgradnje lijevog skretača za Bosanku.

- Izvijestili su jučer iz Hrvatskih cesta da su dobili uvjete od strane Konzervatorskog odjela kako bi dobili građevinsku dozvolu za lijevi skretač prema Bosanci. Dakle, Hrvatske ceste kreću s projektiranjem i vrlo skorom realizacijom lijevog skretača. - rekao je Franković.

- Što se tiče izgradnje ceste od magistrale do Bosanke, imamo idejno rješenje, nemamo glavni projekt i nemamo jasan troškovnik. Moramo napraviti dvotračnu cestu do naselja, a vidjet ćemo u kojem će se razdoblju to napraviti. - kazao je Franković.

Istaknuo je kako se priprema sanacija ceste od Bosanke do vrha Srđa za koju je kazao da je u očajnom stanju i predstavlja ugrozu, a dodao je i kako je ta cesta jedna od najopterećenijih cesta u turističkoj sezoni.

Dodjela zahvalnica u prigodi 30. obljetnice oslobađanja Konavala i Dana najužnije hrvatske općine uzburkala je duhove u braniteljskim i policijskim udrugama čiji su članovi sudjelovali u oslobođenju hrvatskog juga.

„Nakon 30 godina saznaš da pripadnici ratne postrojbe Hrvatske ratne mornarice Dubrovnik nisu sudjelovali u oslobađanju krajnjeg juga Lijepe naše. Nikad nije kasno. Hvala ljudima koji su odlučivali o zahvalnicama!” – prokomentirao je na Facebooku Dubrovnikpress portala tu dodjelu jedan od nekadašnjih pripadnika HRM-a Želimir Čizmić.

- Meni je stvarno žao što mornaričke udruge nisu dobile zahvalnicu. Međutim, postupak dodjele općinskih zahvalnica je posve jasan. Naime, gotovo mjesec dana je bio otvoren natječaj za dodjelu i svatko je svakoga mogao predložiti. Naša nadležna komisija pregledala je pristigle prijedloge. Da ih je bilo tko predložio dobili bi zahvalnicu. – rekao je za Dubrovnikpress načelnik Općine Konavle Božo Lasić, dodajući kako je puno udruga proizašlih iz Domovinskog rata i teško se svih sjetiti i znati koje uopće djeluju.

- Bez demagogije, nastavio je Lasić, mogu reći da su svi oni zaslužni za slobodnu Hrvatsku. Svaki od njih, kao jedan kotačić u zajedničkom stroju, doprinio je našoj današnjoj slobodi. To su dragi i korektni ljudi koje poštivam. - kazao je Lasić.

Rekao kako su općinskoj upravi istu stvar zamjerile i neke policijske udruge te istaknuo:

- Kad bude 40. obljetnica oslobađanja Konavala i ako budem u mogućnosti predložit ću da bude samo jedna zahvalnica i to Hrvatskoj vojci, kako bismo izbjegli ovakve nepotrebne probleme. – rekao je načelnik Lasić.

Podsjetimo, zahvalnice su, osim pojedinaca, dobili Udruga ratnih veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi“, 163. brigada HV Dubrovnik, Udruga 156. brigade HV Vrgorac Makarska, Udruga Hrvatski Domobran „Dubrovnik“, Satnija Konavle, Udruga pripadnika Odreda naoružanih brodova Dubrovnik, Policijska udruga branitelja PU Dubrovnik ’91., Udruga specijalne jedinice policije „Grof“, Udruga specijalne jedinice policije „Grom“.

Iz razgovora s velikim brojem naših sugrađana, susjeda, zaključite da vam je prvi zadatak kojeg imate, koji se stalno nameće – vratiti ljudima povjerenje da je nešto drugo moguće, da se stvari uopće mogu pokrenuti nabolje, i onda vam se učini da je na neki način poprilično suludo to u što ste se upustili. Istovremeno, neusporedivo više ludo se čini predati se, odustati, prestati vjerovati – kaže Lado Pletikosić, nositelj liste Dajmo ruke u Gradskom kotaru Montovjerna na predstojećim izborima za Vijeća gradskih kotara, koji se oržavaju 6. studenoga.

- Živimo u gradu u kojem oni na vlasti godišnje upravljaju sa 600 milijuna kuna. Dojam s gradskih ulica ne otkriva to bogatstvo. Ulaganja u ovaj kotar su zanemariva, nevidljiva. Brojke iz gradskog proračuna to samo potvrđuju, od 60 milijuna proračunskih ulaganja u gradsku imovinu, ove godine je jedva 0,5 posto otišlo na Gradski kotar Montovjerna. Od 72 milijuna kuna ulaganja u projekte komunalne i prometne infrastrukture, Monti je otišlo niti četiri posto. A riječ je o kotaru u kojem živi skoro 20 posto stanovnika i čija izgrađena površina ima otprilike jednak takav udjel. - govori Pletikosić.

- Naš program je proizašao iz onoga što vidite kad se šetate svojim kvartom, kad se igrate sa svojim djetetom, kad bacate smeće, dok vozite biciklu, auto, kad koristite javni prijevoz, dok živite u svom kotaru. Sve to samo je podebljano velikim brojem odgovorenih anketnih upitnika, koje su upravo stanovnici našeg kotara ispunili. Svaki stanovnik Monte će vam bez puno razmišljanja nabrojati barem pet problema koje vidi oko sebe, gleda ih već jako dugo, živi njima, a koje se čini da nitko nit pokušava, niti želi riješiti, niti o istome vodi brigu. - kazao je nositelj liste Dajmo ruke Lado Pletikosić.

Da bi se problemi počeli rješavati prioritete za prvu treba razdijeliti, govori on i nabraja:
- ... na manje i brzo rješive intervencije koje se ne rješavaju godinama, a za riješiti ih je počesto samo potrebno da gradske službe – odrade svoj posao te na veće projekte koji uistinu traže više vremena, izmjenu prostorno - planske dokumentacije, izradu projekata i sl. Problem je pritom što je kod nas trenutno „veliki projekt“ koji se već tri godine projektira od strane UO za promet, iscrtavanje pješačkog prijelaza i uređenje nogostupa kojim bi 424 učenika OŠ Montovjerna mogla sigurno doći u školu. Tri godine se ne može riješiti ono što bi, da je volje, bilo riješeno za tri dana. A o sigurnosti djece je riječ! - napominje Pletikosić.

- Prilagodba trotoara roditeljima s malom djecom i osobama smanjene pokretljivosti, te stvaranje kontinuiranih i sigurnih pješačkih puteva je jedna od bitnih točaka našeg programa. Založiti ćemo se i za sigurna, čista, uređena i opremljena igrališta i parkove, rješavanje problema parkinga, poboljšavanje sustava prijava prometnog i komunalnog nereda, brigu za javne gradske prostore i otvaranje prostora gradskog kotara Montovjerna građanima, te javnost djelovanja kotarskog vijeća. - nabrojao je također Lado Pletikosić.

Lado Pletikosić i Marina Krističević / Foto: Dajmo ruke

Kandidatkinja s liste Dajmo ruke za GK Montovjerna Marina Krističević je pak rekla:
- Ovim putem bih željela naglasiti kako je Gradski kotar poveznica između građana i službi i institucija Grada Dubrovnika. Posla je puno i često smo svjedoci kako te iste institucije ne čuju potrebe svojih građana i zato smo odlučili dati im ruke. Za početak možemo potaknuti postojeće gradske tvrtke da imaju više sluha za molbe stanovnika kotara Montovjerna – kazala je Marina Krističević s KLGB Lada Paltikosića, odnosno Dajmo ruke za Montovjernu.

- Svjedoci smo kako je mnoštvo novih zgrada sagrađeno u kratkom razdoblju, a odlagališta otpada su ostala jednaka usprkos povećanim potrebama novih stanovnika. Nedostaje kontejnera za reciklažu, ne postoje kontejneri za biootpad, a sama odlagališta su u većini slučajeva loše smještena i nisu primjereno ograđena. - govori ona.

- Unatoč režimu čišćenja koji je naveden na mrežnim stranicama Čistoće, a u intervalima je od svaki dan do jednom tjedno, u nekim dijelovima kotara čistači nisu viđeni mjesecima. Potrebno je, dakle samo podsjetiti da zaposlenici svoj posao trebaju obavljati savjesno i odgovorno, a ne da dobivaju plaću za nešto što nisu odradili. Zeleni pojas uz prometnice je poseban problem: prema tumačenju gradskih tvrtki prikupljanje smeća nakupljenog na ove gradske površine nije posao ni Čistoće ni Vrtlara, i to upravo tako i izgleda. - priča Marina Krističević.

- Sljedeće bih se osvrnula na drugu gradsku tvrtku – JGP Libertas. U medijima gotovo na tjednoj bazi čitamo o nabavci novih autobusa i modernizaciji sustava, ali na terenu nema poboljšanja. Naš kotar ima samo jednu liniju, broj 4, koja prometuje svaki dan u tjednu i to je nedovoljno pa dolazi do velikog opterećenja, osobito u ljetnim mjesecima. Linije 5 i 7 su reducirane 2020 i još nisu vraćene u redovnom obimu, a linija broj 2 je potpuno ukinuta. Nevjerojatno je da stanovnici Gorice moraju pisati peticije i prosvjedovati na ulici da bi im se vratila autobusna linija od vitalnog značaja, tražimo hitno rješavanje ove situacije, a na korist svih žitelja kotara. - kazala je.

- Gore navedeno zahtjeva minimalne investicije u novcu, potrebna je samo dobra volja za odrađivanjem posla od strane odgovornih. Pozivam sve sugrađanke i sugrađane da izađu na izbore u što većem broju, do sada je izlaznost bila jako mala, i tako pokažu da im je stalo do toga da naš kotar bude ljepši i ugodniji za život. – kazala je kandidatkinja Dajmo ruke Marina Krističević.

dpp

Osim programa i problema koje dijele svi kotari, naš cilj je okupiti i aktivirati što više ruku, što više Građana da aktivno govore o svakodnevnim potrebama i problemima u svom susjedstvu. Više ruku uvijek doprinosi zajedničkom radu na bržoj realizaciji rješenja. - rekla je danas na konferenciji za medije nosuteljica liste Dajmo ruke za predstojeće kotasrke izbore u GK Lapad Anamarija Mletić.

- Nitko ne može znati sve probleme jednog kotara, zato je iznimno važno imati otvorenu komunikaciju s građanima, redovito sazivati Zborove građana i otvoriti priliku gdje naši Lapađani mogu javno iznijeti potrebe, probleme i prijedloge! A mi ćemo se truditi raditi na rješenju, u suradnji gradskim službama i biti aktivni kotarski vijećnici. – izjavila je Anamarija Miletrić.

U samom programu za Lapad kandidati liste Dajmo ruke nabrojali su potrebu boljeg održavanja ulica, trotoara, javne rasvjete i dječjih igrališta. Stalni rad na unaprjeđenju sigurnosti i prilagođavanju svih dječjih igrališta potrebama sve djece, uključujući osobe s invaliditetom. Budimo pravi Grad prijatelj djece i mislimo o svima.

- Tu su i značajni problemi infrastrukture, od odvodnje oborinskih voda do prometa, na čijem ćemo rješavanju stalno raditi. Ono što je najvažnije, mi želimo naš program rada stalno nadograđivati potrebama koje ćete nam javljati i za koje ćemo zajedno tražiti rješenja. Sve ove potrebe Lapađana shvatimo kao izazov i krenimo ih rješavati zajedno. Za to je potrebno da i Vi date ruke našoj listi, podržite nas i izađete na izbore sljedeću nedjelju! Dajmo ruke za Lapad! – rekla je Anamarija Miletić.

- Velika većina nas, odgovornih građana prema svojoj okolini i društvu, dočekala je s veseljem ovo okupljanje Dajmo ruke kotarskih lista. Ne želim previše govoriti u ime svih nas, jer se razlikujemo u stavovima i pogledima, ali znam da smo svi sličnog stava vezano za naš kvart ili kotar, a to je da zaslužujemo bolje, možemo bolje i trebamo težiti izvrsnosti. Ipak je naš Grad kojeg volimo i čijeg smo svi dio, primjer izvrsnosti kroz povijest. Može to biti i u trećem desetljeću 21. stoljeća. To neće postati preko noći, ali ukazivanjem i kvalitetnim prijedlozima, ići će prema tom cilju. – kazao je Marijan Kocković, treći na listi KLGB Anamarije Miletić, odnosno Dajmo ruke za Lapad.

Dodaje kako se osobno priključio inicijativi Dajmo ruke jer je i sam bezuspješno mnogo puta pokušavao ukazati da gradske službe ne rade svoj posao za koji su plaćeni te koji im je u opisu radnog mjesta. Malo se toga riješilo, a ono što nije je u još očajnijem stanju.

- Najlakše je biti revoltiran i ljut, ali to neće donijeti rezultate. Samo zajedno možemo učiniti promjenu, a ona počinje izlaskom na kotarske izbore, gdje ćete moći izabrati osobe koje nisu stranački vojnici. Nakon toga kreću promjene, a za promjenu ne treba puno. Još jednom pozivam sve moje sugrađane, a pogotovo Lapađane, da izađu u što većem broju, daju ruke i da pokrenemo promjene na bolje. – poručio je Kocković.

- Okupili smo se da predstavimo program, koji je nastao u suradnji s građanima naših kotara i da vas pozovemo da izađete na izbore za Vijeća gradskih kotara u nedjelju, 6. studenoga i date nam ruke! Važno je reći da se za ove izbore biračko mjesto za cijeli Lapad nalazi u ulici Kneza Domagoja 1, između veterinarske ambulante Bobanović i Pemove butige. - podsjetila je Anamarija Miletić, nositeljica liste Dajmo ruke za Lapad.

dpp

Kandidacijska lista grupe birača nositeljice Katarine Šilje za gradski kotar Mokošica predstavila je program s kojim izlaze na predstojeće kotarske izbore, koji se održavaju 6. studenoga. Na tiskovnoj konferenciji na taraci Opskrbnog centra u Mokošici program su predstavile kandidatkinje liste Dajmo ruke Katarina Šilje, Marija Kojan, Jelena Roko i Marija Grgurević.

- Koliko su kotarski izbori važni i koliko potencijala za poboljšanje svakodnevnice našeg naselja nose, ako izaberemo vijećnike koji su voljni zajedno raditi za svoje susjedstvo, namjera nam je danas prenijeti našim sugrađanima i predstaviti vam se kao lista. Mi smo grupa lokalnih stanovnika, volontera, okupila nas je želja da i Mokošica dobije aktivni glas građana u gradskoj upravi. Svoje kotarske vijećnike biramo da bi naš glas predstavljali ispred Grada i gradskih upravnih službi, da bismo imali formalni način za rješavanje komunalnih problema i predlaganje prioriteta vezanih za naše susjedstvo. Želimo vas inspirirati da izađete na izbore te da se uključite u naš rad javljanjem vaših prioriteta i potreba vezano za gradski kotar Mokošicu kroz našu stranice Dajmo ruke.hr i naše društvene mreže. – kazala je uvodno Marija Grgurević.

- Neću ovaj put o kučkima i čistoći!? Iako to jest jedna od točaka našeg programa, kao što su i poprečne ceste između puta uz rijeku i magistralu, veći kapacitet JGP i prometna povezanost, prilagodba klimatskim promjenama, i dvije točke o kojima ćete malo više čut od kolegica Jelene i Marije, a to su inkluzivna arhitektura i društveno-kulturni centar. -kazala je Katarina Šilje, nositeljica liste za Mokošicu na kojoj je deset žena.

- Pitanja koja čujem u posljednje vrijeme su: Što gradski kotarevi mogu, budući da nemaju nikakav budžet? I hoće li ih Grad Dubrovnik „slušati”? Prvo, može se dosta napraviti i bez da se direktno raspolaže novcima. Drugo, gradski kotarevi će dobiti, prije ili kasnije, proračune sukladno Statutu Grada Dubrovnika. A dok kotarevi ne dobiju svoje proračune, možemo i želimo biti aktivna spona, između stanovnika Mokošice i gradske uprave, kao i drugih javnih ustanova i komunalnih poduzeća. Kad budemo u vijeću kotara uložit ćemo naše vrijeme da kontaktiramo potrebne upravne odjele i komunalna poduzeća, da ih potaknemo da naprave ono što je potrebno za Mokošicu. Ja sam optimist i vjerujem da ćemo naći zajednički jezik s gradskom upravom i njenim zaposlenicima, a u slučajevima kad ne bude išlo glatko, nećemo odustajati nego ćemo biti uporni i dosljedni, a ako treba i dosadni „k'o muhe“. – rekla je Katarina Šilje.

Kandidatkinja Jelena Roko s KLGB Katarine Šilje, koja je po struci fizioterapeut i, slijedom toga, upoznata s problematikom naših sugrađana, osoba teže pokretljivosti koji se kreću u invalidskim kolicima, teško pokretnih, slabovidnih i slijepih osoba, predstavila je dio o dostupnosti svih javnih usluga upravo toj skupini naših sugrađana i potrebi primijene inkuzivne arhitekture.

- U zahtjevnije kretanje svakako se ubrajaju i naši mališani u dječjim kolicima te njihove pratnje kojima je dosta izazovno, bolje rečeno, otežano kretanje kroz Novu Mokošicu. Vitalni sadržaji kotara Mokošica (ambulanta, ljekarna, crkva) su nikako ili teško dostupni tim našim ljudima, a kao najveći problem istaknula bih jako slabu povezanosti ulica Mokošice, koja je izrazito kaskadne gradnje te oni prelaze kilometre da bi došli od točke A do točke B. Svojim uključivanjem sam se odlučila dati ruke da putem inkluzivnih postupaka, malih i većih koraka u budućnosti, što bolje i svrsishodnije uključimo i te naše potrebite skupine. Time bi smo im svakako olakšali, omogućili i unaprijedili svakodnevne aktivnosti te samu kvalitetu života. – izjavila je Jelena Roko uz poziv Mokošanima da izađu na kotarske izbore i podrže KLGB Katarine Šilje.

- Želimo istaknuti potrebu otvaranja društveno - kulturnog centra u Mokošici, koja broji preko 7.000 stanovnika i nezasluženo se doživljava kao gradska spavaonica. Mokošica je puno više! I zaslužuje mjesto kulture i druženja u ljetnikovcu Gučetić, koji bi bio otvoren radu udrugama i u kojem se mogu održavati po potrebama stanovnika Mokošice, razna predavanja, izložbe, radionice i kreativno provođenje slobodnog vremena za mlade i umirovljenike. – kazala je Marija Kojan i iskanula kako će se u Vijeću gradskog kotara zalagati za ubrzanje posustale obnove ljetnikovca i njegovo stavljanje u društveno – kulturnu funkciju na korist stanovnika Mokošice i Rijeke dubrovačke.

Još jedna važna informacija - izbori će se održati na dva izborna mjesta: jedan je u Mokošici u dječjem vrtiću, a drugi je u Gradskom Kotoru (Marina Kneževića 8).

- Za kraj pozvala bih stanovnike Nove Mokošice, Mokošice, Pobrežja, Petrova sela, Gornjeg i Donjeg Obuljena, ako im se sviđa ovo što i kako govorimo i ako žele da budemo njihov glas za rješavanje zajedničkih problema, da iziđu na izbore u nedjelju, 6.11. i da nam daju svoj glas. Uz našu listu na glasačkom listiću će još biti HDZ i još jedna KLGB (nezavisna lista), pa da se ne zbune i neka zaokruže listu br. 3. – zaključno poziva nositeljica KLGB Katarine Šilje.

dpp

Pomorski odjel Sveučilišta u Dubrovniku postao je član Međunarodne udruge pomorskih učilišta (IAMU) temeljem odluke Međunarodnog izvršnog odbora (IEB) usvojene na 22. Godišnjoj općoj skupštini (AGA) održanoj prošli tjedan u Batumiju u Gruziji. Sporazum o članstvu potpisali su doc. dr. sc. Srđan Vujičić, pročelnik Pomorskog odjela i Glenn Blackwood, predsjednik IAMU-a.

Ovim članstvom u krovnoj instituciji pomorske akademske zajednice omogućena je globalna prepoznatljivost Pomorskog odjela Sveučilišta u Dubrovniku, izravno sudjelovanje u radu IAMU-a kao savjetodavnog tijela Svjetske pomorske organizacije (IMO), većoj mobilnosti studenata i nastavnika, te razvoju znanstvenih i stručnih projekata s izravnim financiranjem Nippon zaklade. Ovo je veliki uspjeh za Pomorski odjel, Sveučilište u Dubrovniku i grad Dubrovnik.

International Association of Maritime Universities (IAMU) globalna je mreža pomorskih visokih učilišta i savjetodavno tijelo IMO-a  (Međunarodne pomorske organizacije). Udrugu je  1999. godine osnovalo sedam pomorskih sveučilišta koja predstavljaju svaku regiju svijeta. IAMU trenutno ima  70 članova među kojima su dva posebna člana, Zaklada Nippon iz Japana i Svjetsko pomorsko sveučilište (WMU) iz  Švedske  koje je osnovao IMO.

Članovi IAMU-a predvode razvoj pomorskog sektora pružajući visoku razinu obrazovanja, osposobljavanja i istraživanja. Inicijativa Global Maritime Professional koja je rezultirala dokumentom "Body of Knowledge 2019" veliki je korak naprijed u postizanju visoke razine standardizacije u pomorskom obrazovanju na globalnoj razini. IAMU je tijekom godina napravio golemi napredak u većem angažmanu studenata, povezivanju fakulteta u smislu razvoja i istraživačkih projekata te utjecaju pomorskih sveučilišta u ključnim organizacijama poput Međunarodne pomorske organizacije (IMO) i u pomorskom sektoru.

Nakon što se Pomorski odjel prijavio za članstvo, Međunarodni izvršni odbor (IEB) na temelju kriterija za članstvo reguliranih u Osnovnom ugovoru (Basic Agreement) detaljno je provjerio prijavu. Nakon pozitivnog mišljenja, uslijedio je posjet inspektora koji je pregledao sve na Odjelu i napisao izvješće. Bio je to kapetan Heikki Koivisto, voditelj projekata na Maritime Logistics Research Center, Satakunta University of Applied Sciences – SAMK koji je na Pomorskom odjelu boravio nekoliko dana u srpnju.

Nastavnici Pomorskog odjela u protekloj su godini objavili četiri znanstvenih radova u autorstvu i koautorstvu u IAMU Proceedings, i rad u prestižnom znanstvenom časopisu Journal of Maritime Affairs (JOMA) Svjetskog pomorskog fakulteta (WMU).

mć

Oko TUP-a nema nikakve magle, rekao je gradonačelnik Mato Franković, odgovarajući vijećniku Andru Vlahušiću koji je pitao zašto je s dnevnoga reda sjednice povučen Prijedlog odluke o davanju suglasnosti za zasnivanje založnog prava na nekretninama u vlasništvu trgovačkog društva TUP d.d. u korist založnog vjerovnika Erste&Steiermärkische Bank d.d..

- Procjena Erste banke nije nam bila prihvatljiva, oni nisu radili procjenu vrijednosti nekretnina, nego poslovanja društva. Mi smo radili procjenu, OTP nekretnine su kazale da zemljište u Gružu vrijedi 15 milijuna eura. Kad se sva vrijednost nekretnina zbroji dobije se skoro 20 milijuna eura. - rekao je Franković te se osvrnuo na procjenu Erste banke.

- Ovakva procjena odgovara Erste banci jer bi u zalog uzeli sve nekretnine TUP-a plus još Dubravku. Nismo prihvatili njihovu igru. Uzeli su samo dio Gruža, procijenili su samo vrijednost prihoda. Naše procjeniteljsko vijeće je metodologiju označilo ispravno, ali su na temelju vrijednosti nekretnine vidjeli da to dvoje ne bati. Procjeniteljsko povjerenstvo je to koje donosi sud i prihvaća procijene. Mi smo gospodari prostora i možemo povećati ili smanjiti vrijednosti kako hoćemo. - rekao je Franković.

Nakon što je Grad Dubrovnik u suradnji s Ministarstvom kulture i medija RH angažirao Hrvatski restauratorski zavod, ali i međunarodne stručnjake čiji je osnovni zadatak bio utvrditi hoće li se zbog zaštite spomenik izmjestiti ili će se restaurirati na samoj lokaciji, službeno je i završen statički monitoring na Orlandovom stupu, koji se provodio od lipnja 2019. godine. Nakon svih provedenih analiza utvrđeno je kako spomenik ostaje na lokaciji te su uslijedila istraživanja kojima su se definirale potrebne sanacije.
 
Konzervatorsko - restauratorski radovi izvest će se 2023., a njihova dinamika bit će najavljena početkom godine nakon analize svih podataka od strane stručnog tima za određivanje pristupa problematici postojećih oštećenja na Orlandovom stupu. Zahvat će uključiti radove sanacije oštećenja i zapunjavanja pukotina s ciljem površinske stabilizacije kamena i zaštite reljefa. Zbog planiranih radova oko Orlanda će i dalje ostati skela.
 
„Analiza podataka statičkog monitoringa pokazala je da se pukotine šire od ožujka do rujna, a potom slijedi faza mirovanja. Točnije, rad pukotina odgovara ambijentalnim temperaturnim promjenama, a one se ne vraćaju na početno nulto stanje izmjereno prilikom početka monitoringa. Očekuju se još rezultati nedavno obavljenog ultrazvučnog mjerenja pukotina, koji će dati podatke o njihovoj međusobnoj povezanosti i dubini.” - navode danas u priopćenju iz dubropvačke gradske uprave.

dpp

Istaknuvši kako se digla velika frka, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković osvrnuo se na sjednici Gradskog vijeća na gradnju kod Karingtonke i nedostatak parkirnih mjesta. Kazao je kako je investitor voljan riješiti problem s nedostajućim parkirnim mjestima, a i stanari su izgleda voljni pregovarati.

- Moramo definirati da je ono privatna zemlja, da su vlasnici odlučili dozvoliti u jednom trenutku parkiranje ljudima, a nisu morali. Mogli su posaditi narančine ili masline. Razlučimo privatno. - rekao je Franković te iznio što je u međuvremenu napravio kako bi se riješio problem s nedostatkom parkinga na tom području.

- Napravili smo korak više, pozvali smo investitora i rekli mu jesi li voljan, ako će se to financirati od strane stanara i moguće sufinancirati od strane grada, na izgradnju dodatne etaže garaže. Čovjek je rekao da jest. - kazao je Franković te otkrio kakav je stav stanara Karingtonke.

- Pozvali smo stanare i oni su rekli da nisu zainteresirani za to. Bili su gospari Čengija i Demarin. Dobili smo mail prije sat i pol vremena da su stanari održali sastanak i odlučili da ipak nastave razgovore o mogućnosti nadogradnje garaže. Naša funkcija medijatora je bila više nego što bi mi trebali raditi. Izašli smo u susret jer se radi u većini slučajeva o obiteljima poginulih branitelja i ratnim vojnim invalidima. Zato smo napravili korak više. Da to nije tako ne bih se nikad odlučio za taj korak jer ne bih nikad tako razgovarao s investitorom jer to onda otvara Pandorinu kutiju. Mislim da smo ovdje napravili ispravno iz razloga tko živi u tim stanovima. Ali ovo ne smije biti pravilo nego iznimka. - rekao je Franković.

Marko Potrebica upozorio je Frankovića kako bi presedan koji je napravio kod Karingtonke mogao postati pravilo.

U spomen na 53 žrtve pogubljene na Daksi 25. i 26. listopada 1944. godine, predstavnici Dubrovačko - neretvanske županije, Grada Dubrovnika, Općine Konavle i udruga položili su danas vijenac i zapalili svijeću kod spomen križa.

Molitvu u znak sjećanja na sve stradale predvodio je dubrovački biskup monsinjor Roko Glasnović.

Komemoraciju je organizirala Udruga Daksa 1944./45.

dpp