Otvarenjem izložbe „Dani ponosa 1992. – 30. obljetnica oslobođenja hrvatskog juga“ u Muzeju Domovinskog rata Dubrovnik, u tvrđavi Imperijal na Srđu, započeo je sinoć program obilježavanja 30. obljetnice oslobođenja juga Hrvatske i uspješne deblokade Dubrovnika u Domovinskom ratu.

Povodom ovogodišnje 30. obljetnice prve i dotad najveće napadne operacije Hrvatske vojske i policije, poduzete u 1992. godini, Muzej Domovinskog rata priredio je stvarnu i virtualnu izložbu „Oslobođenje dubrovačkog područja 1992.“. Kao i prethodna izložba „Herojska obrana Grada 1991.“, realizirana je u sklopu sveobuhvatnog dvogodišnjeg muzejskog projekta „Dani ponosa“ koji je pokrenut s ciljem nastavka sustavnog rada na sakupljanju i cjelovitoj obradi građe iz svih zbirki Muzeja te prezentaciji na taj način utvrđenih novih povijesnih činjenica o ovim iznimno važnim događajima iz Domovinskog rata.

Izložbu je otvorio gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.

- Za razliku od brojnih hrvatskih gradova Dubrovnik ima sjajnu priliku da priču o životu u Domovinskom ratu, priču o hrabrim ljudima koji si ga branili i obranili, može pričati tisućama svojim posjetitelja. Samo ove godine kroz Muzej Domovinskog rata u tvrđavi Imperijal prošlo je 60 tisuća ljudi koji su čuli istinu. - rekao je između ostalog gradonačelnik Franković.

Prisjetio se riječi pokojnog generala Nojka Marinovića, zapovjednika obrane Dubrovnika, koji je rekao „Pamćenje je alat, a mržnja je golemi teret“.

– Sve ono što je ovom izložbom prikazano služi za pamćenje i prenošenje istine novim generacijama i posjetiteljima. - kazao je gradonačelnik Franković.

Uputio je čestitku ravnateljici Muzeja Domovinskog rata Varini Jurici Turk i višem kustosu Mišu Đurašu koji su organizirali ovu izložbu, ali i na svim dosadašnjim ostvarenim projektima Muzeja kojima se „čuva dio povijesti koji nikada ne smije biti zaboravljen”.
- Nadam se da ćemo ovakvim izložbama i kontinuiranim istraživanjem bliske povijesti obogaćivati građu našeg Muzeja Domovinskog rata. - poručio je uz zahvalu svim dubrovačkim i hrvatskim braniteljima te obiteljima poginulih branitelja i civila, a s posebnim pijetetom prisjetio se sve dubrovačke djece stradale od ruke agresora.

Izložbu čine tri zasebne kronološko - tematske cjeline: Deblokada Dubrovnika (18. svibnja - 30. lipnja 1992.), Operacije „Tigar“ (1. - 13. srpnja 1992.) i „Oslobođena zemlja“ (22. srpnja -15. rujna 1992.) te Operacije “Oslobađanje Konavala ” i „Vlaštica“ (21. - 26. listopada 1992.).

dpp

Predstavljanje studije izvodljivosti o uvođenju električnih brodova prema Elafitskim otocima, u sklopu projekta e-LAFITI, održano je jučer u Velikoj vijećnici Grada Dubrovnika. Prezentaciju studije održali su autori, predstavnik tvrtke iCat Tomislav Uroda i Goran Krajačić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu.

Studija izvodljivosti donosi niz zaključaka, od kojih je najbitniji da je elektrifikacija brodskih linija moguća.

„Širom analizom mogućnosti elektrifikacija brodskih linija prema Elafitima, obuhvaćene su cjelovite dubrovačke brodske linije, te je u tom pogledu preporuka da se brodske linije prema Elafitima sagledaju kao dio jedinstvene cjeline brodskog prijevoza na dubrovačkom području. Električna transportna rješenja s niskim emisijama koja povezuju otoke plovilima poput električnih solarnih brodova optimalno su rješenje za kratka putovanja, čime bi se značajno smanjilo zagađenje mora i otoka. Uz novu kvalitetu linijskom pomorskom prijevozu ovakav projekt doveo bi i do disperzije turističkog prometa na otoke i druga područja van gradskog središta.” - zaključak je studije.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković istaknuo je važnost brze i kvalitetne povezanosti s Elafitima u kontekstu zadržavanja stanovnika na dubrovačkom otočju.

- Da bismo ih zadržali trebamo imati stalnu i čestu vezu s kopnom, a sve kako bi i djeca koja idu u školu na Elafite, a kasnije u srednju školu u Dubrovnik, mogla svakodnevno putovati i koristiti se tom vrstom prijevoza u vrlo čestim intervalima. Na taj način ćemo omogućiti ostanak i opstanak Elafita. - rekao je gradonačelnik Franković, a dodao je kako je studija izvodljivosti prvi važan korak prema povećanju kvalitete povezanosti Elafita.

Dodao je i kako gradska uprava kontinuirano ulaže u povećanje kvalitete života svojih otočana.

- Za nas u Gradu Dubrovniku Elafiti predstavljaju iznimno vrijedan dragulj i kao takve ih tretiramo. Upravo na Elafitima provodimo izgradnju kanalizacijske mreže otoka Lopuda, u idućem tjednu vjerujem da ćemo potpisati ugovor za izgradnju kanalizacijske mreže u Suđurđu i u konačnici to je put koji smo zacrtali - podizanje kvalitete života na Elafitima. - naglasio je gradonačelnik Mato Franković.

dpp

U organizaciji Zavoda za obnovu Dubrovnika, koordinatora provedbe Plana upravljanja svjetskim dobrom UNESCO-a “Starim gradom Dubrovnikom” danas je održana prva sjednica Izvršnog odbora Upravljačke komisije.

Osnovni zadatak Izvršnog odbora uz Upravni odbor jest osigurati neposrednu primjenu plana što podrazumijeva provođenje aktivnosti istog s ciljem održavanja kvalitete života građana i zaštite kulturno-spomeničke baštine vodeći se sustavnim i promišljenim upravljanjem koji će uključivati doprinos stručnjaka te ostalih dionika.

Usvojen je poslovnik o radu Izvršnog odbora, te je predstavljen Izvještaj o fazama izrade i pripremi za provedbu Plana i Prijedlog budućih aktivnosti Izvršnog odbora.

Na sjednici su sudjelovali prethodno imenovani članovi Izvršnog odbora: ravnateljica Zavoda za obnovu Mihaelu Skurić, predstavnica Grada Dubrovnika, Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Anita Korda, predstavnici Ministarstva kulture i medija RH, Kontakt točke za svjetska kulturna dobra UNESCO-a Bruno Diklić i Konzervatorskog odjela u Dubrovniku Antun Baće, predstavnica Javne ustanove Rezervat Lokrum Nikolina Grković, predstavnik Sveučilišta u Dubrovniku Nebojša Stojčić, predstavnik udruga civilnog društva Vedran Kosović, predstavnice gradskih kotareva Mara Kolić Pustić, Katarina Doršner, Petra Marčinko i Marijana Manenica.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića iz Dubrovačko - neretvanske županije nisu pozvali na obilježavanje 30. obljetnice oslobođenja hrvatskog juga pa je postrojavanje vojske na Pilama prošlo bez njezina vrhovnog zapovjednika. Ipak, Milanović je, sukladno jučerašnjoj najavi stigao u Dubrovnik kako bi na groblju Boninovo položio vijenac.

Na groblje Boninovo hrvatski predsjednik Zoran Milanović stigao je u pratnji gradonačelnika Mata Frankovića i predsjednika Gradskog vijeća Marka Potrebice. Potom su u spomen na sve hrvatske branitelje i civile položili vijence i zapalili svijeće.

Uz 30. obljetnicu oslobođenja hrvatskog juga predsjednik Milanović istaknuo je kako je to bila velika operacija Hrvatske vojske, u rangu Oluje i Bljeska.

- Po nekim stvarima čak i veća jer se dogodila godinama ranije u uvjetima međunarodne poluizolacije, poginulo je dosta vojnika. Ovo je veliki događaj koji je trebao biti obilježen na nacionalnoj razini, trebala je biti centralna proslava, a ne u organizaciji lokalne vlasti i županije. Županija 1992. nije ni postojala, ali nažalost to je dopalo u ruke lokalne ekipe. - rekao je Milanović te istaknuo kako je i premijer Andrej Plenković danas trebao biti u Dubrovniku.

- Premijer ima važnijeg posla, on u Istri otvara bolnice koje su financirane još u doba moje vlade i rade već godinama. - kazao je Milanović.

Osvrnuo se i na svoj odnos s dubrovačkim gradonačelnikom Matom Frankovićem s kojim je inače stigao na Boninovo. Prokomentirao je i odluku organizacijskog odbora proslave da ga ne pozovu na 30. obljetnicu oslobođenja hrvatskog juga.

- Gradonačelnik i ja smo imali određene nesuglasice, to je normalno u politici, ali normalni ljudi razgovaraju. Ne želim čovjeka uvaliti u probleme. Njega su izabrali građani, kao što su i mene. Čovjek ima legitimitet, kičmu, ima više od dvije vijuge u glavi i više od dva zrna soli. Čovjek radi po svome, ali vjerojatno će imati problema. I moji gradonačelnici i župani su uvijek radili samostalno. - kazao je Milanović.

- Postoje ljudi koji su politička biomasa koji resursima hrvatske vojske i građana ovdje obilježavaju praznik. Ovo je privatna prćija nekolicine ljudi. Ja sam došao i odao počast žrtvama pa makar i pola sata i to je moja dužnost. Ovo je trebala biti centralna državna proslava, a ne županijska jer je prevelik događaj. Županija je stranka, mama, tata, mater, baba, to tako funkcionira, ovdje čak i više od ostalih sredina. - smatra Milanović.

Kratko je prokomentirao i izjavu premijera Plenkovića koji je kazao kako Milanović u Dubrovnik na obljetnicu nije pozvan jer ljudima ide na živce.

- Idem na živce onima kojima bi trebao. Dapače trebali bi me mrziti. - rekao je hrvatski predsjednik.

Odgovorio je i na pitanje može li odnos njega i političkih suparnika biti normalan.

- Evo ti normalan odnos. Ja kad dolazim negdje ne vrijeđam domaćina. Moje je da govorim, da ukazujem na devijacije. Još jednom kažem, bilo bi normalno da je ovo državna proslava, a ne stranačka prćija. To je uvredljivo, jasno je o čemu se radi, to je privatluk, premijer je trebao biti ovdje, a on otvara bolnice koje rade već godinu dana, šalje i ljudima letke u kojima ih obavještava da uvodimo euro. Kao da uvodimo indijski rupi. Za to su potrošili 25 milijuna kuna, da ljudima kažu da dolazi euro. Kome je taj novac podijeljen? Kojim medijima? Prema kojim kriterijima? Tako se kupuju mediji. To je kriminal. Je li to ide na živce? Je li to uvredljivo? Pitate me kako iz ovog da izađemo? Da se ne krade, ne laže, ne koriste državni resursi u privatluk, da se cijeli svijet ne vrti oko stranke u koju ljudi ulaze kao bolesni karijeristi. - kazao je Milanović.

Predsjednik je inače istaknuo kako je zapanjen izgledom dubrovačkog groblja Boninovo.

- Bio sam u Dubrovniku sto puta, živio ovdje kao student, a nikad nisam bio na groblju koje je pravo remek - djelo. Doduše čovjek u Dubrovniku i ne očekuje ništa drugo, ali stvarno sam zapanjen. Kao u Genovi je, ako to nije uvreda. - rekao je hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

U sklopu Plastic Smart Cities inicijative tvrtka Boninovo Dubrovnik proteklog je tjedna postavila dvadeset spremnika za razvrstavanje otpada na grobljima. Sukladno prostornim mogućnostima, pred Dan mrtvih, postavljeni su spremnici za miješani komunalni otpad te za biootpad s pripadajućim oznakama.

Pri ulasku na svako groblje postavljene su obavijesti te se građani mole da pri odlaganju razdvoje otpad.

S ovom praksom nastavit će se i dalje, a u planu je i postavljanje dodatnih spremnika otpada uz već navedene.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović potvrdio je da nije dobio pozivnicu iz Dubrovačko - neretvanske županije na obilježavanje oslobođenja juga Hrvatske rekavši kako na to neće doći nitko relevantan nego „svi HDZ-ovci i Banožić”.

- To je seljačka uzurpacija nečega što je hrvatska svetinja, u čemu nisu sudjelovali ti klošari, osim možda Medveda, koji će svojim ukradenim parama nešto organizirati. Po čemu bih ja trebao biti tamo? - upitao je.

Ustvrdio je da ne vidi kako bi njegov dolazak na obljetnicu unio svađalački ton jer se on na svečanim akademijama ne svađa i ne proziva domaćine.

Raspravljajući s novinarima o tome što on smatra bojkotom, ustvrdio je kako nije bojkot kada ga „lokalna banda” ne pozove na događaj, već naprosto nepozivanje.

- Bojkot je kad ja negdje dođem i ljudi me bojkotiraju, dakle ne dođu tamo gdje sam ja. - kazao je.

Južni

Visoki policijski dužnosnik iz BiH Zoran Čegar pod internom je istragom i prijeti mu suspenzija nakon što je protiv njega otvoren proces pred sudom u Dubrovniku, gdje je optužen za kazneno djelo prevare, potvrđeno je jučer u MUP-u Federacije BiH. Entitetski ministar unutarnjih poslova Aljoša Čampara zatražio je hitnu suspenziju Zorana Čegara, načelnika Uniformirane policije MUP-a Federacije BiH.

Iz ministrova su ureda priopćili kako je suspenzija zatražena zbog podizanja optužnice protiv Čegara pred Općinskim sudom u Dubrovniku i to zbog kaznenog djela prevare, iz članka 236. Kaznenog zakona Republike Hrvatske, za koje je zapriječena kazna zatvora u trajanju do osam godina.

Čegar je istodobno u BiH pod sumnjom za krivotvorenje javnobilježničkih ugovora koji se odnose na imovinu u toj zemlji, kao i zbog nasilničkog ponašanja i prijetnji upućenih novinarki Centra za istraživačko novinarstvo (CIN).

Čegar je u četvrtak, kada je došao u Dubrovnik na suđenje, vrijeđao i psovao novinarku CIN-a te joj je zaprijetio kako će joj iščupati grkljan.

CIN je ranije objavio kako je Čegar optužen u Hrvatskoj jer je prevario Darka Markovića, vlasnika agencije za iznajmljivanje plovila i automobila s Mljeta, oštetivši ga za najmanje 20 tisuća eura.

CIN je prikupio i podatke o brojnim Čegarovim sumnjivim transakcijama s nekretninama u BiH koje je preuzimao bez plaćanja i potom ih na temelju krivotvorenih isprava upisivao u zemljišne knjige. On je također u siječnju ove godine fizički napao djelatnika na jednom parkiralištu u Sarajevu, za što do sada nije odgovarao.

„Građani Bosne i Hercegovine zbog pojedinaca poput policijskog službenika Zorana Čegara gube povjerenje u rad policije, što je u izravnoj suprotnosti sa strateškim prioritetima ovog ministarstva. Ovom ministarstvu su potrebni hrabri i čestiti policajci, a ne kukavice koje prijete i nasrću na žene.” - stoji u izjavi ministra Čampare.

Uprava policije federalnog MUP-a nakon toga je objavila kako je već pokrenula internu istragu protiv Čegara, a bez obzira na medijske objave konkretne mjere poduzet će ovisno o rezultatima do kojih ona dovede i snazi prikupljenih dokaza.

Južni

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović ipak bi se u subotu mogao pojaviti u Dubrovniku iako nije pozvan na proslavu 30. obljetnice oslobođenja juga Hrvatske na kojoj će sudjelovati i Hrvatska vojska kojoj je on vrhovni zapovjednik. No, Milanović dolazi „u vlastitom aranžmanu”, a potvrde da će iapk sudjelovati u svečanosti nema.

Iz njegova ureda tek su izvijestili kako će na dubrovačkom gradskom groblju Boninovo položiti vijenac u subotu ujutro i tako odati počast poginulim braniteljima.

dm

Grad Dubrovnik putem Upravnog odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu, započeo je sa radovima na rekonstrukciji javne rasvjete u ulicama Oraška i Trstenska.

Radovi će prvotno obuhvatiti iskop navedenih ulica u ukupnoj duljini od 230 metara nakon čega će uslijediti polaganje podzemne instalacije za devet novih stupnih mjesta i montiranje devet metalnih stupova u visini od pet metara.

Usto, s ciljem kvalitetnog i sigurnog odvijanja cestovnog prometa svih kategorija motornih vozila te pješaka na metalnim će se stupovima ugraditi devet novih energetsko učinkovitih LED svjetiljki. Stari drveni stupovi u ulicama Oraška i Trstentska nisu u vlasništvu Grada Dubrovnika te kao takvi neće biti uklonjeni, a preko njih će se i dalje vršiti napajanje električnom energijom domaćinstava.

Vrijednost ove investicije u sustav javne rasvjete iznosi 172.692 kuna (s PDV-om), a očekivani rok završetka svih terenskih radova je trideset dana.

dpp

Na Obali Stjepana Radića u Gružu jedna kolnička traka pretvorena je u parking, stoga – budite oprezni u prometu, a parkiranje je inače dopušteno do 10 minuta, iako se naravno i nažalost mnogi toga ne drže.

Razlog svemu je prodaja cvijeća i aranžmana na Placi i u Parku Luja Šoletića ususret blagdanu Svih svetih i Danu mrtvih.

dpp

Pomoćnicima u nastavi u osnovnim školama i vrtićima Grad Dubrovnik povećao je neto satnicu s 25 na 35 kuna. Ideje studenata Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu koristit će se u izradi izmjena PPU-a i GUP-a Grada Dubrovnika. Interdisciplinarni tim obišao je kompleks TUP-a. Obnova Orlandova stupa započet će u 2023. godini. Gradonačelnik Mato Franković primio je dobrovoljne darivatelje krvi.

POMOĆNICIMA U NASTAVI U OSNOVNIM ŠKOLAMA I VRTIĆIMA GRAD DUBROVNIK POVEĆAO NETO SATNICU

Grad Dubrovnik donio je Odluku o visini neto satnice za pomoćnike djeci s teškoćama u razvoju u svojim predškolskim i školskim ustanovama kojom je neto satnica pomoćnicima u nastavi, za razliku od drugih gradova, povećana s 25 na 35 kuna.

Prethodno je donesenim izmjenama i dopunama Proračuna za 2022. godinu Grad Dubrovnik osigurao dodatna sredstva za povećanje satnice te je za tu namjenu u proračunskom razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca 2022. godine osigurano 650 tisuća kuna - 400 tisuća kuna za pomoćnike u nastavi u osnovnim školama i 250 tisuća kuna za pomoćnike u dječjim vrtićima.

Broj stručnih pomoćnika uključenih u projekt raste iz godine u godinu da bi se u školskoj godini 2022./2023. u osnovnim školama Grada Dubrovnika angažiralo 66 pomoćnika u nastavi koji će pružati pomoć 68 učenika s teškoćama u razvoju. Usporedbe radi, u školskoj godini 2020/2021 angažirana su 42 asistenta za 47 učenika, dok je u školskoj godini 2021/2022 bilo 52 asistenta za 58 učenika.

Podsjetimo, Gradu Dubrovniku odobren je maksimalni mogući iznos sredstva za jednogodišnji projekt „Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama, faza V.“, koji se financira iz Europskog socijalnog fonda, a provodi ga Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Naime, prijava Grada Dubrovnika i Dubrovačke razvojne agencije DURA, koja sudjeluje u prijavi projekta i pripremi natječajne dokumentacije, ocijenjena je najvišom ocjenom te će se Gradu Dubrovniku za provođenje programa asistenata u nastavi u osnovnim školama iz Europskog socijalnog fonda dodijeliti 1.963.833,03 kuna. Navedenom iznosom financirat će se 85% ukupno prijavljenih potreba, dok će ostatak potrebnih sredstava Grad podmiriti vlastitim sredstvima.

Osim u osnovnim školama Grad Dubrovnik već nekoliko godina osigurava sredstva za rad pomoćnika u predškolskim ustanovama. U Dječjim vrtićima Dubrovnik postoji potreba za 25, a u Dječjem vrtiću Pčelica 8 pomoćnika za djecu s poteškoćama u razvoju.

Uključivanje djece s poteškoćama u razvoju u redoviti sustav odgoja i obrazovanja jedan je od prioritetnih projekata u području predškolskog odgoja i školstva Grada Dubrovnika, a provodi se upravo kroz program Pomoćnici u nastavi.

SURADNJA GRADA I ARHITEKTONSKOM FAKULTETA U ZAGREBU NA IZRADI IZMJENA PPU-a I GUP-a

Grad Dubrovnik potpisao je sporazum o suradnji s Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu u organizaciji i provedbi dijela nastave na Diplomskom studiju arhitekture i urbanizma tijekom akademske godine 2022/23. U okviru kolegija „Urbanistička radionica 1: Planiranje naselja“ u zimskom semestru te „Urbanistička radionica 2: Preobrazba grada“ u ljetnom semestru, studenti će razmatrati prostorne i urbanističke potencijale dubrovačkog područja.

U sklopu terenske nastave održane 22. i 23. listopada u Dubrovniku, uz stručno vodstvo studenti su posjetili Srđ, Pobrežje, Osojnik, Komolac i Rijeku dubrovačku, te gruški zaljev, Luku Dubrovnik i kompleks TUP. Dvodnevni obilazak terena pripremili su Božo Benić, pročelnik Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika, Iva Knego Šoletić, djelatnica Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije te Lukša Radić, predstavnik Društva arhitekata Dubrovnik.

Posjetu Gradu prethodila su stručna predavanja u trajanju od tri tjedna, a jedan od gostujućih predavača bio je i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković. Studentima je predstavio projekt „Poštujmo Grad“ (Respect the City) u čijem je centru održivi razvoj Grada i to korištenjem smart city rješenja. Kako je istaknuo, prekomjerni turizam 2017. godine potaknuo je gradsku upravu na zaokret u upravljanju destinacijom. Kroz krovni projekt objedinjena je primjena digitalnih tehnologija i inovativnost u alatima za upravljanje što je prijeko potrebno u nastavku razvoja održivog turizma.

Pročelnik Božo Benić održao je predavanje pod naslovom „Grad Dubrovnik i dubrovačko područje – teritorijalna, administrativna i topografska određenost te prostorno-planski okvir“, Iva Knego Šoletić „Prostorno planiranje Dubrovačko-neretvanske županije“, Hrvoje Bota „Integrirani razvojni projekt Gruž Grad“, Višnja Šteko „Krajobrazna studija za administrativno područje Grada Dubrovnika“ te Ines Hrdalo „Zelena infrastruktura Grada Dubrovnika“.

Studentske radove, ideje i vizije mogućeg razvoja Dubrovnika i urbane preobrazbe užeg područja grada bit će predstavljene za nekoliko mjeseci na javnoj izložbi i prezentaciji svih rješenja, a izrađene studije i analize koristit će se kao stručne podloge u postupku izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika.

INTERDISCIPLINARNI TIM U OBILASKU TUP-a

Interdisciplinarni tim stručnjaka za daljnji razvoj projekta Revitalizacija Tvornice ugljeno grafitnih i elektro kontaktnih proizvoda (TUP-a) u sklopu Novog Europskog Bauhausa obišao je prostore kompleksa TUP u Gružu.

Riječ je o prvom terenskom obilasku tima predstavnika lokalnih visokoobrazovnih institucija, lokalne organizacije civilnoga društva i ostalih lokalnih stručnjaka koji će različitim znanjima i vještinama dodatno doprinijeti razvoju samog projekta.

U sklopu obilaska prostora, susreli su se i s najmoprimcima pojedinih prostora, predstavnicima poduzetnika i udruga smještenima u kompleksu koji su gradonačelniku Frankoviću i cijelom timu predstavili svoje djelatnosti.

Vizija Grada Dubrovnika je da prostori TUP-a u Gružu budu novo mjesto društvenog okupljanja, ali istovremeno i centar stvaranja novih radnih mjesta gdje se fokus miče s uslužne gospodarske djelatnosti na kreativnu industriju, prvenstveno na filmsku.

Kroz projekt će se izraditi sva potreba dokumentacija kojom će biti predviđeni novi kulturni sadržaji na području TUP-a te također filmski studio, koji se planira urediti u jednoj od TUP ovih hala.

Prethodno je održan i drugi sastanak prilagođene tehničke pomoći s koordinatorom projekta. Isti će biti financiran od strane Europske komisije a Grad Dubrovnik je jedan od 20 primatelja tehničke pomoći na razini Europske Unije. Na današnjem sastanku su prezentirane aktivnosti koje će biti provedene u sklopu projekta dok je sam početak projekta predviđen za studeni 2022. godine.

OBNOVA ORLANDOVA STUPA U 2023.

Nakon što je Grad Dubrovnik, u suradnji s Ministarstvom kulture i medija RH, angažirao Hrvatski restauratorski zavod, ali i međunarodne stručnjake čiji je osnovni zadatak bio utvrditi hoće li se zbog zaštite spomenik izmjestiti ili će se restaurirati na samoj lokaciji, službeno je i završen statički monitoring na Orlandovom stupu, koji se provodio od lipnja 2019. godine.

Nakon svih provedenih analiza utvrđeno je kako spomenik ostaje na lokaciji te su uslijedila istraživanja kojima su se definirale potrebne sanacije.

Konzervatorsko-restauratorski radovi izvest će se 2023., a njihova dinamika bit će najavljena početkom godine, nakon analize svih podataka od strane stručnog tima za određivanje pristupa problematici postojećih oštećenja na Orlandovom stupu. Zahvat će uključiti radove sanacije oštećenja i zapunjavanja pukotina s ciljem površinske stabilizacije kamena i zaštite reljefa. Zbog planiranih radova oko Orlanda će i dalje ostati skela.

Analiza podataka statičkog monitoringa pokazala je da se pukotine šire od ožujka do rujna, a potom slijedi faza mirovanja. Točnije, rad pukotina odgovara ambijentalnim temperaturnim promjenama, a one se ne vraćaju na početno nulto stanje izmjereno prilikom početka monitoringa. Očekuju se još rezultati nedavno obavljenog ultrazvučnog mjerenja pukotina, koji će dati podatke o njihovoj međusobnoj povezanosti i dubini.

 GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ PRIMIO DOBROVOLJNE DARIVATELJE KRVI

U sklopu obilježavanja Dana dobrovoljnih darivatelja krvi, koji se u Republici Hrvatskoj obilježava 25. listopada svake godine, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić primili predstavnike Gradskog društva Hrvatskog Crvenog križa i višestruke dobrovoljne darivatelje krvi.

U ime Grada Dubrovnika uputio je gradonačelnik zahvale i čestitke dobrovoljnim darivateljima krvi, Gradskom društvu Crvenog križa i Odjelu za transfuziju u Općoj bolnici. Istaknuo je kako njihova sinergija iznimno bitna za poticaj svim budućim darivateljima, posebice onim mladim naraštajima. Usto, dodao je kako je važno kontinuirano promovirati plemenite aktivnosti, uz pomoć kojih činimo dobro lokalnoj zajednici i svakom pojedincu.

Ravnatelj Društva Crvenog križa u Dubrovniku Živko Šimunović izrazio je u ovoj prigodi zadovoljstvo poradi činjenice kako Grad Dubrovnik cijeni i nagrađuje darivatelje krvi, ali i podupire rad udruga i društava čije je djelovanje usmjereno prema podizanju standarda civilnog društva. Naglasio je, kako kroz svakodnevni rad društva CK-a nastoje ispuniti potrebe sugrađana koji su zdravstveno ili socijalno ugroženi. Pohvalio je redovitu participaciju volontera i članova koji su voljni pomoći te biti solidarni u svakom trenutku.

Na kraju prijema gradonačelnik Franković uručio je prigodne darove te još jednom zahvalio predstavnicima Gradskog društva Hrvatskog Crvenog križa i dobrovoljnim darivateljima na nesebičnom angažmanu kroz protekla razdoblja s nadom kako će kao i do sada upravo oni biti inicijatori aktivnosti i budućih projekata posvećenih u prvom redu zdravlju.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Ako je kultura vezivno tkivo nekog društva i „ono što čovjeka čini čovjekom", projekt otvaranja društveno - kulturnog centra u ljetnikovcu Gučetić trebao bi biti jedan od prioriteta kako bi Nova Mokošica i sva okolna mjesta napokon postala mjesta dostojnija života u suvremenom društvu, navode danas kandidati liste grupe birača nositeljice Katarine Šilje (Dajmo ruke) za Gradski kotar Mokošica kao jedan od najznačajnijih prioriteta svog programa, za čiju će se realizaciju zalagati kroz Vijeće kotara.

„Mokošica je najbrojniji gradski kotar s više od 7000 stanovnika. Ipak nema niti jednog prostora koji bi adekvatno služio društveno -kulturnim potrebama stanovništva. I premda postoje brojni drugi infrastrukturni problemi koji ova naselja tište, nedostatak bilo kakvog društveno - kulturnog sadržaja je možda i najočitiji primjer odnosa prema njima, a posebno prema Novoj Mokošici koja se smatra „velikom spavaonicom”, koja je potpuno zapuštena, zanemarena i zaboravljena od strane svih gradskih uprava do sada. Ostvarenje prava na kulturu, zajamčeno u međunarodnoj zajednici i prepoznato u brojnim državnim propisima, osobito je važno u lokalnim sredinama gdje je kultura ključni alat za promicanje kohezije, demokratizacije i razvoja.” - navode iz Dajmo ruke za Mokošicu.

„Još 2012. godine pokrenuta je inicijativa za adaptaciju ljetnikovca Klementa Gučetića na Rijeci za ove potrebe. Ljetnikovac Gučetić zbog svog je položaja, ali i činjenice da je potpuno u vlasništvu Grada, kao i već gotovih studija za njegovu obnovu idealan za takvu namjenu. Idealnim ga za ovu namjenu čini i činjenica da je u povijesti oduvijek bio prostor okupljanja i stvaranja te je izrazita šteta da je u ovakvom derutnom stanju u kakvom je sad. Međutim, već je 10 godina prošlo od ove inicijative, a posljednje vijesti o procesu obnove i prenamjene ljetnikovca Gučetić datiraju iz 2020. godine kad je najavljeno potpisivanje ugovora između Zavoda za obnovu Dubrovnika i Hrvatskog restauratorskog zavoda o izradi projektne dokumentacije.” - podsjećaju.

„Cijelo ovo vrijeme stanovnici Nove Mokošice, Mokošice, ali i svih okolnih mjesta gledaju ruševno zdanje ljetnikovca. Njegova adaptacija značila bi ne samo mogućnost revitalizacije značajnog arhitektonskog i kulturnog sadržaja, nego i mogućnost stanovnicima ovih naselja da nastave razvijati tu kulturnu tradiciju, da budu njezini dionici i baštinici, da osjete pripadnost i razvijaju koheziju. Na taj način ljetnikovac Gučetić postao bi mjesto zadovoljavanja suvremenih kulturnih potreba kroz aktivnosti i programe za Mokošane i šire, od dječjih radionica do mjesta za slobodno vrijeme umirovljenika i svih između. Odnosno, sve ono što stanovnicima ovog područja izrazito nedostaje.” - zaključuju kandidati liste Dajmo ruke nositeljice Katarine Šilje.

dpp