Dok se azil na Žarkovici zatvara gore se događa, kazao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, jedan puno veći problem.

- Pred nas dolazi veliki izazov, a to je enormna populacija štakora. Ne možete uopće zamisliti koliko ih je na Žarkovici. Jedan dan možemo zajedno napraviti obilazak pa da vidite. - kazao je Franković.

- U kontejnerima i kioscima na stotine ih žive, posloženi po policama, sunčaju se, imaju hrane i vode, ogroman ih je broj, a ako nestane hrane i vode ići će u grad, ali mi ćemo sukladno zdravstvenim standardima poduzeti sve mjere da bi smanjili mogućnost dolaska štakora dole. Imamo zaštitara na Žarkovici i čovjek je parkirao auto i ujutro ga nije mogao upaliti jer su mu pregrizli kabele. - opisao je Franković.

Iako je jučer trebala biti uklonjena, spomen - ploča još uvijek stoji na zidu bivše kasarne u Morinju koja je 1991. i 1992. godine bila logor za hrvatske branitelje. Njezino uklanjanje spriječili su pripadnici Vojske Crne Gore, donose crnogorski mediji. Vojska je naime spriječila komunalnu policiju, koja je, po nalogu Uprave za inspekcijske poslove, došla ukloniti spomen ploču koju su otkrili crnogorski ministri vanjskih poslova i obrane Ranko Krivokapić i Raško Konjević.

Njome se ističe crnogorsko žaljenje zbog postojanja logora u Morinju i patnji hrvatskih branitelja. Svečanosti postavljanja ploče tada su bili nazočni i potpredsjednik hrvatske vlade Tomo Medved i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman te zamjenik župana dubrovačko – neretvanskog Joško Cebalo, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i načelnik Općine Konavle Božo Lasić. Na sami dan otkrivanja ploče 10. listopada, dogodio se incident kada je nekolicina mještana pokušala spriječiti ceremoniju prosvjedom i blokadom ceste.

Crnogorski parlament smijenio je ministre obrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, inicijatore postavljanja spomen ploče u logoru Morinj. Inicijativu za njihovu smjenu podnio je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, čijoj vladi je sredinom kolovoza izglasano nepovjerenje. Premijer Abazović je kasnije rekao da su to učinili bez konzultacija s vladom i suprotno zakonu o spomen obilježjima zbog čega je inspekcija naložila uklanjanje.

Nakon što je vojska spriječila inspektore, crnogorsko Ministarstvo obrane priopćilo je da su pripadnici Vojske Crne Gore postupili u skladu sa zakonom i pravilima službe.

„Pripadnici Vojske Crne Gore dužni su da na osnovu Zakona o Vojsci Crne Gore i Pravilima službe VCG osiguravaju sve vojne objekte. Ulazak u vojne objekte predstavnicima pravnih osoba, kao i fizičkim osobama nije dozvoljen bez prethodne suglasnosti Ministarstva obrane.” - naveli su u priopćenju iz crnogorskog Ministarstva obrane.

Vojnici čuvaju ploču od samog početka i ne dopuštaju ulazak u objekt koji se inače ne koristi već dugi niz godina.

U sklopu obilježavanja Dana dobrovoljnih darivatelja krvi, koji se u Republici Hrvatskoj obilježava 25. listopada svake godine, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i pročelnik Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić primili su danas predstavnike Gradskog društva Hrvatskog Crvenog križa i višestruke dobrovoljne darivatelje krvi.

U ime Grada Dubrovnika uputio je gradonačelnik zahvale i čestitke dobrovoljnim darivateljima krvi, Gradskom društvu Crvenog križa i Odjelu za transfuziju u Općoj bolnici. Istaknuo je kako njihova sinergija iznimno bitna za poticaj svim budućim darivateljima, posebice onim mladim naraštajima. Usto, dodao je kako je važno kontinuirano promovirati plemenite aktivnosti, uz pomoć kojih činimo dobro lokalnoj zajednici i svakom pojedincu.

Ravnatelj Društva Crvenog križa u Dubrovniku Živko Šimunović izrazio je u ovoj prigodi zadovoljstvo poradi činjenice kako Grad Dubrovnik cijeni i nagrađuje darivatelje krvi, ali i podupire rad udruga i društava čije je djelovanje usmjereno prema podizanju standarda civilnog društva. Naglasio je, kako kroz svakodnevni rad društva CK-a nastoje ispuniti potrebe sugrađana koji su zdravstveno ili socijalno ugroženi. Pohvalio je redovitu participaciju volontera i članova koji su voljni pomoći te biti solidarni u svakom trenutku.

Na kraju prijema gradonačelnik Franković uručio je prigodne darove te još jednom zahvalio predstavnicima Gradskog društva Hrvatskog Crvenog križa i dobrovoljnim darivateljima na nesebičnom angažmanu kroz protekla razdoblja s nadom kako će kao i do sada upravo oni biti inicijatori aktivnosti i budućih projekata posvećenih u prvom redu zdravlju.

dpp

Dok je podnosio izvješće o svom radu za proteklih šest mjeseci gradonačelnik Mato Franković nije se osvrnuo na stanje u azili na Žarkovici pa ga je vijećnica Petra Marčinko na to podsjetila. Nakon što je istaknula kako je postupak zatvaranja azila bio, kako je kazala, „izuzetno brutalan”, naravno krenula je rasprava. Gradonačelnik Franković priznao je da u proteklih pet godina nije imao političke hrabrosti riješiti problem, odnosno zatvoriti azil na Žarkovici.

- Vlahušić nosi svoj do krivice, Šuica svoj, možda i najveći jer je rekla evo vam to tu. I ja nosim svoj dio krivice. Svatko od nas za svoje vrijeme. Nitko nije imao dovoljno hrabrosti da riješi to do kraja i to je istina i zato je kad je Vlahušić počeo nastala tolika enormna sila pritisaka da je u konačnici odustao i platio svojih 20.000 kuna. - rekao je Franković.

- Da vam sad pričam što sam sve ja proživio oko Žarkovice nitko mi ne bi vjerovao, nitko, a reći ću vam da su me međunarodne organizacije 2019. upozorile i rekle da su im pomagale financijski i na svaki drugi način. Rekli su kako je problem na Žarkovici što se dovode psi iz BiH, kote se psi i taj problem je trebalo početi rješavati. - rekao je Franković i priznao kako je i nakon niza upozorenja išao linijom manjeg otpora.

- Išao sam linijom manjeg otpora, mislio sam izgradit ćemo azil pa ćemo riješiti problem, no u međuvremenu nisam mogao utjecati da je jedan značajan dio volontera prijavio sva događanja gore. Mi to nismo znali, prijavili su insajderi, nitko nije mogao znati, ni Vlahušić, ni ja. To je mogao znati samo onaj koji je bio duboko infiltriran u priču i onda su stvari krenule. - rekao je Franković.

Andro Vlahušić podsjetio je kako je odluku o zatvaranju azila inspektorat donio još 2015.

- Tko je odgovoran što su sedam godina mučene životinje i građani, kome ću ja ispostaviti račun od 20.000 kuna koji sam morao platiti jer azil nije zatvoren, tko su ljudi koji su sedam godina uspijevali da se azil ne zatvori? - pitao je Vlahušić te zaključio:
- Sedam godina smo mučili životinje i ljude, sedam godina za malo političke pažnje. - rekao je Vlahušić.

Osvrnuvši se na trenutno stanje na Žarkovici, Franković je kazao kako je u azilu trenutno 60, manje - više nesocijaliziranih pasa.

- Gore je sad oko 60 pasa i imamo problem jer značajan dio njih nije socijaliziran i kad ih se stavi u kavez počinju se samoozlijeđivati i kopati, pokušavaju izaći. Te pse treba prvo dovesti u stanje socijalizacije da bi se stekli uvjeti za udomljavanje. - rekao je Franković.

Osvrnuo se i na broj pasa koji je na Žarkovici proteklih godina bio iznimno velik.

- Nije valjda toliki broj pasa bio gore zato što ljudi toliko mrze kučke. Shvatili smo da se događao raskot pasa jer nam se u mjesec i pol okotilo 10 novih pasa. Istovremeno smo imali cijeli niz zdravstvenih problema. - kazao je Franković.

- Cijeli grad se dignuo na noge hoće li biti kućica za Anastaziju ispred dvora, a ovo nitko ne spominje i to je naš poraz kao zajednice jer smo drukčije posložili prioritete. Naravno, azil moramo izgraditi, to je naša dužnost, nažalost, predimenzionirali smo ga, ali i to možemo ispraviti i posložiti da ima i komercijalnu i edukacijsku funkciju. Mi inače ne smijemo primati nove životinje na Žarkovici. Nakon 24 sata od zaprimanja ugovorna firma za preuzimanje životinja mora ih preuzeti. - rekao je Franković te iznio koliko je pasa u zadnje vrijeme dovedeno na Žarkovicu.

- U zadnja četiri mjeseca imali smo tri slučaja dovođenja pasa. Prvi je bio jedan čovjek iz grada koji je došao i vezao psa na Žarkovicu i rekao da se on više o njemu ne može brinuti. Uzeli smo psa. Druga dva slučaja su stranci, jedni su psa iz Konavala ukrcali u auto i doveli ga na Žarkovicu, a drugi su psa ukrcali u Župi. Dakle, nisu naši sugrađani mrzitelji životinja, a da smo imali probleme, jesmo, ali nismo imali političke hrabrosti riješiti ih, prvi ja nisam imao hrabrosti da to riješim prije pet godina. - kazao je Franković.

Nakon Frankovića o kućnim ljubimcima nekoliko je riječi rekao i vijećnik Krešimir Marković (HS), istaknuvši kako je temeljni problem neodgovornost vlasnika životina.

- Mislim da je temeljni problem u odgovornosti vlasnika pasa jer otkuda ti psi gore, pa dolaze od neodgovornih pojedinaca koji se nazivaju ljubitelji životinja. Nejasan je i taj pojam kućnih ljubimaca, dakle, drže tornjake, drže haskije i ne znam je li se tko javio i prosvjedovao protiv toga. Ima fantastičan film „Ostavljeni na Antartici” koji pokazuje kako su se osam mjeseci psi fantastično snašli u svojoj klimi, to je njihov ambijent.- rekao je Marković pa se osvrnuo na svog psa.

- Toliko sam govorio o svom tornjaku Bundašu koji je k'o tele. Toliko je velik, ali njemu je mjesto u njegovu prirodnom ambijentu, to su minusi. Na minus 20, na vjetar koji puše 100 kilometar na sat on hoće vani jer poštuje svoju prirodu. - kazao je Marković.

Saša Škrabić novi je SDP-ov vijećnik u Gradskom vijeću Grada Dubrovnika. On je na današnjoj sjednici dao prisegu i tako zamijenio Ivana Tropana koji je stavio mandat u mirovanje zbog optužnice za malverzacije s potporama za očuvanje radnih mjesta koje je država isplaćivala tijekom pandemije koronavirusa.

Očekivalo se da će u Gradsko vijeće ući predsjednik dubrovačkog SDP-a Ivica Didić, ali on je rekao da ne može zbog brojnih poslovnih obaveza.

Inače, Saša Škrabić na posljednjim lokalnim izborima bio je tek deseti na koalicijskoj listi SDP-a i Glasa.

dm

Grad Dubrovnik potpisao je sporazum o suradnji s Arhitektonskim fakultetom u Zagrebu u organizaciji i provedbi dijela nastave na Diplomskom studiju arhitekture i urbanizma tijekom ove akademske godine u okviru kolegija „urbanističkih radionica planiranja naselja i preobrazba grada”. Studenti će razmatrati prostorne i urbanističke potencijale dubrovačkog područja.
 
U sklopu terenske nastave održane 22. i 23. listopada u Dubrovniku, uz stručno vodstvo studenti su posjetili Srđ, Pobrežje, Osojnik, Komolac i Rijeku dubrovačku, te gruški zaljev, Luku Dubrovnik i kompleks TUP. Dvodnevni obilazak terena pripremili su Božo Benić, pročelnik Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Grada Dubrovnika, Iva Knego Šoletić, djelatnica Zavoda za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije te Lukša Radić, predstavnik Društva arhitekata Dubrovnik.
 
Posjetu Gradu prethodila su stručna predavanja u trajanju od tri tjedna, a jedan od gostujućih predavača bio je i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković. Studentima je predstavio projekt „Poštujmo Grad“ (Respect the City) u čijem je centru održivi razvoj Grada i to korištenjem smart city rješenja. Kako je istaknuo, prekomjerni turizam 2017. godine potaknuo je gradsku upravu na zaokret u upravljanju destinacijom. Kroz krovni projekt objedinjena je primjena digitalnih tehnologija i inovativnost u alatima za upravljanje što je prijeko potrebno u nastavku razvoja održivog turizma.
 
Pročelnik Božo Benić održao je predavanje pod naslovom „Grad Dubrovnik i dubrovačko područje – teritorijalna, administrativna i topografska određenost te prostorno-planski okvir“, Iva Knego Šoletić „Prostorno planiranje Dubrovačko-neretvanske županije“, Hrvoje Bota „Integrirani razvojni projekt Gruž Grad“, Višnja Šteko „Krajobrazna studija za administrativno područje Grada Dubrovnika“ te Ines Hrdalo „Zelena infrastruktura Grada Dubrovnika“.
 
Studentske radove, ideje i vizije mogućeg razvoja Dubrovnika i urbane preobrazbe užeg područja grada bit će predstavljene za nekoliko mjeseci na javnoj izložbi i prezentaciji svih rješenja, a izrađene studije i analize koristit će se kao stručne podloge u postupku izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja i Generalnog urbanističkog plana Grada Dubrovnika.

dpp

Početkom rujna ove godine Grad Dubrovnik prihvatio je inicijativu udruge "Akademija zdravog življenja" za uključivanje u projekt Sportske lige za djecu s teškoćama u razvoju, Special Power League.

Želeći dobiti što širu sliku o potrebama i afinitetima djece s teškoćama s područja grada Dubrovnika za bavljenje sportskim aktivnostima, Grad Dubrovnik je za suradnju zamolio predsjednicu udruge "Poseban prijatelj" Dženitu Lazarević, koja je pripremila i objavila anketni upitnik na koji se mogu javiti svi zainteresirani za uključivanje u ovaj projekt.

Anketom se željelo utvrditi zainteresiranost dubrovačke djece koje imaju teškoće u razvoju i njihovih roditelja za bavljenje sportom, uzimajući u obzir oblik i karakter oštećenja odnosno teškoće. Pokazalo se da je najviše zainteresiranih s autizmom, tjelesnim i intelektualnim teškoćama, Downovim sindromom i poremećajem ADHD. Obradom podataka utvrđeni su prioritetni sportovi, koji sublimiraju afinitete djece i roditelja za bavljenje sportom te adekvatnost pojedinog sporta s obzirom na karakter teškoće u razvoju: judo, atletika, nogomet, plivanje i stolni tenis.

Rezultati dobiveni anketnim upitnikom koristit će se za formiranje nogometnog tima koji će se uključiti u Sportsku ligu za djecu s teškoćama u razvoju - Special Power League, ali i kao podloga za pripremu Programa javnih potreba u športu za osobe s invaliditetom.

dpp

Osam američkih lovaca F-18 sletjelo je sinoć malo prije 21 sat na pistu Zračne luke Dubrovnik kako bi se opskrbili gorivom, izvijestilo je sinoć Ministarstvo obrane Republike Hrvatske (MORH) nakon što je stanovnike Dubrovnika i okolice uznemirio njihov bučni let.

Kako navodi MORH američki nosač aviona „George H.W. Bush” provodi redovite aktivnosti u Sredozemnom moru u što je uključena i obuka, a upravo u svrhu obuke američki lovci sinoć su letjeli zračni prostorom na jugu Hrvatske.

MORH inače u priopćenu navodi kako su ovakva slijetanja savezničkih lovačkih aviona uobičajena u NATO savezu, a osobito u područjima u kojima aktivnosti provode zračne snage i lovački avioni američkog mornaričkog zrakoplovstva (US Navy) i marinskog korpusa (US Marine Corps).

„Posjet i opskrba gorivom provode se u zračnim lukama država članica Saveza u kojima se time najmanje remeti civilni zračni promet i koje imaju potrebnu infrastrukturu te sposobnosti potrebne savezničkom zrakoplovstvu”, izvijestio je MORH.

dpp

Na području PU dubrovačko – neretvanske protekli tjedan najveća koncentracija alkohola od 2,06 g/kg izmjerena je u ranim jutarnjim satima jučer, 23. listopada, 36-godišnjaku koji je s osobnim vozilom dubrovačkih registarskih oznaka u Dubrovniku zaustavljen prilikom redovne prometne kontrole.

Vozač je isključen iz prometa i prekršajno je sankcioniran novčanom kaznom od 9.700 kuna i tromjesečnom zabranom upravljanja vozilima B kategorije.

dpp

Zbog sanacije kamenog potpornog zida u Ulici Ivana Gorana Kovačića u Gružu, na predjelu ispod zgrade kućnog broja 59-61, kojeg Grad Dubrovnik sanira putem Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu, navedeni dio ulice bit će zatvoren za sav promet od dana 25. listopada 2022.

U narednim danima također neće postojati mogućnost kolnog i pješačkog prometa na dijelu ulice u neposrednoj blizini izvođenja radova zbog izravne ugroze ljudi i imovine od mogućeg odrona većih komada kamenog zida ili kamenja iz nasipa iza zida. Predviđeno trajanje radova je oko mjesec dana, a automobili će se nakon najzahtjevnijeg prvog dijela, povremeno propuštati ovisno o vrsti radova.

Mole se stanovnici ovog dijela Gruža da uklone svoje automobile koje parkiraju na prostoru iznad zida, kao i s parkirnih mjesta u zoni zahvata. Također, mole se svi sudionici u prometu da se prilagode postavljenoj privremenoj prometnoj regulaciji, kao i za razumijevanje i strpljenje u svim segmentima koje ovo gradilište zahtjeva. Predmetne radove izvodi ugovorni izvođač, tvrtka Tehnogradnja d.o.o.

Grad Dubrovnik

Ovog se tjedna očekuje početak provođenja pojedinačnih nagodbi između Općine Konavle i stanara zgrada bivšeg Hotelsko turističkog poduzeća Cavtat na Zvekovici. Kako smo već pisali, stanari bi mogli dobiti te stanove u vlasništvo po cijeni od 80 eura po kvadratu. Ukoliko pristanu na nagodbu s Općinom Konavle ti stanovi bi mogli biti njihovi za iznose od 90 do 200 tisuća kuna, ovisno o kvadraturi.

- Vjerujem da će sigurno 90 posto stanara, a možda na koncu i svi potpisati sudsku nagodbu i tako riješiti višegodišnje probleme. - rekao je načelnik Općine Konavle Božo Lasić te naglasio:

- Stvarno smo se trudili osigurati ljudima uvjete da steknu vlasništvo nad stanovima u koje su uselili prije Domovinskog rata. Napravili smo sve što je bilo u našoj moći, legalizirali te objekte, otkupili dio zemljišta da bi to uopće mogli provesti. Iako bismo to najradije napravili, zakonski ne možemo besplatno podijeliti vlasništvo nad tim stanovima. Općini je cilj da ljudi riješe svoje probleme, a ne da zaradimo. - naglasio je Lasić.

Podsjetimo, bivši HTP Cavtat te je stanove dodijelio svojim zaposlenicima s tim da imovinsko-pravni odnosi nisu bili riješeni. Zgrade su nastradale u ratnim razaranjima, a država ih je obnovila i stanari koji su imali stanarsko pravo, su se vratili, ali nisu mogli legalizirati stanove i etažirati zgrade jer nisu bili vlasnici.

Sukladno zakonskim odredbama takvi stanovi, odnosno zemljište, jer nisu bili legalizirani, pripali su u vlasništvo jedinica lokalne samouprave, u ovom slučaju Općine Konavle. Općinska uprava je provela legalizaciju, etažiranje i sve potrebne postupke kako bi se riješila višegodišnja imovinsko - pravna zavrzlama.

Međutim, neki stanari proteklih su dana izlazili u javnost iznoseći svoje nezadovoljstvo nastalom situacijom. Tvrde da su to njihovi stanovi ljuteći se što ih nakon nekoliko desetljeća, koliko u njima žive, trebaju otkupiti od Općine Konavle. Najavljuju tužbe sudovima pa i onima na međunarodnoj razini.

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježeno je šest prometnih nesreća s ozljeđenim osobama u kojima su tri osobe teže, a sedam ih je lakše ozlijeđeno. S materijalnom štetom zabilježene su tri prometne nesreće.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 457 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te su tako 184 osobe sankcionirane zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 64 mjere su poduzete prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 14 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirano je 18 osoba.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 54 mjere poduzete zbog nepropisnog pretjecanja i 29 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp