Početkom listopada ove godine tri rodbinski povezane osobe Policijskoj postaji Dubrovnik prijavile su niz prevara. U svojoj prijavi navele su kako su na nagovor 20 - godišnjaka, kojeg svi poznaju od ranije, u ovlaštenim trgovinama kupili skupocjene mobitele koje su nakon kupnje predali njemu, a koje im je on obećao naknadno platiti. Tako dobivene mobitele je dalje prodavao zainteresiranim kupcima, a da oštećenima nije podmirio troškove kupnje kako je prethodno obećao.

Osim toga, jedna od oštećenih ga je prijavila i da je, koristeći njene osobne podatke, na njeno ime sklopio ugovore o pretplati i digao kredit.

Također je utvrđeno da je, koristeći podatke 38-godišnjaka s područja Zadarske županije, kupio mobitel kojeg je dalje preprodao.

Na opisane načine osumnjičeni 20-godišnjak je oštećene prevario za ukupni novčani iznos od preko 45 tisuća kuna.

Zbog sumnje da je počinio kaznena djela prevare, nedozvoljene uporabe osobnih podataka i zlouporabu osobne iskaznice policija je protiv osumnjičenog podnijela kaznene prijave nadležnom državnom odvjetništvu u Dubrovniku.

dpp

Takozvano „čuvanje mjesta“, ali i prijava na više domskih adresa problemi su koji, uz ostalo, dovode do formiranja lista čekanja u domovima za skrb o starijim osobama na području Dubrovačko -nerevanske županije.

Nakon što je na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća Grada Korčule gradski vijećnik, ujedno i ravnatelj korčulanskog Doma za starije Darko Tarle progovorio o fiktivnim listama čekanja u takvim domovima, zanimalo nas je kakvo je stanje u još nekim takvim ustanovama na području najjužnije hrvatske županije.

Tarle je, podsjetimo, rekao kako se mnogi stariji ljudi prijave na listu čekanja, ali kad ih zazovu i obavijeste da ima slobodno mjesto, ne žele doći.

Dubrovačko - neretvanska županija je osnivač četiri doma za starije i nemoćne osobe i to Domus Christi, Dubrovnik, Korčula i Vela Luka.

Na pitanje je li moguće da u domovina za starije i domovima umirovljenika diljem Županije često ima mjesta te da osobe koje su na listi odbijaju, iz različitih razloga, doći u dom, iz Dubrovačko - neretvanske županije odgovaraju:

„Svaka od ustanova ima Pravilnik o prijemu i otpustu korisnika temeljem kojeg Komisija za prijem i otpust korisnika donosi Odluku o prijemu korisnika. Pravilnikom je propisan način, nadležnost, kriterij i postupak donošenja Odluke. Domovi su ustanove socijalne skrbi koje imaju liste čekanja.” – navode iz Županije, te napominju „da se pojedini zahtjevi na listama čekanja ustanova preklapaju, budući da potencijalni korisnici dostavljaju zahtjeve na adrese više ustanova”.

Nadalje ističu kako se na otoku Korčuli liste čekanja kreću u okviru 43 potencijalna korisnika, odnosno 38, od čega prioritetnih zahtjeva ima 13.

„Na području Dubrovnika liste čekanja su dulje, te se ukupno za Dom za starije osobe Dubrovnik trenutačno na listi čekanja nalazi 453 osobe, a na listi čekanja Doma za starije i nemoćne osobe Domus Christi je 357 potencijalnih korisnika. Od navedenih brojki za smještaj u Domu za starije osobe Dubrovnik zainteresirano je 58 posto korisnika za smještaj u stambenom dijelu i oko 87 posto je zainteresirano za smještaj na stacionarnom dijelu. Domus Christi trenutačno ima 90 korisnika kojima je smještaj nužan, a 25 korisnika kojima je smještaj prioritetan. U oba spomenuta doma kapaciteti su popunjeni.” – navode iz Županije.

Cijene usluga smještaja, sukladno Odluci o utvrđivanju cijena skrbi izvan vlastite obitelji u ustanovama socijalne skrbi, čiji je osnivač Dubrovačko - neretvanska županija, donesene 25. travnja 2022. godine kreću se od 2.600 kuna do 3.812 kuna, ovisno o ustanovi i vrsti sobe. Cijena se uvećava za dodatne usluge, ovisno o vrsti usluge i stupnju kategorije korisnika.

Podsjećamo vozače da, prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, od 1. studenoga do 31. ožujka na motornom vozilu za vrijeme vožnje danju moraju biti upaljena dnevna ili kratka svjetla. U slučaju nepoštivanja navedenih zakonskih odredbi, vozač će se kazniti novčanom kaznom od 300 kuna.

Policija također podsjeća da i vozači bicikala od prvog sumraka do potpunog svanuća (noću) te u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu moraju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani bicikla.

Vozači mopeda i motocikala dužni su tijekom cijele godine danju imati upaljena kratka svjetla na vozilu.

dpp

Kad su u pitanju beskamatni krediti gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i načelnik Općine Konavle Božo Lasić, kazao je to sam Franković, za spremaju se u Zagreb gdje bi na sastanku ministra financija Marka Primorca trebali uvjeriti da im se ti krediti oproste.

- Nadam se da ovaj beskamatni kredit nećemo morati vratit. Za dva tjedna kolega Lasić i ja idemo kod ministra Primorca da bi još jednom pokazali kako su financijskom decentralizacijom jedinicama lokalne samouprave koje imaju više oduzeta određena sredstva, a da bi se dalo onima koji imaju manje. - rekao je dubrovački gradonačelnik Mato Franković.

- Dakle, samo s tom mini poreznom reformom je Grad Dubrovnik izgubio 70 milijuna kuna, Župa i Konavle također i mi smo jedini koji možemo dokazati da smo imali značajan pad prihoda i da je kroz protekle dvije godine to porezno izravnanje prema nama bilo nepravedno. - kazao je Franković.

- Nije u redu da porezna izravnanja i pomoći ostalim jedinicama lokalne samouprave idu preko naših leđa kad je i nama bilo teško. OK, kad je svima dobro, ali činjenica je da smo tom mini poreznom reformom mi izgubili 70 milijuna kuna. Primjerice, grad Metković je od 25 milijuna kuna proračuna došao na 70 milijuna kuna. Za njih je to dobro, ali drugi su izgubili. - rekao je Franković.

Stigao je studeni, a s njim i novi raspored vožnje na gradskim linijima Libertasa.

Kao i svake godine tako i ove u Libertasu smatraju da život u Dubrovniku prestaje negdje oko ponoći pa se od tih ura do ujutro s njihovim autobusima nećete usrećiti trebate li prijevoz.

Mnogi Dubrovčani, oni koji rade u turizmu i ugostiteljstvu poglavito, i dalje rade do kasnih noćnih sati. U Libertasu ni ovaj put formirajući novi raspored nisu o njima vodili konta. Nisu ni dosad, pa zašto bi i sad, zar ne.

Uglavnom, novi raspored na snazi je od 2. studenoga.

dm

U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko -neretvanske zabilježeno je pet prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima su dvije osobe teže, a tri su lakše ozlijeđene, dok su s materijalnom štetom zabilježene četiri prometne nesreće.

Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 482 represivne mjere od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 200 osoba sankcionirano zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 93 mjere su poduzete prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 13 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirane su 33 osobe.

Od ostalih prekršaja izdvajamo 28 mjera poduzetih zbog nepropisnog pretjecanja i 45 mjera poduzetih zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.

dpp

Albanac pa posrbica? To ima samo u bosanskohercegovačkoj humorističnoj seriji Konak kod Hilmije i u Crnoj Gori. Da, Crnogorci su stava kako je njihov tehnički premijer Dritan Abazović posrbica. Bio on posrbica ili ne, u jednoj je stvari u pravu, natpis na spomen ploči postavljenoj na zidu negdašnje kasarne u Morinju treba izmijeniti.

Takvu ploču nikad nije trebalo ni postaviti jer iza čina njezina postavljanja nema ni kajanja ni žaljenja zbog zvjerstava koja su tamo počinjena nad Dubrovčanima, Konavljanima... Što civilima, što braniteljima. Postavljanje te ploče bio je samo dio folklora u političkim previranjima između Crnogoraca i Srba koja u toj državi već predugo traju.

"Mi možemo zakonski postaviti ploču i onda će to biti zadovoljavajuće. Problem je i tekst na toj tabli, to će se morati korigirati, jer ispada da Crna Gora nikakve veze s tim nema”. - posljednja je izjava tehničkog crnogorskog premijera Dritana Abazovića o ploči u Morinju.

HOĆE LI VOJSKA REPETIRATI PUŠKE NA TEHNIČKOG PREMIJERA?!

Što to čuva crnogorska vojska u negdašnjem logoru Morinj? Čuva li ploču da je Srbi ne bi polomili u gluho doba noći ili čuvajući ploču čuvaju neku svoju verziju istine? Kako se to zove kad vojska čuva ploču, prkoseći premijeru, čak i kad je on u tehničkom mandatu, dakle na odlasku? U čije ime i za koga vojska čuva tu ploču? Tko je vojnicima zapovjedio da se postroje oko ploče? Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović, smijenjeni ministri Krivokapić i Konjević? Netko treći? Bi li ta vojska sutra repetirala puške na tehničkog primijera Abazovića da joj se kojim slučajem približi? Kakva je to vojska koja čuvajući ploču gazi zakon vlastite države, države kojoj služi?

Da, kad je u pitanju nedavno postavljena spomen ploča u Morinju, Abazović je u pravu. Prema crnogorskom zakonu o spomen obilježjima ona se „podižu u skladu sa programom podizanja spomen - obilježja koji donosi skupština opštine, glavnog grada i prijestonice, uz prethodnu saglasnost organa državne uprave nadležnog za poslove kulture”. Crnogorski zakon jasno kaže kako se „spomen - obilježje za značajan događaj ne može podići prije isteka roka od 50 godina od dana kada se događaj zbio”.

Stoji to u crnogorskom zakonu baš kao što u Morinju još uvijek stoji ploča.

„Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku ovdje je bio logor, takozvani Centar Morinj ( 3.10. 1991. - 18.8,. 1992) za zatočene hrvatske civile i branioce.” - piše na ploči.
„Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikad ne ponovi.” - uklesano je na ploči na negdašnjoj kasarni u Morinju.

PLOČU DEFINITIVNO TREBA SKINUTI I ISKLESATI NOVU, JASNO JE I ZAŠTO, A TO NIJE CRNOGORSKI ZAKON

Da, ploču će zaista, kako kaže Abazović, trebati skinuti i klesati novu. Abazović, budući da je na odlasku, to neće stići učiniti, a i vojska ne da joj se itko približi. Nova, možda procrnogorska vlast svakako bi postojeću ploču trebala skinuti. Čisto da na nju uklešu ono što fali. Da ne iskrivljuju povijest, da dodaju da su osim velikosrba na Hrvatsku u toj Jugoslavenskoj narodnoj armiji jurišali i Crnogorci. Dobrovoljno! Bez prisile! Nijesu ih braća Srbi gonili da jurišaju na Dubrovnik, pucaju, ubijaju, pljačkaju i pale kuće po dubrovačkom zaleđu, pa čak i da zlostavljaju, muče i batinaju zatočene u Morinju.

Nijesu li Crnogorci i Srbi donedavno braća bili? Doduše ne svi! Nije malo Crnogoraca prosvjedovalo protiv agresije na Dubrovnik. Neki su Crnogorci usred rata, dok su njihove trupe jurišale na Dubrovnik u prijestolnici na Cetinju iz svega glasa pjevali „s Lovćena vila kliče, oprosti nam Dubrovniče!”. Kako se ti koji su se suprotstavljali politici tadašnjih crnogorskih lidera Bulatovića i Đukanovića nijesu bojali Srba?

Ovaj prvi je završio pod pločom, a drugi? Milo Đukanović zvani Britva, predsjednik je Crne Gore. Taj rođeni Nikšičanin posljednjih je godina od velikosrbina preobražen u velikog Crnogorca. U veljači 1991. uz pomoć Slobodana Miloševića postao je crnogorskim premijerom, a svega par mjeseci kasnije, postrojavao je vojsku na Dubrovnik, fotografirao se s crnogorskim rezervistima i znao reći kako mu je „i šah omrznuo radi šahovnice”.

U to je vrijeme kao njegov predani sljedbenik znao reći kako je „Milošević nešto najbolje što se moglo dogoditi u ovom trenutku kada povampirene fašističke snage u Hrvatskoj i Sloveniji pokušavaju uništiti sve ono što je stvoreno od '45. do sada”. „Ponosan sam što u ovim povijesnim trenucima mogu biti rame uz rame s njim”, govorio je Milo.

Tijekom susreta s ondašnjim hrvatskim predsjednikom Stipom Mesićem u Cavtatu se 2000. ispričao Dubrovniku i Hrvatskoj zbog sudjelovanja Crne Gore u ratu.

„U vlastito ime i u ime građana Crne Gore želim se ispričati svim građanima Hrvatske, posebno Konavala i Dubrovnika, za svu bol, stradanje i materijalne gubitke koje im je nanio bilo koji predstavnik Crne Gore u sastavu JNA.” - rekao je tada Đukanović.

No, na ploči u Morinju nema spomena ni slova o tome da su zatočene u tadašnjem logoru prije 30 godina batinali i mučili i Crnogorci, jer nisu svi bili Srbi.

Od odgovornosti za iskrivljivanje povijesnih činjenica ne treba izuzeti ni hrvatsko izaslanstvo. Pa teško je vjerovati da oni nisu znali što će Crnogorci napisati na toj ploči. Njezin su tekst dvije vlade trebale prethodno usuglasiti jer na tako osjetljive događaje predstavnici neke države ne idu tek tako.

ZAČUĐUJE LAKOĆA KOJOM SU HRVATI ZATVORILI OČI

No u čije ime i za koga su hrvatski predstavnici, kojima je ono malo bivših logoraša, koji su s njima došli u Morinj kako bi im poslužili kao paravan za neke posve druge igre, pred istinom i činjenicama zatvorili oči?

Hrvatski ministar vanjskih poslova Grlić Radman tek je običan bezveznjak mahom poznat po politčkim gafovima i faculetima koje mijenja na paletunima.

Ministar branitelja Tomo Medved, kao bivši branitelj, istinu i povijesne činjenice trebao bi znati, baš kao i onih par logoraša koji su odlaskom u Morinj na postavljanje onakve ploče, marginalizirali patnje koje su doživjeli u tom logoru te dozvoli da ih se instrumentalizira u dnevno političke svrhe, u igre koje su u susjednoj Crnoj Gori u posljednje vrijeme sve samo ne bezazlene. Od odgovornosti nikako nije izuzeto ni dubrovačko političko izaslanstvo.

Temeljem referenduma iz 2006. Crna Gora postala je neovisna država. Ta mala zemlja s nešto više od 600 tisuća stanovnika itekako je zbog krivih politika Mila Đukanovića ovisna o Srbima, posljednjih godina i o Rusima. Zemlja je to koja se sprema za izvanredne izbore nakon što je prvo jednom pa onda drugom premijeru u tamošnjoj skupštini izglasano nepovjerenje.

Crna Gora probleme koji su plod loših odluka njihovih bivših i sadašnjih političkih struktura, treba rješavati sama na prijevremenim izborima, a sudjelovanjem u postavljanju falsificirane ploče u Morinju hrvatska strana u tim igrama nije trebala sudjelovati.

Začuđuje lakoća kojom su Hrvati, Dubrovčani i Konavljani okupljeni u Morinju pred istinom zatvorili oči baš kao što zatvaraju oči po pitanju razgraničenja na moru kod Prevlake gdje su se dvije zemlje, kad su već u tako idiličnim odnosima, davno trebale i službeno razgraničiti.

Problem koji imaju Mokošani kada se svako ljeto njihovo naselje, u kojem se parking ne naplaćuj, pretvori u parkiralište za taksi i druga komercijalna vozila, dijele očito i stanovnici Gradskog kotara Komolac. Naime, ususret izborima za Vijeća gradskih kotara Grada Dubrovnika upravo na to upozorava i KLGB Toma Kristovića.

„Iz godine u godinu Tenturija iz okvira prekrasne šetnice prelazi u ilegalno parkiralište većinom nedomicilnog stanovništva, posebice za vrijeme trajanja turističke sezone. Unatoč bezbrojnim pozivima upućenim Prometnom redarstvu Grada Dubrovnika koje je, moramo istaknuti, gotovo na svaki promptno reagiralo i kaznilo počinitelje prekršaja, nije se napravilo apsolutno ništa kako bi se Tenturiju zaštitilo od toga da postane ono što je danas - ilegalno parkiralište.” - napisali su na Facebook profilu liste iz KLGB Toma Kristovića.

„Veliki broj stanovnika našeg kotara, kao i stanovnika kotara Mokošica ovuda redovno odlazi u šetnju, vožnju bicikle, šetanje psa i slične aktivnosti. Ne smijemo dozvoliti daljnju devastaciju nekoć popularne i prekrasne šetnice uz rijeku, mjesta gdje su se nekoć igrala djeca, a danas služi samo kao parkiralište. Uz Vašu potporu tražiti ćemo hitnu izgradnju nogostupa na Tenturiji te iscrtavanje legalnih parkirnih mjesta tamo gdje bi ona i trebala biti predviđena sve u cilju povećanja sigurnosti naših sugrađana koji će Tenturijom moći šetati mirno i sigurno kao i nekada!” - također piše u objavi KLGB Toma Kristovića.

md

Predstavnici Dubrovačko-neretvanske županije, Grada Dubrovnika, Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova, Oružanih snaga Republike Hrvatske te Ministarstva hrvatskih branitelja, kao i udruga proisteklih iz Domovinskog rata danas su, u prigodi obilježavanja blagdana Svih svetih i Dušnog dana, kod Spomen križa na groblju Boninovo položili vijenac za sve poginule branitelje i stradale civile u Domovinskom ratu.

Vijenci su položeni i na Domobranskom groblju u Gospinom polju. Prigodnu molitvu predvodio je upravitelj svetišta Gospe od Milosrđa fra Miljenko Vrabec.

dpp

Uoči skupštine Bratovštine festanjula sv. Vlaha kojom započinju okvirne organizacijske pripreme za Festu sv. Vlaha 2023. godine, članovi bratovštine su se u nedjelju okupili u zbornoj crkvi sv. Vlaha na euharistijskom slavlju koje je predslavio dubrovački biskup mons. Roko Glasnović uz koncelebraciju novog rektora crkve mons. Ivice Pervana, generalnog vikara biskupije.

Evanđeoski ulomak donio je zgodu sa Zakejem koji se penje na smokvu kako bi vidio Isusa i nakon susreta s njim doživljava obraćenje. Zakej je bio uspješan u životu prema ljudskim kriterijima, ali nije bio sretan.

- Zakej nema mira, ali ne miri se sa svojom sudbinom. On traži. U tome je njegova velika zasluga i njegovo poštenje, doveo je u pitanje samoga sebe. - kazao je biskup u homiliji.

Tumačeći nadalje evanđelje biskup Glasnović je poručio okupljenim vjernicima da ne bježe od istine jer je ona, ma kakva bila, dobra te da ne propuste susresti Krista kada prolazi njihovim životom.

Rektor Pervan je zahvalio biskupu na predvođenju ovog slavlja na koje su bili pozvani festanjuli i njihove obitelji te najavio kako će se nakon mise održati redovita skupština festanjula kojom započinju ozbiljnije pripreme za novu Parčevu festu.

Liturgijsko pjevanje animirala je profesorica Maja Marušić s pjevačima.

at

Upravni odjel za zdravstvo, obitelj i branitelje Dubrovačko - neretvanske županije organizirao je edukativna predavanja za stručne suradnike i nastavnike osnovnih i srednjih škola na temu prevencije ovisnosti procjenjujući da je ta tematika od iznimne važnosti za zajednicu.

Edukativnom skupu uz više od 60 sudionika iz osnovnih i srednjih škola Dubrovačko - neretvanske županije nazočile su i pročelnica Upravnog odjela za poslove župana i Županijske skupštine Žaklina Marević i zamjenica pročelnice Upravnog odjela za obitelj, zdravstvo i branitelje dr.sc. Nina Skurić.

Pročelnica Marević naglasila je da je Dubrovačko-neretvanska županija, u skladu sa svojim proračunskim mogućnostima, pokrenula organiziranje i održavanje  edukacije o prevenciji ovisnosti djece i mladih adolescentske dobi za stručne suradnike i nastavnike u osnovnim i srednjim školama na području Županije.  Istaknula je kako se ovim edukativnim programom prvenstveno želi ukazati učiteljima i stručnim suradnicima na rane znakove postojanja problema podložnosti štetnom ponašanju kod djece i mladih, rizične čimbenike, načine prevencije upadanja u problem bilo koje ovisnosti te svladavanje mogućih štetnih posljedica.

Cilj zajedničkog djelovanja, preko Vijeća za prevenciju Dubrovačko-neretvanske županije, Upravnog odjela za zdravstvo, obitelj i branitelje te djelatnika u osnovnim i srednjim školama na području županije je doprinos zdravom odrastanju djece i mladih u zajednicama u kojima žive. Bilo je riječi o obitelji kao rizičnom čimbeniku ovisnosti, najčešćim vrstama ovisnosti i najraširenijim stimulansima, a pokušalo se odgovoriti i na pitanje ima li za ovisnosti lijeka.
Predavači su bili prof.prim.dr.sc. Katarina Dodig-Ćurković, psihijatra, subspecijalist dječje i adolescentne psihijatrije, pročelnica Zavoda za dječju i adolescentnu psihijatriju, KBC Osijek i dr. sc. Ivan Ćelić, specijalist psihijatrije – adiktolog, pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče.

Cilj je bio osnažiti stručne službe i nastavnike i profesore osnovnih i srednjih škola s područja Dubrovačko-neretvanske županije koji se u svom radu susreću s mladima s problemima ovisnosti. Ovaj su put predavači stavili poseban naglasak na ovisnosti o psihoaktivnim tvarima, ali i ukazali na povećanje drugih ovisnosti. To su prije svega ovisnost o pušenju, alkoholu i internetu odnosno društvenim mrežama.

- Ukazali smo na sve nižu dob djece što nas posebno dodatno zabrinjava, na nedostatak rada s djecom, njihovim roditeljima, ali i svima koji skrbe o mladima u bilo kojem sektoru. – istaknula je prof.prim dr.sc. Dodig Ćurković. Ona je iz iskustva prakse posebno govorila o problematici mladih i porastu konzumenata tzv. novih sintetskih psihoaktivnih tvari.

Radeći dugi niz godina s osobama s problemom ovisnosti, dr. Ćelić je istaknuo kako je važno kontinuirano pratiti trendove i razvoj vezano uz dostupnost droga čime se službe za liječenje ovisnosti treba educirati i kadrovski osnaživati kako bi adekvatno odgovorile na sve izazove na ovom vrlo zahtjevnom području.

Umjesto dogmatskih pristupa koji su nerijetko isključivi, multidisciplinarnost i intersektorska suradnja daju bolje ishode u liječenju ovisnosti. Načelo smanjenja štete ne isključuje koncept oporavka niti obrnuto. Na primjeru suradnje Klinike za psihijatriju Vrapče i Zajednice Pape Ivana XXIII. prezentiran je primjer dobre kliničke prakse u kojem osobe s problemom ovisnosti nakon dijagnostičke obrade nastavljaju rehabilitacijsko-resocijalizacijski tretman u terapijskoj zajednici, a psihijatri putem telepsihijatrijske usluge osiguravaju praćenje po pitanju evaluacije uzimanja psihofarmaka. Gotovo sve terapijske zajednice koje djeluju na području Hrvatske sada su prihvatile taj model koji značajno povećava broj onih koji ostaju u programu te ga završe.

Predavači su među ostalim posebno apostrofirali nedostatak prevencije ovisničkih ponašanja među djecom.

Prof.prim.dr.sc. Katarina Dodig Ćurković najprije je govorila o obitelji kao rizičnom čimbeniku ovisnosti, kao i o ovisnostima među mladima: najčešće vrste ovisnosti.

Dr. sc. Ivan Ćelić, specijalist psihijatrije – adiktolog i pročelnik Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče govorio je na temu: Marihuana i stimulansi – izazov današnjeg vremena te na kraju održao predavanje pod nazivom “Ima li za ovisnosti lijeka?”

dpp

Gradonačelnik Dubrovnika i saborski zastupnik HDZ-a Mato Franković najavio je kako će izmjene zakona donijeti promjene u odnosu na koncesije na moru, odnosno pomorskom dobru.

- Mislim da je taj nacrt zakona dobar i da će nam ići na ruku jer će nam omogućiti ono što nismo imali dosad. - rekao je.

- Naime, imali smo koncesijska odobrenja na moru koja su financijski bila ograničena pa bi tako određeni ugostiteljski objekt, koji bi imao koncesiju na moru, plaćao određenu visinu naknade koja je bila smiješno mala, uspoređujući je s javnom površinom. - kazao je Franković.

- Međutim, ubuduće se ide na pravu koncesiju, nema više koncesijske naknade ili odobrenja nego ima natječaj za koncesionara i fiksni i varijabilni iznos što će jedinicama lokalne samouprave značiti puno veće prihode, a s druge strane donosi određenu sigurnost gospodarstvenicima koji će moći planirati svoj posao kad znaju da imaju ugovor na određeni broj godina. - rekao je gradonačelnik Dubrovnika i saborski zastupnik Mato Franković.