U sklopu obilježavanja Dana Općine Konavle i 30. obljetnice oslobađanja najjužnijeg hrvatskog teritorija na cavtatskoj rivi u četvrtak izložbom oružja, dronova, topova, transportera Hrvatske vojske započelo je svečano obilježavanje ovog jubileja.

Konavljani i njihovi gosti imali su priliku razgledati vojna vozila i oružje, a u Cavtat je uplovio i vojni transporter.

Poslijepodne je na rivi upriličen mimohod ratnih veterana, a u Domu kulture Cavtat navečer je otvorena izložba ratnih fotografija.

Načelnik Lasić ovom je prilikom uputio nekoliko prigodnih riječi:

„Poštovani branitelji, iako je u našem hrvatskom jeziku uvriježeno početi svaku korespodenciju ili obraćanje nekim uvodnim pozdravom, razmišljao sam što bi bilo najprikladnije za ovu priliku. I moram reći da ništa bolje i časnije od riječi poštovani branitelji nisam uspio pronaći.

Ima li išta ljepše od spoznaje da ste bili branitelj svoje Domovine? Da ste stali u njezinu obranu iz najčistijih motiva onda kada se činilo najgore i najtmurnije, kada se činilo da je neprijatelj toliko premoćan da nemamo šanse protiv takve sile?

Za mene nema, zato ću ponoviti to još jednom – poštovani branitelji!

Prošlo je 30 godina od oslobođenja općine Konavle u Domovinskom ratu, a osvrnite se oko sebe danas. Osvrnite se zbog sebe, vaših suboraca, svih onih koji nisu više s nama, ali i sve djece kojoj ste stvarali budućnost.

Osvrnite se oko sebe i budite ponosni jer branitelji su stvarali Republiku Hrvatsku. I hvala Bogu da je imamo. Nismo savršeni, daleko od toga, ali smo kilometrima daleko od onih koji su nas napadali.

Zamislite samo koliko smo daleko od onih koji 1. listopada slave nekakve, zamislite, napade na Trebinje? Od onih koji smatraju da je patnja hrvatskog naroda nešto za što se ne treba ispričati!?

Neću trošiti vaše i svoje vrijeme na njih. Na kraju dana kada se sve zbroji i oduzme, smatram kako je naše društvo u 30 godina postiglo više nego neki u stoljeće. Živimo u zajednici europskih obitelji, njegujemo vrijednosti dostojanstva i mira, prosperiteta i tolerancije. Različitosti u zajedništvu i zajedništva u različitosti.

Jer time se bavi društvo koje gleda naprijed, ljudi koji žive za budućnost koja pripada njihovoj djeci, a ne mržnji kojom se truju buduće generacije.

Kako je rekao pokojni general Nojko Marinović – pamćenje je alat, a mržnja strašan teret. Mi pamtimo i nastavljamo dalje. Hvala vam što ste to omogućili.”

dpp

„Life for Mauremys” projekt je očuvanja krovne vrste sredozemnih vlažnih staništa u Dubrovačko - neretvanskoj županiji koji provodi Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Dubrovačko – neretvanske županije, a koji je započeo danas uvodnom konferencijom u Studentskom domu u Dubrovniku.

Cilj projekta je osiguranje dugoročno održive populacije riječne kornjače (Mauremys rivulata) u Dubrovačko - neretvanskoj županiji, jedne od najrjeđih i najugroženijih vrsta gmazova u Republici Hrvatskoj. Projekt se financira kroz Program LIFE, instrument Europske unije namijenjen financiranju aktivnosti na području zaštite okoliša, a predviđeno trajanje projektnih aktivnosti je četiri godine.

U sklopu navedenog projekta poboljšala bi se kvaliteta staništa strogo zaštićene vrste riječne kornjače na lokacijama: Delta Neretve, lokve u Gornjim Majkovima, selo Prljevići, Konavosko polje te jugoistočni dio poluotoka Pelješca (Stonsko polje) u okviru europske ekološke mreže Natura 2000

- Mi smo kao županija prepoznati kao županija koja ima bogato kulturno nasljeđe, no imamo i vrijednu prirodnu baštinu te istaknutu bioraznolikost. Na prirodna bogatstva nadograđuju se i turističke priče kao što je u primjeru s riječnom kornjačom u Majkovima te u projektu koji, u dolini Neretve, prirodnu baštinu tog područja želi bolje predstaviti javnosti i očuvati za buduće naraštaje. – naglasio je ovom prigodom župan Nikola Dobroslavić.
.
Partneri na projektu su Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko - neretvanske županije, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zoološki vrt grada Zagreba, Hrvatske vode i Udruga Hyla.

dpp

Dovršenim kriminalističkim istraživanjem policijskih službenika Policijske postaje Dubrovnik i Postaje granične policije Gruda 39 - godišnji državljanin RH i 46 - godišnji državljanin BiH sumnjiče se za 11 kaznenih djela teških krađa od kojih su sedam dovršili dok su preostale četiri ostale u pokušaju izvršenja, navodi danas u priopćenju PU dubrovačko – neretvanska.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da je spomenuti dvojac kaznena djela počinio tijekom rujna i listopada ove godine na području Konavala, Župe dubrovačke, Dubrovnika i Zatona. Sva kaznena djela su počinjena tako što su osumnjičeni nasilno, provaljivanjem ulazili u obiteljske kuće oštećenih odakle su otuđivali zlato i novac oštetivši ih za ukupni novčani iznos od oko 350 tisuća kuna. Zlato su potom prodavali u specijaliziranim trgovinama za otkup zlata.

„Temeljem naloga Županijskog suda u Dubrovniku u utorak, 18. listopada pretražen je stan i vozilo 39-godišnjaka kada je pronađen alat korišten za počinjenje kaznenih djela, dio otuđenog nakita i odjevni predmeti koje su počinitelji koristili prilikom izvršenja kaznenih djela.” - navodu PU.

Osumnjičeni su sinoć, uz kaznene prijave, odvedeni u zatvor.

dpp

Na dvodnevnoj konferenciji o klimatskim promjena u Splitu u četvrtak je upozoreno da na Jadranu ne bi trebalo graditi objekte tik uz more jer oni mogu biti na udaru poplava koje će biti posljedica klimatskih promjena i povišene srednje razine mora.

Splitski Mediteranski institut za istraživanje života (Medils) domaćin je znanstvene konferencije o klimatskim promjenama koja je okupila hrvatske i talijanske stručnjake koji surađuju kroz Europski projekt Interreg.

- Velika dužina naše obale je bogatstvo, ali možda smo i jako ukleti zbog tolike obale jer bi to ubuduće mogao biti trošak pošto neće biti zaštite za objekte koji se grade prvi red do mora. - rekla je novinarima Daria Povh Škugor, viši programski službenik splitskog centra PAR/RAC, koji je umrežen u Mediteranski akcijski program kao dio UN-ova programa za okoliš.

Po njezinim riječima, potrebno je zaustaviti gradnju kuća i objekata uz more jer nema načina da ih se zaštiti od poplava s mora čija će razina rasti. Pozivajući se na stručnu studiju o procjenama poplava, kao najugroženiji je izdvojila Kaštelanski zaljev.

Što se tiče stanovništva, najugroženije je područje Kaštelanskog zaljeva i gradovi Kaštela, Solin, Split i Trogir, rekla je Povh Škugor. Dodala je kako je to jedan od razloga zbog kojeg se ta dvodnevna konferencija o klimatskim promjenama i rizicima od poplava s mora i održava u Splitu.

- Prema najnovijim saznanjima, zadnji put kad je prosječna temperatura bila dva stupnja već nego što je danas, a čega se mi svi bojimo, razina mora bila je do pet metara viša nego sada. To je zvono koje zvoni na uzbunu. - upozorila je Povh Škugor.

Dr. Natalija Dunić s Instituta za oceanografiju i ribarstvo, koja se bavi istraživanjem fizikalnih stanja Jadrana, izvijestila je da je srednja razina Jadranskog mora u posljednjih 30 godina povećana 10 centimetara, a do 2100. godine mogla bi porasti za 70 centimetara.

- Kad imate veću raznu mora i kad nastupe ciklonalni poremećaji i kad jugo otpuše more, voda će prodrijeti na obalu - u Dioklecijanove podrume, na Rivu, u Marmontovu ulicu do zgrade HNK. - rekla je Dunić, ističući kako je "pet do dvanaest" da se nešto učini kako bi se to spriječilo.

Također je rekla kako se procjenjuje da će do 2100. na globalnoj razini srednja razina mora porasti više od jednog metra. Po njezinim riječima, stručne su procjene da bi do 2600. godine srednja razina mora u svijetu mogla porasti 15 metara. S tim u vezi spomenula je predviđanja o otapanju leda s Antarktike te da bi porast razine svjetskih mora mogao zaprijetiti i planinama u Europi.

Južni

Dobrobit Građana znači podizanje kvalitete svakodnevnog života svih žitelja Grada od stalnih stanovnika do njihovih posjetitelja. Kvaliteta života vezana je uz kvalitetu javnih usluga, načine korištenja javnih resursa i uključivanja Građana u rješavanje pitanja koja se izravno tiču njihovog životnog okruženja, istaknuli su danas članovi lista Dajmo ruke ususret izborima za Vijeća gradskih kotara.

Sedam lista je okupljeno u platformi Dajmo ruke te imaju zajednički program „Poštujmo građane!“

- Program je nastao kroz participativni postupak koji traje već drugu godinu kroz ankete i u suradnji s 400 građana Dubrovnika, a uključuje i druge izvore kao što su zaključci zborova građana, ophodnje kotara, razgovori s susjedima te stručna znanja i iskustva samih kandidata. - rekla je Petra Marčinko, inače kandidatkinja Dajmo ruke, odnosno KLGB Srđana Obada u kotaru Ploče iza Grada.

- Na osnovu svih ovih izvora, kandidati sa sedam lista platforme „Dajmo ruke“ kroz radionicu su posložili prioritete i programe za koje će se zalagati i s kojima sudjeluju na predstojećim izborima za vijeća gradskih kotara Grada Dubrovnika. Kao takav, ovaj model je prvi u Dubrovniku i postavlja potpuno novu, profesionalniju razinu rada kotara. – kazala je Petra Marčinko.

Ona je navela da je program „Poštujmo građane!“ podijeljen u dvije cjeline. Prva, koja je zajednička za sve kotare se bavi jačanjem uloge gradskog kotara u svakodnevnom odlučivanju i uključuje prioritete da kotari trebaju dobiti svoj proračun, da se građani trebaju pitati i zajedničko odlučivati.

dpp

Turistička zajednica grada Dubrovnika predstavlja turističku ponudu na sajmu ITB Asia u Singapuru do 21. listopada, u suradnji s Turističkom zajednicom grada Zagreba. ITB Asia, vodeći je azijski turistički sajam za azijsko – pacifičku turističku industriju koji okuplja međunarodne izlagače iz odmorišnog i korporativnog turističkog segmenta te se održava zajedno s MICE Show Asia i Travel Tech Asia. Sajam je privukao više od 80 nacionalnih i regionalnih turističkih organizacija, a kao glavna tema ističe se „Turistička industrija na putu oporavka i rasta” te kako ostati konkurentan prateći ključne trendove u turizmu. Događaju prisustvuju izlagači iz svih sektora industrije, uključujuči destinacije, avio prijevoznike, zračne luke, turoperatore i druge iz cijelog svijeta.

Azijsko tržište je od iznimno velike važnosti za Dubrovnik te je ovo sudjelovanje nastavak aktivnosti usmjerenih na azijska tržišta koja su izostala u pandemijskom razdoblju, a riječ je o turistima koji putuju u pred i posezoni te imaju veliki utjecaj na stvaranje Dubrovnika kao cjelogodišnje destinacije. Najpopularnija odredišta u Hrvatskoj s tog tržišta za posjetiti su Dubrovnik i Plitvička jezera, a najčešći razlozi putovanja su kulturni faktori kao što su znamenitosti, muzeji, ali i prirodna baština, posebice ona pod zaštitom UNESCO-a.

- Informacije s tržišta pokazuju da zemlje APAC-a (Azije i Pacifika) bilježe veliki porast interesa za putovanja nakon dvije godine potpunog zatvaranja zbog COVID 19, zato je izuzetno važno biti prisutan na tržištu i pokazati im da smo spremni prihvatiti sve turiste koji će doći u Dubrovnik u sljedećoj godini. Riječ je o tržištima koja su nama bila vrlo važna u pre-covid vremenu, a to su Japan, Koreja, Novi Zeland, Malezija, Singapur i Hong Kong. Svi oni su imali velike brojeve prije početka pandemije i radimo na tome da se ti brojevi vrate u najvećoj mjeri već dogodine. - izjavio je direktor Turističke zajednice grada Dubrovnika Miro Drašković.

dpp

Na elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske objavljen je otvoreni postupak javne nabave za nabavu radova u predmetu ''Uređenje dječjeg igrališta i uređenje odvodnje oborinskih voda'' u naselju Mandaljena, uz LC 69050. Procijenjenja vrijednost nabave iznosi 1.200.000,00 kuna (bez PDV-a).

Riječ je o projektu izgradnje i uređenja dječjeg igrališta u naselju Mandaljena, a osim samog igrališta uređuju se i prilazi te odvodnja oborinskih voda na predmetnoj lokaciji. Kako bi osigurala realizaciju ovog projekta Općina je prethodno kupila potrebno zemljište, te izradila projektnu dokumentaciju.

Novo multifunkcionalno dječje (i sportsko) igralište površine 442 m2 planira se uz prometnicu Čelopeci-Mandaljena kako bi kao mjesto okupljanja, sporta, igre i druženja građana i djece preobrazilo pripadajući okolni kontekst. Projekt novog igrališta je izradio poznati dubrovački arhitektonski ured Proto-arch koji već niz godina kroz arhitektonske realizacije generiraju pozitivne promjene u lokalnoj zajednici. Projekt je razvijen u suradnji s uredom za krajobrazno uređenje Studio Landa.

Cilj novog dječjeg igrališta jest zadovoljiti suvremenim zahtjevima prostora za velik broj različitih aktivnosti te stvaranje kreativnog prostora igre, druženja i boravka na otvorenom. Koncept novog igrališta pravokutnog oblika sastoji se od jednog košarkaškog terena za basket, površine 112 m², sprint staze duljine 40 m, dječjeg igrališta podijeljenog u različite manje zone te ulaznog stubišta-gledališta u izlomljenoj formi ispred kojeg se formira polivalentni otvoreni prostor za razna događanja. Sredinom igrališta ostavljena je zelena zona nepravilnog oblika namijenjena sadnji stabala. Kao element definiranja prostora koristi se i horizontalna grafika u raznim vibrantnim bojama, a završni slojevi igrališta se kombiniraju u vidu sigurnosne gume Playtop i bojanog asfalta.

Projektanti su se vodili idejom da kvalitetno osmišljeni prostor na otvorenom može generirati novi pulsirajući javni prostor kroz sportsku revitalizaciju naselja.

Nakon nedavno realiziranog igrališta u naselju Brašina i spomenutog igrališta u naselju Mandaljena, u tijeku je i izrada projektne dokumentacija za uređenje dječjeg igrališta na Gornjem Brgatu (uz zgradu bivše škole) te uređenje zone javne namjene u naselju Čibača unutar koje je predviđena izgradnja dječjeg igrališta u I. fazi te Doma kulture u II. Fazi.

Općina Župa dubrovačka

Na svečanoj sjednici Gospodarskog vijeća Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Dubrovnik dodijeljene su plakete „Zlatna kuna“ najboljim malim, srednjim i velikim tvrtkama za poslovanje u 2021. godini.

Plaketu Zlatna kuna za veliko trgovačko društvo osvojila je Atlantska plovidba, Zlatna kuna za srednje trgovačko društvo pripala je tvrtki Nautika, a najboljim malim trgovačkim društvom proglašena je tvrtka Crocum. Sve tvrtke su iz Dubrovnika.

Priznanja za dugogodišnje uspješno poslovanje i doprinos hrvatskom gospodarstvu pripalo je i društvu Blato 1902 za 120 godina postojanja, Zračnoj luci Dubrovnik za 60 godina te dubrovačkom Hotelu Lero za pola stoljeća postojanja.

Zamjenica gradonačelnika Dubrovnika Jelka Tepšić uputila je čestitku svim nominiranima i dobitnicima vrijednih priznanja, istaknuvši da su oni temelj našeg društva bez kojih ne bi imali prosperitet lokalnih uprava.

- Grad Dubrovnik, kao što je i bio u razdobljima COVID krize, uvijek biti na raspolaganju, u skladu svojih mogućnosti poticati i pomagati svim poduzetnicima jer nam je to zaista i obveza. – naglasila je zamjenica Tepšić.

dpp

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uručio je danas u Velikoj vijećnici ugovore dubrovačkim poduzetnicama koje su pravo na potpore ostvarile na temelju provedenog javnog poziva u sklopu projekta „Razvoj ženskog poduzetništva u gradu Dubrovniku“.

Grad Dubrovnik će u ovoj godini ženama poduzetnicama dodijeliti 21 potporu s iznosom do 10 tisuća kuna i intenzitetom potpore do 100% prihvatljivih troškova do razine maksimalnog iznosa. Gradonačelnik Franković ugovore o dodjeli potpora danas je uručio 13 poduzetnica, dok će se ostalim poduetnicama ugovori dostaviti putem Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more, koji operativno provodi program.

Uputivši čestitku svim poduzetnicama koje su ostvarile pravo na potpore gradonačelnik je zahvalio partnerima na provođenju programa te je izazio uvjerenje da će se program u budućnosti nastaviti razvijati kako bi Grad Dubrovnik mogao još snažnije poticati razvoj ženskog poduzetništva.

Podsjetimo, projekt „Razvoj ženskog poduzetništva u gradu Dubrovniku“ temelji se na suradnji Grada Dubrovnika, Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Dubrovnik i Hrvatske udruge poslovnih žena „Krug“ - ogranak Dubrovnik.

Program se provodio u 2018. i 2019. godini, a ove godine je reaktiviran nakon dvogodišnje stanke uzrokovane korona krizom. Za ovu namjenu u Proračunu Grada Dubrovnika za 2022. godinu osigurano je 200 tisuća kuna.

dpp

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek sa suradnicima održali su danas radni sastanak na temu izmjena Zakona o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika i drugih nepokretnih kulturnih dobara u okolici Dubrovnika.
 
Cilj izmjena Zakona je osigurati kontinuirana ulaganja u održavanje spomeničke baštine, ali ujedno i pospješiti proces aseizmičke sanacije zgrada u povijesnoj jezgri.
 
Nadalje, izmjenama Zakona želi se osnažiti uloga Zavoda za Obnovu, istaknuti Plan Upravljanja kao strateški dokument kojeg provodi Zavod, a čija implementacija će sustavno i aktivno podizati kvalitetu života građana koji žive u povijesnoj jezgri.
 
Ovo je prvi u niza sastanaka koji će se organizirati u narednim mjesecima, a sve s ciljem usvajanja novog Zakona o obnovi spomeničke cjeline Dubrovnika i drugih nepokretnih kulturnih dobara u okolici Dubrovnika tijekom iduće godine, što je i u skladu s usvojenim planom zakonskih izmjena.

dpp

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicama obišao je danas gradilište Lapadske obale gdje se provodi investicija rekonstrukcije i proširenja prometnice. Investicija je vrijedna 70 milijuna kuna, a u potpunosti je financirana izvanproračunski, europskim i nacionalnim sredstvima.

Na gradilištu su u tijeku radovi proizvodnje i ugradnje armiranobetonskih zavjesa, koje se postavljaju sukcesivno na potezu od Batale prema Fakultetu, a uslijedit će radovi nasipanja kamenog materijala iza zida te radovi na trupu ceste uz ugradnju svih projektiranih instalacija. Unatoč manjim zastojima uzrokovanih nepredvidljivim kretanjima na tržištima materijala te nužnom prilagodbom projektnog rješenja, dinamika izvođenja radova na projektu Lapadske obale nije ugrožena i projekt napreduje sukladno planovima investitora i izvođača radova.
 
Zadovoljstvo napretkom radova izrazio je nakon obilaska i gradonačelnik Mato Franković.

- Nakon stabilizacije tržišta i napravljene prilagodbe projekta svjedočimo činjenici da su se radovi intenzivirali i uvjereni smo da ćemo stići ugovoreni rok, a to je kraj 2023. godine. - kazao je.

Podsjetio je da je ovo najveći infrastrukturni kapitalni projekt u užem dijelu grada Dubrovnika koji će uz proširenje i uređenje prometnice značajno rasteretiti postojeće prometne pravce, posebno područje Solituda i „Bulevara“.

Gradonačelnik Franković je uputio zahvalu upravnim odjelima nadležnim za provođenje projekta i investicije, izvođačima radova, ali i Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje na partnerstvu i suradnji.

- Ovim projektom još se jednom dokazuje koliko je Grad Dubrovnik posvećen realizaciji projekata kroz europske fondove i izvanproračunska sredstva. - rekao je Franković.
 
Na uspostavljenom privremenom gradilišnom pogonu za proizvodnju ispred „Kazbeka” dosad je proizvedeno elemenata za ukupno 153 metara obale te se isti ugrađuju.

Pročelnica Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima Paula Pikunić Vugdelija detaljnije je izvijestila o prirodi radova.

- Obalni zid između dva pilota sastoji se od ukupno tri elementa; jednog horizontalnog i dva vertikalna. Montirano je 98 metara kompleta te je postavljeno dodatnih 40 metara horizontalnih elemenata obalnog zida. Paralelno s ugradnjom elemenata obalnog radi se priprema pilota pomoću čeličnih limova za vezu s istima, nakon čega se lijevanim betonom sve povezuje tj. monolitizira. - rekla je pročelnica.

Potvrdila je da se radovi odvijaju zadovoljavajućom dinamikom i ne postoje naznake da bi se isti mogli dodatno produljiti.
 
Projekt rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale obuhvaća prometnicu od lučice Batala do benzinske postaje „Ina“ i uključuje rekonstrukciju i proširenje prometnice s nogostupom, šetnicom, biciklističkom stazom, svom pripadajućom komunalnom infrastrukturom i parkirališnim površinama. Ovim zahvatom Lapadska obala pretvara se u dvotračnu dvosmjernu prometnicu od raskrižja s ulicom Nikole Tesle do raskrižja kraj benzinske postaje s ukupnom dužinom od cca 840 metara. Osim proširenja, nova prometnica će se hortikulturno urediti i opremiti urbanom opremom. Povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza te rasteretiti postojeći dominantni pravci. Rješava se i problem prodiranja mora u trup prometnice i ispiranja tampona što je u prošlosti dovodilo do učestalog puknuća vodovodnih cijevi u trupu ceste i prekide u prometu vozila.

dpp

Ministri obrane i vanjskih poslova Raško Konjević i Ranko Krivokapić napravili su kazneno djelo, a hrvatsku državnu delegaciju doveli u zabludu i napravili ogroman diplomatski skandal. - kazao je crnogorski premijer Dritan Abazović nakon što je inspekcija u Crnoj Gori naložila uklanjanje ploče u Morinju.

- Podržavam njeno postavljanje, ali ne na nezakonit način. To što su uradili Konjević i Krivokapić, oni su hrvatsku državnu delegaciju doveli u zabludu i napravili ogroman diplomatski skandal. Stavili su ploču, a da nijednim papirom nisu obavijestili vladu i nadležne organe. - rekao je Abazović.

Naime, uprava za inspekcijske poslove Crne Gore naložila je Općini Kotor da u roku od tri dana ukloni spomen ploču hrvatskim zarobljenicima u bivšem logoru u Morinju jer je, naveli su, postavljena bez potrebne dokumentacije.

Ploču na zid nekadašnjeg logora u Morinju u prisutnosti hrvatskog izaslanstva otkrili su prošli tjedan crnogorski ministri vanjskih poslova i obrane Ranko Krivokapić i Raško Konjević. Ploča je izraz crnogorsko žaljenje zbog postojanja logora u Morinju i patnji hrvatskih branitelja koji su ondje bili zatočeni.

Crnogorski inspektorat utvrdio je kako za spomen ploču ne postoji dokumentacija koja dokazuje da se nalazi u programu spomen obilježja koji usvaja Skupština Općine Kotor, niti postoji suglasnost crnogorske vlade jer se radi o događaju za koji nije proteklo propisanih 50 godina od momenta nastanka.

Općina Kotor dobila je rok od tri dana da ukloni ploču u Morinju, a gradonačelnik Kotora Vladimir Jokić kazao kako je o postavljanju ploče saznao iz medija te naveo kako nisu ispunjeni zakonski uvjeti za njezino postavljanje ploče.

Pozvao je Vladu Crne Gore i tamošnji UIP da podnesu kaznene prijave protiv ministara Krivokapića i Konjevića zbog kršenja Zakona o spomen - obilježjima.