Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković (HDZ) poentirao je u petak objavom koju je naslovio s „Za rubriku vjerovali ili ne”.

„SDP Hrvatske traži one koji su isplaćene poticaje Vlade zadržali za sebe. Istovremeno protiv njihovog kandidata za gradonačelnika i vijećnika Ivana Tropana podignuta je optužnica upravo za ovo kazneno djelo.” - napisao je gradonačelnik Franković. Doduše Franković je malo pogriješio, Tropani su osumnjičeni za nešto podlije (ne)djelo od zadržavanja novca na računu tvrtke, uvjerili su naime, prema navodima Državnog odvjetništva, radnike da im uplaćene novce na tekuće račune – vrate. No, poanta je ista.

„SDP Hrvatske je li Vam netko javio ovo?” - posprdno je, s razlogom, napisao Franković objavivši i priloženu fotografiju.

dm

Polica dopunskog zdravstvenog osiguranja neće poskupjeti i cijena ostaje 70 kuna mjesečno, kazao je u petak ministar zdravstva Vili Beroš na Novoj TV.

Beroš je s druge strane najavio značajno povećanje participacija za one koji nemaju dopunsko osiguranje. Dopunsko zdravstveno osiguranje inače ne plaća oko 600 tisuća građana.

- Ne želimo dodatno teretiti građane, pogotovo u kontekstu ovakve ozbiljne ekonomske situacije u zemlji i u svijetu. Namjerno smo ostavili cijenu na 70 kuna. - rekao je Beroš.

dm

Gradonačelnik Mato Franković obišao je Lapadsku obalu gdje su u tijeku radovi na proizvodnji i ugradnji armiranobetonskih zavjesa. Rekonstrukcija Lapadske obale najveći je kapitalni projekt koji se izvodi u Dubrovniku. Zbog izmjene semaforske opreme na raskiržju kod lapadskog stadiona do 3. studenoga na snazi je privremena regulacija prometa. Radovi na izmjeni semafora 29. i 30. studenoga izvodit će se i kod Doma Zdravlja kada će na tom raskrižju na snazi biti privremena regulacija prometa.

PRVI OBRISI NOVE PROMETNICE NA LAPADSKOJ OBALI, A NAPREDUJE I IZGRADNJA OBALNOG ZIDA

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicama obišao je gradilište Lapadske obale gdje se provodi investicija rekonstrukcije i proširenja prometnice. Na gradilištu su inače u tijeku radovi proizvodnje i ugradnje armiranobetonskih zavjesa, koje se postavljaju na potezu od Batale prema Fakultetu, a uslijedit će radovi nasipanja kamenog materijala iza zida te radovi na trupu ceste uz ugradnju svih projektiranih instalacija.

Unatoč manjim zastojima uzrokovanih nepredvidljivim kretanjima na tržištima materijala te nužnom prilagodbom projektnog rješenja, dinamika izvođenja radova na projektu Lapadske obale nije ugrožena i projekt napreduje sukladno planovima investitora i izvođača radova.

Zadovoljstvo napretkom radova izrazio je nakon obilaska i gradonačelnik Mato Franković.

- Nakon stabilizacije tržišta i napravljene prilagodbe projekta svjedočimo činjenici da su se radovi intenzivirali i uvjereni smo da ćemo stići ugovoreni rok, a to je kraj 2023. godine. - rekao je Franković.

Podsjetio je da je ovo najveći infrastrukturni kapitalni projekt u užem dijelu grada koji će uz proširenje i uređenje prometnice značajno rasteretiti postojeće prometne pravce, posebno područje Solituda i Bulevara. Gradonačelnik je uputio zahvalu upravnim odjelima nadležnim za provođenje projekta i investicije, izvođačima radova, ali i Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje na partnerstvu i suradnji.

- Ovim projektom još se jednom dokazuje koliko je Grad Dubrovnik posvećen realizaciji projekata kroz europske fondove i izvanproračunska sredstva. - kazao je Franković.

Inače, na uspostavljenom privremenom gradilišnom pogonu za proizvodnju ispred Kazbeka dosad je proizvedeno elemenata za ukupno 153 metara obale te se isti ugrađuju.

Pročelnica Upravnog odjela za izgradnju i upravljanje projektima Paula Pikunić Vugdelija detaljnije je izvijestila o prirodi radova.

- Obalni zid između dva pilota sastoji se od ukupno tri elementa; jednog horizontalnog i dva vertikalna. Montirano je 98 metara kompleta te je postavljeno dodatnih 40 metara horizontalnih elemenata obalnog zida. Paralelno s ugradnjom elemenata obalnog radi se priprema pilota pomoću čeličnih limova za vezu s istima, nakon čega se lijevanim betonom sve povezuje tj. monolitizira. - rekla je pročelnica.

Potvrdila je da se radovi odvijaju zadovoljavajućom dinamikom i ne postoje naznake da bi se isti mogli dodatno produljiti.

Projekt rekonstrukcije i proširenja Lapadske obale obuhvaća prometnicu od lučice Batala do benzinske postaje na Orsanu te uključuje rekonstrukciju i proširenje prometnice s nogostupom, šetnicom, biciklističkom stazom, svom pripadajućom komunalnom infrastrukturom i parkirališnim površinama. Ovim zahvatom Lapadska obala pretvara se u dvotračnu dvosmjernu prometnicu od raskrižja s ulicom Nikole Tesle do raskrižja kraj benzinske postaje s ukupnom dužinom od cca 840 metara. Osim proširenja, nova prometnica će se hortikulturno urediti i opremiti urbanom opremom. Povećat će se razina sigurnosti prometa i kvaliteta javnog gradskog prijevoza te rasteretiti postojeći dominantni pravci. Rješava se i problem prodiranja mora u trup prometnice i ispiranja tampona što je u prošlosti dovodilo do učestalog puknuća vodovodnih cijevi u trupu ceste i prekide u prometu vozila.
Investicija je vrijedna 70 milijuna kuna, a u potpunosti je financirana izvanproračunski, europskim i nacionalnim sredstvima.

POSTAVLJAJU SE „PAMETNI SEMAFORI”, PRIVREMENA REGULACIJA PROMETA NA RASKRIŽJIMA KOD STADIONA U LAPADU I NA DOMU ZDRAVLJA

Zbog izvođenja radova na projektu modernizacije semaforske opreme i uređaja na području Grada Dubrovnika do 3. studenog na snazi je privremena regulacija prometa na raskrižju Stadion Lapad.

Ovisno o dinamici radova zatvarat će se po jedan prometni trak od svake ulice na tom raskrižju (Iva Vojnovića, Žrtava Dakse, Kralja Tomislava i Od Batale). Također, na isti način će se uvesti privremena regulacija prometa za raskrižje na Domu zdravlja (Splitski put, Pera Čingrije, Ante Starčevića i Put Republike) u razdoblju od 29. listopada do 30. studenog.

Radove na modernizaciji semaforske opreme i uređaja provodi tvrtka Prvi treptač d.o.o. iz Splita, a isti obuhvaćaju zamjenu kompletne semaforske opreme.

Ukupna vrijednost radova je 1.039.954,10 kuna uz sufinanciranje Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u iznosu od 500 tisuća kuna, a u sklopu projekta Upravnog odjela za europske fondove, regionalnu i međunarodnu suradnju Grada Dubrovnika - Modernizacija semaforske signalizacije: „pametni semafori“ na raskrižjima Dom zdravlja i Stadion Lapad.

Novo semaforsko rješenje je jedno od najmodernijih i najučinkovitijih na tržištu te će omogućiti vozačima i pješacima sigurno prometovanje uz maksimalno korištenje mjera energetske učinkovitosti. Implementacijom nove opreme i uređaja na predmetnim križanjima rad semafora, odnosno izmjena signala semafora bit će prilagođena najavi vozila iz određenih pravaca, odnosno ista će biti prometno ovisno upravljana putem video detektora čime će se smanjiti čekanja na samim križanjima i doprinijeti bržem protoku prometa.

NA TRAŽENJE GRAĐANA ULICOM PASKA BABURICE JEDNOSMJERNO PREMA BATALI

Na inicijativu Gradskog kotara Lapad i na prijedlog građana Ulice Paska Baburice i okolnih ulica Upravni odjel za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu Grada proveo je izmjenu signalizacije u navedenoj ulici na način da je uveden jednosmjeran režim prometovanja.

Prema novom režimu u Ulicu Paska Baburice ulazi se isključivo iz smjera Dalmatinske ulice i u jednom smjeru prometuje prema ulici Od Batale.

Predmetnim režimom omogućilo se sigurnije, brže i lakše prometovanje Ulicom Paska Baburice u kojoj je, posebno u jutarnjim satima, a zbog blizine OŠ Lapad, dolazilo do otežanog odvijanja prometa.

ŽENAMA PODUZETNICAMA GRADONAČELNIK FRANKOVIĆ URUČIO UGOVORE O POTPORI

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uručio je u Velikoj vijećnici ugovore dubrovačkim poduzetnicama koje su pravo na potpore ostvarile na temelju provedenog javnog poziva u sklopu projekta „Razvoj ženskog poduzetništva u gradu Dubrovniku“.

Grad Dubrovnik će u ovoj godini ženama poduzetnicama dodijeliti 21 potporu s iznosom do 10 tisuća kuna i intenzitetom potpore do 100 posto prihvatljivih troškova do razine maksimalnog iznosa. Gradonačelnik Franković ugovore o dodjeli potpora danas je uručio 13 poduzetnica, dok će se ostalim poduetnicama ugovori dostaviti putem Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more, koji operativno provodi program.

Uputivši čestitku svim poduzetnicama koje su ostvarile pravo na potpore gradonačelnik je zahvalio partnerima na provođenju programa te je izazio uvjerenje da će se program u budućnosti nastaviti razvijati kako bi Grad Dubrovnik mogao još snažnije poticati razvoj ženskog poduzetništva.

Podsjetimo, projekt „Razvoj ženskog poduzetništva u gradu Dubrovniku“ temelji se na suradnji Grada Dubrovnika, Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Dubrovnik i Hrvatske udruge poslovnih žena „Krug“ - ogranak Dubrovnik.

Program se provodio u 2018. i 2019. godini, a ove godine je reaktiviran nakon dvogodišnje stanke uzrokovane korona krizom. Za ovu namjenu u Proračunu Grada Dubrovnika za 2022. godinu osigurano je 200 tisuća kuna.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Lapadska obala je najveći cestovni infrastrukturni projekt u užem dijelu grada koji se radi u posljednjih 30 godina. Puno i previše izazova bilo je na ovom projektu od ishođenja građevinske dozvole, preko dobivanja 100% - tnog financiranja 70 milijuna kuna vrijednog projekta od strane EU fondova i nacionalnih sredstava do same realizacije. Bilo je i onih koji su nam na ovom putu poželjeli neuspjeh. - naveo je na svom FB profilu gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković nakon nedavnog obilaska Lapadske obale.

„Unatoč i usprkos svim tim izazovima danas smo svjedočili kako radovi na samoj Lapadskoj obali dobro napreduju i kako će ista za otprilike godinu dana postati jedna od ljepših šetnica Grada.” - dodao je Franković.

dpp

Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture u petak je pozvalo vlasnike jahti i brodica čiji vlasnici dvije godine uzastopno nisu platili naknadu za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja, da do 15. prosinca podmire dugove ili će biti izbrisani iz Upisnika brodova RH.

Kako je priopćeno, Ministarstvo će do kraja 2022. godine provesti postupak brisanja jahti i brodica upisanih u Upisnik brodova Republike Hrvatske, čiji vlasnici dvije godine uzastopno nisu platili naknadu za sigurnost plovidbe i zaštitu mora od onečišćenja. Stoga je javno putem medija ponovno pozvalo sve vlasnici da najkasnije do 15. prosinca 2022., podmire svoja dugovanja ili dostave potvrde o provedenim uplatama ukoliko su naknade plaćene, ali nisu ispravno evidentirane.

"Popis imena i/ili oznaka svih jahti i brodica za koje ovo Ministarstvo nema evidentiranu uplatu za 2020. i 2021. godinu moguće je pronaći na internetskoj stranici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, na Elektroničkoj oglasnoj ploči upisnika brodova." - ističe se u priopćenju.

Tijekom 2021., sukladno odredbama Pomorskog zakonika, brisano je ukupno 8.551 brodica i jahti, dok se prema trenutnom stanju dugovanja u 2022. očekuje brisanje ukupno 8.829 brodica i jahti, dodaje se.

Iz Ministarstva napominju kako se jahte i brodice koje su brisane zbog neplaćanja zakonom propisanih naknada, mogu ponovno upisati u Upisnik brodova RH isključivo u postupku prvog upisa, koji podrazumijeva i utvrđivanje tehničke prihvatljivosti i usklađenosti s trenutno propisanim tehničkim standardima, koji se odnose na nove jahte i brodice.

Južni

Cijene Dubrovnikpassa, od jednodnevne do osmodnevne kartice kretat će se od 35 do 55 eura. Povećanje cijena kartice, koje će biti istaknuta samo u eurima, neznatno je, naveo je između ostalog u priopćenju za javnost bivši gradonačelnik i član Povjerenstva za praćenje projekta Dubrovačke kartice Andro Vlahušić. Istaknuo kako je još 2010. uvođenjem naplate dijela ulaznica za zidine i prodajom Dubrovnikcarda omogućena direktna uplata turista u dubrovački proračun. Vlahušić je priopćenje uputio uoču sjednice Gradskog vijeća na kojoj će se definirati cijene DuPassa.

U proteklih 13 godina, naveo je Vlahušić, prodano je 10.2 milijuna ulaznica za zidine i 950 000 DuCarda i nove digitalne verzije Dubrovnikpassa, odnosno 11 milijuna i 150 tisuća ulaznica za zidine i dubrovačkih kartica.

„U gradski proračun od ulaznica za zidine uplaćeno je 495 milijuna kuna ili prosječno po svakoj prodanoj ulaznici 49 kuna. U istome razdoblju od prodaje Dubrovnik carda zarađeno je 210 milijuna kuna. Prosječna prodajna vrijednost Dubrovnik carda iznosila je 212 kuna. Od bruto cijene Dubrovnikcarda 60 posto je direktni prihod gradskoga proračuna i komunalnoga društva Libertas, a ostalo DPDS-a i ugovornih partnera. Ukupni gradski prihod u razdoblju od kada sam uveo oba prihoda iznosi 635 milijuna kuna.

U prvih devet mjeseci tekuće godine prodano je 480 tisuća ulaznica za zidine i uprihodovano 50 milijuna kuna, prosječno 104 kune po ulaznici. Istovremeno je prodano 141 tisuća Dubrovnikpassa po prosječnoj cijeni od 270 kuna, u bruto iznosu od 38 milijuna kuna, dok je neto prihod grada iznosio 28 milijuna kuna.

Očekivani prihod u tekućoj godini od ulaznica za zidine biti će 56 milijuna kuna, dok će prodaja Dubrovnikpassa biti najveća dosada i iznositi će 46 milijuna kuna. Ukupno 102 milijuna kuna.

Kupci ulaznica za zidine imali su samo jednu atrakciju dok su kupci Dubrovnik passa prosječno konzumirali tri atrakcije od čega brojne van povijesne jezgre. Za istu cijenu dobili su tri puta više sadržaja uz brojne popuste u trgovinama i restoranima. Dobili su pravu vrijednost za novac, smanjili gužvu u povijesnoj jezgri i na prometnicama, poslali punu sliku destinacije Dubrovnik u svijet.

Trend prodaje Dubrovnikpassa u odnosu na prodaju ulaznica za zidine neprestano raste, te posebno ohrabruju rezultati rujna mjeseca. Od kada su uvedeni , dubrovačka kartica je činila 9 % od broja ukupno prodanih ulaznica za zidine i Dubrovnik card, dok je u rujnu mjesecu iznosila 34 posto.

Zbog toga će u narednoj godini osim novih cijena i uvođenja Dubrovnikpassa za digitalne nomade trebati uvesti i brojne nove proizvode kako bi prodaja Dubrovnik passa postala jedina ulaznica za pojedinačne i grupne posjete dubrovačkim baštinskim i kulturnim atrakcijama. Pred nama su izazovi uvođenja grupnoga Dubrovnik passa, određivanja cijena i ponuda za zimsku sezonu, uvođenje večernjih atrakcija, kada je u povijesnoj jezgri veća gužva nego tijekom dana, uključivanje građana i poduzetnika u prodaju najvažnijega gradskoga turističkoga proizvoda.

Dubrovnik je mali grad sa velikim socijalnim i razvojnim potrebama . Možemo birati , živjeti Siromašno, od visokih poreza nametnutih građanima i poduzetnicima ili živjeti Kvalitetno, od prodaje inovativnih turističkih proizvoda temeljenih na gradskoj imovini, naslijeđenoj i novostvorenoj.

Potrebno se zapitati kako bi izgledao život grada da se proteklih godina nije uplatilo u gradski proračun 635 milijuna kuna ili ove godine 85 milijuna kuna od ulaznica za zidine i prodaje Dubrovačkih kartica. Koliki bi građani ostali bez socijalnih davanja, koliki poduzetnici bez potpora, a grad bez izgrađenih investicija.

Potrebno se zapitati i kakav bi život grada bio da se ispoštovao Zakon o obnovi spomeničke baštine Dubrovnika iz 2014. godine, kojim su zidine vraćene građanima Dubrovnika, a gradski proračun bio bogatiji za dodatnih 600 milijuna kuna, te na raspolaganju imao 1.2 miljarde kuna za gradske socijalne, baštinske i razvojne projekte.” - naveo je u priopćenju za javnost bivši gradonačelnik i član Povjerenstva za praćenje projekta Dubrovačke kartice Andro Vlahušić.

dpp

Hvala Vam što ste večeras ovdje i što ste proteklih dana sudjelovali u programu obilježavanja Dana Općine Konavle i 30. obljetnice oslobođenja Konavala u Domovinskom ratu.

Dan Općine je prilika za osvrnuti se na učinjeno u proteklom jednogodišnjem razdoblju i istaknuti sve uspjehe koji su ostvareni, poteškoće koje smo prebrodili, prijatelje i ljude dobre volje koji su nam u tome pomogli.

No s obzirom da je ovo ipak 30. obljetnica oslobođenja, dopustite mi da se prvenstveno spomenem naših branitelja kojima dugujemo sve što danas uživamo.

Dopustite mi da se spomenemo i svih velikih, a samozatajnih Konavoka i Konavljana koji su u vremenu prije nas voljeli svoje ognjište i održali na životu našu zemlju, kulturu i baštinu. Naših djedova i baka, očeva i majki.

Ovom prilikom posebno ću istaknuti doprinos prvog konavoskog načelnika Luke Korde čiji su napori, naročito iza Domovinskog rata, utrli put i temelje modernih Konavala.

Kad stojim danas ovdje pred vama, moram istaknuti kako je jedna od činjenica na koju sam najponosniji, ta da u posljednjih nekoliko godina Općina Konavle nije ustuknula usprkos velikim izazovima koje je donijela pandemija koronavirusa, a sada je pred nama i dodatna energetska kriza koju donosi ruska agresija nad Ukrajinom.

U svemu ovome uspješno smo zadržali gotovo sav onaj standard i mjere koje smo donosili u vrijeme kada je novaca bilo. Svi projekti koje smo započeli se uredno izvršavaju i financiraju. Pa ljudi moji, lako je zaboraviti da mjere i pogodnosti treba netko platiti. Svaka pomoć koja se donese znači da se s neke stavke proračuna moralo uzeti, odnekle novac izmisliti. Negdje nešto izlobirati, zamoliti, potegnuti za rukav, pitati, kumiti, tražiti. Sve smo to radili. I neka smo. I opet ćemo za Konavle. Ovdje moram posebno zahvaliti županu Dobroslalviću i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ali i Vladi Andreja Plenkovića, ministrici Vučković, ministru Medvedu i svima koji su nam pomagali.

Zahvaljujući neumornom radu ljudi iz Općine i naših ustanova i tvrtki, uskoro očekujemo rješavanje financiranja nove škole OŠ Cavtat. Znate koji je posao bio riješiti imovinsko-pravne poslove tu, ali nakon sedam godina uspjeli smo i to. Hvala Vladi RH na čelu s premijerom Andrejom Plenkovićem na pomoći i sluhu koji su pokazali.

Za koji dan nam kreću 30 milijuna kuna vrijedni radovi sanacije rive u Cavtatu, projekt odvodnje u Moluntu vrijedan 25 milijuna kuna je gotov, a radovi na pročistaču od skoro devet milijuna kuna bit će gotovi do kraja godine. U samoj su završnici radovi na Vatrogasnom domu na Grudi, nakon 30 godina stavili smo u funkciju Ljetno kino Cavtat, vratili ga ljudima.

Pokrenuli smo Poduzetničku zonu u Čilipima i u pregovorima smo za više ozbiljnih investitora.

Uz sve to, tu su uređenja dječjih igrališta na Zvekovici, Popovićima, Moluntu, razvijamo projekt boćarske dvorane u Dubravki, uhvatili smo se u koštac s komasacijom Konavoskog polja.
Ljudi nekad znaju reći kako nema interesa riješiti pitanje Konavoskog polja, ali to naprosto nije istina. Razlog zašto Konavosko polje nije još riješeno je činjenica da je to posao kojem praktički nema kraja. Ali netko ga mora početi. I završiti. I vjerujem da ćemo to uspjeti u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede.

Možda i pretiho što se tiče javnosti, ali samozatajno i konstantno funkcionira Zaklada Otac Ivan Fiorović kroz koju pomažemo našim potrebitim sumještanima i financiramo naše studente.

Ne smijem i neću zaboraviti spomenuti i sve dobre i vrijedne ljude koji rade za naše Komunalno, Čistoću, Dječjim vrtićima, Vatrogascima, Domu za starije. Sve su to mali kotačići koji svaki dan rade svoj posao kako bi život u Konavlima bio ono što vidimo danas.

I hvala im na tome.

U ovoj godini smo dočekali državne prvake u judu i vaterpolu, naša mladost je pokazala da im nema premca. Ono što napravimo danas može se pamtiti puno duže od nas samih. Za mene, to je otisak kojim svi trebamo težiti. - govor je načelnika Općine Konavle Boža Lasića uz Dan Općine i 30. obljetnicu oslobođenja Konavala na svečanoj sjednici Općinskog vijeća održanoj u petak na Grudi.

Grad Dubrovnik objavio je natječaje za dodjelu stipendija učenicima i studentima u novoj školskoj/akademskoj godini. Natječaji se raspisuju u pet kategorija: za nadarene studente, za učenike i studente u deficitarnim zanimanja, za učenike i studente iz obitelji slabijeg imovinskog stanja, za učenike i studente koji su sami stradalnici ili su djeca stradalnika Domovinskog rata te za studente koji su osobe s invaliditetom. U kalendarskoj godini 2021. za stipendije je izdvojeno 2.225.000 kuna, dok je u Proračunu za 2022. predviđeno dodatnih 2.250.000 kuna.

Ovogodišnjim natječajima posebno se želi potaknuti učenike i studente na obrazovanje u deficitarnim zanimanjima i zanimanjima u zdravstvu. Stoga se za deficitarna zanimanja raspisuje ukupno 27 stipendija, od toga 9 učeničkih i 18 studentskih. Grad Dubrovnik za akademsku godinu 2022./2023. dodijelit će i 22 studentske stipendije nadarenim studentima, i to: 10 stipendija u području prirodnih, tehničkih i biotehničkih znanosti te području biomedicine i zdravstva, 10 stipendija u području društvenih i humanističkih znanosti i dvije stipendije u umjetničkom području.

Kao i nekoliko prethodnih godina, poseban je naglasak stavljen na zanimanja u zdravstvu poput doktora medicine, doktora dentalne medicine te medicinskih sestara i tehničara. Pri kreiranju natječaja vodilo se računa i o potrebama gradskih školskih ustanova za profesorska zanimanja u oblastima matematike, fizike, kemije i informatike te potrebama predškolskih ustanova za zanimanja odgojitelja, edukacijskog rehabilitatora i logopeda.

Učenicima i studentima iz obitelji slabijeg imovinskog stanja dodijelit će se 6 učeničkih i 10 studentskih stipendija. U navedenoj kategoriji povećani su iznosi imovinskog cenzusa, koji sada iznose 3.500 kuna za samca, 5.000 kuna za dvočlanu obitelj, 6.500 kuna ta tročlanu obitelj, 8.500 kuna za četveročlanu obitelj te se za svakog daljnjeg člana obitelji iznos povećava za 1.500 kuna.

Broj planiranih stipendija u kategoriji studenti koji su osobe s invaliditetom te u kategoriji učenici i studenti koji su sami stradalnici ili su djeca stradalnika Domovinskog rata nije unaprijed određen.

Prijave na natječaje zaprimaju se do zaključno 7. studenog 2022. godine. Natječaji sa svim detaljima, uvjetima i kriterijima te informacijama o načinu prijave s potrebnim obrascima dostupni su na mrežnim stranicama Grada Dubrovnik u rubrici NATJEČAJI i na stranici nadležnog Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo.

Grad Dubrovnik

Zbog provođenja arheoloških istraživanja u trupu prometnice NC 1-080, u naravi Ulica od Nuncijate, od ovog ponedjeljka 24. do 31. listopada bit će otežano, djelomično i onemogućeno, prometovanje navedenom dionicom (unutar samog naselja, na predjelu na kojem nema kuća).

Istraživanja se provode u sklopu projekta nove spojne ceste za Nuncijatu, pod nadzorom konzervatora, a u okviru ovih istraživanja otvara se samo trup sadašnje ceste na budućem spoju s novom prometnicom.

U slučaju nepovoljnih vremenskih uvjeta radovi će se odgoditi za prvi idući vremenski povoljan dan. Stanovnike molimo za strpljenje i zahvaljujemo svim sudionicima u prometu na razumijevanju.

Grad Dubrovnik

Središnji dio proslave Dana Općine Konavle i 30. obljetnice oslobođenja Konavala bila je svečana sjednica Općinskog vijeća održana u petak na Grudi na kojoj su dodijeljena i priznanja laureatima.

Nagrada Općine Konavle dodijeljena je tako dipl.ing.arh. Stijepu Butijeru za izniman doprinos u urbanističkom-arhitektonskom uređenju Konavala.

Općinske Zahvalnice dobili su: Udruga ratnih veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi“, 163. brigada HV Dubrovnik, Udruga 156. brigade HV Vrgorac Makarska, Udruga Hrvatski Domobran „Dubrovnik“, Satnija Konavle, Udruga pripadnika Odreda naoružanih brodova Dubrovnik, Policijska udruga branitelja PU Dubrovnik ’91.,Udruga specijalne jedinice policije „Grof“, Udruga specijalne jedinice policije „Grom“, Jadranka Trojanović, Nikola Kojanu, Frano Luetić, Zoran Čagalj, Matiana Staničić, Andi Drobac i Pavo Pulić.

U ime udruga proisteklih iz Domovinskog rata okupljenima se obratio predsjednik Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi“ Ilija Vučemilović Šimunović te ovom prilikom dodijelio zahvalnice, među ostalim, načelniku Lasiću i predsjedniku Općinskog vijeća Simoviću. U ime ostalih laureta gostima se obratio Stijepo Butijer.

Načelnik Lasić pozdravio je okupljene prigodnim govorom istaknuvši kako se na 30. obljetnicu oslobođenja treba osvrnuti i na šire razdoblje od samo uspjeha u posljednjih godinu dana.

Sjednici su nazočili izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, saborski zastupnik Branko Bačić, potpredsjednica EK Dubravka Šuica, izaslanik premijera Andreja Plenkovića i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministrica poljoprivrede Marija Vučković, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonimir Milas, veleposlanik RH u Crnoj Gori Veselko Grubišić, župan Nikola Dobroslavić, tajnik Hrvatske zajednice Općina Mate Čičak, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković, načelnici susjednih općina, biskup dubrovački Roko Glasnović i brojni drugi uzvanici.

Na sjednici je potpisana povelja o prijateljstvu s načelnikom Općine Vinica Branimirom Štimecom.

dpp

Polaganjem vijenaca na Vojskom dolu na spomen ploču satniku Matu Golubiću nastavljena je ovogodišnja proslava Dana Općine Konavle i 30. obljetnice oslobođenja Konavala.

Nakon polaganja vijenaca održana je Sveta Misa za branitelje u župnoj crkvi sv. Jurja u Stravči, a ovom prilikom u Stravči je otkriven i spomenik svim poginulim braniteljima koji su dali živote za obranu domovine.

dpp

Jačanje komunalne i društvene infrastrukture su teme koje su kao prioritete u kotaru Pile - Kono prepoznali građani kroz program „Poštujmo građane!”, koji provode kandidati lista Dajmo ruke.

Što točno muči građane i što treba učiniti da bi se stanje popravilo na konferenciji za novinare ususret izbora za Vijeća gradskih kotara govorili su kandidati s liste Dajmo ruke za Kotar Pile - Kono Ivanka Prnjat i Andrija Martić. Nositeljica liste Dajmo ruke u Kotaru Pile - Kono inače je Dubravka Garić.

- Započela bih s parkom Gradac. Gradac treba održavati i dok se čeka uređenje sukladno projektu koji je u tijeku. Pod uređenjem smatramo postepenu zamjenu stabala koju bi trebali započeti što prije, jer su postojeća već dosta stara. To se odnosi i na Bogišićev park. Također je bitna obnova palmi na Gradcu i Uz Posat. Potrebno je dosta sitnih popravaka koji ne iziskuju velike izdatke, a doprinijeli bi atraktivnosti i korištenju parka. Planiramo se zalagati i za redovitije čišćenje fontana na Pilama i u parku Pile, kao i ribnjaka na Gradcu. Igrališta u kotaru iziskuju popravke, pogotovo ovo na Ilijinoj glavici i igralište između SSG-a i Šipčina. – rekla je Ivanka Prnjat.

- Prava je šteta što u našem kotaru postoje zapuštene javne nekretnine, prije svega mislim na kompleks Stare bolnice koji jest u vlasništvu Županije. Zalagat ćemo se da se kroz dijalog Grada i Županije taj prostor stavi u javnu funkciju. - kazao je Andrija Martić.

- Svi smo svjesni velikih problema s čistoćom našeg mora i plaža. Vjerujem da se sjećate peticije Dančara protiv kontinuiranih izljeva kanalizacije još prije više od tri godine. Danas je veći problem u Šulića i zalagat ćemo se da se taj problem što hitnije riješi. – istaknuo je Andrija Martić.

Brojni građani kroz anketu su istaknuli problem pranja ulica, koje bi trebalo biti temeljitije i redovitije. Također, tu spada i čišćenje nanosa zemlje i kamenja nakon obilnijih kiša.

- Za kraj sam ostavio problem parkinga. Poticat ćemo osiguravanje novih parkirnih mjesta, a ne da se dogodi situacija kao primjerice na Gracu, gdje se rekonstrukcijom izgubilo najmanje 20-ak parkirnih mjesta. Zalagat ćemo se da se stanovnicima Pila omogući prolaz preko Boninova u smjeru Pila, kako bi puno lakše i brže došli do Graca te da se omogući zaustavljanje na području Pila u trajanju 15 minuta. – kazao je Martić.

dpp