U sklopu informatizacije zdravstva, elektronički karton (eKarton) uveden je do sada u 25 bolnica, a riječ je o tehnološkom rješenju koje objedinjava podatke za svakog pacijenta - od detalja liječničkih pregleda preko nalaza, uputnica, otpusnih pisama do izdanih recepata. Novi alat podrazumijeva komunikaciju između bolnica, a otpusno pismo i specijalistički nalazi mogu putem eKartona dijeliti između svih zdravstvenih dionika, rekli su Hini u Ministarstvu zdravstva.

Ravnatelj Opće bolnice Dubrovnik doc. prim. dr. sc. Marijo Bekić kazao je kako će sustav biti u funkciji u toj bolnici za 15-tak dana.

Otvaranjem eKartona liječnici mogu vidjeti sve ostale relevantne podatke, od kroničnih stanja, alergija, cjepnog kartona do trenutno aktivne terapije svakog pacijenta.

U proteklih mjesec dana napravljena je edukacija i implementacija eKartona u 25 bolnica što će uvelike olakšati administrativni dio posla, omogućiti efikasniju preraspodjelu vremena, smanjiti gužve u čekaonicama, a pacijentima osigurati viši standard zdravstvenih usluga i bolju interakciju sa zdravstvenim sustavom, poručuju iz Ministarstva.

Uz to planirano je proširenje usluga za interoperabilnu razmjenu medicinskih snimki, laboratorijskih rezultata, otpusnih pisama, a kasnije i cjelovitih zdravstvenih zapisa. Osim eRecepta, eUputnice, eNaručivanja, na Centralni zdravstveni informatički sustav (CEZIH) šalju se izvještaji nakon svake posjete liječniku primarne zdravstvene zaštite koji sadrže dijagnoze, pružene postupke, propisanu terapiju, propisane uputnice kao i podatke o bolovanju.

Simulacija eKartona nedavno je prezentirana Inicijativi mladih liječnika koji u svojim zahtjevima posebno ističu informatizaciju zdravstva.

- Pozitivno smo iznenađeni navedenim projektom i smatramo da ćemo njime postići boljitak u pogledu komunikacije sa sustavom za većinu pacijenata, a i liječnika. - rekao je Hini Fran Stjepan Naranđa iz Inicijative.

Nakon prvih 25 bolnica, daljnja edukacija ide po gradovima i županijama, te obuhvaća pristup svim podacima koji se tiču terapije, kroničnih i akutnih oboljenja, nalaza relevantnih za posjet pacijenata liječnicima primarne i sekundarne zdravstvene zaštite, te u budućnosti i i svih hitnih prijema.

- Prognoze su da će edukacija centara biti gotova do početka 2023. godine kada definitivno dolazi e-karton u hrvatske bolnice, a povezivanje s Hitnom planirano je tijekom iduće godine. - kaže Naranđa.

Za komunikaciju pacijenata sa sustavom predviđen je Portal zdravlja za pacijente, koji je sastavni dio portala e-Građani. Portal je dio sustava CEZIH i omogućava pacijentu pregled svojih zdravstvenih informacija. Pacijenti bi sami trebali moći samostalno upravljati pravom pristupa i u svakom trenutku vidjeti tko je i kada kliknuo na njihov zdravstveni karton.

Naranđa napominje da će pacijente trebati malo više uputiti u Portal zdravlje, koji će, u nekim slučajevima, biti ključan za komunikaciju s liječnicima.

Vezano uz informatizaciju, u Ministarstvu zdravstva ističu da je Hrvatska, u usporedbi s ostatkom EU, među rijetkim zemljama koje su zadovoljile kriterije za priključenje u Elektronički sustav razmjene zdravstvenih podataka (Health Digital Service Infrastructure/eHDSI or eHealth DSI) te pruža prekogranične usluge elektroničkog recepta i sažetka o pacijentu.

Hrvatska je uz Portugal i Finsku među prve tri zemlje u EU koje su uspostavile nacionalnu pokrivenost tih prekograničnih usluga. To znači da liječnici u stranim državama mogu pristupiti podacima o pacijentu iz Hrvatske ukoliko u tim zemljama zatraži neplaniranu skrb i odobri pristup svojim podacima.

Lijek propisan na neponovljivi recept u Hrvatskoj može se dohvatiti i podići u ljekarnama u stranoj državi. Takav eRecept i sažetak medicinskih podataka o pacijentu zdravstvenim profesionalcima omogućuje da na svom jeziku dobiju strukturirane i prevedene podatke o propisanom lijeku ili bitne informacije o pacijentu koji dolazi iz druge države članice EU i govori drugim jezikom.

S vremenom će se prekogranične usluge eRecepta i sažetka o pacijentu uvesti u cijeloj Uniji, ovisno o tome kako koja država zadovolji stroge kriterije za priključenje, kažu u Ministarstvu.

Južni

Preko šezdeset posto osnovaca s područja Dubrovačko - neretvanske županije prošlu školsku godinu završilo je s odličnim uspjehom, a četvrtina od ukupnog broja je imala sve petice u svjedodžbi. Opći prosjek svih učenika osnovnih škola iznosi 4,53 za proteklu školsku godinu.

Podaci su to Ministarstva znanosti i obrazovanja koji obuhvaćaju 10.839 učenika, odnosno njih 10.748 kojima je zaključena ocjena. Čak 25,02 posto učenika, odnosno njih 2689 je u školskoj godini 2021/22. imalo sve zaključene petice, a najviše ih je naravno i prošlo s odličnim i to 6.504, odnosno 60,51 posto. Među osnovcima najjužnije hrvatske županije samo ih četvero ponavlja razred, što predstavlja tek 0,04 posto.

Situacija sa srednjoškolcima je nešto drugačija, pa je tako prosječna ocjena za čitavu Dubrovačko - neretvansku županiju 3,92, što statistički gledano znači da prosjek vrlo dobar. U školsku godinu 2021/22. bila su upisana 4.323 učenika, a ocjene su zaključene 4.295 učenika. S odličnim prosjekom u prošloj školskoj godini je bilo 1.006 odnosno 23,42 posto, a sve petice u svjedodžbi imalo je njih 138, odnosno 3,21 posto. Razred ponavlja 40 učenika, odnosno 0,93 posto.

Hrvatsko ministarstvo vanjskih i europskih poslova objavilo je u subotu da najava uklanjanja spomen-ploče na mjestu nekadašnjeg logora Morinj u Crnoj Gori ne smije obeshrabriti Hrvate u toj zemlji i poručilo da pozdravlja inicijativu i postavljanje te spomen-ploče, kao veliki korak za jačanje dobrosusjedskih odnosa i gradnju mostova prijateljstva, te suočavanje s prošlošću.

"Nedavni događaji politiziranja spomen-ploče i najavljivanja njenog uklanjanja, na mjestu nekadašnjeg logora Morinj u Crnoj Gori, koja je otkrivena u organizaciji Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore i Ministarstva obrane Crne Gore 10. listopada 2022., ne smije obeshrabriti Hrvate u Crnoj Gori." - naveo je MVEP dodajući da su dvojica do jučer ministara Crne Gore Ranko Krivokapić i Raško Konjević argumentirali ispunjenje svih zakonskih uvjeta za postavljanje ploče, pravno i vrijednosno.

"Ovaj čin samo je nastavak komemoriranja kada su prošle godine hrvatski ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman i njegov tadašnji crnogorski ministar Đorđe Radulović zajednički obilježili trideset godina od uspostave zloglasnog logora u Morinju", piše u priopćenju.

"Pozdravljamo ovogodišnju inicijativu i realizaciju postavljanja spomen-ploče, koja je veliki korak za jačanje dobrosusjedskih odnosa i gradnju mostova prijateljstva, te suočavanje s prošlošću. To je ujedno civilizacijski čin i kulturološka gesta, ispravni put prema europskoj obitelji kojoj Crna Gora i pripada. Sukladno univerzalnim vrijednostima, ovo je nedvojbeno jasan putokaz Crne Gore za snaženje europske perspektive, kao i primjene europskih vrijednosti i načela međunarodnih konvencija. Jednako tako, to je važan čin priznanja zločina počinjenih nad hrvatskim narodom u ime agresora." - ističe MVEP.

U priopćenju se dodaje da je predsjednik Hrvatske građanske inicijative Adrijan Vuksanović odlučio podnijeti ostavku na dužnost ministra i ne biti članom tehničke Vlade Crne Gore, ističući kako su čast i pijetet prema žrtvama ratne agresije važniji od svih privilegija.

Crnogorski parlament smijenio je ministre obrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, inicijatore postavljanja spomen ploče u logoru Morinj, na sjednici koja je završila u subotu rano ujutro.

Uklanjanje spomen - ploče naložila je crnogorska inspekcija a premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović je rekao da su to učinili bez konzultacija s vladom i suprotno zakonu o spomen obilježjima.

Spomen-ploču su prošli tjedan otkrili crnogorski ministri vanjskih poslova i obrane. Njome se ističe crnogorsko žaljenje zbog postojanja logora u Morinju i patnji hrvatskih branitelja koji su ondje bili zatočeni. Svečanosti postavljanja ploče bili su nazočni potpredsjednik hrvatske vlade Tomo Medved i ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman.

Crnogorski mediji prenijeli su da je Uprava za inspekcijske poslove (UIP) Crne Gore naložila Općini Kotor da u roku od tri dana ukloni spomen-ploču hrvatskim zarobljenicima u bivšem logoru u Morinju, jer je postavljena bez potrebne dokumentacije.

Južni

Predsjednik GO SDP-a Ivica Didić na sjednici Gradskog vijeća u utorak ipak neće prisegnuti za vijećnika. Umjesto Didića to će učiniti Saša Škrabić. Škrabić je naime na lokalnim izborima na SDP-ovoj listi za Gradsko vijeće bio na desetom mjestu, a inače je zaposlen u Valamaru.

Didić je za portal Dubrovnikpress.hr istaknuo kako u Vijeće neće ući zbog poslovnih i osobnih razloga. U vijeće je trebao ući umjesto Ivana Tropana koji je podnio ostavke na stranačke dužnosti nakon što je DORH protiv njega podnio optužnicu zbog malverzacija s poticajima za očuvanje radnih mjesta koje je Vlada isplaćivala tijekom pandemije COVID-a.

Didić je inače u izjavi prošlog tjedna istaknuo kako odluku o tome tko će ući u Gradsko vijeće prvo treba donijeti SDP-ov Gradski odbor.

Predsjedniku GO SDP-a, kao ustalom predsjedniku bilo koje stranke u Dubrovniku koji je bio na listi za lokalne izbore mjesto je u Gradskom vijeću, no Didić nije imao priliku biti vijećnik jer je za predsjednika GO SDP-a izabran nakon što su lokalni izbori završili, a Vijeće već konstituirano.

U svakom slučaju, Didićev manevar nije uobičajen, odnosno ne događa se često da predsjednik stranke odbija vijećnički mandat pa čak i kad ima puno poslovnih obaveza.

Jedan od osnovnih prioriteta za GK Ploče je prije svega sprječavanje ugroze pješaka i ljudi. Stoga ćemo se zalagati za saniranje odrona na području ulaza u naselje Zlatni potok, kao i na potezu od Ugostiteljske škole prema Viktoriji, potezu Frana Supila - nastavak prema Belvederu i na odvojku prema Jadranskoj Magistrali. Prijedlog rješenja je pošumljavanje i postavljanje zaštitne mreže – kazao je nositelj liste Dajmo ruke u Gradskom kotaru Ploče iza Grada Srđan Obad ususret izborima za Vijeća gradskih kotara.

Kao prioritete ističe postavljanje nogostupa gdje nedostaju u kotaru Ploče, održavanje, sanaciju i izrada novih dječjih igrališta (poviše Ulice Bruna Bušića na u nastavku puta od Bosanke - Orkanski visovi, poviše Belvedera na šetnici za Dubac prije rampe i u Parku Biskupija). Niz je potreba za rješavanje prometa u mirovanju, poput mogućnosti izgradnje garaže u Zlatnom Potoku, montažne garaže na parkingu Ispod žičare i garaža ispod donjeg igrališta Gimnazije, ističe Obad.

- Kad je u pitanju promet u pokretu svi očekujemo posebnu regulacija prometa od Ilijine Glavica, prijedlog gradonačelnika i zalagat ćemo se da se održi javna rasprava i zajednički Zbor građana kotara Grad, Ploče iza Grada i Pile - Kono na predložno rješenje Grada. – istaknuo je Srđan Obad.

Nadalje navodi nužnost planiranja spajanja cesta Frana Supila i Vlaha Bukovca (trasa pored starog karavanskog puta) te spajanje cesta Ante Topića Mimare sa ulicom Put od Srđa, kao i vraćanje autobusa broj 5 u puni raspored i uvođenje kružnog električnog mini busa Belveder - Ina ispod Duba.

dpp

Crnogorski parlament smijenio je ministre obrane i vanjskih poslova Raška Konjevića i Ranka Krivokapića, inicijatore postavljanja spomen ploče u logoru Morinj, na sjednici koja je završila u subotu rano ujutro. Inicijativu za njihovu smjenu podnio je premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović, čijoj vladi je sredinom kolovoza izglasano nepovjerenje.

Upravo su Konjević i Krivokapić inicijatori postavljanja spomen-ploče u bivšem logoru za hrvatske zarobljenike Morinju, nedaleko od Kotora, čije je uklanjanje naložila crnogorska inspekcija. Premijer Abazović je kasnije rekao da su to učinili bez konzultacija s vladom i suprotno zakonu o spomen obilježjima.

Za smjenu Konjevića i Krivokapića glasali su zastupnici prosrpskog Demokratskog fronta, koalicija "Mir je naša nacija" bivšeg predsjednika parlamenta Alekse Bečića, te Abazovićeva koalicije "Crno na bijelo".

U plenarnoj sali tijekom glasanja nisu bili zastupnici DPS-a Mila Đukanovića, te Konjevićevog i Krivokapićevog SDP-a, SD-a, Liberalne partije, Bošnjačke stranke i zastupnici kluba albanskih stranaka.

Konjević i Krivokapić od prvih dana vlade, koja je izabrana u travnju, osporavali su odluke premijera Abazovića, a posebno su se usprotivili potpisivanju Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Upravo je temeljni ugovor bio glavni razlog zbog kojeg je Abazovićeva vlada pala u parlamentu 20. kolovoza.

Južni

Vladajuće na svim razinama, i kotarskoj i gradskoj, želim podsjetiti: Sustjepan je malo mjesto na obali Rijeke dubrovačke, prvo koje vidite kad siđete s mosta. Uskoro ćete ga posjetiti, jer nas se sjetite samo protokolarno, svake godine na isti datum, 6. prosinca, datum kojeg stanovnici Dubrovnika dobro znaju i pamte. - kazao je kandidat na listi Dajmo ruke za Gradski kotar Gruž Maro Bulić ususret izborima za Vijeća gradskih kotara.

- Tada ćete proći gornjim putem, „štrekom“, skrenuti na nju kod tunela na skretanju koje skoro 30 godina nitko nije asfaltirao. - nastavio je Bulić pa kaže:

- Parkirat ćete kraj igrališta na vratima kojeg su već godinama varovi puknuti i samo pitanje kad će nekog poklopiti. Kad se nakon polaganja vijenaca i mise zadušnice budete vraćali, morat ćete upaliti duga svjetla, jer od zadnje kuće do tunela i skretanja za ex-magistralu nema javne rasvjete. – poruka je Mara Bulića gradskim vlastima.

- Nama u Sustjepanu je štreka naš Stradun, naš „lungomare“, iako nije nešto dug, a nije ni uz more. Tu naši susjedi šetaju, izvode kućne ljubimce, djeca voze bicikle... Bilo bi lijepo kada bi mogli vidjeti kuda idu u večernjim satima. - kazao je.

Bulić navodi i druge probleme Sustjepana, poput toga da nije postavljena sigurnosna kamera za nadzor prometa koju već godinama stanovnici traže.

- Problemi s odlagalištem otpada nastaju jer je na cesti i tu dođu ljudi s autima i izbace „pola kuće” ili apartmana nakon renovacije i to tako stoji danima, jer Čistoća glomazni otpad rijetko kupi. - govori Bulić.

Također ističe da „održavanje javnih površina i čišćenje nije samo izmjena vrećica za otpad na maloj kanti uz čekaonicu”. Navodi i problem s kanalizacijom, zbog čega su građani puno puta upozoravali gradske službe i Vodovod.

Za sve te probleme Sustjepana smatra da se može kroz Kotarsko vijeće inicirati rješenja.

dpp

Završni događaj proslave Dana Općine i 30. obljetnice oslobođenja Konavala bio je predstavljanje monografije ratnih fotografije Tomislava Žanetića. Knjiga prigodnog naziva „Snimio Tomo Žanetić” u nakladi Muzeja i galerija Konavala predstavlja povijesni zapis nastao iz građe koju je autor napravio pod okupacijom velikosrpskog agresora za vrijeme Domovinskog rata.

Načelnik Lasić ovom je prilikom istaknuo okupljenima kako je Tomo Žanetić iskazao nevjerojatnu hrabrost čime je postao heroj.

- Nedavno sam dobio i jedan zapis od pokojnog generala Nojka Marinovića od 18. listopada 1992. godine u kojem je ime Toma Žanetića podcrtano kao osobe koja je po orkanskom nevremenu išla morskim putem u Plat kako bi javio Hrvatskoj vojsci da se JNA povlači iz našeg područja. Osim ovih fotografija koje možete vidjeti u knjizi, Tomo je i na ovoj način pokazao nevjerojatnu hrabrost. To je trenutak kad mali obični ljudi koji se ne hvale, postaju heroji. On se svojim poštenjem odlučio na taj herojski čin. Kad ljudi zaborave sebe, mogu sebe dati drugima. I to je Tomo napravio. Kroz knjigu se osjeća tuga i strahote rata. Ona će u svakoj kući biti na vidnom mjestu da svjedoči zlu koje se ne smije više ponoviti. - rekao je načelnik Lasić koji je uz ravnateljicu Muzeja Domovinskog rata Varinu Juricu Turk koautor tekstova u monografiji.

Urednica knjge Lidija Crnčević napomenula je kako je zahvalna što je imala priliku urediti ovu knjigu.

- Iz Tomovih fotografija, koje su tada objavljene na naslovnici Dubrovačkog vjesnika vidjelo se pravo stanje razaranja. U to vrijeme samo je nekoliko ljudi znalo tko je autor tih fotografija jer je gospar Tomo još bio na okupiranom području i nismo ga htjeli ugroziti. Podijelili smo fotografije u dva ciklusa: Život u okupiranom Cavtatu, gdje se na nekim slikama mogla naći tako reći prividna idila, a znali smo da su samo par kilometara dalje počinjeni strašni zločini. Drugi ciklus je Spaljena djedovina.
Naslovna stranica monografije je tegla mermelade jer je gospar Tomo filmove slao u mermeladi. Mi svi imamo u memoriji što se dogodilo, ali nove generacije ne znaju. Ne smijemo ih odgajati u mržnji, ali moramo čuvati sjećanje. - rekla je Crnčević.

Ravnateljica Muzeja Domovinskog rata Varina Jurica Turk prisjetila se svog prvog susreta s Žanetićem kada je prije desetak godina odlučio donirati svoje ratne fotografije fundusu Muzeja.

- Moj dojam prvog susreta s Tomom Žanetićem je bio takav da sam poželjela da su svi naši donatori kao on. On je nesebično poklonio svoje fotografije Muzeju Domovinskog rata, a ta građa je rezultirala ovom monografijom. Gospar Tomo je u tim ratnim godinama bio u jednakoj opasnosti kao i naši branitelji na prvoj liniji jer tko zna što bi mu se dogodilo da su ga ulovili u švercanju tih fotografija putem kojih je na vidjelo izašla razina razaranja u Konavlima. - rekla je Jurica Turk.

dpp

Osnovana je županijska podružnica Hrvatskih suverenista Dubrovačko -neretvanske županije. Za predsjednika županijske Podružnice Dubrovačko -neretvanske županije na osnivačkoj skupštini u Dubrovniku izabran je Krešimir Marković, za zamjenika predsjednika Toni Đerek, dok je za tajnicu izabrana Ana Jurić.

Malo prije toga osnovana je i gradska organizacija Suverenista u Pločama gdje je za predsjednika izabran Zdenko Vuksan, za zamjenika predsjednika Denis Blažević, a tajnica je Mara Parmać.

dm

Prema podacima Ministarstva znanosti i obrazovanja, od ukupno 839 učenika koji su pristupili ovogodišnjoj maturi njih je 607, odnosno 72,35 posto upisalo neku visokoškolsku ustanovu.

Najviše ih je upisalo Sveučilište u Dubrovniku i to 120, od kojih je 22-oje došlo iz gimnazijski programa, a 98 iz strukovnih škola. Zatim slijedi zadarsko sveučilište s 36, a po 26 učenika je odabralo Ekonomski i Pravni fakultet u Zagrebu, dok ih je na zagrebački Filozofski fakultet upisano 25. Po 19 ovogodišnjih maturanata s krajnjeg juga Hrvatske odabralo je zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva i Tehničko veleučilište te splitski Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje.

Mladi ljudi iz najjužnije hrvatske županije koji su četvrti razred završili s prosjekom 5,0 najradije su odabrali Rudarsko -geološko - naftni fakultet i Stomatološki fakultet u Zagrebu te riječko sveučilište. Učenici također s visokim prosjekom odlučili su se za Prehrambeno - biotehnološki fakultet u Zagrebu kao i splitski te zagrebački Medicinski fakultet i Zdravstvene studije u Splitu.

Realnost je da kotar nema svoj budžet, da odvodnju rješava Vodovod, da otpad odnosi Čistoća i da je Libertas zadužen za javni gradski prijevoz, to je svima jasno. Ali vodstvo Kotara je službeni glas građana! Do sada su građani bili prepušteni sami sebi, kako bi kroz institucije riješili osnovne egzistencijalne probleme, rukohvat u ulici, pokvarenu javnu rasvjetu, parking, odvoz otpada i slične probleme. Dosadašnje vodstvo kotara Gruž je možda postojalo, ali sigurno nije djelovalo. To ćemo promijeniti. - kazao je danas nositelj liste Dajmo ruke u Gradskom kotaru Gruž Marijo Anđelić ususret izborima za Vijeća gradskih kotara grada Dubrovnika.

Na konferenciji za novinare program Dajmo ruke za Gruć uz Anđelića su predstavili kandidati Ljiljana Brkić, Maro Bulić, Ivana Zbačnik, Krešimir Glavinić i Ana Jarak.

- Program se sastoji od šest glavnih cjelina oko kojih smo gradili naš program i za koje smatramo da su najbitnije, kako bi se poboljšala kvaliteta života naših sugrađana u Gružu. – kazao je Krešimir Glavinić, navodeći ključne točke programa, a to su oborinska odvodnja, odlaganje komunalnog otpada, parking i promet, uređenje igrališta i zelenih površina, javna rasvjeta i aktivacija kotarskog djelovanja.

- Parking kao nužna potreba i konstantan problem našeg, ali i drugih kotara je problem broj 1. Pronaći načine i mogućnosti za barem djelomično rješenje, bit će to naš zadatak u radu u Vijeću Kotara Gruž. Opcije kao javno privatno partnerstvo s investitorima ili unaprjeđenje postojeće infrastrukture, mogućnosti su pred nama. A zadatak kao budućih vijećnika je saslušati prijedloge naših Gružana, proslijediti ih prema gradskim službama i stalno upirati kako bi se prijedlozi realizirali. – kazao je nositelj liste Marijo Anđelić.

On ističe akutni problem oborinske odvodnje.

- Nastojat ćemo potaknuti realiziraju već postojećih projekata, koji su već trebali biti riješeni jer za njih već postoje gotovi projekti i planirana sredstva. Poput odvodnje u Kunskoj ulici. Stanari tamošnjih zgrada pri svakoj većoj kiši ne mogu izaći iz svojih zgrada, osim u ribarskim čizmama. Tako je i u brojnim drugim gruškim ulicama i vrijeme je da Grad aktivno počne raditi za Gruži i za Gružane. – ističe Anđelić.

Navodi i nebrigu oko javna rasvjete u dijelu ulica, nedostatak rukohvata, pristupačnih pločnika i niz drugih problema, koje prethodni saziv Vijeća Gradskog kotara Gruž, kaže on, nije rješavao.

- ...niti su se ikad pojavili na brojnim inicijativama koje su samostalno pokrenuli građani u raznim dijelovima Gruža. U svemu tome smatra kako Kotar treba biti partner Grada koji će kanalizirati probleme na koje upućuju građani i prati njihovu realizaciju, stalno izvještavajući dokle se stiglo i stalno vršeći pritisak na javne službe. - rekao je Anđelić.

- Upozoravamo i na nedostatak dovoljnog broja odlagališta za komunalni otpad, kanti za otpad od kućnih ljubimaca i kontejnera za odvajanje otpada, što se također se iskristalizirao kao jedan od velikih problema Gruža i na što upozoravaju naši susjedi. Mišljenja smo da se ti problemi u koordinaciji građana, Kotara Gruž, Čistoće i grada mogu riješiti bez velikih ulaganja. – istaknula je Ljliljana Brkić, navodeći potrebu za redovnim održavanjem i čišćenjem ulica.

- Nadovezat ću se na probleme koje su kolege spomenuli, ali iz perspektive stanovnika Sustjepana. Vladajuće, na svim razinama, i kotarskoj i gradskoj, želim podsjetiti: Sustjepan je malo mjesto na obali Rijeke dubrovačke, prvo koje vidite kad siđete s mosta. Uskoro ćete ga posjetiti, jer nas se sjetite samo protokolarno, svake godine na isti datum: 6.12. Datum kojeg stanovnici Dubrovnika dobro znaju i pamte. Tada ćete proći gornjim putem, „štrekom“, skrenuti na nju kod tunela, na skretanju koje skoro 30 godina nitko nije asfaltirao. Parkirat ćete kraj igrališta na vratima kojeg su već godinama varovi pukli i samo pitanje kad će nekog poklopiti. Kad se nakon polaganja vijenaca i mise zadušnice budete vraćali, morat ćete upaliti duga svjetla, jer od zadnje kuće do tunela i skretanja za ex-magistralu nema javne rasvjete. – ističe Maro Bulić, kandidat s liste Dajmo ruke za GK Gruž i nastavlja:

- Nama u Sustjepanu je štreka naš Stradun, naš „lungomare“, iako nije nešto dug, a nije ni uz more. Tu naši susjedi šetaju, izvode kucne ljubimce, djeca voze bicikle... Bilo bi lijepo kada bi mogli vidjeti kuda idu u večernjim satima.

Navodi i druge probleme Sustjepana, poput nepostavljanja sigurnosne kamere za nadzor prometa koju već godinama stanovnici traže.

- Problemi s odlagalištem otpada nastaju jer je na cesti i tu dođu ljudi s autima i izbace pola kuće/apartmana nakon renovacije i to tako stoji danima, jer Čistoća glomazni otpad rijetko kupi. - govori Bulić.

- Također ističe da održavanje javnih površina i čišćenje nije samo izmjena vrećica za otpad na maloj kanti uz čekaonicu. Navodi i problem s kanalizacijom, zbog čega su građani puno puta upozoravali gradske službe i Vodovod.

Za sve te probleme Sustjepana smatra da se može kroz Kotarsko vijeće inicirati rješenja.

dpp

Naš program je usmjeren na dobrobit Građana te nužne ravnoteže između lokalnih razvojnih prioriteta i svakodnevnih potreba građana, govori nositelj liste Dajmo ruke u Gradskom kotaru Grad, ujedno i njegov aktualni predsjednik Marin Krstulović ususret izbora za Vijeća gradskih kotara koji se održavaju 6. studenoga.

- Dobrobit Građana znači podizanje kvalitete svakodnevnog života svih žitelja Grada od stalnih stanovnika do njihovih posjetitelja. Kvaliteta života vezana je uz kvalitetu javnih usluga, načine korištenja javnih resursa i uključivanja Građana u rješavanje pitanja koja se izravno tiču njihovog životnog okruženja. Cilj našeg programa „Poštujmo građane“ je stvoriti uvjete za postizanje održivosti i Grada u kojem ljudi vide svoju budućnost. – kazao je Marin Krstulović, ističući kako je program „Poštujemo građane!” otvoren za svih, nevezano za bilo koja politička određenja.

Kao infrastrukturne zahvate potrebne Gradskom kotaru Grad naveo je obnovu i društvenu namjena javnih prostora, poput parka Pile, boćališta u predziđu, terena na Pločama, Pustijernu, Ulica ispod mira, Peskariju, istezalište Posat…

- Ključno je pritom osiguravanje mogućnosti kretanja osobama smanjene pokretljivosti i održavanje zapuštenih nekretnina. - kaže Krstulović.

Kao javne usluge potrebne kotaru Krstulović je istaknuo uvođenje zdravstvene skrbi na području grada (hitna u Gradu, rad ambulante), stalno rješavanje i rad na problemu prometa i parkinga, svakodnevnih komunalnih problema, pitanja čistoće grada (krupni otpad, pranje poprečnih i sporednih ulica, osiguravanje kanti za smeće u svim dijelovima grada, rješenje za odvajanje otpada, postavljanje kamera na „divlja“ odlagališta, dezinsekcija, skrb o životinjama)…

- Kad govorimo o održivom okolišu i društvu, važno je osigurati provedbu Plana upravljanja u čijoj su izradi građani i te kako dali ruke. Ističem Fond za otkup stanova i obnova stanova u vlasništvu grada i davanje u najam za život s prilagođenim kriterijima, kao važan smjer u revitalizaciji Grada. - govori Krstulović.

- Zalagat ćemo se za sustavno rješavanje zagađenja bukom, gradski „kućni“ red za iznajmljivače, stalno praćenje promjene broja stanovnika, poticanje zanatskih obrta i usluga i izjednačavanje cijena usluga na području kotara s drugim dijelovima grada (butige mješovitom robom, optički Internet, itd.). – zaključio je Marin Krstulović.

dpp