Na osnovi Zaključka gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića, a nakon održane sjednice Povjerenstva za realizaciju projekta „Razvoj ženskog poduzetništva u gradu Dubrovniku“, objavljeni su rezultati javnog poziva za dodjelu bespovratnih potpora za žene poduzetnice.

Ukupno će se 21 ženi poduzetnici s područja Grada Dubrovnika dodijeliti potpore koje po zahtjevu iznose do najviše 10 tisuća kuna s intenzitetom potpore do 100% prihvatljivih troškova do razine maksimalnog iznosa. Za ovu namjenu u Proračunu Grada Dubrovnik za 2022. godinu osigurano je 200 tisuća kuna. Sredstva će se poduzetnicama isplatiti nakon potpisivanja ugovora o provedbi projekta.

Podsjetimo, program je uveden 2018. godine, a sredstva za njegovu provedbu dvostruko su povećana 2019. godine, kada je u proračunu osigurano 200 umjesto 100 tisuća kuna. U 2019. godini, nakon provedenog javnog poziva, gradonačelnik Mato Franković uručio je 23 ugovora o potporama korisnicama programa, a isti je ove godine ponovno pokrenut nakon što je bio privremeno obustavljen uslijed korona krize.

Konačna rang lista poduzetnica, njih 21, kojima će se dodijeliti potpore u 2022. godini dostupna je uz Zaključak Gradonačelnika OVDJE.

Projekt „Razvoj ženskog poduzetništva u gradu Dubrovniku“ temelji se na suradnji Grada Dubrovnika, Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Dubrovnik i Hrvatske udruge poslovnih žena „Krug“ - ogranak Dubrovnik.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Rampu na cestu koja vodi do vrha Srđa, odnosno tvrđave Imperial, kazao je gradonačelnik Franković na sjednici Gradskog vijeća, stavit će radi taksista koji voze na Srđ. Frankovićeva izjava nije naišla na baš pozitivne stavove, a očekivano „na nož” su je dočekali i u taksi krugovima.

Da je cesta prema Srđu opasna i da je vožnja njome prava avantura ističe Ivica Smoljko, jedan od osnivača Plavog taksija, a čiji taksisti, kao i ostali, voze turiste na Bosanku i Srđ. Smoljko naglašava, Bosanka i Srđ jedina su mjesta na kojima turisti mogu snimiti panoramu Dubrovnika.

- Taj put je uništen oko 80 posto. Vožnja tim putem je avantura. Tu zna biti i do 50 vozila u koloni. Ja vam na Srđ idem rijetko, ali prije nekoliko dana sam putem sreo 27 biciklista koji se se spuštali sa Srđa. Stao sam i pitao ljude što se događa i rekli su mi da je gore jako razvijen taj cikloturizam. Dakle, njima je avantura voziti po Srđu dok mi tuda prometujemo s autima. - rekao je Smoljko, koji smatra da bi u ovom trenutku cestu trebalo zatvoriti, ali naglašava, ne trajno.

- Mislim da bi u ovom trenutku tog kaosa bilo bolje taj put zatvoriti i kompletno ga renovirati, ali potrebna je jako velika rekonstrukcija te prometnice koja mora imati minimalno dvije trake i ugibalište na tri četiri mjesta, da se može slikati Grad. Put ovakav kakav jest je jako nesiguran i ako se što dogodi svi će tražiti krivca. Dosad smo lišo prolazili, nije bilo nesreća, ali trebalo bi taj put nakratko zatvoriti i krenuti s radovima rekonstrukcije ceste. - mišljenja je Smoljko.

I dok gradonačelnik u svojoj izjavi ističe kako neće graditi dvotračnu cestu da bi se taksisti po njoj vozili besplatno i zarađivali, Smoljko otkriva koliko koštaju te vožnje do platoa Srđa.

- Taksi je puno jeftiniji od žičare, tura u jednom smjeru za četvero ljudi je od 150 do 200 kuna, zavisi odakle krećete, ako krećete iz Lapada, iz tamošnjih hotela, vožnja do Srđa je 200 kuna. Ako je riječ o izletu, jedan sat je oko 50 eura ili 350 kuna. - otkrio je Smoljko, ali i naglasio kako taksisti na Srđ voze samo višak, odnosno one koji ne mogu stati u žičaru ili se jednostavno vožnje žičarom boje.

- Žičara je potrebna Gradu i velika je atrakcija. Grad od nje i zarađuje i podržavam sve što je u interesu Grada i nas kao zajednice, ali žičara je preopterećena i garantiram vam 100 posto da mi na Srđ vozimo samo one koji ne mogu stati u žičaru, kojima se ne da čekati u redu i one turiste koji se boje vožnje žičarom, a takvih je jako puno, jednostavno se boje. Nekad pola jedne grupe ide žičarom ,a pola taksijem jer se boje, boje se visine. - rekao je Smoljko.

Kad je u pitanju rampa istaknuo je kako ona ne može biti rješenje.

- Problem se može riješiti samo rekonstrukcijom ceste. Možda bismo i mi taksisti mogli sudjelovati u tom projektu, mi zarađujemo od te ceste i mi autotaksi prijevoznici smo zainteresirani da se ona uredi. I mi od te ceste živimo i vozimo turiste da vide panoramu jer drugih mjesta za panoramu nema. Imate Žarkovicu koja je za panoramu idealna, ali ona je sad u nekoj drugoj funkciji. Jedini vidikovac s kojeg turistima možete pokazati grad su Bosanka i Srđ. Cesta je opasna i sjećam se kad su je asfaltirali mi smo 70-tih godina s Konala išli gore voziti kariće, taj put je sad puno lošiji nego što je bio prije i ako je to gradska prometnica neka netko stoji dole i naplaćuje karte, neka taj novac ide u njezinu izgradnju, rekonstrukciju, ali rampa nije trajno rješenje. - rekao je taksist Ivica Smoljko.

Na području Dubrovačko - neretvanske županije policajci najčešće zapljenjuju marihuanu te amfetamin, drogu koja je cjenovno najdostupnija, a koju najčešće konzumira mlađa populacija. Heroina je sve manje na tržištu, ali prisutna je i jedna od najopasnijih kemijskih droga - crystal meth, podaci su koje je policija ustupila za Južni.

Prema podacima koje smo dobili iz PU dubrovačko - neretvanske u ruralnim dijelovima Dubrovačko - neretvanske županije, koja inače odskače po prosjeku po broju ovisnika o čemu je možete čitati OVDJE, u prvom redu u Konavlima i na Korčuli najčešće se zapljenjuje marihuana.

„Na tim smo područjima u proteklih nekoliko godina otkrili nekoliko plantaža marihuane koja je bila namijenjena proizvodnja s ciljem dalje distribucije.” – navode iz PU dubrovačko-neretvanske za Južni.

„U urbanim dijelovima Županije zapljenjuje se marihuana, amfetamin i kokain, dok se na graničnim prijelazima često zapljenjuju sve vrste droga. Najrjeđe se zapljenjuje heroin, čija je upotreba u posljednjih nekoliko godina u padu, međutim zabrinjava činjenica da se ove godine, po prvi puta i u vrlo maloj količini, zaplijenio crystal meth, kemijska droga koja spada u najopasnije droge na svijetu.” - podaci su PU.

Najveći broj zapljena evidentiran na području Dubrovnika što je sasvim očekivano obzirom je to područje gdje se okuplja najveći broj građana i turista.
Veliki broj zapljena evidentira se i na graničnim prijelazima Karasovići, Klek i Zaton Doli gdje su počinitelji uglavnom strani državljani.

„Kada govorimo o ovoj temi treba spomenuti da je područje Policijske uprave dubrovačko-neretvanske tranzitno područje kod krijumčarenja marihuane i kokaina u zemlje zapadne Europe. Radi se o drogi čije odredište nije Hrvatska, ali je ova Policijska uprava ostvarila zapažene rezultate u presijecanju tih lanaca krijumčarenja što je rezultiralo izbjegavanjem ovog područja prilikom planiranja rute krijumčarenja.” – ističu iz policije.

Odgovarajući na pitanje jesu li zamijetili eventualno povećanje konzumacija droga tijekom pandemije iz PU dubrovačko-neretvanske su naveli: „Analizirajuću podatke s kojima raspolažemo, ne primjećuje se povećanje broja konzumenata u vremenu nakon karantene, a naše brojke pokazuju da je broj zapljena ove godine gotovo podjednak broju zapljena prije pandemije virusom COVID-19.”

Na otvaranju 32. Simpozija o fuzijskim tehnologijama (SOFT – 2022) danas u Dubrovniku sudjelovalo je 630 sudionika iz cijelog svijeta i još njih preko 300 online. Ovu prestižnu konferenciju, u organizaciji Instituta Ruđer Bošković, otvorio je ministar znanosti i obrazovanja dr. sc. Radovan Fuchs, a prisutne je pozdravio i gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković.

Gradonačelnik Franković u ovoj je prigodi istaknuo značaj Dubrovnika kroz povijest u velikim postignućima u graditeljstvu, pomorstvu, trgovini, umjetnosti, diplomaciji i znanosti. Posebno je pritom istaknuo ulogu dubrovačkog fizičara, astronoma, matematičara, filozofa, diplomata, Ruđera Boškovića, koji je dao značajan doprinos mnogim znanstvenim područjima, a po kojem je i nazvan naš vodeći znanstveni institut za prirodne i biomedicinske znanosti.

Ovogodišnji Simpozij o fuzijskim tehnologijama fokusiran je na najnovija eksperimentalna dostignuća i aktivnosti u fuziji te je kao takav najprestižnije bienalno događanje u ovom području istraživanja u Europi.

Na današnjoj svečanosti otvorenja, koju su moderirali dr. sc. Tonči Tadića, predsjednik Međunarodnog organizacijskog odbora konferencije SOFT2022 i dr. sc. Ivančica Bogdanović Radović, predsjednica lokalnog organizacijskog Odbora konferencije, uz ministra Fuchsa i gradonačelnika Frankovića, govorili su i ravnatelj Instituta Ruđer Bošković dr. sc. David Matthew Smith, župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić dok se virtualno uključila i predstavnica Europske komisije Rosalinde van der Vlies, ravnateljica Uprave za čisti planet.

Izbor Hrvatske kao domaćina, a Dubrovnika kao lokacije ovog jedinstvenog simpozija, veliko je priznanje Hrvatskoj, posebno hrvatskim znanstvenicima i stručnjacima koji se bave istraživanjem u području fuzijske energije. Konferencija u Dubrovniku traje do 23. rujna 2022.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Nakon što je na nedavnoj sjednici Gradskog vijeća gradonačelnik Mato Franković najavio kako će od skretanja na magistrali vozilom od iduće turističke sezone moći samo do Bosanke dok će promet prema Srđu zapriječiti rampom, gradski vijećnici, političari, stanovnici Bosanke, taksisti ističu kako rampa nije rješenje već je vrijeme da se do Bosanke, a potom i do Srđa konačno izgradi normalna cesta.

Cestu od Bosanke prema Srđu političari su prvo brisali iz GUP, da bi je onda ponovno ucrtavali, no idejno rješenje prema kojem bi gradili novu cestu svih ovih godina nisu smislili, odnosno izradile su ga Hrvatske ceste, ali im konzervatori ne daju da ga realiziraju. Oni su im poništili građevinsku dozvolu uz obrazloženje kako bi rekonstrukcija ceste prema projektu Hrvatskih cesta ugrozila vizure.

Smjernice prema kojima bi Hrvatske ceste gradile priključak za Bosanku, a da ne unište vizure, konzervatori nisu dali. Kako stvari stoje neće ih ni dati jer osim što ih nisu sposobni dati ni sami očito ne znaju što žele, jasno je da se normalna cesta za Bosanku pa dalje prema Srđu, tj. tvrđavi Imperial neće tako skoro graditi.

U ovoj priči o gradnji ceste za Bosanku jasno je da svatko svakoga laže dok stanovnici Bosanke gube strpljenje. Njima je već dosta sastanaka i obećanja tipa danas ćemo, sutra ćemo. Kad su se ponadali da bi gradnja ceste za Bosanku, koju iščekuju još od prije Domovinskog rata, trebala započeti, gradonačelnik im je sa sjednice Gradskog vijeća ponudio rampu.

I dok je rampa gradonačelniku rješenje šira javnost smatra kako je vrijeme za novu cestu.

PETRA MARČINKO: IZJAVA O POSTAVLJANJU RAMPE JE ISHITRENA, STANOVNICIMA BOSANKE MORAMO PRUŽITI INFRASTRUKTURU 21. STOLJEĆA

Rješenje s rampom koja brani vožnju prema Srđu proizašlo je iz vijećničkog pitanja koje je na nedavnoj sjednici gradonačelniku Frankoviću postavila vijećnica srđevaca Petra Marčinko. No dok je ona pitala što se za područje Bosanke poduzima po pitanju protupožarne zaštite, upozoravajući kako bi u slučaju požara vatrogasci zbog čepova na cesti za Bosanku teško došli do požarišta, gradonačelnik joj je odgovorio kako će postaviti rampu prema Srđu, a na magistrali znak da se autom može samo do Bosanke.

Marčinko nakon sjednice ističe kako rampa kojom se brani prometovanje nije rješenje.

- Rampa definitivno nije nikakvo rješenje. Ona eventualno može biti nekakvo brzinsko, ali ne i konstruktivno niti dugoročno rješenje, pogotovo ne za stanovnike Bosanke jer mi njima kao Grad moramo pružiti normalnu infrastrukturu za 21. stoljeće, a ona se sastoji od ceste koja njima služi. Ako stavimo rampe u slučaju požara, hitnih intervencija imat ćemo i sigurnosni problem, ali i problem daljnjeg razvoja mjesta i tog prostora. - kazala je Marčinko i naglasila:
- Stanovnici Bosanke zaslužuju da se konačno uhvatimo njihovih problema jer oni jesu dio Grada Dubrovnika, ali smo ih nekako uvijek stavljali sa strane. - rekla je Marčinko, prokomentiravši gradonačelnikovu izjavu o rampi.

Foto: Davor Mladošić

- Ta izjava o postavljanju rampe je ishitrena. Mislim da je moje pitanje gradonačelnika na neki način iznenadilo, ali je bilo i ključno jer je pokazalo da se o tom pitanju ceste raspravlja, ali javnost s time nije bila upoznata, a u međuvremenu smo saznali da i konzervatori imaju neko svoje mišljenje, da su neki nacrti i projekti već bili napravljeni, i to je nešto što je trebalo biti tema i zbora građana Mjesnog odbora Bosanke i rasprava među samim građanima i drugim zainteresiranim stranama poput privatnih prijevoznika, a ne da o tom projektu ceste za Bosanku i problemima saznajemo slučajno kroz odgovor na pitanje koje niti nije bilo povezano s tom temom na nekoj od sjednica Gradskog vijeća. - kazala je Marčinko i nastavila:

- Da budemo na neki način i bezobrazni, obično nam zbog našeg imena i prezimena ljudi znaju reći kad ste zadnji put bili na Srđu, a mislim da je pitanje koje sam postavila na sjednici podcrtalo da smo bili na Srđu i da moramo upozoriti na situaciju na Bosanci. Pitanje sam postavila čisto iz nekog požarnog razloga jer smo vidjeli sto se događalo ove i što nas sve čeka u idućim požarnim sezonama, a pitanje uređenosti cijelog tog područja je i sigurnosni problem jer svake je godine sve više i više ljudi i turista koji idu na Bosanku i na Srđ, neki čak gore i kampiraju i mi moramo taj prostor urediti i osigurati zaštitu Bosanke i Srđa. - istaknula je vijećnica srđevaca Petra Marčinko.

KREŠIMIR MARKOVIĆ: NE ZNAM JE LI RAMPA RJEŠENJE I NE ZNAM ZAŠTO JE GRADONAČELNIK TO REKAO, ALI ZNAM DA NEŠTO TREBA NAPRAVITI

Iako je istaknuo kako nije prometni stručnjak da rampa nije rješenje smatra i vijećnik Krešimir Marković.

– Puno sam puta znao reći da je taj put prema Srđu i prema Bosanci jedan veliki problem. Na toj cesti je veliki nered, kaos. Zašto je to tako ne znam, ali treba nešto žurno napraviti. Gore po vrlo opasnoj cesti vozi stotine ljudi i ne znam zašto se ona ne uredi, ta cesta je stvarno užasna. Ne znam je li rampa rješenje i ne znam zašto je to gradonačelnik rekao, ali znam da gore nešto treba napraviti jer je to stvarno jedan kaos i nered u prostoru. - rekao je Marković koji također smatra kako do Bosanke i Srđa treba izgraditi normalnu i sigurnu cestu.

Foto: dpp

- Je li rješenje rampa, stvarno ne znam, ali ni ovo što imamo sad nije nikakvo rješenje. To je vrlo vrlo opasna cesta sa silnim rupama. Tu je tolika koncentracija auta i čudi me da na toj cesti nije bilo nesreća i neželjenih situacija, a kolaps je često i doživio sam to i sam puno puta kad sam išao gore ili vodio prijatelje, događalo mi se da stanem i ne mogu ni naprijed ni nazad. - ispričao je Marković te istaknuo:

- Treba rekonstruirati postojeću ili graditi novu cestu jer ovo što sad imamo do Bosanke i Srđa nije rješenje. - smatra vijećnik Hrvatskih suverenista Krešimir Marković

IVICA DIDIĆ: MOŽDA SE ZA PRVU RUKU MOŽE ZABRANITI PROMET MINI BUSEVA, ALI NOVA CESTA NEMA ALTERNATIVU

Iako nije u Vijeću, predsjednik Gradskog odbora SDP-a Ivica Didić itekako prati gradska događanja pa je tako pratio i izjavu gradonačelnika o rampi za Srđ. Didić smatra kako je vrijeme za izgradnju ceste.

- Ne treba biti veliki prometni stručnjak da bi se javno reklo kako nema alternative potrebi da se konačno prema Bosanci i Srđu izgradi nova cesta koja zadovoljava sve sigurnosne i prometno - tehničke elemente. Alternative tome nema. E, sad, je li pametan potez staviti rampu, u to ne bi ulazio. Treba najprije saslušati stanovnike Bosanke, a oni su koliko vidim protiv rampe. Ovdje se radi o prometnom pitanju u koje treba uključiti struku, ali činjenica je da gore ide jako veliki broj automobila, taksija, da se gore odvija određena djelatnost, imamo žičaru, restoran, muzej, fascinantan pogled na Dubrovnik i normalno da jako puno ljudi gravitira tom prostoru. - kazao je Didić i dodao kako treba razmotriti mogućnost da se prometovanje prema Srđu, s obzirom na loše stanje u kojem se nalazi ta cesta, ograniči za neke vrste motornih vozila, ali ne za sve.

Foto: Tonći Plazibat / CROPIX

- Možda bi se barem da se za prvu ruku promet prema Srđu mogao ograničiti na način da se zabrani prolazak mini busevima ili kombijima koji sigurno na veći način ugrožavaju promet i stvaraju gužve, ali to je prometno pitanje na koje odgovore ipak treba dati struka i ne treba činiti nikakve ishitrene poteze. - smatra Didić.

Prvi čovjek gradskog SDP-a ističe kako bi umjesto postavljanja rampe bilo bolje konačno pristupiti izradi nove dokumentacije za izgradnju ceste koja će zadovoljiti sve sigurnosne i prometno – tehničke elemente.

TEREZINA ORLIĆ: PO ISTOJ LOGICI MOGLI BISMO ZABRANITI PROMET PO GRADU I REĆI DA SMO RIJEŠILI PROMETNE PROBLEME

Terezina Orlić nije samo aktualna predsjednica Županijske skupštine, ona već tri godine stanuje na Bosanci. Rampa, ističe Orlić, nije rješenje.

- Iako bi se na prvu moglo reći da jest, rampa prema Srđu svakako nije rješenje jer zabrana prometovanja ništa ne rješava. Za stanovnike Bosanke jedino je važan normalan prilaz i normalna cesta s dvije trake s normalnim priključkom od magistrale do naselja, cesta koja bi bila sukladna Zakonu o sigurnosti promet. Normalna cesta je jedino ispravno rješenje, a sve drugo su neka rješenja koja se u određenom momentu čine kao spas, ali zapravo to nisu. - rekla je Orlić o osvrnula se na projekt izgradnje priključka kojega su stopirali konzervatori.

- Priključak za Bosanku je bio spreman projekt od strane Hrvatskih cesta, a konzervatori su ga na neki način stopirali, zahtijevajući neku studiju koja će reći uklapa li se to rješenje u okoliš ili ne sukladno nekim europskim propisima. Stvarno se svaki put kad se donose takve odluke, odbijenice i slično pitam jesu li važniji ljudi. Naravno da je važno i uklapanje u prostor, ali to se da riješiti, rješenja postoje, ali prvenstveno treba razmišljati o ljudima i njihovoj sigurnosti. Za sve danas ima rješenje. Meni se čini da bi jedanput konačno trebali početi rješavati projekte na način da se prvo rade kako Bog zapovijeda i da se realiziraju u kratkom vremenu, a ne godinama i desetljećima. - istaknula je Orlić te opisala kako zapravo izgleda vožnja po cesti na Bosanci kojom se gotovo svakodnevno vozi posljednje tri godine.

Foto: Davor Mladošić

- Otprilike znam kad su gužve i izbjegavam voziti u to vrijeme. Zamislite, organizirali smo se u viber grupu i kad je gužva jedni drugima javljamo kako je stanje na cesti. Puno puta sam inače zapela u čepu na Bosanci, auti se uništavaju, gube se živci i još samo treba da netko nastrada. Ljudi s Bosanke rade u Gradu, imaju malu djecu. Vraćaju se s posla i umjesto da normalno dođu svojim kućama, stoje u koloni i po pola sata, normalno da se gube živci jer to vam je gore stvarni horor. Kad ne možeš preko Bosanke, kreneš preko Brgata pa te dočeka Libertasov autobus i moraš na rikverc i do 200 metara, pa mi se srce zabije u pete i svaki put sama sebi rečem sad ćeš razbiti auto. Nisam ga, Bogu hvala, još razbila, ali mogla bi jednog dana. - rekla je Orlić, naglasivši kako je vrijeme da se problem na Bosanci počne rješavati.

- Stanovnicima Bosanke treba reći da će im se napraviti palijativno rješenje, ali da će primjerice 2024. imati cestu i svi bismo to potpisali. Pa na Srđu je žičara, Muzej Domovinskog rata, sprema se i obnova tvrđave Imperial i do Srđa moramo imati normalan put. Zabrana prometovanja nije rješenje, po toj logici mogli bismo zabraniti promet po Gradu i to bi riješilo probleme u prometu, ali to nije rješenje. - smatra Orlić, koja je odgovorila na pitanje je li možda gradonačelnik izjavu o rampi i zabrani prometovanja izrekao u afektu.

- Možda je malo i propitivao kako će reagirati građani. Možda je to zapravo bilo propitivanje, što u konačnici i ne mora biti loše, ali u svakom slučaju mislim da rampa nije rješenje, rješenje je cesta izgrađena po propisima i zakonu i konačno treba sjesti i vidjeti kako je riješiti i na to treba staviti crtu.- kazala je predsjednica Županijske skupštine i stanovnica Bosanke Terezina Orlić.

Dubrovačko - neretvanska županija već gotovo 20 godina ima službeno veću stopu ovisnika od hrvatskog prosjeka. Službeni podaci govore da je najviše ovisnika u primorskim područjima i naravno Gradu Zagrebu.

Jug Hrvatske je po tim prosječnim podacima najviše iskočio 2006. godine. Tada je stopa broja ovisnika na 100 tisuća stanovnika u Hrvatskoj iznosila 248,1, a u Dubrovačko - neretvanskoj županiji 332,6. Vidna odskakanja bila su i 2009. te 2010. godine, kada se prosječna stopa ovisnika u cijelog Hrvatskoj smanjila, ali ne i u Dubrovačko - neretvanskoj županiji. Tako je stopa broj ovisnika 2009. na hrvatskoj razini iznosila 209,2 a na jugu Hrvatske 316, gdje je iduće godine bila u blagom porastu i iznosila 316,4 dok je u Hrvatskoj opala na 206,7.

Više možete pročitati na Južnom OVDJE.

dpp

Prateći svjetske trendove i inovacije na polju održavanja čistoće javnih površina dubrovačka Čistoća nabavila je specijalno vozilo za pranje i čišćenje T17 na električni pogon.

Opremljen sustavom čišćenja i pranja s tri četke, dva usisna motora, spremnicima za čistu i onečišćenu vodu, dodatnim usisnim crijevom za vodu za teško dostupne površine, ovaj inovativni čistač učinkovito čisti i pere u samo jednom prolazu. Prilikom pranja površine, djelotvorno uklanja preostalu vodu, površinu ostavlja suhom i bez tragova vode, čime se smanjuje rizik od proklizavanja.

Osim što ostvaruje impresivne rezultate u profesionalnom čišćenju javnih prostora, tih je u radu jer nema buke od motora. Svojim gabaritima zadovoljava uvjete za nesmetan prolaz uskim gradskim uličicama i teško dostupnim lokacijama te je ekološki prihvatljiv. Upravo iz navedenih razloga ovo električno vozilo idealno je za održavanje stare gradske jezgre.

Nabavu vozila Čistoća je osigurala iz vlastitih sredstava, a sve sa ciljem zadržavanja Dubrovnika na vrhu ljestvice čistih europskih gradova.

Čistoća Dubrovnik

Prvo se najavljivalo da će biti postavljen u Parku Luja Šoletića u Gružu, a potom je na nedavno održanoj sjednici Gradskog vijeća uz maslinike u krugu Luke Dubrovnik za lokaciju spomeniku djeci poginuloj u Domovinskom ratu predložen i kružni tok na Solskoj bazi. Iako su često suprotnih stavova, kad je u pitanju lokacija spomenika djeci poginuloj u Domovinskom ratu, gradski vijećnici stava su kako gruški kružni tok nije dobro mjesto za takav spomenik.

Još je na sjednici Gradskog vijeća gradonačelnik Mato Franković istaknuo kako je resornog pročelnika Boža Benića pitao je li poludio kad mu je došao s prijedlogom u kojem se kao lokacija spomenika djeci poginuloj u Domovinskom ratu predlaže središte kružnog toka na Solskoj bazi. No, kako je prepričao gradonačelnik Franković, kad mu je pročelnik pokazao desetak primjera spomenika u kružnim tokovima po svjetskim metropolama, on je kazao kako zaista ima sjajnih primjera spomenika u kružnim tokovima.

Istaknuo je kako treba dopustiti umjetnicima da predlože najbolje rješenje, ali i naglasio kako odluku o izgledu i lokaciji budućeg spomenika treba usuglasiti i s roditeljima, odnosno predstavnicima Udruge civilnih stradalnika iz Domovinskog rata.

Naime, Gradsko je vijeće na prošloj sjednici imenovalo članove Povjerenstva za verifikaciju Programa za provedbu natječaja za izradu likovnog rješenja spomen obilježja za djecu poginulu u Domovinskom ratu u Dubrovniku.

U istom tom Prijedlogu bilo je navedeno kako je lokacija za spomenik središte kružnog toka na Solskoj bazi.

Kad je u pitanju prijedlog da se spomenik postavi u centru kružnog toka na Solskoj bazi predsjednica Udruge civilnih stradalnika iz Domovinskog rata Marija Lukšić izjave ne želi davati. Kazala je naime kako je stav Udruge da nitko neće davati izjave dok se ne sastane Povjerenstvo, odnosno dok ne vide predloženo rješenje.

POTREBICA: LOKACIJU SMO IZBACILI IZ ODLUKE

Prijedlogom da se spomenik postavi u kružnom toku u Gružu nisu zadovoljni ni vijećnici pa ni predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica (HDZ), iako je dojam da na samoj sjednici nije bio protiv prijedloga.

- Ne znam po čemu ste zaključili da sam ja na sjednici podržao prijedlog lokacije spomenika. Samo sam rekao da takvi spomenici postoje u svijetu, ali da mi nije jasno kome je baš ta mikrolokacija pala na pamet. Rekao sam i da je naša dužnost i obveza bila još u proteklom razdoblju napravit spomenik djeci i da se snažno zalažem za njegovu izgradnju, ali, naravno na najboljoj lokaciji i u dogovoru s Udrugom civilnih stradalnika iz Domovinskog rata. Mislim da spomenik djeci moramo izgraditi i ne smijemo, gradeći ga, izazvati bilo kakav prijepor. – rekao je Potrebica te odgovorio na pitanje o predloženoj lokaciji, odnosno gradnji spomenika u kružnom toku u Gružu.

- Po meni lokacija unutar kružnog toka nije idealna, ali činjenica je da takvih spomenika ima puno u SAD-u, ali mi možemo naći i primjereniju lokaciju koja neće izazvati prijepore. Sama rasprava o lokaciji ne smije zasjeniti ideju, želju i brzinu da se spomenik spomenik napravi. - kazao je Potrebica.

Istaknuo je kako će odluku o lokaciji Gradsko vijeće tek donijeti, odnosno donijet će je kad Povjerenstvo definira koja je najbolja lokacija za spomenik djeci poginuloj u Domovinskom ratu u Dubrovniku.

- Mi smo na kraju rasprave na sjednici donijeli odluku prema kojoj će Povjerenstvo u čijem su sastavu i predstavnici Udruge definirati najbolju lokaciju. Ne bih uopće otvarao javnu polemiku o lokaciji spomenika, o tome ćemo razgovarati kad prijedlog dođe na Vijeće. Legitimno je naravno da svatko predloži lokaciju i mislim da svi to i rade iz dobrih namjera pa ćemo na Gradskom vijeću u konačnici i odabrati lokaciju. Mi ćemo, gotovo je sigurno, potvrditi onu lokaciju koju će predložiti Povjerenstvo. Vijeće je imenovalo Povjerenstvo i poslao jasnu političku poruku na prijedlog gradonačelnika da se spomenik našoj poginuloj djeci mora napraviti i to je najvažniji dio odluke Gradskog vijeća. - kazao je Potrebica i dodao:

- Mi smo sve one dijelove koji su upućivali na to da je kružni tok definiran kao lokacija izbacili iz odluke, tako da je iz nje vidljivo samo da se imenuje Povjerenstvo koje će provesti postupak i izabrati najbolje rješenje i predložiti lokaciju. - rekao je Potrebica.

Na pitanje bi li predložio neku od lokacija na kojoj bi se mogao postaviti spomenik djeci Potrebica je kazao kako će po tom pitanju ostati suzdržan, ali je naglasio kako kružni tok na Solskoj bazi nije dobro rješenje.

- Ne, ne bih do mišljenja Povjerenstva želio iznositi prijedloge potencijalne lokacije. Ipak, poslije sjednice Gradskog vijeća jasno je da kružni tok nije rješenje i mislim da smo više manje svi na tom tragu. Svoje mišljenje o lokaciji u svakom bi slučaju prvo iznio Povjerenstvu nakon što je oni odaberu. No, mislim da kružni tok u Gružu u ovom trenutku nije rješenje. - smatra Potrebica.

Kad je postavljanje spomenika u pitanju, Potrebica dodaje kako smo naučili lekciju sa spomenikom za branitelje koji je donedavno stajao na Pilama, a sada leži u dijelovima u skladištu u Luci Dubrovnik.

- Ako smo išta na Pilama naučili to je da spomenik treba biti trajan, da to treba biti spomenik koji će dugo vremensko razdoblje ostati nepromijenjen i odolijevati svim izazovima vremena. U ovom slučaju, nikakva high tech tehnologija ne dolazi u obzir, a što s materijala tiče ja sam uvijek pristaša trajnih materijala od koji su se kroz povijest gradili spomenici, a spomenik našim palim anđelima mora biti trajni spomenik. - rekao je predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica, koji smatra da je taj spomenik trebao biti davno napravljen.

- Još na sjednici Gradskog vijeća sam rekao kako smo mi Hrvati genijalni jer sve uspijemo ispolitizirati i od svega napraviti problem, a 27, odnosno 30 godina je prošlo od stradanja nevine dječice u Dubrovniku, a mi im nismo napravili spomenik i sad kad ga trebamo graditi prvo se svadimo oko mikrolokacije, a nakon toga oko materijala, i mislim da je to, blago rečeno, katastrofa, pogotovo što jednoglasno glasamo da se spomenik gradi. Ajmo se onda svaditi prvo u tišini i bez javnosti i pustiti Povjerenstvo i stručne ljude da daju prijedloge. Smiješno je da se natječemo tko je više za izgradnju spomenika jer činjenica je da svi jesmo za to da se gradi i činjenica je da sve vlasti u Gradu od završetka Domovinskog rata na ovamo nisu smatrale da ga je potrebno graditi jer da jesu bile bi ga izgradile. Mi smo odluku da ćemo ga napraviti donijeli i vjerujem da će gradonačelnik to i učiniti i smiješno je skupljati jeftine poene i uzbuđivati javnost oko mikrolokacije kad će u konačnici taj prijedlog doći na Gradsko vijeće i javno će se raspraviti. - kazao je Potrebica.

MARKOVIĆ: PARK LUJA ŠOLETIĆA BIO BI PUNO PRIMJERENIJA LOKACIJA

O spomenicima, posebice onom za branitelje na sjednicama često progovara vijećnik Krešimir Marković (HS), koji također smatra kako kružni tok nije najbolje mjesto za spomenik poginuloj djeci.

- Rekao sam, Bogu hvala da je ta točka konačno došla na dnevni red Gradskog vijeća i više sam puta govorio na tu temu, ne samo o spomeniku za djecu nego i o spomeniku za branitelje koji bi trebao biti na Pilama. I sam dolazim iz obitelji u kojoj je poginuli branitelj i na to gledam na poseban na način. Što se tiče kružnog toka kao lokacije za spomenik djeci, mislim da on treba biti na najboljoj poziciji koju grad može ponuditi. Malo sam razmišljao o tom kružnom toku, on jest ulaz u Grad, ali teško je dostupan. To je jako frekventan ulaz u Grad i ne vidim kako bi se uopće prišlo tom spomeniku kao mjestu od posebnog pijeteta ako je u kružnom toku. - rekao je Marković i dodao:

- Mislim da kružni tok nije najbolje rješenje, a iskreno - nisam razmišljao o nekoj drugoj lokaciji. - kazao je Marković.

Inače, gradonačelnik je često, govoreći o spomeniku za djecu poginulu u Domovinskom ratu u Dubrovniku, znao istaknuti kako će on biti postavljen u Parku Luja Šoletića u Gružu. Vijećnik Marković smatra kako je taj park dobra lokacija, ako spomenik mora biti u Gružu.

- Mislim da bi Park Luja Šoletića bio puno bolja lokacija za ovaj spomenik nego kružni tok. On je u srcu Gruža i svima je dostupan i ako se o toj lokaciji bude raspravljalo, zalagat ću se da postavi u Parku Luja Šoletića u Gružu. Po meni je to puno bolja lokacija nego kružni tok. - kazao je Marković koji smatra da je spomenik Papi Ivanu Pavlu II. U Gružu odlično izvedeno rješenje.

- Idejno rješenje spomenika Papi Ivanu Pavlu II. je izvrsno, ima prilaz, prostor oko spomenika, a papa je i prolazio kroz Gružu, držao i misu i taj spomenik je zaista dobro izveden. - rekao je Marković, koji smatra da spomenik djeci treba biti izrađen od kamena, ali i naglašava kako izgradnja tog spomenika nije tema oko kojega se političari trebaju dijeliti.

- Volio bih da idejno rješenje tog spomenika bude najbolje rješenje za roditelje poginule djece. I ja u obitelji imam jednu takvu situaciju. Pokojni Martin Šijaković nije bio dijete, bio je student, imao je 23 godine, došao je iz Zagreba i poginuo i tu bol gledam svaki dan u svojoj obitelji. Majke čija su djeca poginula trebaju odlučiti o mjestu na kojem će biti postavljen spomenik. - rekao je Marković, koji kao i Potrebica smatra da na se sa spomenikom djeci ne smije dogoditi greška kao sa spomenikom braniteljima.

- Moramo biti itekako oprezni da nam se ne dogodi druga greška mislim da smo iz one prve greške nešto trebali naučiti. Onaj spomenik na Pilama nije bio primjeren za ono što je postavljen, a mislim i da sam stil nije bio pogođen. - smatra vijećnik Krešimir Marković (HS).

SELMANI: MOŽDA NI PARK NA BATALI NIJE LOŠE RJEŠENJE

Da od središta kružnog toka na Solskoj bazi ima puno boljih lokacija za spomenik poginuloj djeci smatra i gradski vijećnik Nikša Selmani (SJG).

- Treba razmišljati o nekom primjerenijem mjestu. Oko kružnog toka se odvija promet i nema mogućnosti prilaska spomeniku, a ovdje se radi o stvari koja je ipak više intimnije prirode i mislim da treba tražiti neku bolju lokaciju. - rekao je Selmani, istaknuvši i nekoliko lokacija na kojim bi mogao biti postavljen spomenik poginuloj djeci.

- Neka naša suštinska poruka tijekom rasprave o spomeniku na Gradskom vijeću je išla u smjeru da život unatoč svemu teče i dalje i možda je neki park u kojem su i dječji rekviziti primjereniji za spomenik. Mi smo čak razmišljali o parku u Pilama koji se treba urediti ispod platana, možda je ta lokacija primjerenija za spomenik poginuloj djeci. Ako već treba biti u Gružu, možda je park Luja Šoletića primjerenije mjesto. Možda ni park na Batali nije loše rješenje jer u njemu već imamo taj memorijalni momenat, ali i dječje igralište. Možda je i ta lokacija primjerena. Taj je spomenik inače najintimnije vezan uz roditelje koji su izgubili djecu i mislim da oni moraju imati taj neki intimni osjećaj kad mu prilaze. - kazao je Selmani.

I dok su na sjednici kao materijal od kojeg će biti spomenik vijećnici spominjali plastiku, Selmani ističe kako se ne radi o tome da će spomenik zaista biti od plastike.

- Krivo se razumjelo, kad se kaže plastika to u kiparstvu znači nešto drugo, to nije materijal nego, recimo, svaka moguća skulptura se smatra nekakvom plastikom, plastičnim oblikovanjem. - kazao je Selmani.

RAGUŽ: NAJBOLJE JE PITATI SAME RODITELJE POGINULE DJECE

I dok se svi vijećnici slažu kako središte kružnog toka u Gružu nije dobra lokacija za spomenik djeci koja su u Dubrovniku poginula u Domoviskom ratu, vijećnik Željko Raguž smatra kako o lokaciji spomenika odluku trebaju donijeti roditelji djece koje više nema.

- Najbolje je pitati same roditelje jer svi mi možemo imati svoje mišljenje, ali roditelji su oni kojih se taj spomenik najviše tiče i mislim da prvo oni kao roditelji moraju biti zadovoljni konačnim rješenjem bez obzira što netko od nas vijećnika o tome mislio. - rekao je Raguž.

Kako su se na sjednici kao moguća lokacija za spomenik spominjali maslinici u krugu Luke Dubrovnik. Raguž, koji je inače direktor Luke, ističe kako stoji na raspolaganju roditeljima.

- Mi smo uvijek za takve prijedloge i stojimo na raspolaganju roditeljima. Ako netko smatra da je Luka najpogodnije rješenje, mi smo tu. - kazao je Raguž.

U Općini Župa dubrovačka planiraju na idućoj sjednici Općinskog vijeća predložiti na usvajanje Odluku o načinu pružanja javne usluge sakupljanja komunalnog otpada, nakon čega će se u dogovoru s Čistoćom Dubrovnik, koja vrši usluge odvoza otpada na području ove općine, organizirati novi način i formirati cijena sakupljanja komunalnog otpada. Stoga je za očekivati da će cijene i način biti kao na području Grada Dubrovnika, a o čemu smo već pisali OVDJE.

- Obavljanje javne usluge prikupljanja miješanog komunalnog otpada i biorazgradivog komunalnog otpada te izdvojenih vrsta komunalnog otpada s područja Općine Župa dubrovačka povjereno je Čistoći d.o.o. Dubrovnik. Trenutno se na području Općine Župa dubrovačka miješani komunalni otpad odvozi s 57 sabirnih mjesta. Na području se nalazi i 13 zelenih otoka sa spremnicima za papir, staklo i plastiku. Od svibnja ove godine započelo je s radom i mobilno reciklažno dvorište koje se svakih 15 dana premješta u jedno od pet nasalja i to Čibača, Mandaljena i Zagruda, Kupari, Soline i Donji Brgat. – pojasnila je Josipa Gašpar Deranja, viša savjetnica za zaštitu okoliša u općinskom Odsjeku za zaštitu okoliša i prostorno uređenje, dodajući kao je sukladno sporazumu s Gradom Dubrovnikom stanovnicima Općine Župa dubrovačka omogućeno i korištenje reciklažnih dvorišta Pod Dubom i u Mokošici.

Od iduće sezone s autima bi se moglo voziti samo do Bosanke dok bi prometovanje vozilima od Bosanke do vrha Srđa i tvrđave Imperial prolaz trebala priječiti rampa, najavio je to gradonačelnik Mato Franković na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća. Njegova izjava ogorčila je stanovnike Bosanke jer oni s gradonačelnikom nikad nisu vodili razgovore koji bi išli u smjeru zatvaranja prometa rampama. Oni već godinama traže da se do Bosanke pa potom i do Srđa napravi normalna cesta. Ona im nije samo obećana već su Hrvatske ceste i napravile rješenje.

Cesta do Bosanke možda bi se već i počela graditi da je nisu stopirali konzervatori koji su stava da bi prometno rješenje koje su ponudile Hrvatske ceste nagrdilo vizure. To su inače isti oni konzervatori koji su, kad je u pitanju gradnja u Dubrovniku, dozvolili sve i svašta, ne vodeći računa o očuvanju tih istih ili sličnih vizura.

Dok gradonačelnik Mato Franković nakon Gradskog vijeća svoju izjavu o rampi za Srđ više nije pojašanjavo, stanovnici Bosanke, gradski vijećnici i političari, ali i taksisti koji svakodnevno voze turiste na Srđ, stava su kako rampa nije rješenje. Svi oni ističu rješenje je nova cesta!

Cesta koja vodi do vrha Srđa. Foto: Unsplash

- S gradonačelnikom nikada nismo razgovarali i postavljanju rampi, na svim sastancima razgovori su išli u smjeru izgradnje odnosno rekonstrukcije ceste do Bosanke. - ističe predsjednik Mjesnog odbora Bosanka Luko Paskojević.

- Mislim da je izjava gradonačelnika Mata Frankovića s posljednje sjednice Gradskog vijeća kako će na skretanju za Bosanku s magistrale staviti obavijest kako je prometovanje vozilima dozvoljeno samo do naselja, ali i ona izjava da Grad gubi novac svakim prolaskom taksista do Srđa, odnosno da žičara gubi novac, a time i Grad jer Grad je žičari davatelj koncesije, možda bila nepromišljena. Ta izjava da što će Grad graditi dvotračnu cestu po kojoj će se netko voziti do Srđa i zarađivati pare, ne znam što je skandaloznije u cijeloj to izjavi, osim ako ona zaista nije bila nespretna i nepromišljena. - rekao je Paskojević te pojasnio zašto su na Bosanci protiv rampe, a što su, naglasio je, rekli i predstavnicima gradske uprave na posljednjem sastanku, na kojem gradonačelnik Franković nije bio prisutan.

- Mi smo nedvojbeno argumentirali na tom sastanu, na kojem se gradonačelnik nije pojavio, da rampa nije dobra ideja jer bi količina vozila koja bi dolazila na Srđ i na Bosanku i dalje ostala ista. Turisti ne bi znali da postoji takva zabrana, a taksisti bi i dalje zarađivali svoj kruh jer bi se snalazili na druge načine pa bi se sav taj promet, koji je sada raspšen, u slučaju postavljanja rampe, odvijao na upola kraćoj dionici, odnosno do Bosanke i time bi zapravo bio još veći problem za mještane. - istaknuo je Paskojević te pojasnio zašto na cesti do Bosanke nastaju čepovi.

UGIBALIŠTA SE KORISTE KAO VIDIKOVCI

- Na putu do Bosanke posljednjih je godina praksa da se ugibališta sa strane ceste koriste za zaustavaljanje kao mali vidikovci. Dakle, taksisti se na njima zaustavljaju kako bi turisti koje prevoze mogli fotografirati Grad. Kad se zauzme ugibalište da bi netko mogao uživati u panorami, automobili se nemaju gdje mimoići i promet se ne može odvijati. Nama su ta ugibališta nužno potrebna za odvijanje prometa i mimoilaženje auta i sad zamislite koliko bi se takva praksa zaustavljanja na tim proširenjima uz cestu povećala kad bi se put za Srđ zatvorio rampom. Ta bi praksa eskalirala i dovela do potpunog kolapsa i stav nas s Bosanke je da nije dobro promet zatvoriti rampom. - rekao je paskojević i dodao kako se rampom za promet za Srđ ne može ograničiti ni taksistima.

Prosvjed mještana Bosanke 2014. godine. Foto: Tonći Plazibat / CROPIX

- Vozeći turiste taksisti također zarađuju svoj novac te doprinose i gradskom i državnom proračunu. Dobar dio njihovih davanja namjenski se slijeva u državni proračun, od naknade za održavanje cesta, trošarina za gorivo. Dakle i taksisti očekuju da će za ta svoja davanja dobiti normalne ceste po kojim će se moći normalno voziti, a ne lomiti svoj auta i ugrožavati svoju i sigurnost drugih sudionika u prometu, ali gradonačelnik, nažalost, to tako ne vidi, on na to sve gleda nekim drugim očima, ali mislim da će i on shvatiti da rampe i zabrane nisu ispravan put. - izrazio je nadu Paskojević.

POKUŠAVAJU SE SKRITI IZA NAS ISTIČUĆI DA JE RAMPA NAŠA IDEJA ŠTO NIJE ISTINA

Na pitanje smatra li da je gradonačelnik izjavu o rampama i zabrana možda izrekao u afektu, predsjednik MO Bosanka Luko Paskojević izrazio je bojazan kako je Frankovićeva izjava možda samo rezultat nemoći gradske uprave da riješi problem, odnosno izgradi adekvatnu cestu.

- Ta izjava može ukazivati i na to da gradska uprava uopće nema ideju riješiti problem. Pokušavaju se sakriti se iza nas, iza mještana Bosanke, ističući da je rampa naš prijedlog, što nije istina. Taj dio izjave gradonačelnika koja ide u smjeru da bi Grad pogodovao žičari postavljanjem rampe za Srđ, to nije stav MO Bosanka, a on je tu ideju najavio, kao da bi se pomoglo mještanima Bosanke. Ako je to ta pomoć, ona nama nije potrebna. Nama može pomoći samo ako nam napravi normalnu cestu. - naglasio je Paskojević.

Foto: Nikolett Emert / Unsplash

Normalnu cestu do svoga naselja stanovnici Bosanke traže još od prije Domovinskog rata. Sustavi i vlasti se godinama mijenjaju, a nova cesta do Bosanke nikako da stigne, a promet prema naselju i dalje prema vrhu Srđa iz godine u godinu sve je veći, naravno, zbog pogleda na Grad, ali i povratka žičare na Srđ i drugih sadržaja koji se gore nude turistima.

- Gradonačelnik sada želi zatvoriti cestu koja je prije nekoliko godina bila izbrisana iz Prostornog plana. Dakle, prvo je brisana pa je onda gradonačelnik najavio da će se, čim bude vraćena u Prostorni plan, pristupiti rekonstrukciji ceste do platoa Srđa. Sad, kad je cesta ponovo vraćena u GUP, sad je treba fizički zatvoriti, a to zapravo pokazuje da se nema ideja kako riješiti problem. To pokazuje i koliko se luta, kolika je ova i prijašnje gradske uprave izgubljena u prostornom planiranju ovog teritorija. Vidim i da svi imaju neke ideje i prijedloge, a onaj koji je najjednostavniji i najlakši, nam je pred nosom, postoji cesta koja je već tu, tu je od pamtivijeka, koristila se još za vrijeme Dubrovačke Republike, njome su prolazile karavane i treba je samo proširiti na dvotračnu cestu i problem je riješen. Nisu nama potrebne nikakve megaprometnice kakve su najavljivali golferi. - rekao je Paskojević, koji smatra da ideja o rekonstrukciji ceste preko Brgata koja vodi Bosanke, nije dobro rješenje.

DVOTRAČNA CESTA PREKO BRGATA NE MOŽE SE IZGRADITI, A I TO NE BI BILO DOBRO ZA GORNJI BRGAT

- Čuo sam tu ideju o rekonstrukciji ceste preko Brgata. Mislim da je to suludo. Ta se cesta i sada koristi i ja nekad, kad predvidim da ne mogu do Bosanke preko magistrale, idem preko Brgata. Zamislite što bi se dogodilo da zatvorite cestu preko magisrale i sav promet za Bosanku prebacite preko ceste na Brgatu. Ta cesta preko Brgata je četiri puta dulja i prolazi kroz samo naselje, nema niti fizičke mogućnosti da se ona pretvori u dvotračnu jer bi u tom slučaju trebalo rušiti neke kuće, a i da se kuće sruše, to ne bi bilo dobro za Gornji Brgat jer bi prolazak tolikog prometa kroz srce naselja uništio to mjesto i Gornji Brgat, ovakav kakav jest, više ne bi postojao. Kakva god cesta da prođe ona se negdje mora spojiti s magistralom. Priključak na Dupcu isto trpi velike prometne čepove, zagušen je prometom i ni tamo nemate neko rješenje koje je prikladno. Župa je totalno zagušena u prometu. Svako malo slušamo kako su kroz Župu kilometarske kolone i sad ćemo mi tamo napravit još jedan čep na Dupcu da bismo preusmjerili sav taj promet da ide tom cestom na Bosanku. - kazao je Paskojević.

I dok se može čuti kako se cesta za Bosanku ne proširuje zbog neriješenih imovinsko-pravnih pitanja na njezinoj trasi, Paskojević te tvrdnje odbacuje.

- Dosta ljudi govori da su problemi imovinsko pravne prirode, ne znam zašto se ta teza uporno provlači i tko je uporno gura jer je istina potpuno drukčija. Na cesti od magistrale do Bosanke je pet vlasnika, jedna je parcela gdje su vlasnici troje Talijana, a ostali dio zemljišta je u vlasništvu jednog gospara kojemu je inače po Gradu dosta parcela u postupku povrata, a peti je vlasnik naš sumještanin s Bosanke, koji je voljan ustupiti dio svoje zemlje za proširenje ceste. On je spreman razgovarati s Gradom, spreman se dogovoriti na koji način će ga obeštetiti, no svaka inicijativa mora ipak krenuti od Grada jer drukčije ne može. - rekao je Paskojević, naglasivši kako je na svakom od sastanaka s gradonačelnikom Matom Frankovićem rekonstrukcija ceste do Bosanke bila glavna tema.

ZA ODLUKU KONZERVATORA KOJI NI NE NUDE SMJERNICE DOZNALO SE TEK KAD SE SPOMENULA RAMPA

Razočaran je i činjenicom da se od mještana Bosanke donedavno krilo da su konzervatori zbog vizura Hrvatskim cestama srušili građevinsku dozvolu za projekt rekonstrukcije ceste do Bosanke.

- Na svakom našem sastanku je tema bila cesta, nije prošao nijedan sastanak da mi nismo pričali o cesti. Razočarao sam se u ovom zadnjem razdoblju jer je komunikacija zakazala. Razumijem da Grad možda nema novca, ali vidite što su nam konzervatori napravili, stopirali su rješenje koje je bilo pred izvođenjem. Građevinska dozvola je odbijena prošle godine u kolovozu. Mi smo se od tada barem dva puta sastali i nekoliko puta smo se dopisivali službeno, a da nigdje o tome nije bilo riječi. Taj se podatak od nas tajio i ne mogu vjerovati da on nije dospio prije u medije već smo za to doznali tek sad kad se aktualizirala priča s rampom. Slučajno sa to doznalo i njima je vjerojatno krivo da sam to doznao. - kazao je Paskojević te naglasio kako ponašanje konzervatora nije korektno.

- Konzervatori su od početka bili upoznati s projektom, još negdje, čini mi se od prije 2019. Cijelo to vrijeme su od Hrvatskih cesta, kao nositelja projekta, bili pozvani da sudjeluju i odrede koje su to smjernice. Oni, naime, traže mjere smanjivanja vizualnog utjecaja, a mogli su ih predložiti u cijelom tom razdoblju izrade rješenja, odnosno do trenutka kad su odbili građevinsku dozvolu. Ali i sad, kad su odbili njezino izdavanje, oni ne nude smjernice, ne predlažu koje su to konkretne mjere smanjivanja vizualnog utjecaja nego traže da Hrvatske ceste naprave novo rješenje kojim će predložiti mjere smanjenja tog vizualnog utjecaja pa će onda konzervatori reći zadovoljavala li taj prijedlog njihove kriterije ili ne. Dakle, vidite na koji način se tu postupa. - rekao je Paskojević.

ŠTO SU KONZERVATORI KONKRETNO NAPRAVILI U GODINU DANA?

Istaknuo je kako je suradnja s Hrvatskim cestama oko rekonstrukcije prometnice s Mjesnim odborom Bosanka iznimno korektna dok ga konzervatori uporno ignoriraju.

- U Hrvatskim cestama su me u roku tri dana primili na razgovor koji je bio otvoren i korektan, s druge strane od konzervatora još nisam dobio nikakav odgovor, a poslao sam zahtjev da mi se dostavi dokumentacija i molbu da mi se omogući razgovor i ništa od toga. Dakle, jasno je radi koga šteka. Tvrde da nisu protiv izgradnje priključka već je to samo jedna proceduralna smetnja koja će se otkloniti, a odbili su zahtjev za građevinskom dozvolom prošle godine u kolovozu. - kazao je Paskojević.

- Prošla je godina dana pa postavljam pitanje što su konzervatori konkretno napravili u tih godinu dana, jesu li dali smjernice Hrvatskim cestama i jesu li u HC-u po tim smjernicama konzervatora započeli s izradom novog projekta. - pita Paskojević i dodaje kako, kad je rekonstrukcija ceste za Bosanku u pitanju, konzervatori Hrvatske ceste drže u pat poziciji.

- Zamislite kako se osjeća netko tko bi trebao raditi novi projekt, a druga strana mu ponovo može reći da taj projekt ne valja, ali mu ne daje smjernice što to ne valja. Pa to to tako može ići u nedogled. - smatra Paskojević.

TRAŽIO SE I BROJAČ AUTOMOBILA

Kočeći projekt rekonstrukcije ceste za Bosanku, konzervatori zapravo zaustavljaju život i njegovu kvalitetu ljudima koji su Gradu tako blizu, a od njega zapravo jako daleko. Dok oni do svojih domova prometuju po cesti koja je prikladnija za tovare, konzervatori bi štitili vizure, iste one koje nisu zaštitili kad se gradila trafostanica Srđ koja je, gle apsurda, u neposrednoj blizini skretača za Bosanku. Mještani Bosanke po kaldrmi zapravo voze već godinama, a dolazak do njihov domova u ljetnim mjesecima za njih postaje gotovo nemoguć.

Trafostanica nije nagrdila vizure?! Foto: dpp

Automobile koji Bosankom prometuju u ljetnim mjesecima, kaže Paskojević, još nisu brojali, ali tražili su, ističe, postavljanje brojača. Da se broj auta i svih tih prijevoznih sredstava koji preko Bosanke voze dalje na Stđ prebroji, odgovorni bi možda shvatili o čemu im stanovnici Bosanke već godinama govore. Osim možda ako netko ne želi da se sva ta vozila prebroje.

- Nismo brojali aute, ali prva stvar koju smo tražili bila je da se postavi brojač automobila. On čak nije ni nešto skup, a jako je koristan, može se premještati i na druge ceste. Njima očito nije bilo u interesu da se zna količina auta jer kad bi se u javnost izašlo s egzaktnim podacima pritisak da se nešto poduzme bio bi još veći, a oni uvijek pokušavaju umanjiti ili marginalizirati probleme kako bi sakrili svoju nesposobnost da te probleme riješe. - kazao je Paskojević.

- Taj neki naš komod, on je u cijeloj priči najmanje važan. Problem je isključivo sigurnosne prirode. Na Bosanci je dvjestotinjak ljudi, ali tu je pedesetak djece koja svaki dan idu u vrtić i u školu, a vi ne možete planirati koliko vam je vremena potrebno za doći do Grada. Nekad krenemo i sat vremena ranije s Bosanke kako bismo stigli na posao ili negdje gdje idemo. Bosanka ima svoje prednosti, gore je lijepo živjeti, ali naš komod je najmanje važan. Pa Bosanka je i ogledalo Grada i svi ti stranci koji idu na Srđ po toj cesti ne mogu vjerovati po čemu se voze, da u jednom gradu poput Dubrovnika, biseru Mediterana, postoji takva cesta. Neugodnosti koje su doživjeti turisti nose sa sobom kao jednu lošu recenziju na cijeli grad. Ta cesta je sramota svih nas. Ako je već ne žele izgraditi radi nas mještana i svih onih koji zarađuju kruh vozeći na Srđ neka je izgrade za sve te silne turiste koji dolaze na Srđ. - predložio je gradskoj upravi i gradonačelniku Frankoviću Paskojević.

KOJA SE RJEŠENJA MOGU PONUDITI...

Nakon izjave gradonačelnika Frankovića o postavljanju rampe za Srđ i ovog stava stanovnika Bosanke Paskojević ističe kako novi poziv na sastanak iz gradske uprave nije dobio te ističe kako je potez na gradonačelniku.

- Mi nismo još tražili nikakav sastanak niti nas je itko kontaktirao od one izjave gradonačelnika, ne postoji nikakva komunikacija, ali mislim da je ipak potez na gradonačelniku jer on zna koji su naši stavovi. Mi smo bili nedvosmisleni. Do idućeg ljeta je puno vremena, ali puno prije treba definirati, očitovati se i odustati od ideje zatvaranja ceste, treba ponuditi konkretne prijedloge koji bi se mogli implementirati za iduću sezonu.- smatra Paskojević.

Kako je i sam svjestan da će na izgradnju ceste za Bosanku i za Srđ još dugo čekati, Paskojević iznosi nekoliko rješenja kojima bi se prometovanje Bosankom i Srđem moglo koliko toliko urediti, a to nisu rješenja poput rampa i zabrana prometovanja motornim vozilima.

Foto: Pixabay

- Postojeću cestu treba učinit što prohodnijom i mi smo već predlagali da se prometnom signalizacijom zabrani zaustavljanje i parkiranje na ugibalištima i da se takva praksa kažnjava, a to je moguće jedino putem video nadzora, da kamera snima i da se šalju kazne jer sami prometni znakovi zabrane neće polučiti nikakav rezultat. Bez kamere ti znakovi su ljudima samo mrtvo slovo na papiru. - rekao je Paskojević te iznio još jedan prijedlog.

- Jedan od prijedloga je da se napravi most. Na sadašnjoj cesti je prije rata bio mostić. Srušen je u Domovinskom ratu i otad nije obnavljan. Tamo gdje je nedavno srušen zid, tu vam je nekad bio mali most, a kako je postojao i prije rata, s konzervatorima ne bi bilo problema oko njegove obnove jer da se taj mostić obnovi kakav je nekad bio, ne bi bilo vizualnog zadiranja u prostor. Inače, ne bi trebalo biti prepreka oko obnove tog mostića jer temeljem Zakona o obnovi infrastrukturni zahvati su prioritet i popravak tog mosta bi se vrlo lako proveo. - smatra Paskojević.

POLICIJE NIKAD NEMA, OSIM KAD SE POLAŽU VIJENCI

Inače, kad začepi na Bosanci, policije nema, ali se uredno pojave kad se na Srđu u zimskim mjesecima polažu vijenci.

- Kad začepi onda vam dosta puta netko od civila uređuje promet i glumi prometne redare, a policija, pa oni reguliraju promet samo kad ovi trebaju doći na Srđ i na Križ polagati vijence, onda policija zatvori cijelu cestu i ekipa prođe k'o brzi vlak, bez ikakvog zastoja, bez problema. Možda zato oni i ne vide da je problem u cesti, možda je njima ta trasa sasvim dobra. Da se njome kao obični civili, bez pratnje i policije, pokušaju voziti u srcu sezone, o čemu im mi s Bosanke godinama pričamo jer oni očito misle da na toj cesti nema problema. - kazao je Paskojević i nastavio.

Foto: Unsplash

- Nije nikoga briga ni za požare, ne daj Bože, a imali smo ih i previše. Imao sam priliku svjedočiti kad je vozilo hitne pomoći zapelo u prometu i stvarno ne bih volio da sam bio u koži osobe koja je tada trebala hitnu pomoć. Na dionici koju bi odvozila za desetak minuta, preko 40 minuta se probijala do pacijenta. Ako uzmete u obzir koliko je ljudi svakodnevno na Srđu, kad tad će nekome trebati hitna pomoć i taj dolazak hitne neće biti hitan kakav bi trebao biti. - rekao je Paskojević.

„MENI JE OVO SVE SKUPA PRISJELO I JEDVA ČEKAM NOVE IZBORE DA SE IZ OVOGA MAKNEM”

I dok ističe kako rampa za Srđ i znak kod skretanja na magistrali kako je prometovanje moguće samo do Bosanke nisu rješenje, predsjednik Mjesnog odbora Bosanka Luko Paskojević naglašava kako je vrijeme za sastanak bez figa u džepu, sastanak na kojem će se definirati stav o prometnom rješenju koje znači izgradnju ceste za Bosanku i Srđ, kao i rokovi početka radova.

- Nadamo se sastanku na kojem ćemo razgovarati o konkretnom rješenju, ali i rokovima početka rekonstrukcije ceste. Rekao sam, potez je na gradonačelniku, a mi smo tu, svaki put se odazovemo pozivu i svaki konstruktivan prijedlog ćemo podržati samo da se nešto pokrene s mrtve točke, da vidimo pomak jer zadnje nam je rečeno da Grad nema financijske mogućnosti niti započeti s izradom projektne dokumentacije, niti za išta drugo i trenutno nema ceste na vidiku niti u najdaljim obećanjima. - rekao je Paskojević koji smatra da bi Grad, ako već nema novca, mogao prihvatiti da izgradnju financiraju Hrvatske ceste.

Bosanka. Foto: Nikolett Emert / Unsplash

- Hrvatske ceste zaista žele graditi taj lijevi skretač i uputili su žalbu konzervatorima kad su im odbili projekt. Žalili su se i Ministarstvu kulture, vidio sam tu žalbu u kojem su precizno elaborirali kako se radi o već postojećem priključku koji ne zadire u brdo i nema utjecaja na vizure, ali oni su svejedno odbili tu žalbu. Ministarstvo je u sve upućeno i ponašaju se jednako kao i konzervatori, odbijaju projekt, ali ne daju smjernice. Hrvatske ceste su uložile 180 tisuća kuna u projekt koji je odbijen. Taj je novac bačen u vjetar, a mi porezni obveznici smo to platili jer HC su državna firma i svi mi doprinosimo u njihov proračun. - kazao je Paskojević.

Hoće li skoro dočekati primjerenu cestu do Bosanke, Paskojević ne vjeruje.

- Ne, ne vjerujem i vjerujte mi, ogadila mi se i politika, ako se ovo može nazvati politikom. Mene su u ovo kao magistra prava gurnuli ljudi iz naselja jer kažu mlad si, znaš govoriti, znaš s novinarima, ali meni je ovo sve skupa prisjelo i jedva čekam nove izbore da se iz ovoga maknem. Izgubio sam živaca i vremena, energije, a na kraju sam razočaran u cijeli sustav, politiku i stanje u državi i Gradu, a prelijepa smo zemlja i mogli bismo puno više, ali kad se s njima suočite to jako frustrira. - rekao je predsjednik Mjesnog odbora Bosanka Luko Paskojević.

A kako da bilo koga ne frustrira činjenica da nekoliko metara ceste, jednog normalnog skretača, nismo u stanju izgraditi godinama, od one bivše pa do ove naše sadašnje države. U onoj državi zbog nekih drugih razloga, u današnjoj navodno zbog vizura.

Ovisnici o drogama na krajnjem jugu Hrvatske sve više koriste sintetičke proizvode koji su im cjenovno i najdostupniji. Isti trend je i u ostatku Hrvatske.

- Opijati su sada „out“, imamo problem porasta konzumacije psihostimulansa. Kako se nacija mijenja u mentalnom smislu, tako se promijenilo i dominantno sredstvo ovisnosti. Pretpostavlja se da je broj osoba koje su ovisne o drogama s psihostimulativnim učinkom višestruko veći od službenih brojeva. Psihostimulativne droge podižu raspoloženje do stanja euforije, smanjuju potrebu za snom i hranom, konzumenti mogu cijelu noć partijati, što im odgovara, jer je glavni cilj njihovog života zabaviti se, uživati. – pojasnila je za Južni voditeljica Odjela za mentalno zdravlje županijskog Zavoda za javno zdravstvo psihijatrica Irena Primorac Bošnjak.

- Razlog zbog kojeg nam se ovisnici o psihostimulansima javljaju je obično psihotični slom uzrokovan konzumacijom droge, što se klinički najčešće manifestira slušnim obmanama i paranoidnim interpretacijama realiteta. Za razliku od njih, glavni motiv za dolazak opijatskih ovisnika psihijatru je propisivanje zamjenske terapije. Zamjenska terapija za ovisnost o psihostimulansima, nažalost, ne postoji. - govori ona.

Cijeli tekst možete pročitati na portalu Južni OVDJE.

dpp

Grad Dubrovnik objavio je javni poziv za prikupljanje zahtjeva za davanje u najam stanova u vlasništvu Grada Dubrovnika u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji na području grada, a koji će biti otvoren za podnošenje zahtjeva 45 dana, odnosno do 2. studenog 2022. godine (srijeda).
 
Predmet ovog Javnog poziva je 26 stambenih jedinica s pripadajućim garažnim i/ili parkirališnim mjestima u Mokošici koji se daju u najam na određeno vrijeme od 10 godina u svrhu rješavanja stambenog pitanja mladih i mladih obitelji pod istim uvjetima na temelju kojih je po prethodno provedenom Javnom pozivu pravo na stan ostvarilo 17 dubrovačkih obitelji.
 
Temeljem Odluke o povratu dokumentacije zaprimljene na temelju provedenog Javnog poziva od 5. veljače 2022. godine Grad Dubrovnik je omogućio povrat dokumentacije svim podnositeljima zahtjeva koji nisu ostvarili pravo po prethodno provedenom Javnom pozivu, a s obzirom na činjenicu kako je ista iziskivala financijski trošak podnositeljima zahtjeva.
 
Slijedom navedenog podnositelji zahtjeva moći će koristiti dokumentaciju i obrasce koji su priloženi uz zahtjev na Javni poziva od dana 5. veljače 2022. ukoliko je navedena dokumentacija primjenjiva u skladu s odredbama novog Javnog poziva, odnosno ako su obrasci pravilno popunjeni te navodi u dokumentaciji i obrascima odgovaraju stvarnom činjeničnom stanju koje se zahtjeva novim Javnim pozivom.
 
Javni poziv objavljen je na službenim stranicama Grada Dubrovnika uz katalog stanova, odnosno lokaciju i kvadratura stanova, pripadajuće tlocrte kao i obrasce.
 
Slijedom ranije upućenih zahtjeva i upita od strane zainteresiranih građana uz navedenu dokumentaciju nalazi se i kratka uputa/pojašnjenje za podnositelje zahtjeva, a za sve upite i dalje je dostupna mail adresa Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.  te se zainteresirani građani pozivaju da za sve upite koriste istu.

Sadržaj Grada Dubrovnika