Primorski žilj, ljiljan, kritično je ugrožena i strogo zaštićena biljka koja u Hrvatskoj raste samo u južnom dijelu Dalmacije i na otocima. Raste na plažama, na sunčanom staništu, na dobro dreniranoj, pjeskovitoj zemlji, a otporan je na hladne temperature do -5°C.

Zbog svega navedenog, veliki broj ljiljana raste upravo na plaži Vela Pržina i na pjeskovitom Lumbarajskom polju. Sada i za vrijeme turističke sezone, kada je biljka u punom cvatu, posebno je izložena branju što zasigurno ne pogoduje njenom očuvanju.

Zato su iz Općine Lumbarda uputili apel u kojem mole mještane i posjetitelje da ne beru ljiljane kako bi se očuvalo ovu kritično ugroženu i strogo zaštićenu biljku.

Pridružujemo se apelu koji bi trebao vrijediti i za sva ostala područja na jugu gdje ova biljka raste.

dpp

U sklopu Mjera socijalnog programa Grada Dubrovnika za 2022. godinu iz gradskog proračuna isplaćena su sredstva u iznosu 51 tisuće kuna na ime troška plaće fizioterapeuta angažiranog u udruzi roditelja djece s poteškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom „Dva skalina“. Tom, drugom godišnjom, isplatom u cijelosti je ispunjena ugovorna obveza Grada Dubrovnika prema Općoj bolnici Dubrovnik.

Naime, sukladno ugovoru o donaciji sredstava iz proračuna Grada Dubrovnika s ukupnim iznosom od 102 tisuće financira se plaća jednog fizioterapeuta zaposlenog u Općoj bolnici Dubrovnik za rad s korisnicima programa dnevnog boravka navedene udruge. Sredstva se koriste isključivo za troškove zapošljavanja i plaću fizioterapeuta u vremenskom razdoblju od 1. siječnja 2022. do 31. prosinca. 2022. godine.

Grad Dubrovnik isplatio je i sredstva za novčanu pomoć starijima od 65 godina koji nemaju vlastitu mirovinu ili druge prihode te ostvaruju mjesečnu pomoć u iznosu od 300 kuna. Za mjesec kolovoz isplaćeno je 58.200 kuna za 194 korisnika/ce. Navedenu mjeru godišnje koristi oko 200 osoba, a za provođenje iste u proračunu za 2022. osigurano je 820 tisuća kuna.

Osim navedenog, za mjesec kolovoz isplaćen je i dodatak na osobnu invalidninu 410 korisnika uvrštenim u evidenciju Centra za socijalnu skrb Dubrovnik u novčanoj vrijednosti od 124.800 kuna.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Nakon što prijedlog odluke prihvati konavosko Općinsko vijeće, predstavnici Općine Konavle i tvrtke Marina Cavtat & Resort potpisat će ugovor o financiranju i gradnji objekata i uređaja komunalne infrastrukture. Naime, projekt koji u Cavtatu namjerava realizirati tvrtka Marina Cavtat & Resort Vlada je na još na sjednici krajem lipnja proglasila strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske o čemu smo pisali OVDJE

Sporazum predviđa opremanje javne, komunalne i prometne infrastrukture, odnosno izgradnju pristupnih prometnica izvan obuhvata projekta, odnosno prometnicu s priključkom na državnu cestu, odnosno magistralu na lokaciji Prahivac te dužobalnu kolno - pješačku površinu do rta Prahivac i ostalu potrebnu infrastrukturu.

U Upravnom odjelu za prostorno uređenje i gradnju Dubrovačko - neretvanske županije, po zahtjevu Općine Konavle, u tijeku postupak ishodovanja lokacijske dozvole za izgradnju prometnice za koju je idejno rješenje izradila splitska tvrtka Trivium.

Izgradnja komunalne infrastrukture i novog sjeverozapadnog ulaza u Cavtat na koji će se priključiti objekti koji će se graditi u sklopu projekta „Marina Cavtat & Resort – Prahivac“ od zajedničkog su interesa Općine Konavle i investitora.

Prema sporazumu investitor se obvezuje vlastitim sredstvima izgraditi komunalnu infrastrukturu, projektnu dokumentaciju te ishoditi građevinske dozvole, provesti sve potrebne aktivnosti radi rješavanja imovinsko - pravnih odnosa, izgraditi i ishoditi akte za uporabu, te nakon ishođenja pravomoćne uporabne dozvole predati komunalnu infrastrukturu u vlasništvo Općine Konavle.

Inače, nekretnine u obuhvatu planirane ceste u većinskom su privatnom vlasništvu pa će se u prvoj fazi ovog projekta rješavati imovinsko - pravni poslovi, odnosno provesti postupak izvlaštenja dok će visinu naknade za izvlaštenja utvrditi sudski vještaci.

Projekt Marina Cavtat & Resort vrijedan je 625 milijuna kuna, predviđa izgradnju hotelskog resorta u kategoriji 5*. Raspolagat će s 260 smještajnih jedinica odnosno 900 kreveta. Planirana je i izgradnja kosog panoramskog dizala, restorana, ugostiteljskih sadržaja, pješačke staze, vanjskih bazena i drugih sportsko - rekreacijskih sadržaja.

Površina dijela zone turističke namjene, odnosno obuhvata projekta iznosi oko 6,4 hektara kopnene površine, koja je planskom dokumentacijom definirana kao neizgrađeni dio naselja turističke namjene sukladno Urbanističkom planu uređenja – Cavtat sa Zvekovicom.

U hotelskom resortu investitor namjerava zaposliti preko 250 stalnih i 150 sezonskih radnika.

U aktu koji je usvojila Vlada navodi se kako projekt ispunjava uvjete propisane Zakonom o strateškim investicijskim projektima, a moguće je i njegovo sufinanciranje iz fondova i programa Europske unije.

.

Prometne gužve i čepovi na gradskim prometnicama postali su gotovo svakodnevni. Kad bi vam netko rekao da će se u taj kaos uklopiti i tramvaj, zasigurno biste ga proglasili ludim. Tramvaj kao atrakcija bi se zapravo i mogao vratiti na dubrovačke prometnice ili njihov dio kada bi se netko prethodno ozbiljno pozabavio dubrovačkim cestama, odnosno konkretnim prometnim rješenjima i izgradnjom garaža. O vraćanju tramvaja na dubrovačke prometnice, gradonačelnik Mato Franković nije iznio konkretan stav. No i on je naglasio da bi za takvo nešto prvo trebalo urediti postojeći promet, prvenstveno onaj u mirovanju, tj. parkinge.

Može li se tramvaj vratiti na dubrovačke prometnice ili njihov dio, prvenstveno kao turistička atrakcija pitao je naime nedavno gradonačelnika Mata Frankovića vijećnik Krešimir Marković na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća.

- Razmišljam već neko vrijeme o mogućnosti povratka tramvaja, razmišljali smo o tome i na Klubu i nekako sam dao sebi zadatak postaviti to pitanje jer mi je bilo jako interesantno da tramvaj, koji je već prometovao u gradu i bio simbol grada, pokušamo vratiti. Inače, ne smatram da tramvaj treba prometovati po cijelom gradu nego da bude turistička atrakcija i on bi zasigurno bio jedna dragocjena atrakcija za sve koji dolaze iz svijeta, voze se brzim vlakovima i po 500 kilometara na sat, da se voze jednim tramvajem koji ide puno manjom brzinom i ja ću svakako tu ideju povratka tramvaja poticati i dalje. - kazao je Marković, istaknuvši kako je na prometnim stručnjacima da pronađu najbolje rješenje, odnosno trasu kojom bi mogao prometovati tramvaj.

- Recimo, možda bi to mogla biti trasa od Robne kuće Minčeta preko Lapadske obale ili da ide preko Boninova prema Pilama. Ipak, prepustio bi prometnim stručnjacima, ali i Turističkoj zajednici Grada Dubrovnika da razmisle o toj ideji jer bi bilo dragocjeno da Grad ima nešto takvo u svojoj turističkoj i kulturnoj ponudi. - smatra Marković.

Je li povratak tramvaja na dubrovačke prometnice moguć, gradonačelnik Mato Franković vijećniku Markoviću nije konkretno odgovorio, ali tu ideju nije ni odbacio.

- Moramo riješiti probleme u prometu koje imamo, a imamo ih puno, posebno u dijelu prometa u mirovanju. Slike iz zraka pokazuju koliko cesta i koridora je zauzeto parkiranim autima i vidi se i koje su prostorne mogućnosti grada da su kojim slučajem auti u garažama. Od stadiona u Lapadu do Čingrije gotovo da imamo četverotračnu cestu, ali su s obje strane automobili. - rekao je Franković i dodao:
- Tramvaj bi bio atraktivan i on je takva vrsta prijevoza da mu nema tko smetati, ide po tračnicama i nema problema, ali treba pričekati dok riješimo neke stvari. Ako bismo krenuli u tom smjeru, vjerujem da bi naši sugrađani pozdravili povratak tramvaja, dok bi ga gosti koristili kao atrakciju. - rekao je gradonačelnik Franković.

No, zapravo je i vožnja dubrovačkim cestama u sezoni postala svojevrsna atrakcija, kako za domaće tako i za turiste, naravno u negativnom smislu. Ipak, veliki broj građana nostalgičan je prema tramvaju i vjerojatno bi veliki broj njih podržao takvu inicijativu.

„ A streetcar named desire”, nostalgično je još na sjednici ondašnjeg Gradskog poglavarstva u travnju 2009. kazala tadašnja dubrovačka gradonačelnica Dubravka Šuica prije negoli je predstavljen plan povratka dubrovačkog tramvaja na gradske prometnice. Da, plan povratka dubrovačkog tramvaja na gradske prometnice zaista je bio jedna od točaka dnevnoga reda tadašnje sjednice Poglavarstva. Kako je ta sjednica održana u osvit lokalnih izbora 2009. koje je Šuica izgubila, bilo je jasno da je plan povratka tramvaja na dubrovačke ceste osmišljen u propagandne predizborne svrhe pa je tramvaj i dalje Dubrovčanima ostao tek čežnja.

U povodu obljetnice osnutka Odreda naoružanih brodova Dubrovnik, gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku, koju prenosimo u nastavku:

Poštovani pripadnici Odreda naoružanih brodova, današnji dan, 23. rujna, zauvijek će ostati utkan u povijest našeg grada. Prije 31 godinu osnovan je Odred naoružanih brodova koji je nedvojbeno bio jedan od najvažnijih činitelja u obrani Dubrovnika. Na današnji dan prvi je put u ratnu misiju krenuo gliser „Sveti Vlaho“. Kada se prisjetimo tih vremena, zaista je malo reći hvala za sve ono što su pomorski dragovoljci Odreda učinili za sve nas.

U razdoblju od rujna 1991. do prosinca 1992., srčano ste prkosili pomorskoj blokadi te svojim gliserima prešli preko 50.000 nautičkih milja, prevezli više od 5 tisuća civila, ranjenika i vojnika te prebacili više od 4 tisuće tona raznog tereta. Svakodnevno ste riskirali svoje živote i pokazali veliku smionost i razboritost, a svima nama pružili nadu u bolje dane.

Nikada nećemo zaboraviti poginule pripadnike Odreda naoružanih brodova koji su bili tu kada ih je ovaj grad trebao. Njihov obol je trajan i vrijedan našeg vječnog poštovanja.

Stoga još jednom, u moje osobno ime, u ime Grada Dubrovnika i svih građana, koji od prvog dana itekako cijene sve što ste učinili za naš grad, jedno veliko hvala!

S poštovanjem,
Gradonačelnik Mato Franković

Hrvatski sabor izglasao je u petak većinom glasova - sa 118 glasova za i 11 suzdržanih - izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost koje donose daljnje porezno rasterećenje i ublažavanje rasta cijena s kojim su suočeni građani i gospodarstvo.

Izmjenama se snižava stopa PDV-a na pet posto za isporuku grijanja iz toplinskih stanica, te isporuka ogrjevnog drva, peleta, briketa i sječke. Uvodi se stopa PDV-a od nula posto za isporuku i ugradnju solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade.

Objedinjeno je većinom izglasan i paket izmjena 62 zakona radi pune prilagodbe hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura. Izmjenama se tako odredbe u kojima su novčane kazne izražene u kunama mijenjaju u eure.

Južni

Župan Nikola Dobroslavić podnio je na sjednici županijske skupštine izvješće o radu. I dok je župan nabrajao projekte i ulaganja u cestovnu i lučku infrastrukturu, vijećnik Ivo Karamatić (SDP) naveo je kako će on banalizirati stvari nakon što je župan pokušao fascinirati i vijećnike i javnost. Prvo je uvodno, pronašavši grešku u županovu izvješću, tražio da mu netko prevede kakva je to investicija od milijun tisuća kuna, a potom je naglasio kako bi se o ulaganjima u cestovnu infrastrukturu u Županiji moglo polemizirati. Kao primjer naveo je izgradnju brze ceste od Dubrovnika od Zračne luke Dubrovnik pa do granice s Crnom Gorom,

- Izgradnja brze ceste Dubrovnik - ZLD - granica s Crnom Gorom... Navodite kako ste nastavili s aktivnostima, a nijedna nije navedena. Dakle, 40 godina mi „imamo aktivnosti”, a ceste nigdje na vidiku. Recimo da nismo napravili ništa i recimo stanovnici Dubrovnika, Župe i Konavala da će i dalje imati šou na magistrali. - rekao je Karamatić i nastavio.

- Cijelo ljeto i sad u posezoni, događa se i novi fenomen. Masa mladih iselila je iz Dubrovnika u Župu i Konavle jer su u Dubrovniku kvadrati po enormnoj cijeni. Dakle, događa se da su krizni sati kad se ide s posla i posao i u to je vrijeme magistrala začepljena. - rekao je Karamatić i naglasio.

- Najvažniji prometni projekt u Županiji, ponavljam, najvažniji, je brza cesta Dubrovnik – ZLD, ali on i dalje nakon 40 godina i nakon tri mandata našeg župana stoji u mjestu i to je činjenica koja je neumoljiva i porazna i sve nas treba zabrinuti. I nad glavama naših stanovnika je veliki upitnik što radimo zašto plaćamo silnu administraciju kad se gorući i temeljni problem ne rješavaju. - rekao je Karamatić.

Osvrnuo se i na izgradnju brze ceste Brijesta – Perna s obilaznicom Orebića.

- Sramota je reći da se još 2009. o tome pričalo na istoj razini i s istim željama i minimalnom realizacijom sve do dana današnjega, a ovo je 2022. godina. - naglasio je Karamatić.

Nije zaboravio osvrnuti se i na izgradnju zračne luke kod Trebinja, projekta kojeg županijske vlasti drže iznimno štetnim za vodotokove kojima se Dubrovnik i okolica napajaju pitkom vodom.

- Nisam vidio da su se Vlada, premijer i ministri uzbunili i da ih je posebno zaintrigirala ta zračna luka i nebuloze koje nekih par akademika iz te SANU svako malo prosipaju pred izbore u Srbiji ili u tzv. Republici Srpskoj. Ne vidim razlog da se nešto pretjerano uzbuđujemo. Ne bi im trebali uopće davati na važnosti. - rekao je Karamatić.

Naglasivši kako treba razvijati održive projekte, Karamatić je pitao tko će raditi u dnevnoj bolnici u Metkoviću kad se otvori i tko će je financirati kad je dug dubrovačke Opće bolnice 150, 200 milijuna kuna.

Kad je u pitanju Pelješki most, Karamatić je istaknuo kako je za njega zaslužan SDP.

- Mi smo ga stavili u prostorni plan, zna se, pokojni Ivan Šprlje. Zna se tko je taj projekt kandidirao na financiranje iz EU-a -Vlada Zorana Milanoviča, ministar Hajdaš Dončić i zna se tko ga je realizirao, tko je napravio most – Kinezi, sve se zna. Zna se i tko se s tim kiti, tko plagira predizborne plakate, i to se zna. - naglasio je Karamatić, kojemu župan Dobroslavić nije ostao dužan.

Istaknuvši kako je sve ono što je Karamatić izrekao previše i prešlo je granicu njegova strpljenja. Župan Dobroslavić prvo se osvrnuo na Karamatićeve tvrdnje o Pelješkom mostu.

- Pelješki most je za SDP bio iluzija za budale. Prva izjava današnjeg predsjednika, odnašnjeg premijera Zorana Milanovića bila je „nećemo graditi Pelješki most, spojit ćemo Brijestu i Komarnu trajektom” i to je istina. - naglasio je Dobroslavić pa se osvrnuo na Karamatićeve izjave o brzoj cesti Dubrovnik – ZLD.

- Brzu cestu zaustavio je vaš gradonačelnik Andro Vlahušić i vaši ministri. Počeli ste crtati kroz Župu nove alternativne smjerove i, naravno, crtali ste sve dok niste sišli s vlasti u Vladi. - istaknuo je Dobroslavić.

I dok Karamatić smatra kako zračna luka kod Trebinja nije problem, župan Dobroslavić je drukčijeg stava.

- Čuli ste izjavu njihovog visokog crkvenog dužnosnika, da ga sad ne imenujem, kojemu se mogu mijenjati granice. Šešelja koji kaže da je Dubrovnik srpski. Čuli ste da SPC daje Šešelju ordenje. Dopuštam da vam to ne znači ništa, meni i nama znači i nećemo stati protiv toga dizati glas i ako treba i na druge načine braniti suverenitet Hrvatske i braniti područje Dubrovačko - neretvanske županije jer ovo nikad nije bilo ničije nego naše. - rekao je Dobroslavić, podsjetivši Karamatića kako SDP, ali i još neke stranke nisu glasale za Deklaraciju o zaštiti baštine i prometnim i ekološkim izazovima Županije u kojoj su izneseni stavovi o svojatanju književnosti iz Dubrovačke Republike od strane srbije, te projektima Gornji horizonti i zračnoj luci kod Trebinja.

Mostovcima iz Metkovića nešto je iznimno važan dom za starije u Dubrovniku Thermoterapia pa je vijećnik Pero Jerković na sjednici Županijske skupštine istaknuo kako se u tom domu ništa nije promijenilo. Kazao je kako dobiva informacija da je u Domu i dalje manjak ljudi, da su međuljudski odnosi isti te naglasio kako je nemoguće dobiti liječnika, frizera i svećenika.

Da je u Thermoterapiji bilo i ima nesporazuma između ravnateljice i zaposlenih potvrdio je župan Nikola Dobroslavić, ali i naglasio kako nije bilo prigovora na kvalitetu usluge korisnicima.

- Jako je važno, najvažnije, da korisnici imaju odgovarajuću uslugu, a prema našim informacijama nema prigovora na usluge. - rekao je Dobroslavić i naveo probleme koje su bili u tom domu.

- Bilo je problema s dizalom i dogovorena je intervencija. Dizalo se moglo koristiti, ali je bilo podložno kvarovima i to se otklonilo. - rekao je Dobroslavić te se osvrnuo na odnos ravnateljice i zaposlenika.

Naglasio je i kako su zaposlenima isplaćeni prekovremeni sati.

- Radilo se o velikom iznosu i nije se moglo naći odgovarajući broj medicinskih sestara i moralo se ići na prekovremeni rad. Trebalo je isplatiti više od 800 tisuća kuna i mi smo jamčili zaposlenima da će im prava biti izvršena i to se dogodilo. Svi prekovremeni su isplaćeni i tako će biti i ubuduće. Financijske poteškoće postoje, ali se moraju izvršavati. - rekao je Dobroslavić.

- U Domu postoji jedno nerazumijevanje između zaposlenica i ravnateljice i ne možemo ulaziti u taj odnos i ocjenjivati tko je u pravo, postoji sindikat i druge institucije. Bilo je zahtjeva za razrješenjem ravnateljice i vrlo otvoreno kažem, ne ide to tako. Ne može se razrješavati nekog kako nekome padne napamet. Moraju se ispuniti uvjeti koji dovode do raskida radnog odnosa. - naglasio je Dobroslavić.

Političko djelovanje pojedinca i funkcioniranje sustava kojim upravlja se može procjenjivati raznim metodama. Rad čelnika jedinica lokalne i regionalne samouprave vjerojatno je najobjektivnije vrednovati kroz procese realizacije projekata. Na današnjoj sjednici župan Dobroslavić će prezentirati svoje izvješće o radu za prvih šest mjeseci tekuće godine. Jedan od najvažnijih, ako ne i najvažniji projekt koji je pod izravnom odgovornošću Dobroslavića, Centar za gospodarenje otpadom DNŽ Lučino razdolje dio je navedenog izvješća. - tako danas započinje priopćenje predsjednika SDP-a Dubrovačko – neretvanske županije Miša Krstičevića.

„S obzirom na vremenski period koji se proteže svih 13 godina mandata Dobroslavića, s obzirom na važnost za funkcioniranje zajednice i s obzirom na novčanu vrijednost projekta, realizacija projekta CGO Lučino razdolje najjasniji je prikaz neefikasnog, neorganiziranog, nepotističkog, neodgovornog, tipično HDZ-ovskog upravljanja Nikole Dobroslavića.” - navodi Krstičević.

Priopćenje nadalje prenosimo u cijelosti:

„Projekt Lučino razdolje nema zadovoljen ni jedan od tri temeljna postulata bitna za uspješnu realizaciju i održivost. Nije ekonomski isplativ, nema nedvojbeno dokazanu održivu ekološku komponentu, te nije prihvaćen od lokalne zajednice. Tipični HDZ - ovski projekt - u kojem god njegovom dijelu se analiza provede, ne zadovoljava osnovne kriterije, ali projekt i dalje opstaje.

Nije Dobroslavića i HDZ nikad bilo briga što je tehnologija MBO dokazano zastarjela i što ju Zapad napušta, nije ih nikad bilo briga što je puno toga sumnjivo u testiranjima vezanima za utjecaj na okoliš, nije im nikad bilo bitno što nisu nedvojbeno dokazali da utjecaja na uzgoj školjaka i marikulturu u zaštićenom Malostonskom prirodnom rezervatu neće biti, nije ih nikad bilo briga što je lokalno stanovništvo protiv realizacije projekta o čemu nedvojbeno svjedoči stav Općinskog vijeća Dubrovačkog primorja, nije ih nikad zanimala dinamika, niti su se zabrinuli što zbog njihove nesposobnosti projekt godinama kasni, što ima niz implikacija na konačnu cijenu i ekonomsku održivost projekta. Zašto bi njih bilo briga kada će to sve skupa građani platiti kroz cijenu zbrinjavanja komunalnog otpada koja će biti višestruko veća nego što je danas i kao takva dodatni udar na standard stanovnika DNŽ?

Na kraju važno je istaći da su HDZ i Dobroslavić ipak nešto i “uspjeli”. “Uspjeli” su „zbrinuti-zaposliti“ nekolicinu svojih sljedbenika u Agenciju za gospodarenjem otpadom DNŽ. Analizom godišnjih financijskih izvještaja, računa dobiti i gubitka, vidljivo je kako je HDZ osigurao svojoj “ekipi” iz Agencije godišnje više od 1 850 000 kn za doslovno nikakav rad i nikakav poslovni rezultat, jer je iz analize potpuno razvidno da se u tom trgovačkom društvu ne obavlja doslovno nikakva djelatnost i da je realizacija jedinog projekta koji vode skoro pa nikakva. Jedno veliko NIŠTA.

I tako punih 13 izgubljenih godina Dobroslavićeva mandata. Izvješće Dobroslavića će sigurno biti prepuno samohvale, a zapravo jedino što će se iz njega iščitati bit će nedostatak kompetencije, nedostatak energije, nedostatak znanja.” - piše predsjednik ŽO SDP-a Mišo Krstičević.

dpp

Na sedam dana otkazani ugovori o zakupu javne površine za dva objekta u povijesnoj jezgri

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković izrekao je dva otkaza ugovora o zakupu javne površine na razdoblje od sedam dana.
 
Otkazi ugovora izjavljeni su zbog postavljanja više stolova i stolica na javnu površinu nego što je ugovorom dozvoljeno, odnosno zbog proširenja zakupljene javne površine i smanjenja slobodnog prolaza ulicom te ometanja prolaza dijelom ulice.
 
Naime, dana 17. lipnja 2022. godine djelatnici Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu, Odsjek za komunalno redarstvo Grada Dubrovnika izašli su na teren i izdali službenu zabilješku u kojoj je navedeno da je društvo Stabulum d.o.o. krivo što su koristili javnu površinu u ulici Prijeko ispred bistro kavane „Lajk“, na način da su svoju zakupljenu javnu površinu dodatno proširili za oko tri metra kvadratma i to tako da su stolove i stolice razmaknuli na 280 cm, umjesto dozvoljenih 240 cm, te su time umanjili slobodan prolaz ulicom.
 
U dva navrata, dana 20. srpnja i 24. srpnja 2022. godine komunalni redari su zapažanjem na terenu  izdali službene zabilješke u kojima je navedeno da je društvo Gil ´s d.o.o. krivo što su koristili javnu površinu u ulici Petilovrijenci ispred ugostiteljskog objekta „Mama´s“, na način da su mimo svoje zakupljene javne površine postavili stol i dvije stolice ispred kućnog broja 2 zapriječivši ulaz u zgradu ,odnosno da su, također mimo svoje zakupljene javne površine, na stepenice prema ulici Prijeko postavili jastučiće za sjedanje i dvije svjetleće lampe sa stalcima i time ometali prolaz tim djelom ulice.
 
Navedeni zakupci počinili su prekršaje iz članka 36. Odluke o zakupu javnih površina Grada Dubrovnika te su im iskazani otkazi ugovora o zakupu javnih površina. Zakupci su se dužni od danas, 22. rujna prestati koristiti javnim površinama koje su predmet ugovora o zakupu i ukloniti sve stolove i stolice s javne površine.
 
Zakupnici mogu zatražiti ponovno zaključenje ugovora nakon otklanjanja okolnosti koje su dovele do otkaza ugovora, ali ne prije protoka roka od 7 (sedam) dana.

Vraća se Dubrovačka trpeza

Svojevrsna tradicija i kruna Good Food Festivala, Dubrovačka trpeza, vraća se ove godine na Stradun nakon dvogodišnje pauze zbog globalne pandemije koronavirusa. Grad Dubrovnik ove godine bilježi izvrsne turističke rezultate, čak 72% dolazaka i 82% noćenja u odnosu na rekordnu 2019. godinu, uz dobre najave za nastavak postsezone. Ova manifestacija već godinama predstavlja jedan segment društveno-odgovornog poslovanja i to pažnjom prema građanima i brigom za potrebite.
 
Zabavno gastronomski događaj, prepoznatljiv po bogatoj trpezi duž cijelog Straduna, okuplja brojne građane, ali i posjetitelje grada Dubrovnika, a na ovogodišnjoj manifestacije koja će se održati 16. listopada očekuje se velik odaziv sudionika iz različitih uslužnih sektora, dubrovačkih hotela i restorana, pekara, slastičara, ugostitelja i vinara koji će prezentirati svoje znanje i umijeće.

 
Uz simbolične cijene posjetitelji će imati priliku uživati u brojnim delicijama i vinu, ali i glazbenom nastupu Klape Subrenum. Dubrovačka trpeza kao i svake godine ima humanitarni karakter pa će se prihod od prodaje jela i pića, koji će se moći kušati po cijeni bona od 40 kuna za hranu i 20 kuna za vino, donirati u humanitarne svrhe.
 
Uz Turističku zajednicu grada Dubrovnika i Grad Dubrovnik, organizatori Dubrovačke trpeze su I Dubrovačko – neretvanska županija, Hrvatska gospodarska komora - Županijska komora Dubrovnik, Obrtnička komora Dubrovačko neretvanske županije, Ceh ugostitelja te Turističko ugostiteljska škola Dubrovnik.

Gradonačelnik Franković u obilasku završnih radova – do Božića natječaj za prve korisnike doma za starije i nemoćne

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima obišao je gradilište projekta Rekonstrukcije hotela Gruž u dom za starije i nemoćne osobe – tipa hotel, gdje su u tijeku završni radovi na projektu gradnje prvog doma umirovljenika u Dubrovnika nakon 51 godinu. Izrazio je zadovoljstvo napretkom radova te je najavio kako bi, nakon unutarnjeg uređenja, dom prve korisnike trebao primiti do Božića.
 
Nakon završetka procesa izgradnje i ishođenja uporabne dozvole, slijedi opremanje i namještanje prostora, kazao je gradonačelnik prilikom obilaska.
 
- Osnovali smo ustanovu Ragusa za starije i nemoćne osobe. Ono što će navedena ustanova u skoroj budućnosti imati za zadatak je preuzeti ovaj objekt i upravljati s njim. Kako sad imamo privremenu ravnateljicu, treba provesti javni natječaj za ravnateljicu ili ravnatelja Doma umirovljenika i u konačnici treba odraditi i potrebna zapošljavanja sukladno svim standardima koje ova ustanova mora u budućnosti zadovoljiti. Sve to nas čeka u nadolazećim mjesecima, ja vjerujem da ne dalje od Božića da ćemo sve riješiti i da ćemo zapravo u tim nekim okvirima i raspisati natječaj za primanje prvih korisnika Doma umirovljenika u Gružu.

Na temu cijene budućeg doma, gradonačelnik Franković istaknuo je da objekt ne može biti dio Mreže domova.
 
- Cijena će biti identična cijeni Doma umirovljenika na Grudi i neće oscilirati u odnosu na to. Dakle, neće biti ni viša ni niža od one koju plaćaju korisnici na Grudi. Vrlo važno je istaknuti naravno i za buduće korisnike, da u ovom prvom koraku obzirom na kapacitete i gabarite ovog doma, on ne može biti dio Mreže domova. Međutim, idemo i korak dalje ka krajnjem cilju, a krajnji cilj je otvaranje Doma umirovljenika ispod Opće bolnice Dubrovnik. U  trenutku izgradnje tog objekta, vjerujem da će onda i ovaj dio doma postati sastavni dio navedenog doma kako smo to prethodno i planirali kroz osnivanje jedinstvene ustanove. – naglasio je gradonačelnik.
 
Dogradnjom, nadogradnjom te prenamjenom zgrade koja je dovršena, od zadanog objekta dobiven je koristan i udoban prostor podijeljen na pet etaža predviđen za smještaj 48 umirovljenika u 32 smještajne jedinice. Zadržano je 690 četvornih metara postojeće građevine te je nadograđeno oko 620 četvornih metara dodatnog prostora.  
 
Uz 200 stalnih i 70 dnevnih korisnika budućeg doma umirovljenika kod Opće bolnice za koji je ishođena građevinska dozvola, dom u Gružu značajno će podignuti kvalitetu i dostojanstvo života stanovnika Grada Dubrovnika treće životne dobi.

200 tisuća kuna za 21 poduzetnicu

Na osnovi Zaključka gradonačelnika Grada Dubrovnika Mata Frankovića, a nakon održane sjednice Povjerenstva za realizaciju projekta „Razvoj ženskog poduzetništva u gradu Dubrovniku“, objavljeni su rezultati javnog poziva za dodjelu bespovratnih potpora za žene poduzetnice.
 
Ukupno će se 21 ženi poduzetnici s područja Grada Dubrovnika dodijeliti potpore koje po zahtjevu iznose do najviše 10 tisuća kuna s intenzitetom potpore do 100% prihvatljivih troškova do razine maksimalnog iznosa. Za ovu namjenu u Proračunu Grada Dubrovnik za 2022. godinu osigurano je 200 tisuća kuna. Sredstva će se poduzetnicama isplatiti nakon potpisivanja ugovora o provedbi projekta.
 
Podsjetimo, program je uveden 2018. godine, a sredstva za njegovu provedbu dvostruko su povećana 2019. godine, kada je u proračunu osigurano 200 umjesto 100 tisuća kuna. U 2019. godini, nakon provedenog javnog poziva, gradonačelnik Mato Franković uručio je 23 ugovora o potporama korisnicama programa, a isti je ove godine ponovno pokrenut nakon što je bio privremeno obustavljen uslijed korona krize.
 
Projekt „Razvoj ženskog poduzetništva u gradu Dubrovniku“ temelji se na suradnji Grada Dubrovnika, Hrvatske gospodarske komore - Županijske komore Dubrovnik i Hrvatske udruge poslovnih žena „Krug“ - ogranak Dubrovnik.

Početak realizacije projekta TUP - Novi europski Bauhaus

Prvi sastanak s koordinatorima projekta na temu transformacije TUP-ovih prostora u Gružu kroz program „Novi europski Bauhaus“ održan je ovaj tjedan. 
 
Kroz projekt će se izraditi sva potreba dokumentacija kojom će biti predviđeni novi kulturni sadržaji na području TUP-a te također filmski studio, koji se planira urediti u jednoj od TUP ovih hala.

 
Vizija Grada Dubrovnika je da prostori TUP-a u Gružu budu novo mjesto društvenog okupljanja, ali istovremeno i centar stvaranja novih radnih mjesta gdje se fokus miče s uslužne gospodarske djelatnosti na kreativnu industriju, prvenstveno na filmsku.
 
Na prvom sastanku su dogovoreni daljnji koraci, a to je formiranje strateških timova za daljnji razvoj ideje TUP-a kao Novog europskog Bauhaus projekta. Stoga će za potrebe ovog projekta Grad Dubrovnik, među ostalim, u interdisciplinarni tim stručnjaka uključiti predstavnike lokalnih visokoobrazovnih institucija, lokalne organizacije civilnoga društva, kao i druge lokalne stručnjake koji će različitim znanjima i vještinama dodatno doprinijeli razvoju samog projekta.
 
Podsjetit ćemo, upravo je projekt TUP-a prepoznat kao jedan od 20 europskih projekata na razini cijele EU koji je podržala Europska komisija.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Vijećnik Nikola Hajdić (HDZ) pitao je na sjednici Županijske Skupštine zamjenika župana Joška Cebala što je s projektom ceste Blato – Kozarica na Mljetu koja je u programu ŽUC-a još od 2012. godine. Riječ je o cesti koja prolazi kroz Nacionalni park Mljet.

Dok je Hajdić istaknuo kako se navedena cesta bila počela graditi pa su radovi zaustavljeni, zamjenik župana Cebalo kazao je kako je u tijeku izrada projektne dokumentacije za cestu Blato – Kozarica.

- Cesta je duga tri kilometra i procijenjena vrijednost radova je 12 milijuna. Studija će pokazati da se ona može graditi i tada će ŽUC ishodovati dokumentaciju. Ta cesta je jedan od prioriteta ŽUC-a. - rekao je Cebalo, no Hajdić nije bio zadovoljan s odgovorom.

- Radovi na rekonstrukciji ceste su zaustavljeni prije osam godina i dosad se ništa nije napravilo. Znate da se za cestu kroz Nacionalni park teško može dobiti dozvola. - istaknuo je Hajdić.

Zapravo riječ je o cesti Crna Klada – Kozarica o kojoj je za Dubrovnikpress i Južni već govorio načelnik Općine Mljet Đivo Market o čemu više možete pročitati OVDJE.

Nakon provedenog javnog natječaja bivši restoran „Jadran” u Moluntu bit će ponuđen na otkup Robertu Marlaisu, a kako i ne bi kad su od četiri ponude pristigle na natječaj, njegove čak tri, od kojih je najveća ona od 341 tisuće eura. Tako će restoran „Jadran” u Moluntu Marlais s Alexandrom Luckom Božović Marlais moći i kupiti za tu cijenu.

Odluku o raspisivanju natječaja za prodaju negdašnjeg restorana „Jadran” u Moluntu Općinsko vijeće Općine Konavle donijelo je još u travnju.

Tržišna vrijednost restorana, odnosno dvorišta i zgrade površine 982 metra kvadratna procijenjena je na 234 tisuće eura, a tolika je bila i početna cijena. Na natječaj koji je bio rapisan u kolovozu pristigle su četiri ponude. Andrija Gudeljević iz Zagreba ponudio je 246 tisuća eura. Preostale tri ponude bile su od Roberta Marlaisa.

Prva Marlaisova ponuda, odnosno ponuda tvrtke Forca Grupa, čiji je Marlais osnivač, iznosila je 251 tisuću eura. Druga ponuda tvrtke Villa Molunat u kojoj je Marlais direktor iznosila je 305 tisuća eura dok je treća ponudu na iznos od 341 tisuću eura Marlais dostavio s Alexandrom Luckom Božović Marlais. Kriterij za prodaju je naravno najveća ponuđena cijena.