Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković otkazao je dva ugovora o zakupu javne površine, a zakupci ih mogu obnoviti nakon sedam dana. Otkazi ugovora došli su zbog postavljanja više stolova i stolica na javnu površinu nego što je ugovorom dozvoljeno, odnosno zbog proširenja zakupljene javne površine i smanjenja slobodnog prolaza ulicom te ometanja prolaza dijelom ulice.
 
„Dana 17. lipnja 2022. godine djelatnici Upravnog odjela za komunalne djelatnosti, promet i mjesnu samoupravu, Odsjek za komunalno redarstvo Grada Dubrovnika izašli su na teren i izdali službenu zabilješku u kojoj je navedeno da je društvo Stabulum d.o.o. krivo što su koristili javnu površinu u ulici Prijeko ispred bistro kavane „Lajk“, na način da su svoju zakupljenu javnu površinu dodatno proširili za oko tri metra kvadratma i to tako da su stolove i stolice razmaknuli na 280 cm, umjesto dozvoljenih 240 cm, te su time umanjili slobodan prolaz ulicom.” - piše u priopćenju Grada Dubrovnika.
 
„U dva navrata, dana 20. srpnja i 24. srpnja 2022. godine komunalni redari su zapažanjem na terenu  izdali službene zabilješke u kojima je navedeno da je društvo Gil ´s d.o.o. krivo što su koristili javnu površinu u ulici Petilovrijenci ispred ugostiteljskog objekta „Mama´s“, na način da su mimo svoje zakupljene javne površine postavili stol i dvije stolice ispred kućnog broja 2 zapriječivši ulaz u zgradu ,odnosno da su, također mimo svoje zakupljene javne površine, na stepenice prema ulici Prijeko postavili jastučiće za sjedanje i dvije svjetleće lampe sa stalcima i time ometali prolaz tim djelom ulice.” - navodi se.
 
„Navedeni zakupci počinili su prekršaje iz članka 36. Odluke o zakupu javnih površina Grada Dubrovnika te su im iskazani otkazi ugovora o zakupu javnih površina. Zakupci su se dužni od danas, 22. rujna prestati koristiti javnim površinama koje su predmet ugovora o zakupu i ukloniti sve stolove i stolice s javne površine. Zakupnici mogu zatražiti ponovno zaključenje ugovora nakon otklanjanja okolnosti koje su dovele do otkaza ugovora, ali ne prije protoka roka od 7 (sedam) dana.” - piše također u priopćenju.

dpp

Policijska uprava dubrovačko – neretvanska danas je potvrdila informaciju koju smo jučer neslužbeno objavili kako će Ivan Pavličević nastaviti voditi tu PU do izbora novog načelnika. Naime, kako smo već pisali natječaj za izbor načelnika PU dubrovačko – neretvanske je poništen jer dvojica kandidata, među kojima je i Ivan Pavličević, kojem je istekao mandat na čelu PU, nisu uspjeli proći pismeni dio ispita.

Novi natječaj bit će raspisan uskoro, a kako danas navode iz PU dubrovačko – neretvanske do izbora novog načelnika tu dužnost privremenim rješenjem će i dalje obavljati Ivan Pavličević.

dm

Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko - neretvanske županije, prema Programu utvrđivanja kakvoće mora na morskim plažama Dubrovačko-neretvanske županije za 2022. godinu, obavio je deveto redovno ispitivanje mora na 121 plaži za razdoblje od 5. do 18. rujna 2022. godine. Uzorci mora na 120 plaža odgovarali su uvjetima Uredbe o kakvoći mora za kupanje.

More je na 115 plaža ocijenjeno kao more izvrsne kakvoće, a na dvije plaže dobrom ocjenom. Na plažama Tehnička radiona u Pločama, Prapratno i Broce u Stonu more je ocijenjeno zadovoljavajuće.

Sukladno Uredbi, zbog puknuća podmorskog ispusta Puntin, ispusta sustava javne odvodnje grada Korčule na plaži ispod zidina inspekcija zaštite okoliša naredila je postavljanje službene oznake zabrane kupanja.

Detaljniji podaci dostupni su na web stranicama Ministarstva zaštite okoliša i energetike i Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije na adresama http://baltazar.izor.hr/plazepub/kakvoca ili http://www.zzjzdnz.hr/

Dubrovačko - neretvanska županija

Skupština Dubrovačko – neretvanske županije od sutrašnje sjednice imat će novog potpredsjednika. Naime, umjesto Nikše Sentića (HDZ) tu dužnost preuzet će njegov stranački kolega Teo Andrić.

Naime, Nikša Sentić stavit će vijećnički mandat u mirovanje iz osobnih razloga.

Teo Andrić. Foto: dpp/arhiva

Osim što je potpredsjednik Skupštine Sentić je i predsjednik Odbora za zdravstvo i socijalu skrb te će umjesto njega u tom odboru za predsjednicu biti imenovana Irena Korda (HDZ). Također Sentića će na mjestu predsjednika Odbora za zaštitu okoliša i prostornog uređenja zamijeniti Hrvoje Vejić (HDZ).

Umjesto Sentića, koji je i član Odbora za branitelje i žrtve iz Domovinskog rata, novi član tog odbora bit će Nikola Babić koji će i prisegnuti za vijećnika dok je Sentiću mandat u mirovanju.

dm

Cijela medijska drama stvorila se danas nakon što je objavljeno kako je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović poništio pet natječaja za izbor načelnika policijskih uprava među kojima je i onaj za načelnika PU dubrovačko – neretvanske. Drama je stvorena oko toga, nakon što novi načelnik nije izabran, a dosadašnjem načelniku, odnosno Ivanu Pavličeviću je prije nekoliko dana istekao mandat, tko to vodi PU dubrovačko – neretvansku. Kako neslužbeno doznajemo, a što je nekako i logično, kao vršitelj dužnosti vodi je dosadašnji načelnik Pavličević, a i da nije tako, Policijska uprava dubrovačko – neretvanska ima cijeli niz načelnika odjela koji i dalje obavljaju svoj posao tako da zastoja nema, uostalom kao što to rade i kad je načelnik odsutan, npr. na godišnjem odmoru.

Uglavnom, natječaj je poništen jer dvojica kandidata, od trojice prijavljenih, koji su izašli na testiranje, isto nisu prošli. Jedan od te dvojice kandidata je i Ivan Pavličević. Kao i drugi kandidat, on, neslužbeno doznajemo, nije uspio proći opsežni i komplicirani pismeni dio ispita. Naravno, ne radi se i da – ne pitalici niti kvizu pa se, barem kad je riječ o PU dubrovačko – neretvanskoj, ne radi o nekakvooj uroti niti „sukobu klanova” kako je neuspjeh natječaja predstavljen u pojeidnim medijima. Pismeni dio ispita je naime transparentan i kandidati ga jednostavno – nisu prošli, ma koliko god je primjerice, prema informacijama kojima raspolažemo, Pavličeviću za to nedostajala doslovno sitnica.

Novi natječaj, koji je inače interan, odnosno na njega se mogu javiti samo djelatne osobe u policiji, bit će vrlo brzo raspisan.

Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković odgovorio je putem Facebooka na priopćenje srđevaca u kojem su oni ogorčeni na cijenu smješataj u novom domu za starije u bivšem hotelu Gruž te navodi kako se radi o cijeni od tisuću eura mjesečno jer dom nije uvršten u mrežu domova, što je, navode oni, Franković dosad prešućivao.

„Uvijek ćemo štititi naše umirovljenike”, navodi pak Mato Franković i piše: „Kada ti ne mogu oprostiti uspjeh, onda u uspjehu pokušavaju pronaći neuspjeh. Tako je danas dom umirovljenika u Gružu odjednom hotel za bogate, iako će istu cijenu imati kao Dom za starije i nemoćne na Grudi, a ne sjećam se da je netko ovaj dom na Grudi proglašavao domom za bogate.”

„Srđevci - ljudi protiv svega i bez ideja, namjerno prešućuju moju izjavu u kojoj sam jasno rekao kako će Grad spremno stati iza naših umirovljenika i subvencionirati dio troškova u domu. Pa ljudi, budite malo maštovitiji. Na vašu žalost, a na radost svih naših umirovljenika, mi smo dom izgradili. Nakon 50 godina u Gradu je izgrađen dom, a uz to smo za drugi dom ispod Opće bolnice Dubrovnik ishodovali građevinsku dozvolu. Što znači u 50 godina ništa, a za vrijeme moja dva mandata 2 doma. Znam, smeta Vam. Ali, nebitni ste - naši sugrađani, umirovljenici su bitni!” - napisao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

dpp

Po nacionalnoj strukturi u Hrvatskoj je porastao broj Hrvata i pao broj Srba, dok je smanjen broj vjernika, uključujući katolike i pravoslavce i porastao broj ateista, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) koji je objavio novi set podataka popisa stanovništva za 2021.

Prema vjerskoj pripadnosti, katolika je u 2021. bilo 78,97 posto, a prije deset godina 86,28 posto, pravoslavaca je 3,32 posto u odnosu na ranijih 4,44 posto. Muslimana je 1,32 posto u odnosu na ranijih 1,47 posto.

Broj osoba koje nisu vjernici i ateista ima 4,71%, dok se 1,72% osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri. Prema ranijem popisu stanovništva nevjernika/ateista bilo je 3,81 posto, dok se 2,17 posto osoba nije željelo izjasniti na pitanje o vjeri.

Rezultati Popisa 2021. pokazuju da udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva iznosi 91,63%, Srba 3,20%, Bošnjaka 0,62%, Roma 0,46%, Talijana 0,36% i Albanaca 0,36%, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno manji od 0,30%.

Popis 2011. pokazao je da je udio Hrvata u nacionalnoj strukturi stanovništva 90,42 posto, Srba 4,36 posto, Bošnjaka 0,73 posto, Talijana 0,42 posto, Albanaca 0,41 posto, Roma 0,40 posto, dok je udio ostalih pripadnika nacionalnih manjina pojedinačno bio manji od 0,40 posto.

Udio osoba koje su se u popisu 2021. regionalno izjasnile iznosi 0,33 posto, a osoba koje se nisu željele izjasniti iznosi 0,58 posto.

Prema materinskom jeziku, 95,25 posto osoba izjasnilo se da im je materinski jezik hrvatski, a 1,16 posto osoba izjasnilo se da im je materinski jezik srpski. Udio osoba s nekim drugim materinskim jezikom pojedinačno je manji od 1,00%.

Prema popisu stanovništva 2011. 95,60 posto osoba reklo je da im je materinski jezik hrvatski, a za 1,23 posto osoba materinski jezik jest srpski. Udio osoba s nekim drugim materinskim jezikom pojedinačno je manji od jedan posto.
Od ukupnog broja stanovnika Republike Hrvatske njih 99,24% ima hrvatsko državljanstvo, dok je stranih državljana 0,74% ili 28.784.

Hrvatska prema Popisu 2021. ima 3.871.833 stanovnika od čega 1.865.129 muškaraca (48,17%) i 2.006.704 žene (51,83%). U odnosu na Popis 2011., broj stanovnika smanjio se za 413 056 osoba ili 9,64%.

U svim županijama smanjen je ukupan broj stanovnika te je najveći relativni pad broja stanovnika prisutan u Vukovarsko-srijemskoj županiji (20,28%), Sisačko-moslavačkoj županiji (19,04%), Požeško-slavonskoj županiji (17,88%), Brodsko-posavskoj županiji (17,85%) te u Virovitičko-podravskoj županiji (17,05%).

Udio stanovništva u dobi od 0 do 14 godina iznosi 14,27 posto, a udio stanovništva u dobi od 65 i više godina iznosi 22,45 posto.

Južni

Onim umirovljenicima čije ukupno mjesečno mirovinsko primanje isplaćeno u Republici Hrvatskoj za mjesec kolovoz 2022. ne prelazi iznos od 4.360 kuna i koji nisu zaposleni, odnosno ne obavljaju djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja, bit će isplaćeno jednokratno novčano primanje radi ublažavanja posljedica porasta cijena.

Odluka je to Vlade Republike Hrvatske, a ovo jednokratno primanje isplatit će se najkasnije u listopadu 2022. za korisnike hrvatske mirovine, dok će onima koji su uz hrvatsku ostvarili i inozemnu mirovinu isplata ići najkasnije u prosincu.

Korisnici kojima se uz mirovinu ostvarenu u Republici Hrvatskoj isplaćuje i mirovina iz inozemstva i kojima ukupno mirovinsko primanje ne prelazi neto iznos od 4.360 kuna, za ostvarivanje prava na jednokratno novčano primanje trebaju dostaviti dokaz o neto iznosu inozemne mirovine za mjesec kolovoz 2022.

dpp

Diljem Europe, pa tako i na jugu Hrvatske do kraja 21. stoljeća doći će do evidentnih promjena u temperaturi zraka, količini padalina i srednjoj razini mora. Na temelju podataka Portala znanja o klimatskim promjenama Svjetske banke (Climate Change Knowledge Portal - CCKP) očekuje se da će Hrvatska postati toplija i podložnija sušama, osobito ljeti. Predviđa se povećanje temperature i smanjena dostupnost vode diljem Hrvatske tijekom ovog stoljeća. Ovi podaci objavljeni su u Planu prilagodbe od štetnog djelovanja morske vode u dolini Neretvi DUNEA-e.

Trendovi temperature pokazuju zatopljenje u cijeloj Hrvatskoj, s višim temperaturama na kopnu nego u primorju ili dalmatinskom području. Očekuje se najveći stupanj promjena u vrijednostima maksimalne temperature. Analiza podataka CCKP za scenarije visokih razina emisije pokazuje da bi se prosječne mjesečne promjene temperature mogle povećavati za 1,36°C do 2030 - ih te i za više od 4°C do 2090-ih. Temperaturni trendovi značajno će se povećati u ljetnim mjesecima, kao i u zimskim i proljetnim sezonama. Najveći porast minimalne temperature predviđa se sredinom stoljeća. Specifična „nove žarišta“ su u sjevernim i zapadnim područjima Hrvatske, sjevernim krajevima u Gorskom kotaru i istočnom dijelu Like tijekom zimskih mjeseci.

Obalna područja doživjet će najveću promjenu tijekom ljetnih sezona. U svim scenarijima, temperature u Hrvatskoj nastavljaju rasti do kraja stoljeća. Tijekom sezonskog ciklusa, porast temperature će se osjetiti od travnja do lipnja te ponovno u rujnu i listopadu. Povećana vrućina i ekstremni toplinski uvjeti rezultirat će značajnim implikacijama za javnost, poljoprivredni sektor i vodne resurse.

Kako je opisano u Planu prilagodbe od štetnog djelovanja morske vode u dolini Neretvi predviđa se porast temperature zraka u Europi i za 4,1 do 8,5°C za razdoblja od 2071. do 2100. godine u odnosu na razdoblje 1981. - 2010.

Prema Državnom hidrometeorološkom zavodu – DHMZ, očekivani porast temperatura zraka u Hrvatskoj do 2040. je do 0,6°C za zimsko i do 1°C za ljetno razdoblje. U razdoblju 2041. - 2070. očekivani porast prizemne temperature zraka u Hrvatskoj je do 2°C u kontinentalnom dijelu i do 1,6°C na jugu za zimsko razdoblje, te do 2,4°C u kontinentalnom dijelu Hrvatske, a do 3°C u priobalju za ljetno razdoblje.

Modeli Europske agenicije za okoliš - EEA predviđaju povećanje godišnje količine oborina u velikim dijelovima srednje i sjeverne Europe do oko 30 posto i smanjenje u južnoj Europi do 40 posto u uspoređujući razdoblja od 1971. do 2000. sa 2071. do 2100. godine. Ljeti se smanjenje padalina proteže prema sjeveru. Na temelju regionalnog klimatskog modela DHMZ-a, promjene količine oborina u bliskoj budućnosti do 2040. godine vrlo su male i variraju ovisno o godišnjem dobu. Najveća promjena količine padalina može se očekivati na Jadranu u jesen uz smanjenje količine oborine od najviše cca 45-50 mm. U drugom razdoblju od 2041. do 2070. promjena količine oborina u gorskoj Hrvatskoj i u priobalju doseći će vrijednost od 45 - 50 mm.
Na temelju EEA, globalna srednja razina mora povećat će se za 0,28 - 0,55 m do 2100. godine, u odnosu na prosjek perioda 1995. - 2014. godine. Projekcija porasta razine mora tijekom 21. stoljeća na području Hrvatske iznosit će 0,4 do 0,5 m. Srednja razina mora u srednjem i južnom Jadranu povećat će se za oko 40 cm tijekom sljedećih sto godina, što je u skladu s IPCC i EEA prognozama.

Europa se zagrijava brže od globalnog prosjeka. Srednja godišnja temperatura nad europskim kopnenim područjima u posljednjem desetljeću bila je između 1,94 i 2,01°C veća nego u predindustrijskom razdoblju. Godina 2020. bila je najtoplija godina u Europi od početka instrumentalne evidencije prema svim korištenim skupovima podataka, s rasponom anomalije između 2,51°C i 2,74°C iznad predindustrijskih razina. Posebno visoko povećanje srednje temperature zraka uočeno je u istočnoj Europi, Skandinaviji i na istočnom dijelu Pirinejskog poluotoka. Najviša razina zatopljenja predviđa se u sjeveroistočnoj Europi, sjevernoj Skandinaviji i kopnenim područjima mediteranskih zemalja, dok se najmanje zatopljenje očekuje u zapadnoj Europi, posebice u Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj, zapadnoj Francuskoj, zemljama Beneluksa i Danskoj.

Prema rezultatima talijanskog RegCM-a za područje Hrvatske predviđa se povećanje temperature zraka u svim razdobljima i sezonama. Povećanje srednje dnevne temperature zraka veće je ljeti nego. U razdoblju do 2040. godine na području Hrvatske zimi se očekuje porast temperature do 0,6 °C, a ljeti do 1 °C . U drugom razdoblju buduće klime od 2041. do 2070. Godine očekivana amplituda porasta u Hrvatskoj zimi iznosi do 2 °C u kontinentalnom dijelu i do 1,6 °C na jugu, a ljeti do 2,4 °C u kontinentalnom dijelu Hrvatske, odnosno do 3 °C u priobalnom pojasu.

Načelnik Općine Konavle Božo Lasić uručio je ključeve dvaju novih interventnih vozila zapovjedniku Javne vatrogasne postrojbe Konavle Maru Riloviću. Načelnik Lasić je sa suradnicima, pročelnikom Pericom Pušićem i višom savjetnicom Marianom Čupić Jovanovski, konavoskim vatrogascima uručio i drugu opremu nabavljenu iz EU fondova.

Radi se o šumskom navalnom vozilu marke MAN, s dvostrukom kabinom (vozač + pet vatrogasaca), kapaciteta spremnika za vodu 3600 litara, spremnikom pjenila kapaciteta 200 litara, pogon 4×4, snage vozila 213 KW. Upravo vozilo ovakvih karakteristika i performansi JVP Konavle je ocijenila kao proritetnu potrebu u cilju upotpunjavanja voznog parka postrojbe.

Također, nabavljeno je i ATV vatrogasno vozilo za intervencije na nepristupačnim terenima i brze intervencije, TRAXTER XU HD10, s tri sjedišta i također pogonom na sva četiri kotača. ATV je opremljen visokotlačnim vatrogasnim modulom i potapajućom pumpom za vodu s elektromotorom.

Osim dvaju vozila nabavljeno je i 25 setova osobne opreme za vatrogasce, koja uključuje intervencijska odijela, čizme, potkape, rukavice, kacige i lampe. Također, vatrogascima su osigurane i ručne radio stanice te dron namijenjen za prevenciju i praćenje požara. Do kraja projekta bit će nabavljena i četiri seta specijalizirane opreme za spašavanje osoba na nepristupačnim područjima.

Ukupna vrijednost opreme isporučene konavoskim vatrogascima iznosi nešto više od 2,3 milijuna kuna.
- JVP Konavle je naša profesionalna služba osposobljena za intervencije u svim potrebama. Oni predstavljaju određenu razinu sigurnosti za naše sugrađane i zajednicu. Zato je nabavljena oprema posebno značajna, kako bi vatrogasci bili maksimalno dobro opremljeni. - rekao je načelnik Lasić.

dpp

U Cavtatu je uhićen 68 – godišnjak nakon što je, kako navodi glasnogovornica PU dubrovačko – neretvanske Andrijana Biskup, hladnim oružjem napao radnika građevinske tvrtke koja izvodi radove na objektu koji se nalazi u njegovom neposrednom susjedstvu.

Na intervenciju je izašla i interventna policija, ali 68 – godišnjak se mirno predao tako da nije bilo potrebe za prisilnim privođenjem, odnosno mirno je otišao s policajcima u postaju gdje je zadržan.

dm

„Mi ćemo i dalje čuvati leđa naših umirovljenika kao što radimo godinama sa subvencijama na mirovine i s besplatnim pokazima”, izjavio je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković medijima prilikom nedavnog obilaska završnih radova na novom domu umirovljenika u Gružu. Istom smo prigodom iz usta Gradonačelnika dobili potvrdu glasina prema kojima će mjesto u novom domu moći dobiti samo oni umirovljenici koji si mogu priuštiti cijenu doma od 1000 eura mjesečno. Takvu cijenu uvjetuje činjenica da novi dom umirovljenika neće ući u mrežu domova, što se po riječima Gradonačelnika „znalo od prvog dana“. - piše danas u priopćenju Srđ je Grada.

„Pa, krenimo s ovom potonjom izjavom”, navode srđevci i dalje pišu:

„Činjenica da novi dom umirovljenika neće biti u mreži domova te da će zbog toga korisnici plaćati punu komercijalnu cijenu smještaja i njege možda je bila poznata Matu Frankoviću od prvog dana, no gradonačelnički kandidat Mato Franković uspješno ju je prešućivao tijekom cijele kampanje u kojoj je projekt doma umirovljenika u Gružu predstavljao kao ključni dio HDZ-ova socijalnog izbornog programa. Ako vam se prikrivanje činjenice o budućoj cijeni doma čini niskim Gradonačelnikovim potezom, ne brinite. HDZ uvijek može niže. „Mi ćemo i dalje čuvati leđa naših umirovljenika“, pohvalio se Gradonačelnik.” - navodi SJG.

„U praksi to izgleda ovako”, pišu srđevci i navode:

„Cijena doma na godišnjoj razini iznosi 90.000 kuna.

Ako imate mirovinu do 2.000 kuna mjesečno, odnosno 24.000 godišnje Grad će vam isplatiti 800 kuna dodatka na mirovinu godišnje. Za dom će vam faliti još 65.200 kuna.

Ako imate mirovinu do 2.200 kuna mjesečno, odnosno 26.400 godišnje Grad će vam isplatiti 600 kuna dodatka na mirovinu godišnje. Za dom će vam faliti još 63.000 kuna.

Ako imate mirovinu do 2.500 kuna mjesečno, odnosno 30.000 godišnje Grad će vam isplatiti 400 kuna dodatka na mirovinu godišnje. Za dom će vam faliti još 59.600 kuna.”

„Osim buduće ravnateljice/ravnatelja doma, kojoj će HDZ nesumnjivo „čuvati leđa“ , preostaje još samo vidjeti koliko će dubrovačkih umirovljenika kojima HDZ već godinama „čuva leđa besplatnim pokazom i subvencijama“, svoje pravo na dostojanstvenu starost ostvariti u novom domu u Gružu.” - piše u priopćenju SJG koje se zaključuje ovako:

„Mato Franković svojevremeno je u napadu euforije izjavio kako je Dubrovnik najvažniji grad u Hrvatskoj – iznad Zagreba i kako je on kao gradonačelnik Dubrovnika odmah iza premijera i predsjednika Sabora, a iznad ministara. Žalosno je da jedan takav grad i jedan takav gradonačelnik, kad već dom neće subvencionirati država, ne žele ili ne mogu subvencionirati smještaj u domu onim dubrovačkim umirovljenicima kojima je smještaj u domu najpotrebniji. Jer onaj tko može platiti 1.000 eura mjesečno, adekvatnu skrb može naći i izvan sustava socijalne skrbi.” - stoji danas u priopćenju Srđ je Grad.

dpp