U prostorijama Policijske uprave dubrovačko-neretvanske, u suradnji s Gradskim društvom Crvenog križa Dubrovnik, povodom Dana policije i blagdana sv. Mihovila danas je organizirana akcija dobrovoljnog darivanja krvi.
Osim policijskih službenika akciji dobrovoljnog darivanja krvi odazvali su se i djelatnici OTP banke, Atlantske plovidbe i nekolicina građana.
dpp
U povodu Roš Hašane - židovske Nove godine te blagdana Jom Kipur i Sukot, dubrovački gradonačelnik Mato Franković uputio je čestitku predsjednici Židovske općine u Dubrovniku Sabrini Horović i svim sugrađanima židovske vjeroispovijesti:
Poštovana gospođo Horović, u povodu židovske Nove godine, 5783. Roš Hašane te blagdana Jom Kipur i Sukot, upućujem čestitke Vama i svim sugrađanima židovske vjeroispovijesti u svoje osobno i ime Grada Dubrovnika.
Roš Hašanom slavimo završetak jedne i početak druge godine. Svaki novi početak je nepredvidljiv i nije uvijek lak, ali zato nam snagu daju sve ono dobro i loše što smo naučili u prethodnoj godini. Ispunjeni novim znanjem i iskustvom možemo mirno krenuti dalje i suočiti se sa svim predstojećim izazovima.
Želim da Vam nova godina bude ispunjena iskrenom srećom, brojnim uspjesima i nadasve zdravljem.
Lešana tova tikatevu – Budite upisani u dobru godinu!
S poštovanjem,
gradonačelnik Grada Dubrovnika
Mato Franković
Projekt Nuncijate ide dalje, pohvalio se na svom FB-u gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković koji je napisao kako je „Općinski sud u Dubrovniku objavio oglas o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka za Nuncijatu te je s datumom 15. rujna 2022. počeo teći rok od 30 dana za eventualno ulaganje prigovora na isti”.
„Također, Grad Dubrovnik je nadležnom Upravnom odjelu za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje podnio zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole za izgradnju ceste na Nuncijati te je navedeni upravni odjel danas održao uvid stranaka u spis predmeta.” - naveo je Franković.
On je napisao kako se „za 15-ak dana očekuje početak provedbe arheoloških istraživanja za koje je proveden postupak nabave”.
„Nakon završetka postupka ishođenja lokacijske dozvole Grad Dubrovnik osigurat će sredstva u proračunu, a u svrhu daljnjeg rješavanja imovinsko-pravnih odnosa na predmetnom području koji su preduvjet za ishođenje građevinske dozvole spomenute ceste.” - napisao je gradonačelnik Mato Franković.
dpp
Na području PU dubrovačko – neretvanske najveća novčana kazna u iznosu od 11 tisuća kuna protekli tjedan izrečena je 31 - godišnjem vozaču osobnog vozila dubrovačkih registarskih oznaka koji je 21. rujna zaustavljen prilikom redovne prometne kontrole u Zamaslini.
Tom prilikom je utvrđeno da vozač upravlja za vrijeme trajanja zaštitne mjere zabrane upravljanja vozilima B kategorije.
„Vozač je isključen iz prometa te mu je, osim spomenute novčane kazne, izrečena i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije u trajanju od tri mjeseca.” - navode iz PU dubrovačko – neretvanske.
dpp
Nakon što je 31 - godišnji državljanin Srbije, koji je na privremenom boravku u Hrvatskoj, policiji prijavio da je nepoznata osoba nedavno provalila u njegov stan na području Dubrovnika odakle mu je ukraden novac, policijski službenici Policijske postaje Dubrovnik proveli su kriminalističko istraživanje kojim je utvrđeno da je 31-godišnjak lažno prijavio kazneno djelo.
U svojoj prijavi on je naveo da je nepoznati počinitelj u stan ušao kroz prozor spavaće sobe nakon čega je izvršio premetačinu sobe i otuđio 10.500 kuna koji su se nalazili skriveni ispod madraca.
Zbog sumnje da je počinio lažno prijavljivanje kaznenog djela osumnjičeni srpski državljanin je uhićen i, uz kaznenu prijavu i pritvoren.
dpp
Jesen je obično godišnje doba kada se počinju nositi topli džemperi i pijuckati topli napici i - kad dolazi gripa.
Većina ljudi gripu navodno nije imala zadnjih par godina zbog pandemije, tako kažu službeni podaci. Oni govore da je tijekom sezone gripe 2020. - 2021. ta bolest bila neuobičajeno rijetka, po američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), zahvaljujući sigurnosnim mjerama zbog COVID-a 19 poput nošenja maski, češćeg pranje ruku i boravcima kod kuće. No, kako se mnogima život počinje vraćati u normalu, očekuje se da će broj oboljelih od gripe ove jeseni i zime biti veći pa stručnjaci preporučaju cijepljenje protiv gripe.
Ali kada bi se točno trebalo cijepiti? I može li se cijepiti protiv gripe u isto vrijeme kada i s „boosterom” protiv omikrona? Evo što kažu stručnjaci, a piše Yahoo Life.
ZAŠTO SE PROTIV GRIPE TREBA CIJEPITI SVAKE GODINE
Gripu zapravo izaziva nekoliko različitih virusa. Dva najčešća su virus influence A i virus influence B i svaki ima svoje podtipove i skupine. Budući da se virusi gripe konstantno mijenjaju, kao i zbog toga što imunitet nestaje s vremenom, cjepivo protiv gripe svake se godine modificira radi bolje zaštite. Čak postoji i organizacija, Globalni sustav za nadzor i borbu protiv gripe pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (GISRS), osnovana 1952., koja prati česte promjene virusa influence.
Doktor Pedro Piedra, profesor molekularne biologije, mikrobiologije i pedijatrije na Medicinskom fakultetu Baylor, rekao je za Yahoo Life da je to „dobra mreža za globalni nadzor koja prati koji virusi cirkuliraju i tada donosi najbolju pretpostavku što treba promijeniti u cjepivu” te godine.
Piedra objašnjava da cjepivo obično „gotovo savršeno odgovara” jednom od virusa koji cirkuliraju.
- Uvijek je teško imati savršeno cjepivo za sve viruse koji cirkuliraju. Ali ne morate uvijek imati savršeno cjepivo da biste dobili križnu zaštitu. - govori on.
KOLIKO JE CIJEPLJENJE PROTIV GRIPE UČINKOVITO
Pokazalo se da cjepiva protiv gripe smanjuju rizik od odlaska liječniku zbog gripe za 40 do 60 posto, po CDC-u.
- Cjepivo protiv gripe smanjuje rizik od teških simptoma gripe, hospitalizacije, prijema na odjel za intenzivnu skrb i smrti. - rekao je dr. Riza Conroy, liječnik obiteljske medicine na Medicinskom centru Wexner Sveučilišta Ohio.
Cjepivo može i pomoći zaštititi one koji su najviše skloni komplikacijama od virusa gripe, što obično pogađa djecu u dobi od šest mjeseci do pet godina, kao i starije od 65, po klinici Mayo.
CDC tvrdi da cjepiva protiv gripe mogu djeci spasiti život. Istraživanje iz 2022. pokazalo je da cjepivo protiv gripe kod djece smanjuje rizik od po život opasne gripe za 75 posto.
- Djeca mogu također umrijeti od gripe. Općenito, djeca koja su umrla od gripe nisu bila cijepljena. - rekao je Piedra.
Dodaje da od gripe ne umiru samo stariji.
- Djeca imaju veći rizik od težih komplikacija, kao i trudnice. - kazao je.
KAD SE NAJBOLJE CIJEPITI?
Premda se viruse influence detektira tijekom cijele godine, više cirkuliraju u jesen i zimi. Conroy ističe da je vrhunac sezone gripe „od prosinca do veljače, ali porast broja oboljelih zabilježen je i oko ožujka, a moguća je sve do svibnja”.
Po njegovu mišljenju, „najbolje vrijeme za cijepiti se protiv gripe je oko listopada” tako da budete zaštićeni tijekom sezone gripe.
Napominje da cjepivo „obično najbolje djeluje dva tjedna nakon cijepljenja”.
Peidra se slaže da je listopad „dobar mjesec” za cijepljenje. Ali općenito stručnjaci kažu da je najbolje vrijeme upravo sada.
- Ove godine već ima gripe i uranila je. - rekao je Peidra.
Cjepivo protiv gripe učinkovito je oko pet do šest mjeseci, rekao je Conroy.
TKO BI SE TREBAO CIJEPITI PROTIV GRIPE
- Svi stariji od šest mjeseci trebali bi primiti cjepivo protiv gripe primjereno svojoj dobi. - rekao je Conroy, osim ako im liječnik ne kaže drukčije.
Postoji nekoliko cjepiva protiv gripe odobrenih za djecu od šest mjeseci i starije, te dva za starije od 65, CDC-u. Cjepivo protiv gripe FluMist u obliku spreja za nos dostupno je za djecu i odrasle u dobi od dvije do 49 godina. Treba napomenuti i da neka djeca u dobi od šest mjeseci do osam godina trebaju dvije doze cjepiva.
SMIJE LI SE PRIMITI „BOOSTER” DOZA PROTIV OMIKRONA I CJEPIVO PROTIV GRIPE U ISTO VRIJEME?
Da, kažu stručnjaci.
- Možete primiti cjepivo protiv gripe i booster protiv omikrona u isto vrijeme. Ne postoje kontraindikacije za primanje oba cjepiva zajedno. - rekao je Conroy.
No ako još niste primili preporučenu dozu cjepiva protiv covida-19, CDC preporuča da se cijepite što je prije moguće, a potom cjepivom protiv gripe do kraja listopada.
Na području pod nadležnosti Policijske uprave dubrovačko – neretvanske prošli tjedan najveća koncentracija alkohola od 1,67 g/kg izmjerena je u poslijepodnevnim satima, 23. rujna, 55 - godišnjaku koji je upravljao motociklom dubrovačkih registarskih oznaka, a zaustavljen je prilikom redovne kontrole prometa.
Vozač je isključen iz prometa i prekršajno sankcioniran novčanom kaznom od 10 tisuća kuna i šestomjesečnom zabranom upravljanja vozilima A2 kategorije.
dpp
Na dubrovačkom Sveučilištu u novoj akademskoj godini su ostala 333 prazna mjesta, a za studij Povijest Jadrana i Mediterana uopće nije bilo zainteresiranih. Prema podacima sa službene web stranica ove visokoškolske ustanove za akademsku godinu bile su raspisane kvote za 572 studenata na 14 programa preddiplomskih studija. Nakon oba upisna roka dubrovačko Sveučilište će pohađati 239 brucoša, što znači da je upisano manje od pola ponuđenih mjesta.
Inače, u Hrvatskoj je, prema podacima Agencije za za znanost i visoko obrazovanje, nakon oba upisna roka ostalo prazno gotovo 11 tisuća mjesta.
- Trendovi na razini cijele države i svih hrvatskih sveučilišta su slični te uvelike uvjetovani demografskim pokazateljima Hrvatske. Unatoč izazovima koje je cjelokupnom sustavu visokog obrazovanja u Hrvatskoj i svijetu proteklih nekoliko godina donijela pandemija koronavirusa, na Sveučilištu u Dubrovniku smo i dalje optimistični za budućnost. Uvijek se iznova veselimo novim studentima i doista ih radosno očekujemo. – rekao je glasnogovornik Sveučilišta u Dubrovniku Mislav Čimić.
Prema njegovim riječima najveći broj brucoša u akademskoj 2022./2023. godini na Sveučilištu u Dubrovniku odlučio se za studiranje na Odjelu za ekonomiju i poslovnu ekonomiju, Pomorskom odjelu i Odjelu za komunikologiju.
- Među studijima najveći interes ove godine vlada za studije Sestrinstva, Nautike, Brodostrojarstva, Medija i kulture društva, Poslovne ekonomije te Hotelijerstva, restoraterstva i gastronomije. Raduje nas i porast interesa za studij Poslovno/primijenjeno računarstvo na Odjelu za elektrotehniku i računarstvo te drugu godinu zaredom na studiju Primijenjena ekologija mora na Odjelu za primijenjenu ekologiju. Nažalost, ni na jesenskom upisnom roku nije bilo zainteresiranih kandidata za studij Povijest Jadrana i Mediterana, a nešto lošije upisne rezultate zabilježili su i studiji Elektrotehničke i komunikacijske tehnologije u pomorstvu na Odjelu za elektrotehniku i računarstvo te studij Pomorske tehnologije jahta i marina na Pomorskom odjelu. – rekao je Čimić.
Ističući nadalje kako su na prvom, ljetnom upisnom roku upisana 182 studenta, a na jesenskom upisnom roku upisano je 57 studenata, Čimić je pojasnio kako je drugi upisni rok otprilike na razini prošlogodišnjeg uz neznatno smanjenje dok je na prvom zabilježen slabiji interes kandidata.
Inače, u akademskoj 2022./2023. godini na Sveučilištu u Dubrovniku boravit će 75 inozemnih studenata koji stižu kroz Erasmus+ program mobilnosti. Bit će tu studenata iz Njemačke, Austrije, Francuske, Italije, Španjolske, Portugala, Irske, Slovačke, Poljske, Češke, Rumunjske, Makedonije, Slovenije, Indije, Čilea te dvoje studenata iz Sjedinjenih Američkih Država. Studirat će većinom na Odjelu za ekonomiju, ali i na Odjelu za komunikologiju, Odjelu za elektrotehniku i računarstvo, Odjelu za umjetnost i restauraciju te nekoliko njih i na Pomorskom odjelu. Prethodni, ljetni semestar akademske 2021./2022. godine, donio je porast broja inozemnih studenata na Sveučilištu u Dubrovniku te dulji popis zemalja iz kojih oni dolaze i u odnosu na pretpandemijsko razdoblje.
- Ugovori o suradnji s inozemnim sveučilištima i drugim partnerskim visokoobrazovnim institucijama iz godine u godinu se obnavljaju i sklapaju novi te se time proširuje krug zemalja iz kojih nam studenti dolaze. Sveučilište u Dubrovniku ima u planu pokretati cjelovite studije na engleskom jeziku, to je dio strateškog promišljanja i vizije budućnosti Sveučilišta koje se time dodatno otvara za međunarodne studente koji će moći cijeli studij završiti kod nas. Senat Sveučilišta odobrio je pokretanje diplomskih studija na engleskom jeziku na Odjelu za komunikologiju i Odjelu za umjetnost i restauraciju, a u planu je u bližoj budućnosti ponuditi studije na engleskom jeziku i na drugim odjelima. – rekao je Čimić.
Naglasio je i kako je ove godine porastao i interes naših studenata za odlazak u inozemstvo te će ih u predstojećoj akademskoj godini tridesetak ići na studijski boravak ili na stručnu praksu kroz program Erasmus+.
- Stanje se vraća na ono prije pandemije budući da se nastava diljem Europe, a i šire, normalizira i većinom se fizički vratila na sveučilišne Kampuse i u učionice. Nastava počinje 3. listopada, a s njom i vreva u sveučilišnim zgradama i predavaonicama koja je najljepša slika Dubrovnika kao sveučilišnog grada. – rekao je Čimić.
Glasnogovornik Sveučilišta u Dubrovnik Mislav Čimić još je dodao:
- Trudimo se naše studije uskladiti s potrebama tržišta rada što iziskuje kontinuiran i sustavan trud koji ulažemo. Naši kolegiji nude relevantna saznanja iz svih područja znanosti dajući i teoretska, i praktična znanja. Naša prednost koja privlači studente, kako sami ističu, jest da je Sveučilište u Dubrovniku specifično po radu u malim skupinama čime je komunikacija s nastavnicima uvelike olakšana, a pristup neposredan - gotovo obiteljski. Uz to, Dubrovnik ima jedan od najmodernijih Studentskih domova u Hrvatskoj koji ima brojne sadržaje koji nadopunjuju kvalitetu studentskog života u Dubrovniku općenito. Pravo na smještaj u studentskom domu imaju svi redoviti studenti, polaznici visokih učilišta u gradu Dubrovniku, koji su ujedno državljani Republike Hrvatske ili zemlje članice Europske Unije, s odobrenim statusom stranca na stalnom boravku u Republici Hrvatskoj, a nemaju zasnovan radni odnos i ne obavljaju djelatnost obrta, slobodnoga zanimanja i/ili poljoprivrede i šumarstva. - kazao je Čimić.
Radnici diljem svijeta provode mnoge sate radeći od kuće i zapravo bi to htjeli činiti još i više, pokazuju rezultati nove njemačke studije. Prema anketi koju je proveo njemački Ifo institut za ekonomska istraživanja, zaposlenici su radili od kuće u prosjeku jedan i pol dan tjedno. Obuhvaćeno je bilo 27 zemalja i radnici u svim u svim industrijama.
Model rada od kuće dobio je zamah nakon izbijanja pandemije koronavirusa prije dvije i pol godine.
U SAD-u je prosjek rada od kuće 1,6 dana, u Njemačkoj 1,4, u Francuskoj 1,3, a u Japanu 1,1, navodi Ifo.
- Nikada prije nijedan događaj poput pandemije koronavirusa nije tako sveobuhvatno preokrenuo život zaposlenika u tako kratkom vremenu. - komentirao je Mathias Dolls, istraživač Ifoa.
Njemački znanstvenik radio je s kolegama iz pet drugih istraživačkih institucija u SAD-u, Britaniji i Meksiku, uključujući sveučilišta Stanford i Princeton. Dolls je napomenuo da rezultati daju prosječnu vrijednost i obuhvaćaju i neke industrije u kojima rad od kuće uopće nije moguć. Istraživanje je proveo britanski institut za istraživanje tržišta Respondi.
Rezultati se temelje na ukupno oko 36.000 upitnika, a istraživanje je provedeno u dva kruga u ljeto 2021. i u siječnju/veljači ove godine.
Istraživanje je otkrilo još jednu stvar zajedničku radnicima u svim državama - zaposlenici više vole raditi od kuće nego njihovi šefovi.
U prosjeku u svih 27 zemalja 36.000 ispitanika željelo bi raditi kod kuće u prosjeku 1,7 dana u tjednu. Tvrtke bi, pak, željele vidjeti svoje zaposlene češće u uredu. U prosjeku planiraju ili žele da njihovi zaposlenici rade od kuće samo 0,7 dana tjedno.
U proteklom tjednu na području Policijske uprave dubrovačko - neretvanske zabilježeno je 15 prometnih nesreća s ozlijeđenim osobama u kojima je šest osoba teže, a 11 ih je lakše ozlijeđeno, dok su s materijalnom štetom zabilježene dvije prometne nesreće
Provodeći mjere kontrole prometa policijski službenici su protiv počinitelja prometnih prekršaja poduzeli 668 represivnih mjera od kojih izdvajamo mjere poduzete prema osobama, počiniteljima prekršaja koji su najčešći uzročnici težih prometnih nesreća tzv. „četiri ubojice u prometu“ te je tako 191 osoba sankcionirana zbog prekoračenja dopuštene brzine kretanja, 114 mjera je poduzeto prema osobama koje nisu koristile sigurnosni pojas, a 12 osoba je prekršajno sankcionirano zbog vožnje u alkoholiziranom stanju. Zbog nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje sankcionirane su 43 osobe.
Od ostalih prekršaja izdvajamo 84 mjere poduzete zbog nepropisnog pretjecanja i 53 mjere poduzete zbog nepropisnog zaustavljanja i parkiranja.
dpp
Gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković nedavno je obišao radove na izgradnji novog doma umirovljenika na mjestu nekadašnjeg hotela „Gruž”. Tada je izjavio kako će cijena smještaja u tom domu, koji neće biti dio mreže domova, biti jednaka onoj koja vrijedi i u domu na Grudi, a to bi značilo da će mjesečni boravak umirovljenici tamo plaćati više od sedam tisuća kuna.
Ta cijena, sasvim očekivano, naišla je na kritiku, ali iz gradske uprave ističu kako će Grad Dubrovnik subvencionirati smještaj u tom, domu, koliko, još nije precezirano.
Uglavnom, činjenica jest da je ovo prvi dom pred završetkom nakon nekoliko desetljeća, a našu pozornost izazvao je i komnetar bivše županice Mire Buconić. Ona je naime gradonačelniku na FB -u poručila neka joj „ostavi jednu sobu s pogledom na Šulić”. Je li ozbiljno mislila ili je to jednostavno bila poruka podrške Frankoviću saznat ćemo kad se dom otvori.
dpp
Na sjednici Skupštine Dubrovačko – neretvanske županije prihvaćen je Polugodišnji izvještaj o izvršenju županijskog proračuna za 2022. godinu.
- Proračun je inicijalno planiran na 1,09 milijardi kuna, dok je prvim izmjenama u lipnju proračun za ovu godinu povećan na 1,149 milijardi kuna, do čega je Županijski (dio koji se odnosi na upravne odjele, op.a.) bio 289,2 milijuna kuna kuna. U sklopu Županijskog proračuna u prvoj polovici godine ostvareno je 51 posto prihoda i 32 posto rashoda, što je 14 posto više prihoda i 17 posto rashoda u odnosu na isto razdoblje lani. - rekla je pročelnica UO za financije Dragica Stanić.
dpp