Iako je gradonačelnik Mato Franković još jučer izjavio kako je stanarima Karingtonke tvrtka Leno, kojoj inače plaćaju parking koji koriste pokraj zgrade, ponudila parkiranje na parkingu Mercantea uz naplatu, predstavnik stanara Karingtonke i okolnih zgrada Eduard Čengija ističe kako na Mercanteovu parkingu nema mjesta.

- Naši su stanari jutros zvali, između ostalih zvali su i gospođu Katicu Matić, koja sad predstavlja tvrtku Leno i ona nam jer rekla da to nije istina, da nema pojma i dala nam je broj odgovornih osoba u Mercanteu. Pa smo zvali u Mercante i javio nam se neki gospodin i rekao kako su sve garaže u Mercanteu zakupljene od vlasnika poslovnih prostora, dok gore na otvorenom parkingu nema ni jedno mjesto jer se taj parking iznajmljuje onima koji imaju prostore oko Mercantea. - kazao je Čengija i dodao kako stanarima Karingtonke i okolnih zgrada treba trajan parking.

- Nama ne treba privremeno rješenje već parking za stalno. Pa sve i da ima mjesta na parkingu poviše Mercantea, nas je 200 i okupirali bismo taj parking. - kazao je Čengija te se osvrnuo na gradonačelnikov prijedlog o mogućnosti izgradnje garaže na državnom zemljištu pokraj Karingtonke, a koja bi se gradila po istom onom modelu po kojem su se gradile garaže u Ulici Janka Bobetka

- Ne znam ni gdje je ni kolika je ta državna parcela o kojoj je govorio gradonačelnik pa ne znam bi li ta parcela svojom veličinom mogla zadovoljiti potrebe stanovnika za parkingom. Na kraju krajeva, garaže u Ulici Janka Bobetka radile su se na način da su ti stanari imali svoje zemljište i Grad im je malo pomogao oko izgradnje. Dakle, mi ne možemo raditi po tom modelu jer je nemamo svoje zemljište oko zgrade. Ako je gradonačelnik pronašao tu parcela trebao je reći gdje je i kolika je. No ispada da će to bit ako bude, a ne vjerujem da će biti za pet, šest, sedam godina. Pa pogledajte samo koliko se godina najavljuje garaža iza DTS-a. Mi smo izračunali najmanje 13 godina. - rekao je Čengija.

Istaknuo je kako već dugi niz godina s gradonačelnicima koji su se mijenjali na vlasti stanari Karingtonke i okolnih zgrada pokušavaju riješiti pitanje parkinga. Obećavalo im se, dodao je Čengija, ali se problem nikad nije riješio.

- U neformalnim razgovorima s bivšim gradonačelnicima govorili su nam „to je zemljište od Dubrovkinje, to ćemo riješiti”. - kazao je Čengija.

- Pazite, prije rata je namjena Karingtone bila da u onom prvom ulazu budu ljudi iz Grada. Na onoj drugoj parceli, na kojoj je veliki parking, trebala se graditi druga Karingtonka, a između je trebao ostati ovaj parking na koje mi parkiramo, ali došao je rat i poslije je 19 obitelji poginulih branitelja i obitelji HRVI u Karingtonki dobilo stanove. Tu je stanovao i pokojni general Nojko Marinović pa se poslije odselio u Solitudo. Tu stanuje još pet šest ratnih policijskih zapovjednika. Nama je davno obećano rješavanje pitanja parkinga, a kako je zemljište pokraj Karingtonke postalo vlasništvo Dubrovkinje, e tu treba forenzika. - rekao je Čengija.

I dok stanari upozoravaju kako će se u obuhvatu parkinga pored njihove zgrade dogoditi megalomanska gradnja, gradonačelnik Mato Franković kazao je kako se ne radi o megalomaniji jer će se zgrada tvrtke Dubrovačka stanogradnja, biti jedan i pol puta manja od Karingtonke, Čengija ga demantira.

- To uopće nije mjerljivo, naša zgrada nema ni 40, 50 metara širine, a ta će zgrada biti široka 93,5 metara. U našoj je zgradi 65 stanova i četiri, pet poslovnih prostora, a u onoj zgradi je 47 jedinica od čega je pola stanova i pola apartmana i bazen, dakle, to nije usporedivo, pa nije to kućica od 100 kvadrata. - smatra Čengija te naglašava kako pitanje parkinga za stanare Karingtonke, ali i ostalih zgrada te parkinga na području grada treba riješiti Grad.

- Neki kažu da što mi tražimo na privatnoj zemlji, ali kad se malo dublje uđe u priču, a naglašavam, ne želim da se na osnovu mog sudjelovanja u Domovinskom ratu negdje guram, kad sam bio u Gradu zaplakao sam, da mi grad jedan obični parking, koji sam spreman platiti, ne može osigurati, ni meni ni ostalim stanarima.- rekao je predstavnik stanara Karingtonke Eduard Čengija.

Jedva da je prošlo nešto više od mjesec dana otkako su hrvatski mediji, većina, dotaknuli dno manipulacijom s viješću o smrti poznatog i utjecajnog novinara Mislava Bage. Naime, tada je većina hrvatskih novinara koji su izvještavali o njegovoj smrti svjesno preskočila informaciju kako je pokojni Bago pronađen mrtav na ulici i da je smrt uslijedila nakon pada s nekoliko metara visine na pločnik ispod stana u kojem je živio. Pojedini urednici i novinari pravdali su to potrebom da se zaštiti Bagin dignitet pa i obitelj.

Tada je na Južnom objavljen komentar zašto je i kako je trebalo objaviti vijest o Baginoj smrti, a da pri tome dignitet pokojnika ne bude narušen, a javnosti se, bez bespotrebnog senzacionalizma, da jasna informacija o smrti javne osobe. Na to se možete podsjetiti OVDJE.

No, korektna informacija tada nije bila cilj najvećeg dijela hrvatskih novinara, ali je cilj pojedinih novinara, tek nešto više od mjesec dana od Bagine smrti, koji su jučer izvještavali o sličnom slučaju u Dubrovniku, bio lešinarski klik više na račun izmrcvarenog tijela njihova sugrađanina. Bagin, dignitet javne osobe, štitili su neizvještavanjem, iako to nije bilo potrebno činiti na takav način, dok je jučer objavljena čak i fotografija mrtvog tijela čovjeka čiji je jedini dodir s medijima vjerojatno bi tek taj da ih je čitao, gledao i slušao.

Slučaj je sličan, ishod jednako tragičan, obitelji pogođene, ali jedan od dvoje pokojnika nije bio novinar da bi ga novinari štitili, iako su baš njegov i dignitet njegove obitelji trebali štititi. Dapače, dok je Bagina smrt, zbog značaja tog pokojnog novinara kao javne i utjecajne osobe, bila vijest, jučerašnja tragedija u Dubrovniku nije čak niti trebala dospjeti u medije.

No, „na koncu, najžalosnije je ipak da mnoge od njih danas – sutra neće biti briga za dignitet neke druge žrtve, jer nije – novinar(ka) ili netko koga su poznavali”, bio je zaključak komentara na Južnom koji je govorio o tome kako su hrvatski novinari u slučaju izvještavanja o smrti Mislava Bage ostali bez vjerodostojnosti. Nažalost, točno to se i dogodilo, već prvom idućom (ne)prilikom.

Žao mi je što su me na ovaj način prozvali stanari Karingtonke, rekao je gradonačelnik Mato Franković te istaknuo kako je zemljište na kojem parkiraju automobile građevinsko još od 2005., odnosno tadašnjeg GUP - a. Franković je naglasio kako su stanari Karingtonke znali da će, kad dođe vrijeme gradnje, morati napustiti parking koji koriste.

- Još od 2005. kad su s tvrtkom Leno potpisali ugovor, prvi članak tog ugovora je bio da mogu koristiti parking do trenutka realizacije investicije sukladno GUP - u i UPU - u, to je prvi članak njihova ugovora o parkiranju. - rekao je Franković.

Naglasivši kako ima puno razumijevanje za stanare, Franković je rekao kako im je tvrtka Leno ponudila da se po istoj cijeni koriste parkingom u Mercanteu.

Osvrnuo se na spojnu cestu koju su stanari na konferenciji za novinare istaknuli kao problem.

- Tvrtka Leno nije vlasnik samo jednog zemljišta već dva. Za jedno zemljište bliže Karingtonki ne treba izgradnja spojne ceste jer je uz gradsku cestu i svoj spoj može realizirati na bilo kojoj zoni u kojoj graniči s cestom. - kazao je Franković.

I dok stanari ističu kako će se kod Karingtonke dogodili megalomanska gradnja, Franković to opovrgava.

- Ova zgrada je jedan i pol put manja od Karingtonke. To je prizemlje i četiri etaže i prema onom što sam vidio, meni to izgleda u redu. To je zona visoke gradnje. S donje strane je Karingtonka, a iza leđa se također nalaze zgrade. Ne mislim da se tu radi o bilo kakvoj megalomaniji, a posebno uzevši u obzir činjenicu da će tamo ukupno biti oko 45, 46 stanova. Tamo će stanove kupiti naši sugrađani, neće sigurno doći ne znam tko.- rekao je Franković te naveo kako je sukladno GUP - u predviđeno da zgrada ima 63 parkirna mjesta za stanare.

Naglasio je kako nije postojala niti jedna zakonska mogućnost prema kojoj je nadležni upravni odjel mogao odbiti investitoru izdati lokacijsku dozvolu.

- Ta zgrada još nema građevinsku dozvolu. Ima lokacijsku. Sve je sukladno GUP - u, prvom pa drugom pa trećem. Zgrada se povukla u zonu svojih granica. Malo je sužena radi parcele. - kazao je Franković, istaknuvši kako je najveći problem što stanari gube parkirna mjesta.

- Kad su bili kod mene pitao sam ih jesu li parkirali besplatno jer ako je tako bilo do 2011. moglo se to područje sukladno zakonu knjižit kao komunalna infrastruktura, ali oni su meni jasno rekli „nismo”, da su s tvrtkom Leno sklopili ugovor o zakupu parkirnih mjesta koji uredno plaćaju. - kazao je Franković.

Ne bi li riješio problem s nedostajućim parkirnim mjestima kod Karigtonke Franković je ponudio rješenje.

- Pronašli smo parcelu u vlasništvu Republike Hrvatske gdje se može organizirati parking i po nama bi tu trebala ići garaža po modelu kao u Ulici Janka Bobetka koju su stanari zajednički gradili, investirali. Mi smo tu parcelu pronašli prije nekoliko dana i radimo screening da vidimo koliko bi to moglo koštati, meni ta parcela izgleda tako da bi na njoj mogla biti moguća realizacija garaže koju bi radili po modelu garaža u Ulici Janka Bobetka. - rekao je Franković.

Istaknuo je kako se na parcelama kod Karingtonke i ubuduće može očekivati gradnja.

- Jedna je parcela tvrtke Leno, a druga je parcela nekakvog švicarskog fonda, a bila je u vlasništvu pokojnog Kreša Milanovića, brata predsjednika Zorana Milanovića.- kazao je.

Franković je dodao kako je na tom području planirana izgradnja pristupne ceste. Riječ je o projektu od 30 milijuna kuna kojim bi se spojile Vukovarska i Hebrangova ulica. Investitorima se, rekao je, ne isplati graditi toliku vrijednu cestu jer investiciju ne mogu vratiti iz prodaje stanova.

Dodavši kako treba reći kompletnu istinu, Franković je rekao kako drugi sastanak sa stanarima nije održan jer su ga stanari obavijestili da zbog odlaska jednog od stanara na put ne mogu doći na sastanak, „a onda, iza, nažalost, ja nisam mogao”, kazao je Franković, odbacivši špekulacije stanara kako do drugog sastanka nije došlo jer je u međuvremenu investitoru izdana lokacijska dozvola.

- U procesu izdavanja lokacijske dozvole ja ne želim sudjelovati. U nijednom procesu izdavanja nijedne dozvole ne želim sudjelovati, ne želim uopće znati za njih. - naglasio je Franković.

Naglasio je kako građevinsku zonu, što traže stanari, ne može pretvoriti u zelenu zonu.

- Naravno da nije moguće. Posljednjih 17 godina i više je ta zona predviđena za gradnju i sad ćemo je izbrisat jer netko nema dovoljno parking mjesta. Ponavljam, ja ljude u potpunosti razumijem, ali i smatram da je potpuno nekorektno nazivati nešto megalomanskom gradnjom, a živjeti u zgradi koja je veća od te zgrade koja će se graditi. To je nekorektno. - rekao je Franković te naveo zašto se takva gradnja naziva megalomanskom.

- Zato što će se u našem gradu ljudi jedino pobuniti kad je nešto megalomansko jer ako je nešto po mjeri neće se baš ljudi buniti pa su oni na takav način željeli postići simpatije ljude. - rekao je Franković i dodao još jednom kako stanare Karingtonke potpuno razumije.

- Bio sam godinama podstanar i najveća moja frustracija tada je bila kad bi dolazio doma, a nema parkinga, e onda traži pa to nekad traje 10 minuta, a znalo bi trajati i po 45 minuta i više. Ja u potpunosti suosjećam sa stanarima i vjerujem da će dio njih pronaći rješenje na parkingu u Mercanetu, a na nama je da zajedno pronađemo neko dugoročno rješenje. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

To je jedna promjena retorike, tako je predsjednik Mjesnog odbora Bosanka Luko Paskojević prokomentirao izjavu gradonačelnika Mata Frankovića iz koje se proizlazi kako na Bosanci ipak neće postaviti rampu koja bi zapriječila prometovanje prema Srđu, odnosno tvrđavi Imperial. No, dok Franković i dalje ustraje u izjavi kako su rampu tražili mještani Bosanke, Paskojević ga demantira.

- Nama je prvi put taj prijedlog s rampom iznesen prije ljeta 2021., ali mi to nismo shvatili ozbiljno. Tada je rečeno da se čeka usvajanje Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji će biti pretpostavka da se uredi jedna takva posebna prometna regulacija od naselja Bosanka do platoa Srđa. Kad je zakon stupio na snagu mi smo tražili da nam se taj prijedlog s rampom, koji nam je bio natuknut, detaljno pojasni na koji način će se to provesti i to je taj mail za koji gradonačelnik spominje da smo tražili da se uvede zabrana, odnosno rampa. Mi nismo tražili rampu već samo da nam se gradonačelnikov prethodno izrečeni prijedlog detaljnije pojasni pa ćemo mi onda reći svoj stav. - rekao je Paskojević, naglasivši kako su stav protiv rampe mještani iznijeli na sastanku na kojem gradonačelnik nije bio.

- Na naknadnom sastanku, na kojem se gradonačelnik nije pojavo, mi smo iznijeli naš stav ljudima koje je poslao, ali oni njemu očito taj naš stav nisu prenijeli ili on nije imao vremena saslušati ih i tu je nastala ta zavrzlama, ali kako mi ne želimo rampu, neće je biti i tu je priča završena. - kazao je Paskojević te istaknuo kako mu nije jasna izjava gradonačelnika kako je za izvlaštenje uz cestu do Bosanke potrebno 20 milijuna kuna.

- Zapela mi je za oko gradonačelnikova izjava kako je samo za izvlaštenje potrebno 20 milijuna kuna. Naime, cesta od naselja Bosanka duga je jedan kilometar. Dakle, ako bi se cesta širila za neka tri metra govorimo o nekih 3.000 kvadrata. Ako je za 3.000 kvadrata potrebno 20 milijuna kuna, ispada da je za kvadrat poljoprivrednog zemljišta potrebno izdvojiti 880 eura. Čini mi se da je to napuhan iznos. - smatra Paskojević.

Naglasio je kako ga posebno zanima koje su to konkretne smjernice konzervatori dali za lijevi skretač, odnosno smanjenje negativnih utjecaja vizure.

- Prema riječima gradonačelnika s konzervatorima je sve dogovoreno, napokon su dali konkretne smjernice što treba raditi na novom projektu lijevog skretača. Zanima me konkretno koje su to smjernice, je li to sadnja bršljana, jesu li to borovi ili neko drugo hortikulturno uređenje. Koje su to konkretne smjernice koje se razlikuju od dosadašnjeg projekta Hrvatskih cesta koji je odbijen. Mi mještani Bosanke, ali i ostala javnost imamo pravo znati što su to konzervatori odlučili u ime svih nas da spriječe tu devastaciju vizualnog utjecaja na kulturno dobro. Što su to pod pritiskom nas mještana i medija napokon smislili da taj projekt lijevog skretača može biti njima prihvatljiv, a da se smanji taj negativni vizualni utjecaj. - zanima Paskojevića, koji je pozdravio gradonačelnikovu izjavu o skorom sastanku s mještanima Bosanke.
- Mi gradonačelnika i ovom prilikom pozivamo da održimo sastanak, jer bilo bi dobro da s nama podjeli informacije o smjernicama konzervatora. Nadamo se na tom sastanku možemo raspraviti i puno prijedloga nas mještana, a koji nisu izgradnja dvotračne ceste, a koji bi na sadašnjoj cesti olakšali prometovanje pa bi voljeli da se barem ti prijedlozi implementiraju za iduću sezonu. Jedan od prijedloga je zabrana zaustavljanja i parkiranja na ugibalištima te sankcioniranje takve praske jer ako stavimo znakove zabrane, a ne uvedemo kazne takve zabrane su samo mrtvo slovo na papiru i nemaju nikakvog učinka. - kazao je Paskojević te se osvrnuo na dosadašnju suradnju s gradonačelnikom.

- Naša suradnja je bila toliko konstruktivna da u četiri i pol godine nismo napravili ništa po pitanju ceste. Na ho ruk se proširilo skretanje s magistrale nakon jedne stravične prometne nesreće. Inače su i Hrvatske ceste u svojoj žalbi na rješenje kojim su konzervatori odbacili izdavanje građevinske dozvole, obrazložili da ni sadašnji priključak za Bosanku nije krajobrazno adekvatan, niti je prometno siguran. - rekao je Paskojević.

I dok je gradonačelnik Mato Franković iznio konkretne rokove početka izgradnje lijevog skretača za Bosanku, odnosno istaknuo kako bi radovi mogli početi najkasnije iduće jeseni, Paskojević ističe:
- S obzirom na dosadašnja obećanja i iskustva više ne znam u što bi vjerovao. Dok ne vidim strojeve dole u punom jeku da bubaju brdo ne vjerujem u ništa. - kazao je predsjednik Mjesnog odbora Bosanka Luko Paskojević.

Nakon što je najavio kako će na Bosanci na cesti za Srđ u idućoj turističkoj sezoni prometovanje vozilima zapriječiti rampom, gradonačelnik Mato Franković danas je promijenio retoriku pa rampe vjerojatno neće ni biti. Naime, Franković je naglasio kako nijedan potez na Bosanci ili za Bosanku neće napraviti, a da to stanovnici ne žele.

Najavio je skori sastanak s mještanima te iznio rokove izgradnje ceste, odnosno skretanja za Bosanku.

- Predsjednik Mjesnog odbora Bosanka Luko Paskojević meni je uputio email da se uvede zona posebnog prometnog režima od mjesta Bosanka do Srđa. Nisam to ja tražio. Vidim sad da to ljudi to ne žele. Nema problema. Ja želim samo ono što stanovnici Bosanke žele jer znam koliko težak problem imaju. - rekao je Franković te naglasio kako maksimalno radi na rješavanju problema oko izgradnje lijevog skretača za Bosanku.

- Maksimalno radimo na tome i vjerujem da ćemo vrlo skoro imati gotovo rješenje. Upravo sam se ja založio da nakon realizirane investicije kod Zatona sljedeća investicija Hrvatskih cesta bude lijevi skretač za Bosanku i sto puta sam išao u Hrvatske ceste i tražio da to započne i on su isprojektirali, išli su na građevinsku dozvolu i bili su spremni u idućoj godini to raditi, ali nažalost zapeli smo na konzervatorima. - rekao je Franković i naglasio kako su od konzervatora dobili smjernice za realizaciju skretača.

- Pronašli smo način, dobili smo jasna uputstva, uključilo se i Ministarstvo kulture. Želimo to napraviti isto kao što želimo napraviti dvotračnu cestu do Bosanke. Je li realno da ćemo je napraviti u nadolazećim godinama – nije, jer za to treba ogroman novac. Samo za izvlaštenje ceste do Bosanke treba više od 20 milijuna kuna, plus izgradnja. - naveo je Franković.

S predsjednikom Mjesnog odbora Bosanka, kazao je Franković, imao je izvrsnu suradnju.

- Imao je i ubuduće ima otvorena vrata i puno smo toga već riješili, kao i skretanje za Bosanku koje je bilo iznimno opasno. Zahvaljujući jednoj gospođi iz Italije koja nam je dozvolila proći njenom parcelom, proširili smo skretanje da se može normalni izaći na magistralu. Vjerujem da ćemo uskoro imati sastanak sa stanovnicima Bosanke i radimo na nekoliko scenarija kako riješiti problem, Paskojević je od nas tražio da stavimo prometne znakove vezano za kampere i to smo stavili.- rekao je gradonačelnik.

Kad je u pitanju rampa, iduće sezone je na putu od Bosanke prema Srđu neće biti.

- Ključno je smanjiti pritisak prema Srđu jer on generira nemoguć života stanovnicima Bosanke. Silni broj taksi vozila, silni broj kombi vozila i silni broj minibuseva se voze cestom koja je u naravi jednosmjerna, posebno u zoni od Bosanke do Srđa. Zajedničkim razgovorom sa stanovnicima možemo pronaći rješenje spremno za iduću sezonu, ali ništa nećemo napraviti bez njihove suglasnosti, nema šanse. - istaknuo je Franković te naglasio kako će rješenje za lijevi skretač za Bosanku uskoro biti gotovo.

- Konzeravatori su dali smjernice i Hrvatske ceste rade i vjerujem da će to biti skoro gotovo. Mogao bi o povijesti ceste za Bosanku govoriti sat vremena, a nijedan od tih grijeha nije moj. Nemojmo zaboraviti da je iz Prostornog plana ta cesta bila izbrisana, od Bosanke do Srđa ceste nije bilo. - kazao je Franković.

Iznio je i konkretne rokove kad bi trebala početi izgradnja lijevog skretača za Bosanku.

- Lijevi skretač, nadam se u idućih dva do tri mjeseca da će biti gotova cjelokupna dokumentacija, a onda u suradnji s direktorom Hrvatskih cesta treba dogovorit kad je najbolji termin za početak radova, hoće li to biti iduća jesen ili ćemo to možda stići do proljeća iako je teško vjerovati da možemo stići do proljeća. - najavio je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković.

Od 1. siječnja poskupit će Libertasov građanski pokaz i stajat će 350 kuna, najavio je gradonačelnik Mato Franković. Karta kupljena u vozilu i dalje će stajati 15 kuna, ali će vrijediti samo za vožnju za koju je i kupljena, a karta na trafici koja vrijedi sat vremena umjesto 12 bit će 13 kuna.

- Uveli smo i novu kartu za dvije vožnje čija je cijena 24 kune, a po vožnji cijena karte ostaje 12 kuna. Karte za 20 vožnji koje su bile 150 kuna, stajat će 160 kuna. Dnevna karta će umjesto 30 stajati 40 kuna. Novost je trodnevna karta od 90 kuna. - rekao je Mekišić.

Gradonačelnik Franković istaknuo je kako je cilj bio najmanje moguće opteretiti sugrađane i zaštiti ključne socijalne kategorije: učenike, studente i umirovljenike.

- U ovom trenutku u 68 posto korisnika prijevoz koristi besplatno i to je kategorija koju želimo zaštiti i osigurati da i dalje koriste javni prijevoz besplatno s tendencijom da se taj postotak povećava i krajnji cilj je da 100 posto korisnika, odnosno građana ima besplatan prijevoz, a od tog cilja smo udaljeni 30 posto. - rekao je Franković.

Inače, građanski pokaz ubuduće će pokrivati cijelo administrativno područje Grada dok je trenutno još uvijek podijeljen na dvije zone - grad i prigradsko područje.

- Sad će to sve biti područje grada i pokaz će koštati 350 kuna. - najavio je Franković te dodao kako građanski pokaz, onaj koji stoji 250 kuna, koristi 1.400 građana i da im trošak pokaza podmiruje poslodavac.

nm

Zračna luka Dubrovnik i Lučka uprava Dubrovnik te Hrvatski savez slijepih zajednički provode projekt DANOVA čiji je cilj poboljšati pristupačnost zračnih luka, luka i autobusnih stanica slijepim i slabovidnim osobama razvijanjem niza novih usluga i kompetencija kako bi im se omogućio puni pristup svim informacijama i uslugama prijevoza.

Zračna luka Dubrovnik je tako ugradila ukupno 150 metara vanjskih te 240 metra unutarnjih taktilnih linija vodilja. Postavljeno je i 55 taktilnih polja upozorenja, od toga 19 izvan, a 36 unutar terminala, te šest planova taktilne orijentacije.

Lučka uprava Dubrovnik je pored potpune prilagodbe mrežne stranice slijepim i slabovidnim osobama označila interesne točke unutar putničkog terminala Luke Dubrovnik u Gružu kontrastnim naljepnicama s Brailleovim pismom.

U sklopu projekta provedene su i edukacije osoblja Zračne luke, Lučke uprave te ostalih dionika s ciljem podizanja razine svijesti i unaprjeđenja kvalitete ophođenja prema slijepim i slabovidnim osobama.

- Prema procjenama Europske unije slijepih (EBU), 96 % prijevoznih sustava u Europi još uvijek nije u potpunosti pristupačno osobama oštećena vida, a zemlje Dunavske regije u tome ne čine iznimku. Stoga preko 30 milijuna slijepih i slabovidnih osoba ne može putovati samostalno. Iako postoji zakonska regulativa na nacionalnoj i europskoj razini koja se odnosi na pristupačnost, zbog nedostatka stručnosti i nedovoljne raspodjele sredstava, mnogim državama Dunavske regije teško je osigurati njihovu pravilnu provedbu i primjenu. - kazala je izvršna direktorica Hrvatskog saveza slijepih Andreja Veljača.

- Ovaj projekt omogućio je suradnju stručnjaka u području osoba oštećena vida, u području putničkog prometa i prijevoza, kao i inovacija, na međunarodnoj razini i sa zajedničkim ciljem, ali i opipljivim rezultatima kao što su primjerice taktilne linije vodilje, brajične oznake i naljepnice, pristupačne mrežne stranice i aplikacije. Zaista nas iznimno veseli što su naši partneri ti koji će se istaknuti svojim primjerom te potaknuti srodne organizacije na djelovanje s ciljem unaprjeđenja mobilnosti i pristupačnosti prometnih infrastruktura za osobe oštećena vida. - rekla je Veljača.

dpp

Da je Bog dao pa da se u Radeljeviću prije deset godina izgradio trgovački centar, ali nije i danas je tamo stanje očajno, tako je gradonačelnik Mato Franković komentirao pripremne radove koje na prostoru Radeljevića u posljednje vrijeme izvodi vlasnik tamošnjih parcela Lovorko Milošević. Franković je istaknuo kako će se s Miloševićem pokušati dogovoriti da se građanima do početka realizacije projekta dozvoli parkiranje na tom prostoru, a ne samo do studenoga kako je se s Miloševićem dogovorio Sanitat.

Kad je u pitanju visina zgrada koje na prostoru Radeljevića i Remize planira Milošević, Franković je istaknuo kako je ona izmjenama GUP - a smanjena.

- Prema GUP - u ta zona nije problematična po pitanju visoke gradnje, ali je stav da nijedna zgrada na tom području ne smije biti veća od postojećih koje su orijentir. Dakle, Robna kuća Minčeta, zgrada Grawea, Atlantske plovidbe i OTP banke, one su sve otprilike iste visine i stav je da prilikom izrade posebnih izmjena GUP-a tu zonu treba osigurati na način da ostale zgrade nove gradnje ne prelaze razinu pethodno realiziranih gradnji. - rekao je Franković.

- Prijašnjim izmjenama GUP - a zgrade su trebale biti visoke 30, 40 metara, baš visoke zgrade, ali nije to izgledalo ružno već kao neki urbani down town centar, ali od takve se gradnje odustalo. - kazao je Franković te istaknuo kako je dobro da je zemljište Radeljevića i remize kupio isti investitor, odnosno Lovorko Milošević.

- To je dobro za grad jer vjerujem da će u konačnici ta dva zemljišta postati kompaktibilna jer ona imaju svoj nekakvi prirodni sliv. Također je dobro za grad i građane da se po GUP - u u zoni moraju realizirati javne garaže, na lokaciji remize garaža s 200 mjesta i na zoni Radeljević puno veća javna garaža, što će značiti da će u budućnosti značajan broj naših sugrađana moći parkirati. - najavio je Franković.

No, kad je u pitanju trenutna mogućnost parkiranja u zoni Radeljević, Franković je kazao kako je s Lovorkom Miloševićem produžetak ugovora za parking dogovoren do studenoga. Naglasio je kako vjeruje da će uspjeti postići dogovor za produžetak tog ugovora do početka realizacije projekta.

- Činjenica je da će za samu realizaciju projekta Radeljevića trebati čekati još najmanje dvije godine i vjerujem da se u okviru toga još može dogoditi da nam Lovorko Milošević dopusti da naši sugrađani i dalje tamo parkiraju. - kazao je Franković.

I dok je staru zgradu u krugu remize srušio, Franković kaže kako Milošević ima drukčije planove sa starim zgradama u krugu Radeljevića.

- Obavijestio nas je da ima namjeru obnoviti sve one povijesne građevine u krugu Radeljevića, urediti ih i staviti u funkciju i nadam se da to neće onemogućiti zonu parkiranja i da ćemo uspjeti postići ovo suglasje da iza studenoga ostane parking za sugrađane. - rekao je Franković.

Odgovorio je i na prozivke oporbe kako pogoduje Miloševiću.

- Lovorko Milošević svaki put kad dolazi kod nas na službene sastanke vječito govori kako mu je grad neprijatelj... Pa sad... Oporbi sam ja prijatelj. Milošević je prije sedam osam godina kupio remizu i otad do danas se ništa nije promijenilo, da je želio mogao je realizirati zgradu prema urbanističko - arhitektonskom natječaju koja je za jedan i pol puta veća od one koju sad može realizirati, toliko o tome da mu pogudujemo. Druga stvar, Milošević je kupio i zemljište pokraj Tommya. To je zemljište s građevinskom dozvolom i tu je zgradu mogao realizirati, ali nije jer je želio objediniti parcelu, da to sve izgleda suvislo, tako da se ne bi baš složio da pogodujem bilo kome. Inače, ja nisam tog faha, ali na oporbi je da kritizira i to je dobrodošlo jer to mene čini boljim. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

U Zagrebu mu, iako je imao lokacijsku dozvolu, nije uspjelo u samom parku na Knežiji izgraditi stambenu zgradu. Hoće li poduzetniku Luki Kaiću uspjeti izgraditi zgradu u obuhvatu parkinga kod Karingtonke ovisi dijelom i o upornosti stanara tog područja. Oni su s jutrošnje konferencije za novinare zatražili da se tvrtki Dubrovački dvori ne izda građevinska dozvola te da se poveći prostor uz „Karingtonku” kroz izmjene GUP-a proglasi zelenom zonom.

Dio zemljišta kod Karingtonke, odnosno parcela koju stanari šireg područja uz naplatu koriste kao parking, prema izvodu iz zemljišnih knjiga još uvijek je u vlasništvu tvrtke Leno. Ista je to tvrtka kojoj stanari plaćaju parking.

No, zemljište zbog kojeg su se na noge digli stanari zapravo je bilo u vlasništvu negdašnje Dubrovkinje. Zemljište kod Karingtonke već odavno je građevinskoj zoni i bilo je zapravo samo pitanje dana kada će se neki od investitora na njemu odvažiti graditi. Onima koji su htjeli bila je preskupa investicija izgradnje ceste, dok, naravno uvijek ima i onih investitora kojima je takva investicija prihvatljiva.

Stanari na konferenciji za novinare ističu kako je tvrtka Leno, čiji je osnivač tvrtka Gravosa sporno zemljište prodala 2020. da bi investitor u srpnju ove godine ishodio lokacijsku dozvolu za izgradnju zgrade s 47 stambenih jedinica.

Stambeno – poslovna zgrada, kazao je predstavnik stanara Tomislav Demarin, imat će 22 stana, a preostalih 27 jedinica, govori on, su apartmani.

- Ovdje se ne radi o rješavanju stambenog pitanja Dubrovčana, nego o apartmanizaciji i betoniranju. Zgrada bi trebala biti 15,30 metara visoka. Iz lokacijske dozvole i tlocrta koje smo slučajno našli, iščitava se kako garaža neće biti ukopana već će bit ograđena zidovima i iskoristit će je kao postojeće parkiralište. To je protivno lokacijskoj dozvoli koja je očito izdana na brzinu pa se potkralo mnogo grešaka, ali mi ćemo to rješavati na drugačiji način, stalnim nadzornom nad tom lokacijskom dozvolom. - naglasio je Demarin.

Stanari Šipčina strahuju naime kako će ostati bez parkinga za koji još uvijek tvrtki Leno plaćaju najam za parkirna mjesta. Upozoravaju kako se parkingom kod Karingtonke koristi veliki broj stanara sa šireg okolnog područja.

Parking su im, istaknuli su, obećavale sve gradske uprave još otkad su 1992. uselili u zgradu.

- Govorili su nam „pusti, to je od Dubrovkinje, to je naše”, a od 1993. dosad je bilo nekoliko investitora i nijedan nije došao do lokacijske dozvole. - rekao je predstavnik stanara Eduard Čengija, zapitavši gdje je granica privatnog i javnog interesa.

- Koliko to milijuna eura treba uložiti da bi se reklo vas 200 van? - zapitao se Čengija te dodao kako im je od gradonačelnika rečeno „imamo obvezu prema vama”. Prevareni smo, mi koji smo branili i obranili ovaj grad. - naglasio je Čengija.

Osvrnuo se i na sastanak s gradonačelnikom Matom Frankovićem koji je održan sredinom srpnja.

- Bili smo na sastanku s gradonačelnikom Frankovićem i nekim zaključcima smo bili zadovoljni. Dogovorili smo još jedan sastanak, ali u međuvremenu je 20. srpnja izdana lokacijska dozvola, a do sastanka nije došlo. Slučajno ili ne, prosudite sami. - rekao je Čengija te napomenuo kako se na izdavanje lokacijske dozvole stanari nisu mogli žaliti jer ih od investitorove parcele dijeli put.

- Između nas je Grad Dubrovnik koji nas je trebao zaštititi. - rekao je Čengija.

Brojni su investitori inače već pokušali graditi na tom prostoru, ali su odreda odustajali zbog ceste, odnosno zbog spojeva na Hebrangovu i Vukovarsku ulicu. Stanari žele da se prostor kod Karingtonke u GUP-u proglasi zelenom zonom, odnosno da se na tom prostoru zabrani gradnja.

nm

Židovska općina u Dubrovniku danas je priredila prijem u povodu blagdana Roš Hašane, 5783. židovske Nove godine. Na prijemu su bili i župan dubrovačko - neretvanski Nikola Dobroslavić, dubrovački gradonačelnik Mato Franković i predsjednik Gradskog vijeća Grada Dubrovnika Marko Potrebica. Okupljene je pozdravila predsjednica Židovske općine Sabrina Horović.

- Čestitam vam Roš Hašanu 5783. i želim vam puno slatkoga, a malo gorkoga. Želim zahvaliti židovskoj zajednici na doprinosu u životu našeg grada, županije ali i u cijeloj Hrvatskoj. Uvijek se ugodno osjećamo kada na svetkovine svih religijskih zajednica, većinske i manjinskih, dolazimo svi i kada se družimo i razumijemo. To tako treba biti. Dobro je da se nakon dvije godine možemo uživo sastajati. Mi smo sad u jednom vremenu; uslijed ruske agresije na Ukrajinu i svega onoga što se na to nadovezuje; koje je izazovno, a moramo pokazivati uvijek iznova da ono što imamo ovdje u Dubrovniku, županiji i Hrvatskoj, moramo čuvati i unaprijeđivati. - rekao je ovom prigodom župan Dobroslavić.

- Veliko je bogatstvo ovoga grada što zajedno proslavljamo vjerske blagdane svih religija. Ovo jedinstvo pokazuje koliko smo mi poseban grad, koji cijeni sve naše različitosti koje nas spajaju, sa zajedničkim ciljem da svakim danom budemo sve bolji i to nam svima od srca želim jer svaka nova godina prilika je za novi početak. - poručio je gradonačelnik Franković.

dpp

Policijska uprava dubrovačko – neretvanska obilježila je danas Dan policije. Nakon polaganja vijenaca i paljenja svijeća ispred Središnjeg križa na gradskom groblju Boninovo u Dubrovniku i polaganja cvijeća na grobovima poginulih pripadnika policije, položeni su vijenci i zapaljene svijeće na muslimanskom dijelu groblja na Boninovu i kod spomenika poginulim pripadnicima policije ispred zgrade Policijske uprave dubrovačko - neretvanske

Uz predstavnike Policijske uprave dubrovačko - neretvanske, vijence su položili i svijeće zapalili izaslanstva Županije dubrovačko -neretvanske, Grada Dubrovnika, Općine Ston i drugi uz predstavnike udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

Na prigodnoj svečanosti u Policijskoj upravi povodom Dana policije, načelnik Policijske uprave Ivan Pavličević zahvalio je brojnim institucijama na dugogodišnjoj suradnji:
- Upravo je ta sinergija svih onih dionika društva koji se, svaki na svoj način, bave dobrobiti građana, izuzetno važna - jer bez nje ne bismo imali današnju Dubrovačko-neretvansku županiju koja se razvija uzlaznom putanjom u svakom pogledu“ – kazao je načelnik Pavličević i uz čestitku Dana policije kolegicama i kolegama dodao:
„Unatoč dobrim rezultatima i dobrom stanju sigurnosti, želim i ovom prigodom istaknuti da nema apsolutne sigurnosti i da je zadaća svih nas da svakog dana damo sve od sebe kako bi stanje sigurnosti bilo još i bolje. U tom kontekstu očekujem potpuni angažman, motiviranost, zakonitost rada, profesionalnost i stručnost svakog pojedinca, na svim razinama, u obavljanju policijskih poslova. - kazao je Pavličević.

Prigodnim riječima Dan policije su čestitali i župan Dubrovačko-neretvanske županije Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković i dubrovački biskup mons. Roko Glasnović.
Javnom pohvalom načelnika Policijske uprave na prijedlog njihovih rukovoditelja ove je godine pohvaljeno 24 - ero policijskih službenika i službenika i djelatnika koji su tijekom protekle godine u obavljanju svojih poslova i radnih zadataka posebno istaknuli zalaganjem i motiviranošću te profesionalnim odnosom prema svojim radnim obvezama, kolegama i strankama.

Javno pohvaljeni policijski službenici i službenice ove su godine:
Dino Ćerlek – policijski službenik Policijske postaje Ston
Grgo Maslać - policijski službenik Policijske postaje Ston
Mario Kaštelan - policijski službenik Policijske postaje Korčula
Frano Fabris - policijski službenik Policijske postaje Korčula
Ante Vlašić - policijski službenik Policijske postaje Korčula
Marijana Bokun - policijska službenica Policijske postaje Dubrovnik
Nikša Lukić – policijski službenik Policijske postaje Dubrovnik
Valentin Grden – policijski službenik Policijske postaje Dubrovnik
Ognjen Markić – policijski službenik Policijske postaje Metković
Ivo Kristović - policijski službenik Postaje prometne policije Dubrovnik
Marko Livajić - policijski službenik Postaje prometne policije Dubrovnik
Nikolina Medak - policijska službenica Postaje granične policije Metković
Marin Ostojić - policijski službenik Postaje granične policije Metković
Vjekoslav Mihaljević - policijski službenik Postaje granične policije Metković
Ante Dragobratović - policijski službenik Postaje granične policije Metković
Darija Pušić –za poslove administrativnog tajnika u Službi pravnih, financijskih i tehničkih poslova
Drago Vidović –za poslove tekućeg održavanja u Odjelu materijalno-financijskih poslova
Ivana Galjuf – za poslove stručne savjetnice analitičara u Uredu načelnika Policijske uprave
Martin Topalović – policijski službenik Postaje granične policije Gruda
Jasmin Mlinarić – policijski službenik Postaje granične policije Gruda
Krunoslava Rebrić – policijski službenik Službe kriminalističke policije
Dragan Kulaš – policijski službenik Službe kriminalističke policije
Marko Čuvao - policijski službenik Službe kriminalističke policije
Igor Šantić – policijski službenik Policijske postaje Lastovo

dpp

Freebird Airlines Europe počinje s letovima u sklopu zimskog charter programa u koji je uključena Zračna luka Dubrovnik, a kojeg organizira putnička agencija WTouristic. Program će se odvijati u dva dijela te će Freebird Airlines Europe prometovati od 26. rujna do 4. prosinca ove godine te od 12. veljače do 5. lipnja sljedeće godine.

U sklopu prvog dijela programa Freebird Airlines Europe će povezivati Dubrovnik s Berlinom, Düsseldorfom, Frankfurtom, Münchenom, Hamburgom, Hannoverom, Leipzigom i Stuttgartom kao i s destinacijama u Velikoj Britaniji, Londonom i Manchesterom dok će u drugom dijelu programa prometovati prema destinacijama u Njemačkoj, Skandinaviji, Belgiji i Velikoj Britaniji.

U sklopu prvog dijela zimskog programa će biti dostupno više od 24.000 sjedala na spomenutim rutama, dok će u drugom dijelu programa biti dostupno više od 34.000 sjedala.

Freebird Airlines Europe je prvi put s prometovanjem u Zračnoj luci Dubrovnik započeo kocem rujna 2019. te je tada uspješno odrađen prvi dio zimskog charter programa. Drugi dio zimskog programa 2019./2020. koji je započeo u veljači 2020. usred početka pandemije COVID 19 je prekinut u ožujku pretprošle godine.

Ove godine od 21. veljače do 4. lipnja uspješno su odrađeni letovi iz drugog dijela zimskog programa 2021/2022.

„Jako smo zadovoljni što će se tijekom sljedeće zimske sezone 2022/2023 realizirati potpuni zimski charter program”, ističu iz Zračne luke Dubrovnik.

dpp