U povodu proslave blagdan svetog Stjepana i uoči Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, pročelnica Upravnog odjela za poslove gradonačelnika Ivana Brnin, pročelnik Upravnog odjela za urbanizam, prostorno planiranje i zaštitu okoliša Božo Benić i predsjednik Mjesnog odbora Zaton Emilio Puljizević danas su položili vijenac i zapalili svijeću kod Spomen obilježja u Zatonu, odajući na taj način počast svim poginulim braniteljima i civilima Domovinskog rata.

Izaslanstvo Grada Dubrovnika i okupljeni vjernici župe sv. Stjepana u Zatonu kao i prethodnih godina iskazali su pijetet posljednjim dubrovačkim civilnim žrtvama, nekadašnjem pripadniku 163. brigade HV-a Franu Goiću (24), Danijeli Spajić (25) i Orsatu Domaćinu (17), koji su 3. kolovoza 1995. godine nakon ispaljene granate od strane srpskog i crnogorskog agresora izgubili svoje živote, dok ih je troje (Romana Tomić, Lukša Pavličević i Nikša Matić ) u tom granatiranju teško ranjeno.

U spomen na sve nedužno stradale i poginule branitelje i civile služena je sveta misa u Crkvi svetog Stjepana.

dpp

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je u srpnju 2022. ostvareno 193.473 dolazaka i 724.817 noćenja, odnosno 66 posto više u dolascima te 70 posto više u noćenjima u odnosu na srpanj prošle godine. Tijekom srpnja, strani turisti ostvarili su 187.552 dolazaka i 703.991 noćenja, dok su domaći turisti ostvarili 5.921 dolazaka i 20.826 noćenja.

U odnosu na rekordnu 2019. godinu, u srpnju je ostvareno 91 posto turističkog prometa u noćenjima te 84 posto u dolascima. Najviše gostiju koji su u Dubrovniku boravili tijekom srpnja bilo je iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske, Njemačke, Norveške, Irske, Hrvatske, Španjolske, Poljske i Nizozemske. Prema vrsti smještaja u srpnju je u hotelima ostvareno 84.797 dolazaka i 329.588 noćenja te u privatnom smještaju 81.164 dolaska i 302.874 noćenja.

Prema posljednjim podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku trenutno boravi 23.699 turista ( 91 posto na isti dan 2019.), a najviše ih je iz Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, SAD-a, Njemačke,  Norveške, Irske, Nizozemske, Hrvatske, Italije i Španjolske.

Prema podacima sustava za prijavu i odjavu turista eVisitor, u Dubrovniku je od početka godine do 31. srpnja ostvareno 1 856 511 noćenja, što je u usporedbi s 2021. godinom porast od 181 posto. U istom razdoblju ostvareno je 545 030 dolazaka, što je porast od 189 posto u odnosu na isto razdoblje 2021. godine. Od 1. siječnja do 31. srpnja 2022. najbrojniji turisti u Dubrovniku bili su iz Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a, Francuske, Njemačke, Hrvatske, Irske, Norveške, Španjolske, Nizozemske i Poljske. U odnosu na rekordnu 2019. godinu, od početka 2022. godine do kraja srpnja, riječ je o 77 posto ostvarenog turističkog prometa.

dpp

Hrvatska Vlada donijela je odluku o dodjeli potpora općinama koje su odluče na tzv. funkcionalno povezivanje. Radi se o zajedničkoj inicijativi Hrvatske zajednice općina i Vlade, odnosno dijelu plana optimalizacije i racionalizacije u okviru provedbe Nacionalnog plana oporavka od siječnja 2023. do lipnja 2026. godine.

Prema riječima načelnika Općine Konavle Boža Lasića, koji je ujedno i predsjednik Hrvatske zajednice općina funkcionalna povezanost već postoji na jugu Hrvatske.

- Već imamo nekoliko zajedničkih tvrtki, kao što su prijevoznik Libertas Dubrovnik, zatim Vodovod i Čistoća, a sličnih tvrtki koje su u vlasništvu više jedinica lokalne samouprave imamo i diljem Dubrovačko - neretvanske županije. Mislim da bi bilo poželjno imati i zajedničko komunalno gospodarstvo jer bi npr. komunalni redar iz Dubrovnika mogao lakše djelovati u Konavlima i obratno. – pojasnio je Lasić.

- Ovim putem se omogućuje daljnja decentralizacija, racionalizacija troškova te se predlaže podrška funkcionalnom spajanju općina s ciljem racionalizacije troškova, veće transparentnosti i efikasnosti u radu jedinica te kvalitetnijeg pružanja usluga građanima. Na sastanku na kojem su uz župane bili i predstavnici gradova i općina naglašeno je kako će država financijski poduprijeti jedinice lokalne samouprave koje se odluče za funkcionalno povezivanje i obavljanje pojedinih zajedničkih poslova. Usto, valja spomenuti kako će financijska podrška biti osigurana i za one jedinice lokalne samouprave kod kojih bi, na dobrovoljnoj osnovi, postojao interes za stvarnim spajanjem. – kazao je Lasić.

Ističući kako postoji interes općina za funkcionalnim spajanjem, predsjednik Hrvatske zajednice općina je rekao:
- Naravno, sve se bazira na konceptu dobrovoljnosti. Vjerujem kako će predloženo biti korisna mogućnost, što se posebice odnosi na manje i financijski ovisnije jedinice lokalne samouprave. Ovim vidom suradnje jačamo potencijal za financijsku i drugu održivost. Mi moramo biti racionalni i praktični, tako da mogu kazati kako podržavamo korake koji idu u pravcu jačanja općina. - naglasio je Lasić, dodajući kako je sada potrebno upoznati čelnike s ovim planovima kako bi što uspješni proveli u djelo.

Na pitanje može li ovo funkcionalno spajanje u budućnosti dovesti i do administrativnog spajanja pojedinih općina, odnosnonukidanja pojedinih općina, što je kao mogućnost naveo i premijer Andrej Plenković, načelnik Lasić je odgovori:

- Ne vjerujem da će do toga doći. Ne može se administrativno povezivanje napraviti bez referenduma. Osim toga općine su bitne u decentralizaciji i njihova je uloga velika i uistinu potrebna za razvoj svih krajeva. Samo treba fukcionalno voditi općine, što negdje i nije slučaj. Zbog određenih kolega koji su se dokopali vlasti i stvarno su neodgovorni prema zajednici svorio se narativ u društvu da smo svi uhljebi koji ništa ne rade. Moram naglasiti da je u oko 460 općina u Hrvatskoj zaposleno oko 2600 ljudi, što je neusporedivo manje nego u odnosu na velike državne firme kao što su primjerice HEP i Hrvatske vode. – rekao je predsjednik Hrvatske zajednice općina i konavoski načelnik Božo Lasić.

Grad Dubrovnik raspisao je novi Javni poziv za dodjelu potpora ženama poduzetnicama. Program obuhvaća subjekte malog gospodarstva, trgovačka društva, obrte i OPG-ove u vlasništvu žena, državljanki Republike Hrvatske u privatnom vlasništvu (50% i više), a koji udovoljavaju uvjetima Javnog poziva.

Sredstva za provedbu osigurana su u Proračunu Grada Dubrovnika za 2022. godinu, u Upravnom odjelu za turizam, gospodarstvo i more u ukupnom iznosu od 200 tisuća kuna.

Podsjetimo, program dodjele potpora ženama poduzetnicama uveden je u 2018. godine, a sredstva za njegovu provedbu dvostruko su povećana 2019. godine, kada je u proračunu osigurano 200 umjesto 100 tisuća kuna. U 2019. godini, nakon provedenog javnog poziva, gradonačelnik Mato Franković uručio je 23 ugovora o potporama korisnicama programa, a isti je ove godine ponovno pokrenut nakon što je privremeno obustavljen uslijed korona krize.

Poslovne aktivnosti za koje se navedenim programom odobravaju sredstva podijeljene su u dvije kategorije. Prva obuhvaća inicijalne troškove opremanja poslovnog prostora, izrade poslovnog plana i konzultantske usluge, izradu web stranice te sufinanciranje troškova čuvanja djece poduzetnicama početnicama, dok su u drugoj kategoriji obuhvaćene inovacije uvedene u poslovne postupke.

Svi uvjeti i propozicije ovog Javnog poziva, informacije o načinu prijave i rokovima, potrebnoj dokumentaciji kao i sve ostale pojedinosti dostupne su u tekstu Poziva odnosno uz objavu istog na stranicama Grada Dubrovnika (Natječaji) te na stranici nadležnog Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Na groblju sv. Đurđa u Orašcu, nakon održane komemoracije, na vječni počinak ispraćen je vatrogasac Goran Komlenac.

Uz njegove najbliže, rodbinu, prijatelje i kolege iz postrojbe koji sudržali i počasnu stražu na sprovod Gorana Komlenca stigli su brojni predstavnici vatrogasnih postrojbi iz mnogih mjesta Hrvatske.

Pripadnik Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci i član Dobrovoljnog vatrogasnog društva Orašac Goran Komlenac smrtno je stradao 31. srpnja prilikom gašenja požara otvorenog prostora na području Orašca. Zbog tragične pogibije Gorana Komlenca, gradonačelnik Franković proglasio je utorak, 2. kolovoza Danom žalosti u Dubrovniku.

dpp

Rebalansom proračuna na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća subvencija Grada Dubrovnika za Libertas uvećana je za iznos nešto manji od dva milijuna kuna. Gradonačelnik Mato Franković kaže kako je razlog povećanju iznosa subvencije cijena goriva.

- Istina, povećavamo subvencije za Libertas, razlog je enormno povećanje cijena goriva koje su u odnosu na prošlu godinu uduplala dok su cijene prijevoza za građane već godinama iste, nismo ih korigirali. - kazao je Franković.

Visoka cijena goriva radi opstojnosti Libertasa trebala bi utjecati i na cijenu običnih karata i pokaza. Osim što te cijene godinama nisu rasle, Dubrovnik je grad sa 7 000 besplatnih pokaza. Bivše su vlasti takvim beneficijama u godinama kad je bilo novca tako kupovale dio birača, posebno umirovljenike. Gradonačelnik Franković u nekoliko je navrata najavljivao napraviti reviziju tih besplatnih pokaza, ali došla je pandemija korona virusa koju je posljedično pratila kriza pa se u te pokaze nije diralo.

U međuvremenu, kaže Franković, iz Libertasa stižu zahtjevi za povećanjem plaća. Libertas je naime tvrtka koju su pandemija i kriza najviše pogodili. Zaposlenicima su tada smanjenje plaće, a dio ih je bio i na počeku.

- Nedavno smo primili zahtjev Sindikata za povećanjem plaća i taj je izazov pred nama. Ne možemo ljude osuđivati, inflacija je i kažu kako je velika razlika između primanja iz prošle godine i ovih sada. - rekao je Franković.

Kad su u pitanju cijene karata i pokaza, Franković ih izgleda nije sklon povećavati u ovoj krizi kojoj se ne nadzire kraj.

- S načelnicima općina smo imali sastanak na kojem smo realno sagledali buduću promjenu cijena pokaza, ali to je diranje direktno u ljude i zato i kroz ovu subvenciju mi i dalje omogućuvamo tih 7 000 besplatnih pokaza na području Grada Dubrovnika. Inače imamo jednu od najjeftinijih cijena pokaznih karata u državi. Napravili smo cijelu analizi i realno bi trebalo ići na cijenu pokaza od 300 kuna i zato smo kroz ovo povećanje subvencije pokušali pomoći što većem broju ljudi. - rekao je Franković.

Cijene običnih i pokaznih karata Libertas nije mijenjao već godinama, a kad se dvjema godinama korone, u kojima je broj turista bio zanemariv, pridodaju enormna povećanja cijena goriva, jasno je da u Libertasu moraju razmišljati o korekciji cijena za građane. Kriza i inflacija možda nisu vrijeme kad bi te cijene trebale rasti, ali su svakako vrijeme u koje bi trebalo revidirati 7 000 besplatnih pokaznih karata. Varate se ako mislite da su korisnici svih tih 7 000 besplatnih karata samo građani lošijeg imovinskog stanja i umirovljenici s malim mirovinama.

Obiteljska tvrtka uskočkog optuženika Kreša Peteka, Elektrocentar Petek, gradit će Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje. Nakon što je u travnju županijska Agencija za gospodarenje otpadom za izgradnju CGO Lučino razdolje izabrala zajednicu BiH ponuditelja u kojoj su bili Hering iz Širokog Brijega, tuzlanski Elcom i Enova iz Sarajeva, zajednica ponuditelja Magnum supra i Elektrocentar Petek uložila je žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM).

DKOM je na koncu žalbu i prihvatio te je Agencija bila primorana prihvatiti ponudu zajednice u kojoj je i obiteljska tvrtka Kreša Peteka, a koja je u konačnici skuplja od već prije prihvaćene ponude, piše danas portal Južni.

Ponuda zajednice u kojoj su bili Hering, Elcom i Enova, a koju je Agencija za gospodarenje otpadom Dubrovačko – neretvanske županije prihvatila u travnju ove godine, bila je 367,38 milijuna kuna, odnosno 459,22 milijuna s PDV-om. Nakon odluke DKOM-om da takav odabir nije bio ispravan Magnum supra iz Dubrovnika, vlasnika Tomislava Bolotina, i obiteljska tvrtka Petekovih Elektrocentar Petek iz Ivanić Grada, gradit će CGO Lučino razdolje za čak 394 milijuna kuna ne uključujući PDV, tj. 492 milijuna kuna s PDV-om.

Više o ovoj temi možete pročitati na portalu Južni OVDJE.

dm

Komemoracija za tragično nastradalog vatrogasca Gorana Komlenca održana je danas u prostorima Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci, ispostavi Orašac. Od svog kolege oprostili su se dubrovački vatrogasci, pripadnici Javne vatrogasne postrojbe, ali i brojni pripadnici drugih postrojbi.

Pred službeni početak komemoracije ispred zgrade vatrogasnog doma postrojeni su pripadnici DVD-a Orašac te je izložena knjiga žalosti. Točno u 17 sati oglasile su sirene vatrogasnih vozila koje su označile početak komemoracije.

Nakon minute šutnje ožalošćenoj obitelji, prijateljima i kolegama tragično preminulog dubrovačkog vatrogasca obratili su glavni vatrogasni zapovjednik Hrvatske vatrogasne zajednice Slavko Tucaković, župan Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Grada Dubrovnika, ujedno i predsjednik Vatrogasne zajednice Grada Dubrovnika Mato Franković, zapovjednik Vatrogasne zajednice Dubrovačko-neretvanske županije Stjepan Simović, zapovjednik Vatrogasne zajednice Grada Dubrovnika Stjepko Krilanović, zapovjednik ispostave Orašac Antonio Šarić i predstavnica Sindikata Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci Ana Mostahinić, dok se u ime obitelji i prijatelja od pokojnika oprostio Pero Zlošilo.

Pri svom obraćanju gradonačelnik Mato Franković izrazio je sućut obitelji stradalog vatrogasca te njegom kolegama istaknuvši da biti vatrogasac prvenstveno znači biti humanitarac.

– Biti plemenita osoba koja je svakog trenutka spremna na herojski čin, osoba koja je voljna ugroziti svoj život da bi spasila drugi, sačuvala imovinu i ljude, ljude koje ne mora niti poznavati. Biti vatrogasac znači biti prijatelj na kojega se uvijek možemo osloniti. Da je živio svoj poziv svjedočit će svi koji su Gorana poznavali bolje od mene, a posebno oni koji su s njim dijelili akcije spašavanja i gašenja požara. Bio je srčan, požrtvovan i neustrašiv, istinski profesionalac, vatrogasac s dvadesetjednogodišnjim iskustvom. „Idem naprijed”, među posljednjim su riječima koje je uputio svojim kolegama. Bio je jedan od najboljih. - rekao je između ostalog gradonačelnik.

- Goran Komlenac napustio nas je prerano. I ta će okolnost uvijek izazivati tugu i žaljenje, a mi ovdje prisežemo da ćemo njegovo ime i sjećanje na njega čuvati u svojim srcima i da nećemo dopustiti da njegov doprinos službi vatrogastva ostane nevrednovan. - kazao je Franković.

Pripadnik Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci i član Dobrovoljnog vatrogasnog društva Orašac Goran Komlenac smrtno je stradao 31. srpnja prilikom gašenja požara otvorenog prostora na području Orašca. Zbog tragične pogibije Gorana Komlenca, gradonačelnik Franković proglasio je utorak, 2. kolovoza Danom žalosti u Dubrovniku.

dpp

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković donio je Odluku o proglašenju Dana žalosti na području Grada Dubrovnika uslijed tragične pogibije vatrogasca Gorana Komlenca, pripadnika Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci. Danom žalosti proglašen je utorak, 2. kolovoza.

Zastave Republike Hrvatske, Dubrovačko – neretvanske županije i Grada Dubrovnika, bit će istaknute na pola koplja na svim zgradama u kojima su smještena tijela državne vlasti i tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te zgradama u kojima je sjedište ili se obavlja djelatnost pravnih osoba, odnosno u kojima fizičke osobe obavljaju samostalnu djelatnost.

Pravne osobe koje obavljaju televizijsku i radijsku djelatnost svoje programe prilagodit će obilježavanju Dana žalosti, osobito na način da će emitirati programe koji po svojoj naravi odgovaraju obilježavanju tog dana.

Pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost dužne su obavljati svoje poslovanje primjereno Danu žalosti.

Na Dan žalosti neće se održavati zabavne priredbe.

Komemoracija za Gorana Komlenca, pripadnika Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci održat će se u utorak, 2. kolovoza u 17 sati u prostorima JVP Dubrovački vatrogasci - ispostava Orašac. Posljednji ispraćaj bit će na groblju Sv. Đurđa u Orašcu u 19 sati.

Grad Dubrovnik

Ovogodišnji plan za turističku sezonu na jugu, gdje su se turistički djelatnici nadali 80 - postotnom prometu iz rekordne 2019. godine, bliži se ostvarenju. Naime, do 31. srpnja u odnosu na isto razdoblje 2019. godine u Županiji dubrovačko – neretvanskoj ostvareno je 83 posto noćenja i 72 posto dolazaka.

Tijekom srpnja 2022. godine na području Dubrovačko - neretvanske županije ostvareno je 382.712 dolazaka turistia i 1.955.001 noćenja, podaci su Turističke zajednice Dubrovačko – neretvanske županije. U usporedbi s istim periodom 2021. godine ostvareno je 45 posto više dolazaka i 34 posto više noćenja. Najviše noćenja ostvarili su gosti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Poljske, Slovenije, Njemačke, Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Od početka godine do kraja srpnja ostvareno je 3.943.556 noćenja. U usporedbi s istim periodom 2021. godine ostvareno je 91 posto više noćenja. Najviše noćenja od siječnja do kraja srpnja ostvarili su turisti iz Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Hrvatske, Poljske, Sjedinjenih Američkih Država, Francuske i Slovenije.

U usporedbi s 2019. godinom ostvaren je porast noćenja s domaćeg tržišta te Poljske i Slovenije, dok je iz Ujedinjenog Kraljevstva ostvareno 81 posto, iz Njemačke 85 posto, Francuske 86 posto i Sjedinjenih Američkih Država 82 posto noćenja.

dpp

Budući da su vode u krškim područjima ovisnije o količini oborina, ako i dalje ne bude kiše dostupnost pitke vode mogla bi postati problem i na jugu Hrvatske, gdje je zbog turističke sezone povećana potrošnja vode, upozorili su u utorak iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).

U Hrvatskoj su visoke temperature već duže vrijeme, krajem srpnja penjale su se do 39 stupnjeva Celzija, a na trenutno hidrološko stanje i vodostaje rijeka znatno utječu manje količine oborina proteklih mjeseci, kažu u DHMZ-u.

Dostupnost vode zbog toga bi mogla, osim u Istarskoj županiji, postati problem i južnije na Jadranu. Uloga krških voda osobito je značajna za vodoopskrbu stanovništva, poglavito u predjelima koji su deficitarni s vodnim resursima.

Vode u kršu, koje pripadaju jadranskom slivu, ovisnije su o oborinama, pa ako se nastavi razdoblje bez oborina vjerojatno treba očekivati probleme na tim područjima, posebice radi turističke sezone i povećane potrošnje vode, rekli su Hini u Službi za hidrološke studije, analize i prognoze DHMZ-a.

Premda su vodostaji rijeka u Hrvatskoj niži od uobičajenih za sada nisu premašili apsolutne minimume, no očekuje se da će se stagnacija vodostaja rijeka nastaviti u sljedećim danima.

„Prema izračunima meteoroloških modela, nema prognoziranih značajnijih oborina u sljedećih tjedan dana koje bi mogle popraviti trenutnu hidrološku situaciju”, poručili su iz DHMZ-a.

Istarska županija od 18. srpnja ograničila je potrošnju vode te zabranila zalijevanje javnih i privatnih zelenih površina, upotrebu tuševa na plažama, pranje vozila i javnih površina, ulica i trgova, osim površina tržnica i ribarnica. Župan Boris Miletić jučer je potvrdio da spomenute mjere ostaju na snazi još najmanje tjedan dana.

Osim rijeka jadranskog sliva, kroz Hrvatsku teku rijeke crnomorskog sliva, gdje je situacija nešto bolja. Tu pripadaju velike rijeke Dunav i Drava, koje manje ovise o lokalnim oborinama. S obzirom da izviru izvan Hrvatske, Dunav i Drava reflektiraju hidrološku situaciju svog slivnog, a ujedno šireg geografskog područja, pojašnjava DHMZ.

Za razliku od Dunava i Drave, sliv rijeke Save značajno ovisi i o lokalnim oborinama, s obzirom da zauzima gotovo polovicu (43 posto) teritorija Hrvatske. Za sada je na tim slivovima manja vjerojatnost pojave hidroloških ekstrema, odnosno minimuma, ocjenjuje DHMZ.

Međutim, DHMZ upozorava na utjecaj hidroelektrana na reguliranje protoka, one bi u uvjetima niskih vodostaja trebale osigurati minimalne potrebne protoke u rijekama.

Južni

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uputio je brzojav sućuti obitelji dubrovačkog vatrogasca Gorana Komlenca, pripadnika Javne vatrogasne postrojbe Dubrovački vatrogasci i člana Dobrovoljnog vatrogasnog društva Orašac, tragično stradalog prilikom obavljanja dužnosti u gašenju požara kod Ljupča. 
 
Poštovana obitelji, nema tih riječi koje bi u ovom tragičnom času izgovorio bilo tko, a koje bi donijele makar trag utjehe ili spokoja jer su gubitak i bol golemi.
 
Ono što Vam mogu pružiti tek je duboka sućut koju izražavam kao predsjednik Vatrogasne zajednice Grada Dubrovnika, u svoje osobno ime i ime Grada Dubrovnika.
 
Poziv koji je Vaš Goran odabrao jedan je od najčasnijih i najplemenitijih pod nebeskim svodom.
 
Ova zajednica pamtit će ga po hrabrosti i predanosti svom pozivu. Svaki vatrogasac je istinski heroj kojeg za takve treba i držati dok su tu s nama.  Čuvar na ovom svijetu, anđeo u vječnosti.
 
S poštovanjem,
 
Gradonačelnik
Mato Franković