Izmjenom reda plovidbe, na traženje Grada Dubrovnika do početka listopada je povećan broj putovanja trajekta prema Elafitskom otočju i obratno. Dubrovačkim tradicijskim obrtnicima gradonačelnik Mato Franković uručio ugovore u vrijednosti od 1,2 milijuna kuna. Sredstvima iz EU fondova angažirat će se 51 pomoćnik u nastavi.

NA TRAŽENJE GRADA POVEĆAN BROJ PUTOVANJA TRAJEKTA PREMA ELAFITSKOM OTOČJU I OBRATNO

Izmjenom reda plovidbe na trajektnoj liniji Suđurađ – Lopud – Koločep – Dubrovnik i obratno, povećan je broj putovanja ove linije, i to nastavno na traženje Grada Dubrovnika zbog povećanih potreba stanovnika Elafitskog otočja.

Do 2. listopada 2022. godine, trajekt će od ponedjeljka do subote održavati dva polazno-povratna putovanja dok će nedjeljom i blagdanom održavati jedno polazno-povratno putovanje. U svakom putovanju trajekt će pristajati u svim lukama na liniji, navodi se između ostalog u rješenju Agencije za obalni linijski pomorski promet upućenom Gradu Dubrovniku, Jadroliniji i institucijama nadležnima za provedbu odluke.

Uvedenim izmjenama u prometovanju ove državne linije 831, omogućit će se kvalitetnija svakodnevna opskrba otoka te povratak otočnog stanovništva iz grada u poslijepodnevnim satima. Naime, uz potrebe građana, u ljetnim mjesecima višestruko se povećavaju potrebe za robom zbog porasta broja posjetitelja.

Gradonačelnik Mato Franković, ujedno i jedini saborski zastupnik s područja Dubrovnika, na Aktualnom prijepodnevu u siječnju ove godine zatražio je od resornog ministarstva žurnu zamjenu broda Postira novijim plovilom, adekvatnim za svakodnevno putovanje na Elafite i s Elafita prema gradu Dubrovniku. Na predmetnoj liniji trenutno privremeno prometuje katamaran Dora, a ministarstvo je najavilo kako se novi brod može očekivati 2023. godine.

URUČENI GODIŠNJI UGOVORI TRADICIJSKIM OBRTNICIMA; 1,2 MILIJUNA KUNA ZA 50 OBRTNIKA

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uručio je u Velikoj vijećnici ugovore o potporama obrtnicima koji obavljaju tradicijske djelatnosti na gradskom području.

Nakon provedenog javnog poziva u 2022. dodijeljeno je ukupno 50 potpora, a mjesečne subvencije u iznosu od 2.000 kuna isplaćuju se od 1. siječnja do 31. prosinca. U proračunu za 2022. godinu za ovu namjenu osigurano je 1.2 milijuna kuna.

Gradonačelnik Mato Franković zahvalio je tradicijskim obrtnicima na kontinuiranom radu i poručio im da oni predstavljaju sliku ovog grada i duh dubrovačkog obrtništva koji prenose građanima, ali i turistima. Ocijenio je da je pomoć koju Grad pruža obrtnicima važna te je podsjetio da se mjesečne potpore od 2018. godine isplaćuju tijekom cijele godine, a ne samo tijekom šest mjeseci kako je bila dotadašnja praksa.

Potpore u 2022. dodijeljene su za jedanaest obrta za izradu izvornih suvenira, rukotvorina i autohtonih proizvoda, sedam obrta za obradu kamena, četiri zlatara, četiri krojača za muškarce, četiri restauratora, tri obrta za proizvodnju predmeta od stakla i keramike, tri obrta za izradu narodnih nošnji i lutaka u narodnoj nošnji, tri obrta za izradu unikatnog nakita, dva obrta za izradu maski i kostima za karnevo, dva obrta za obradu željeza i metala, izradu ključeva i brava, dva muška frizera, dva barkariola - taksi prijevoz na vodi te po jednom obrtu za izradu klobuka, veziva i pletiva, postolaru i elektroinstalateru.

Ukupni broj dodijeljenih potpora u stalnom je porastu. Od 30 korisnika subvencija u 2018. godini, već iduće godine dodijeljene su 42 potpore. Prošle godine sklopljeno je 48 ugovora, a potpore su odobrene za šest novih obrta.

Uručenju ugovora nazočile su i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i pročelnica Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more Antonela Svilarić.

POTPISAN ČETIRI MILIJUNA KUNA VRIJEDAN UGOVOR ZA RADOVE KONSTRUKCIJSKE OBNOVE PALAČE SPONZA

Potpisani su ugovori o izvođenju radova konstrukcijske sanacije palače Sponza između Zavoda za obnovu Dubrovnika i izvođača radova tvrtke Građevinar Quelin d.d. kao i ugovor o obavljanju usluga stručnog i projektantskog nadzora s tvrtkom Canosa inženjering d.o.o.

Ugovore je ispred Zavoda za obnovu Dubrovnika, koji koordinira i vodi čitav postupak sanacije do okončanja svih radova, potpisala ravnateljica Zavoda Mihael Skurić, a potpisivanju ugovora nazočila je i ravnateljica Državnog arhiva u Dubrovniku Nikolina Pozniak.

Naime, na osnovu ugovora sa Ministarstvom kulture i medija Državni arhiv u Dubrovniku osigurao je sredstva za realizaciju ovog projekta, a isti je temeljem Sporazuma o suradnji između Zavoda i Arhiva uvršten u Program obnove spomeničke cjeline Dubrovnika.

Proveden je postupak javne nabave radova te je u odnosu na procijenjenu vrijednost radova u iznosu od 4,7 milijuna kuna s PDV-om, odabrana ekonomski najpovoljnija ponuda tvrtke Građevinar Quelin d.d. s cijenom koštanja od 3.988.325,00 kuna s PDV-om. Rok za završetak radova je 12 mjeseci.

Radovi sanacije, obnove i restauracije Sponze obuhvaćaju konstrukcijsku sanaciju kamenih elemenata nosive konstrukcije, kao i drvene krovne konstrukcije, obnovu krovišta, pokrova i podnih slojeva u južnom dijelu potkrovlja, sanaciju metalnih ključeva postojećih natega na pročeljima te obnovu i restauraciju kamene plastike i vanjske stolarije.

Iznimne kulturne vrijednosti, palača Sponza jedan je od najreprezentativnijih objekata od javnog značaja unutar spomeničkog tkiva Dubrovnika. U nekadašnjoj carinarnici, kovnici novca, oružani, kroz povijest obavljale su se mnoge javne funkcije, a danas čuva najdragocjenije arhivsko gradivo dubrovačkog područja.

SREDSTVIMA EU FONDOVA ANGAŽIRAT ĆE SE 51 POMOĆNIK U NASTAVI, GRAD FINANCIRA JOŠ 10 POMOĆNIKA I VEĆE OSNOVICE PLAĆA

Gradu Dubrovniku odobren je maksimalni mogući iznos sredstva za jednogodišnji projekt „Osiguravanje pomoćnika u nastavi i stručnih komunikacijskih posrednika učenicima s teškoćama u razvoju u osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojno-obrazovnim ustanovama, faza V.“, koji se financira iz Europskog socijalnog fonda, a provodi ga Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Prijava Grada Dubrovnika i Dubrovačke razvojne agencije DURA, koja sudjeluje u prijavi projekta i pripremi natječajne dokumentacije, ocijenjena je najvišom ocjenom te će se Gradu Dubrovniku za provođenje programa asistenata u nastavi u osnovnim školama dodijeliti 1.963.833,03 kuna. Navedenom iznosom financirat će se 85% ukupno prijavljenih potreba, dok će ostatak potrebnih sredstava Grad podmiriti vlastitim sredstvima.

Naime, Grad Dubrovnik prijavio je potrebu angažmana 60 pomoćnika u nastavi za 63 djece. Sredstvima iz europskih fondova financirat će se 51 pomoćnik, a za preostale pomoćnike sredstva za plaće osigurao je Grad Dubrovnik.

Posljednjim izmjenama i dopunama Proračuna za 2022. godinu, Grad Dubrovnik osigurao je i dodatna sredstva za povećanje satnice pomoćnicima u nastavi u osnovnim školama i u dječjim vrtićima. Neto satnica pomoćnika dosad je iznosila 25 kuna, a rebalansom su osigurana sredstva za povećanje satnice te će ona iznositi 35 kuna neto. Za tu je namjenu u proračunskom razdoblju od 1. rujna do 31. prosinca 2022. godine osigurano 650 tisuća kuna - 400 tisuća kuna za pomoćnike u nastavi u osnovnim školama i 250 tisuća kuna za pomoćnike u dječjim vrtićima.

ProGram Pomoćnici u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju kontinuirano se provodi u svim osnovnim školama Grada Dubrovnika, a prati ga i rast broja angažiranih pomoćnika. Usporedbe radi, u školskoj godini 2020/2021 angažirana su 42 asistenta za 47 učenika, dok je u školskoj godini 2021/2022 bilo 52 asistenta za 58 učenika.
Grad Dubrovnik nastoji financirati sve iskazane potrebe za pomoćnicima u nastavi ako tako utvrdi stručno povjerenstvo pa je broj potrebnih pomoćnika u školskoj godini 2022/2023 u međuvremenu porastao na 61 pomoćnika za 64 djece.

IZLOŽBA UZ 150. OBLJETNICU OSNUTKA DUBROVAČKIH MUZEJA

U povodu obilježavanja 150. obljetnice osnutka Dubrovačkih muzeja, izaslanica ministrice kulture i medija RH i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić u Kneževom dvoru otvorila je središnju godišnju izložbu pod nazivom “150 godina Dubrovačkih muzeja”. Otvorenju je nazočio i predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica i ravnateljica Dubrovačkih muzeja Ivona Michl koji su se također obratili mnogobrojnim uzvanicima.

Izaslanica ministrice Nine Obuljen Koržinek, Jelka Tepšić uputila je iskrene čestitke ravnateljici Michl, bivšim ravnateljima i ravnateljicama kao i svim djelatnicima koji su dali svoj doprinos u razvoju kulturne ustanove Dubrovačkih muzeja.

- Ovo je godina velikih jubileja. Uz 150 godina Dubrovačkih muzeja ove godine obilježavamo i 750 godina Statuta. Iako ih dijeli 600 godina, njihovo postojanje svjedoči o kontinuitetu Grada, sustavnoj brizi za Grad, za život u Gradu i ono što smo naslijedili. S tim što ove važne obljetnice obilježavamo govorimo o tome koliko nam je to nasljeđe važno i koliko smo spremni od povijesti učiti te sve ono što je dobro oplemenjivati. Kao zamjenica gradonačelnika Frankovića želim naglasiti kako je zaista puno truda i posvećenosti uloženo u vremenu pandemije gdje su djelatnici iskazali znatan interes za suradnjom i pokazali svu svoju kreativnost i angažman kroz projekt #karantenadubrovnik2020. U ime ministrice Obuljen Koržinek čestitam još jednom svima u nadi da će ova institucija nastaviti uspješno djelovati kao i do sada", kazala je izaslanica Tepšić.

U ime Grada Dubrovnika čestitke i zahvalu svim bivšim djelatnicima i onim sadašnjim uputio je predsjednik Gradskog vijeća  Potrebica istaknuvši kako su upravo oni najviše zaslužni za promicanje slave Dubrovačke Republike i svekolike povijesne baštine.
- Ovo je najznačajnija kulturna ustanova Grada Dubrovnika, a o tome svjedoči ovo mjesto koje vam je dato na upravljanje. Vi ste svjetionik dubrovačke povijesti, vi ste danas ambasadori Dubrovnika. Ono što je izazov vremena u kojem živimo jest digitalizacija, brzina ali nažalost i površnost. Stoga je na vama veliki izazov, a to je kako našu povijesnu baštinu predstaviti posjetiteljima, mladim generacijama i novim naraštajima. Moram se još jednom zahvaliti svim vrijednim djelatnicima na predanom radu i angažmanu, kao i vizionarima koji su udarili temelje Dubrovačkih muzeja. Grad Dubrovnik uvijek će biti prvi prijatelj ove ustanove.- kazao je predsjednik Gradskog vijeća Marko Potrebica.

Ravnateljica Michl izrazila je zadovoljstvo obilježavanjem 150. godina postojanja Dubrovačkih muzeja i zahvalila svim okupljenima koji su došli podržati kontinuirani rad i brigu svih djelatnika koji su godinama nesebično i s posebnim entuzijazmom skrbili o bogatoj muzejskoj baštini.

Stručnu koncepciju izložbe, koja prati muzeološke razvojne faze Ustanove od samih početaka, potpisuju ravnateljica Dubrovačkih muzeja Ivona Michl i viša kustosica Ana Kaznačić Skurić. “150 godina Dubrovačkih muzeja“ postav je koncipiran u 11 tematskih cjelina koji obuhvaća povijesni razvoj, zaslužne muzealce, fundus, izložbenu i izdavačku djelatnost, stalne postave, istraživanja, edukativno-pedagošku djelatnost, restauracije i konzervacije, suradnje i „iza scene“. Na izložbi koja ostaje otvorena do 31. prosinca 2022. godine građani i posjetitelji moći će vidjeti i rekonstrukciju kabineta Antuna Dropca, osnivača Domorodnog muzeja, s originalnim predmetima iz 19. stoljeća.

Domorodni muzej, kao prethodnica Dubrovačkih muzeja, osnovan je 1872. godine kao prva kulturna ustanova Grada Dubrovnika i jedan od najstarijih muzeja u Hrvatskoj. Muzej je za javnost otvoren od 1873. godine, a njegov nukleus činila je bogata prirodoslovna zbirka, uz koju su osnovane kulturološka, povijesna, arheološka i zbirka narodne radinosti. Danas su Dubrovački muzeji kompleksna ustanova u čijem sastavu djeluju Kulturno-povijesni muzej, Pomorski muzej, Arheološki muzej i Etnografski muzej. Njihovi bogati fundusi predstavljeni su u spomeničkim objektima najviše kategorije. Tijekom proteklih 150 godina kroz aktivnu sakupljačku djelatnost sačuvali su za buduće naraštaje vrijedan dio kulturne i umjetničke baštine, tradicijske kulture i povijesnog nasljeđa Dubrovnika i njegove okolice.

Sadržaj Grada Dubrovnika

Pripadnici DVD -a Župa dubrovačka i Intervencijske vatrogasne postrojbe Dubrovnik večeras su u Mlinima spasili osobu koja je pala u provaliju, javili su iz župski vatrogasci.

Sve se dogodilo oko 20:20 sati, a na intervencije je sudjelovalo pet pripadnika DVD-a Župa dubrovačka s dva vozila i pet pripadnika Intervencijske vatrogasne postrojbe Dubrovnik s dva vozila.

Izvučena osoba iz provalije predana je djelatnicima hitne pomoći, nije poznato o kakvoj vrsti ozlijeda riječ.

dm

Viktor Šober bit će novi direktor Zračne luke Dubrovnik. Naime, Vlada je na današnjem zatvorenom dijelu sjednice donijela zaključak kojim se „Skupštini društva Zračna luka Dubrovnik d.o.o. predlaže imenovanje Viktora Šobera za člana Uprave – direktora toga društva temeljem provedenog postupka po objavljenom javnom natječaju”.

Direktor ZL Dubrovnik bit će tako izabran iz trećeg pokušaja. Na prvom natječaju prije no što je istekao mandat Roku Toliću nije izabran nitko, Šober je uz Tolića te 2017. godine bio jedini kandidat, ali je na koncu odustao, a Tolić nije imenovan već mu je samo privremeno produžen mandat. Nakon toga ZL Dubrovnik preuzeo je Frano Luetić, koji je imenovan nekoliko puta na privremenu dužnost. Prije dvije godine ponovo je raspisan natječaj i vrlo brzo i poništen.

Viktor Šober inače je trenutno Viktor Šober savjetnik za telekomunikacije i informacijsko društvo u Stalnom predstavništvu RH pri EU.

dm

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović izjavio je u petak kako je dva dana nakon otvaranja Pelješkog mosta za promet, u jeku turističke sezone, broj putnika na graničnom prijelazu Klek manji za 42 posto u odnosu na prošli tjedan.

"To je potvrda koliko nam je izgradnja mosta bila nužna, ne samo za naše ljude, već i strane turiste u Hrvatskoj", napisao je Božinović na Twitteru.

Voditelj Odjela za promet Hrvatskih cesta Slaviša Babić u srijedu je rekao kako će za most ovaj i sljedeći tjedan biti udarni.

Pelješki most, jedan od najvećih projekata u EU-u i najveći u Hrvatskoj koji je financiran sredstvima Europske unije, svečano je otvoren u utorak navečer, a redovan promet u oba smjera preko mosta koji povezuje jug Hrvatske s ostatkom države krenuo je u ponoć. Most prelazi preko morskog tjesnaca širine 2140 metara, dug je 2404 metra, s plovidbenim profilom ispod mosta 200 puta 55 metara.

Južni

Dok Libertas vrši transfere putnika s kruzera iz gruške Luke na Pile, autobuseri već duže vrijeme ističu kako javni gradski prijevoznik takve transfere ne bi smio vršiti. Oni naime smatraju kako im Libertas uzima dio kolača te upozoravaju kako autobusima financiranim iz fondova Europske unije Libertas ne može obavljati shuttle prijevoz putnika s kruzera.

Tako je nedavno gradonačelniku Matu Frankoviću i gradskom vijećniku Đuru Caporu (SJG) odaslana fotografija libertasova autobusa s europskom naljepnicom koji čeka na ukrcaj putnika s kruzera. Autor fotografije prijavio je Grad Dubrovnik Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje što je ogorčilo gradonačelnika Frankovića.

Nakon što je na sjednici Gradskog vijeća Đuro Capor pokazao fotografiju s koje je vidljivo kako libertasov autobus koji je sufinanciran sredstvima iz Europske unije čeka na ukrcaj putnika s kruzera, gradonačelnik Mato Franković je istaknuo kako je i on dobio spornu fotografiju. No, naglasio je kako autobus Libertasa s fotografije putnike s kruzera ipak nije prevezao.

- Ukrcaj putnika se nije dogodio. Dogodila se greška u prometnom odjelu. Osoba koja je uputila taj autobus dobila je upozorenje. Srećom nije autobus prevozio nikoga. Ukrcaj se nije dogodio, ali je autobus bio parkiran gdje nije smio biti. - kazao je Franković i obrušio se na autobusere.

- Nevjerojatno je da su nas ti, koji su i meni poslali fotografiju Libertasova autobusa, prijavili Središnjoj agenciji za financiranje i ugovaranje. Ljudi koji su dobronamjerni autoprijevoznici ovog grada, koji dolaze na Pile da je moguće za nula kuna, su nas prijavili SAFU-u s ciljem da se njihov grad i građani kazne zato što oni misle da oni nisu ostvarili te prihode. To je ova predsjednica ove organizacije autobusera, čega, koga, kome. - rekao je Franković, dodavši kako je predstavnicima SAFU-a pojašnjeno kako se dogodila greška, odnosno da taj Libertasov autobus nije prevozio putnike s kruzera.

- Naravno da smo se odmah ispričali i rekli da smo pogriješili. Zamislite vi, i njihova se djeca voze gradskim autobusima i zbog činjenice da su oni fiksirali da bi oni nešto trebali, baš oni, spremni su na sve, unatoč tome da sve pođe da ne rečem gdje, a kako bi njima bilo dobro. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Sabor je prije ljetne stanke usvojio izmjene Zakona o sigurnosti prometa na cestama pa Grad Dubrovnik može krenuti s izradom prometnih rješenja kojima je cilj obuzdati prometne gužve oko Grada, koje godinama guše taj dio Dubrovnika. Novi režim prometovanja na snagu će stupiti već od prvog dana 2023. godine, a istaknuo je gradonačelnik Mato Franković, implementacija novih prometnih rješenja mora biti spremna.

- Novi zakon nam je omogućio uvođenje zona posebnog prometnog režima, što je zapravo bio jedan od uvjeta UNESCO-a, da uredimo priču oko povijesne jezgre. Do izmjena zakona ta mogućnost nije postojala. - rekao je Franković.

Naglasio je kako su tehnički uvjeti za provedbu zakona ispunjeni.

- Postavljenje su kamere koje funkcioniraju u sustavu web bus shopa. Građani moraju imati neometan pristup povijesnoj jezgri, a svi ostali pod određenim uvjetima. Primjerice, koliko će biti taksija na nama je odredimo.- kazao je.

Franković je najavio kako će odluke koje se odnose na prometovanje oko Grada biti na dnevnom redu sjednica Gradskog vijeća već na jesen.

- Već na jesen će na Vijeću biti odluka koja definira jasna pravila i uvjete za gospodarske subjekte, ne samo za taksije nego sve koji žele prometovati oko povijesne jezgre. Ulazak u tu zonu će nešto koštati. Građani gratis, a za ostale će nešto koštati. - najavio je gradonačelnik te se osvrnuo na ograničenje broja taksija do kojeg će neizbježno doći.

- Neće više moći biti 4 000 taksi vozila nego mi određujemo taj broj na osnovu analiza Prometnog fakulteta, a mi imamo taj vršni kapacitet područja. Važno je reći, imat ćemo uvijek javni gradski prijevoz. Neće svi imati taksi jer je povijesna jezgra zona za određeni broj vozila, a drugi će imati javni gradski prijevoz. Na nama je da ga poboljšamo, da ljudi kad uđu u autobus mogu plaćati karticom, da protok ljudi ide brže. Cilj je maksimalno smanjiti broj vozila oko povijesne jezgre i pred nama su zahtjevne doluke u nadolazećim mjesecima .- rekao je.

- Od 1. siječnja iduće godine moramo implementirati sustav putem odluka i početi ga provoditi. Inače, nakon što je uveden ovaj Zakon konačno smo postigli što smo željeli, a to je da oko povijesne jezgre nema liberalizacije autotaksi prijevoza. Svugdje može, ali tu mi odlučujemo. Nema tu diskriminacije nego su u našem fokusu građani i obrtnici ovoga grada. - rekao je gradonačelnik Mato Franković.

Tijekom svibnja i lipnja na otoku Lokrumu počinjeno je pet kaznenih djela krađe. Svih pet kaznenih djela počinjeno je na način da su počinitelji, koristeći nepažnju oštećenih dok su se kupali u moru, sa stijena otuđivali njihove osobne stvari.

Oštećeno je troje stranih državljana i dvije državljanke Republike Hrvatske, a počinitelji su otuđivali njihove torbe u kojima su se nalazili osobni i bankovni dokumenti, mobiteli i novac.

Kriminalističkim istraživanjem je utvrđeno da su krađe počinila dvojica maloljetnika protiv kojih je Općinskom državnom odvjetništvu za mladež u Dubrovniku podneseno posebno izvješće.

Ukupna materijalna šteta koju je dvojac počinio opisanim kaznenim djelima je oko 13 tisuća kuna.

dpp

Vlada je prihvatila smjernice za uštedu energije u Hrvatskoj za razdoblje od početka kolovoza do kraja ožujka iduće godine, kojima se uz ostalo predlaže grijanje prostorija na najviše 21 stupanj, hlađenje na 25 stupnjeva, veća uporaba LED rasvjete i javnog prijevoza, te jeftinije tarife struje.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je da se smjernice za uštedu energije temelje na paketu dokumenata Europske komisije od 20. srpnja 2022. o uštedama plina.

Smjernice, istaknuo je, idu prema tome da maksimalna temperatura u grijanja, kada počne ogrjevna sezona, bude 21 stupanj, a kada se govori o smanjenju energije za hlađenje preporuča se da razlika između vanjske i unutrašnje temperature bude sedam Celzijevih stupnjeva, odnosno sugerira se da temperatura hlađenja ne treba biti niža od 25 stupnjeva. Naime, kako je rekao Filipović, za svaki stupanj niže temperature potroši se tri do pet posto više energije.

- Ako se temperatura u nekoj prostoriji smanji za samo jedan stupanj to donosi do godišnje uštede od pet posto energije. - rekao je Filipović.

Vezano uz smjernice za učinkovitu potrošnju energije za rasvjetu sugerira se veće korištenje led žarulja i racionalno korištenje rasvjete, dok se građanima preporuča i da kućanske uređaje koriste u razdobljima niže tarife te da uređaje isključe iz napajanja. Smjernice, naveo je ministar, predlažu i veće korištenje javnog prijevoza.

Preporuke, odnosno smjernice, napravila je Uprava za energetiku Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja i Energetski institut Hrvoje Požar.

Smjernice se, rekao je, odnose na promjene u ponašanju u kratkom roku jer 40 posto ukupne energije kod nas se troši u zgradama. Usmjerene su na učinkovitu potrošnju energije kada se govori o grijanju i hlađenju, o rasvjeti, korištenju kućanskih uređaja i o prometu, kazao je ministar.

- Što se tiče dugoročnih mjera energetske učinkovitosti savjetuje se energetska obnova zgrada i kuća. - naglasio je Filipović, dodavši da kada se pogleda cjelokupna situacija u Europu vjeruje da će spomenute smjernice biti od koristi.

Nada se da će i privatni i javni sektor poštovati te smjernice.

- Zajednički, zajedno s cijelom Europom, trebamo ići u smjeru kako ostvariti uštede u nadolazećem razdoblju i kako učiniti sve da sudjelujemo i da pomognemo cijeloj Europi u diverzifikaciji opskrbnih pravaca kada govorimo o energentima. - poručio je ministar Filipović.

dpp

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković uručio je danas u Velikoj vijećnici ugovore o potporama obrtnicima koji obavljaju tradicijske djelatnosti na gradskom području. Nakon provedenog javnog poziva u 2022. dodijeljeno je ukupno 50 potpora, a mjesečne subvencije u iznosu od 2.000 kuna isplaćuju se od 1. siječnja do 31. prosinca. U proračunu za 2022. godinu za ovu namjenu osigurano je 1,2 milijuna kuna.

Gradonačelnik Mato Franković zahvalio je tradicijskim obrtnicima na kontinuiranom radu i poručio im da oni predstavljaju sliku ovog grada i duh dubrovačkog obrtništva koji prenose građanima, ali i turistima. Ocijenio je da je pomoć koju Grad pruža obrtnicima važna te je podsjetio da se mjesečne potpore od 2018. godine isplaćuju tijekom cijele godine, a ne samo tijekom šest mjeseci kako je bila dotadašnja praksa.

Potpore u 2022. dodijeljene su za 11 obrta za izradu izvornih suvenira, rukotvorina i autohtonih proizvoda, sedam obrta za obradu kamena, četiri zlatara, četiri krojača za muškarce, četiri restauratora, tri obrta za proizvodnju predmeta od stakla i keramike, tri obrta za izradu narodnih nošnji i lutaka u narodnoj nošnji, tri obrta za izradu unikatnog nakita, dva obrta za izradu maski i kostima za karnevo, dva obrta za obradu željeza i metala, izradu ključeva i brava, dva muška frizera, dva barkariola - taksi prijevoz na vodi te po jednom obrtu za izradu klobuka, veziva i pletiva, postolaru i elektroinstalateru.

Ukupni broj dodijeljenih potpora u stalnom je porastu. Od 30 korisnika subvencija u 2018. godini, već iduće godine dodijeljene su 42 potpore. Prošle godine sklopljeno je 48 ugovora, a potpore su odobrene za šest novih obrta.

Uručenju ugovora nazočile su i zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i pročelnica Upravnog odjela za turizam, gospodarstvo i more Antonela Svilarić.

dpp

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, zamjenica gradonačelnika Jelka Tepšić i pročelnik nadležnog Upravnog odjela za obrazovanje, šport, socijalnu skrb i civilno društvo Dživo Brčić danas su u Velikoj vijećnici predstavili novi prijedlog Odluke o socijalnoj skrbi o kojoj će zainteresirana javnost imati priliku raspravljati na Javnom savjetovanju koje započinje u ponedjeljak 1. kolovoza.

Na predstavljanju su istaknute ključne stavke prijedloga Odluke o socijalnoj skrbi usmjerene prema korisnicima mjera socijalnog programa, za koje je u 2023. iz Proračuna prema prijedlogu predviđeno povećanje izdavanja, u iznosu od 750 tisuća do milijun kuna više nego u tekućoj godini.

Gradonačelnik Franković izdvojio je najvažnije stavke koje će dodatno poboljšati kvalitetu života najranjivijih skupina, a koje se u prvom redu odnose na povećanje cenzusa dodataka na mirovinu umirovljenicima kao i korisnicima prava na jednokratnu novčanu naknadu.

- Ono što na početku želim istaknuti u kontekstu financijskih efekata Odluke jest da će doći prvenstveno do povećanja dodataka našim umirovljenicima. Dakle, prijedlog Odluke sadrži povećanje mjesečnog novčanog iznosa dodatka na mirovinu sa dosadašnjih 200 na 300 kuna. Također, iznimno je bitno i povećanje cenzusa za ostvarivanje mjesečnog dodatka. Cenzus mijenjamo sa 1.800 na dvije tisuće kuna, odnosno sa dvije tisuće i jedne kune na 2.200 kuna, to je onaj cenzus gdje se dobiva četristo kuna dva puta godišnje te u konačnici sa 2.201 na 2.500 kuna isto tako dva puta godišnje. Umirovljenici čija mirovina sa svim dodatcima ne prelazi iznos od 2.000 kuna, a čije su socijalne prilike posebno otegotne sukladno sadržaju Odluke ostvaruju uvećani dodatak od 500 kuna. - istaknuo je gradonačelnik Franković u obrazloženju izmjena koje donosio novi prijedlog odluke.

Navedena Odluka dovest će i do značajnijih povećanja cenzusa unutar mjere „Pravo na jednokratnu novčanu pomoć“. Tako će dvočlano kućanstvo koje je do sada primalo novčanu potporu do 2.800 kuna prema Odluci primati do četiri tisuće kuna. Tročlano kućanstvo koje je primalo novčanu naknadu do 3.800 kuna po novim će standardima primati pet tisuća i dvjesto kuna, četveročlano kućanstvo koje je primalo 5.200 kuna ubuduće će primati 6.500 kuna. Ako kućanstvo ima više četiri člana, cenzus prihoda za svakog se člana povećava za 875 kuna.

- Ono što mi zapravo očekujemo nakon Javnog savjetovanja, rasprave i rješavanja eventualnih primjedbi jest usvajanje ove Odluke i onda naravno primjenu iste sukladno novim standardima i uvećanim financijskim primanjima nego što je to bilo u prošloj. Vjerujem da će u konačnici Odluka zaživjeti s predviđenim izmjenama Zakona. Mislim da će Grad Dubrovnik još jednom pokazati socijalnu osjetljivost prema najranjivijim socijalnim skupinama upravo zato i idemo u izmjenu Odluke. - zaključno je kazao gradonačelnik Franković.

Pročelnik Brčić detaljnije je opisao cjelokupni sadržaj Odluke kao i izmjene do kojih će doći, naglasivši kako je sukladno Zakonu u socijalnoj skrbi u tijeku revizija svih korisnika mjera socijalnog programa koje se prvenstveno odnosi na ispitivanje i provjeru prava i životnih standarda sadašnjih korisnika, ali i onih novih kojih trebaju ispuniti uvjete i odredbe kako bi u konačnici ostvarili pravo na primanje novčane naknade.

Izmjene mjera predviđene Zakonom počet će se primjenjivati od 1. siječnja 2023., dok će nadstandard koji pruža Grad Dubrovnik ući u primjenu od 1. ožujka 2023. nakon usvajanja mjera Socijalnog programa za 2023. na Gradskom vijeću.

dpp

U subotu, 30. srpnja, na snagu stupa Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim se uvode značajne novosti u zakonsku regulativu.

Izmjenom članka 233. uvodi se obveza svim liječnicima, odnosno liječniku koji je obavio pregled ili je liječio vozača te izabranom liječniku, da sukladno pravilniku kojim se propisuju zdravstveni pregledi vozača i kandidata za vozače, upozore vozača o privremenoj nesposobnosti, koja ne može biti duža od šest mjeseci. Liječnici su u obavezi dano upozorenje evidentirati i u medicinskoj dokumentaciji.
 
Po isteku roka o privremenoj nesposobnosti vozač se neće upućivati na ponovni liječnički pregled, a za liječnike koji ne obavijeste vozača o privremenoj nesposobnosti te podatak o tome ne evidentiraju u medicinskoj dokumentaciji propisane su prekršajne sankcije.

Sankcije su predviđene i za vozače koji će upravljati vozilom u prometu na cesti za vrijeme dok im je izdano navedeno upozorenje liječnika o privremenom zdravstvenom stanju.

No, ističemo kako će odredbe o privremenoj nesposobnosti vozača za upravljanje vozilom stupiti na snagu danom donošenja izmjena Pravilnika o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače, koji je u nadležnosti Ministarstva zdravstva. Propisan je rok da ministar nadležan za zdravstvo, uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za unutarnje poslove, uskladi Pravilnik o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače („Narodne novine“, br. 137/15, 132/17 i 10/20) s odredbama ovoga Zakona u roku od 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Vezano uz sigurnosne i zdravstvene faktore, novim Zakonom propisuje se i sankcija od 300 kuna za prekršaj vozača koji u prometu na cesti upravlja vozilom koje nema kutiju prve pomoći, sukladnu pravilniku kojim se propisuju tehnički uvjeti vozila u prometu na cestama.

dpp

U subotu, 30. srpnja, na snagu stupa Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama kojim se uvode značajne novosti u zakonsku regulativu na području sigurnosti prometa na cestama.

Po prvi se puta zakonski regulira sudjelovanje u prometu električnih romobila, električnih monocikli, segwaya i sl. koji se svrstavaju u posebnu kategoriju vozila, za koju je uveden i zajednički izraz - osobno prijevozno sredstvo.

Osobno prijevozno sredstvo je vozilo koje nije razvrstano niti u jednu kategoriju vozila sukladno posebnim propisima, bez sjedećeg je mjesta, a čiji radni obujam motora nije veći od 25 cm³ ili čija trajna snaga elektromotora nije jača od 0,6 kW i koje na ravnoj cesti ne može razviti brzinu veću od 25 km/h, odnosno čija najveća konstrukcijska brzina ne prelazi 25 km/h (vozilo koje se može samo uravnotežiti, monocikl s motornim ili električnim pogonom, romobil s motornim ili električnim pogonom i sl.).

Zbog ovakvog definiranja navedenih prijevoznih sredstava i uvođenja novog izraza, prilagođene su i ostale odredbe Zakona koje se odnose na njihovo sigurno sudjelovanje u prometu. Novi Zakon propisuje pravo i način korištenja površina po kojima se mogu kretati te uvjete koje moraju ispunjavati vozila i njihovi vozači prilikom sudjelovanja u prometu.

Također, vozači osobnog prijevoznog sredstva, kao i vozači bicikala, sukladno novom Zakonu, ne smiju  upravljati vozilom koristeći slušalice na ili u oba uha, čime bi se umanjila mogućnost reagiranja i sigurnog upravljanja vozilom. U slučaju kršenja propisane obveze, propisana je sankcija, odnosno novčana kazna u iznosu od 300 kuna.

Novim Zakonom, dodatno se propisuju površine kojima je vozač dužan prilagoditi brzinu kretanja vozila. Tako su u Zakon uvedene tzv. „druge površine“, kako bi regulativa i u tom dijelu bila primjenjiva i na nove kategorije vozila, odnosno na osobna prijevozna sredstva.

Uz to, vozačima B kategorije novi Zakon omogućuje upravljanje motornim triciklima na području Hrvatske, uz ispunjavanje određenih uvjeta.

dpp